8. Meksiĉki murali - s7050fa93ab7fca5f.jimcontent.com · komplicirane postupke klasičnog a fresco slikanja… Eksperimentiranja su nastavljena u SAD, najprije u dekorativnim tehnikama,

1

Smisao poesisa materijalnosti

II Al secco 8. meksički murali

8.

Meksiĉki murali

8.1. Uvod

8.2. Bliţe odreĊenje meksiĉke umjetnosti

8.3. Kljuĉne steĉevine, spoznaje i saznanja o meksiĉkim muralima

David Alfaro Siqueiros: Patriotes et Parricides

8.1.

Slikari MURALA , prevashodno meksički umjetnici, pogotovo Diego

Rivera , Orozco i Siqueiros, inicirali su istražvanja i pojavu akrilata.

Otto Rohm je 1915. godine patentirao POLYACRYLIC kao vezivo

slikarskih boja. Kasnije su istraživanja nastavljena u SAD, najprije za

dekorativne tehnike a kasnije i za zidno slikarstvo. Tako je akrilik na

tržištu u Americi već 1950. godine ( između ostalih , koristi ga već i

Pollock za svoje štafelajske slike).

Naime, u izvođenju ambicioznih zidnih slika ( po ekspresivnosti i

samom formatu) duboko vezanih sa stvarnošću sredine, ali i s

reminiscencijama na umijeće Azteka, tražili su meksički muralisti

tehniku koja bi bila adekvatnija od klasičnog al fresco slikanja.

8/1. Diego Rivera: Cinco prpvpcadores murales portretiles del mexicano MoMA, New York ; enkaustika

8/ 2. David Alfaro Siqueiros: Patriotes et Parricides

Aduana de Santo Domingo; 1955; TEHNIKA: pyroxaline i celotex akrilni na masonitu ( fiksirano na zid);

Ali, i Diego Rivera eksperimentira sa novim vezivom, koje je značilo olakšanje samog procesa gradnje slike, a i tehnološki otporniju tehniku na klimatske i druge

uslove...

2



Sintetska veziva omogućila su meksičkim muralistima da slikaju i na neadekvatne površine, kao i da izbjegnu komplicirane postupke klasičnog a fresco slikanja…

Ovi murali izrađivali su se i u industrijskim halama… Počeli su čak koristiti i tako zvani antikorozivni reagens – tečnu plastiku, za specijalne tretmane…

8.1.1.

NAJVAŢNIJI IZVORI

- Alain Mérot: Histoire de l'art 1000 -2000, Paris, 1995.

- Elie Faure: Povijest umjetnostiIV , Zagreb 1955.

- Edward Lucie-Smith:ART TODAY, London, 1995, str. 76.

- Janson ( Istorija umetnosti, Beograd, 2004.

- Das Grosse Lexikon der Graphik , Breunschweig, 1984.

- Edward Lucie-Smith: ART TODAY, London, 1995.

- Ein Bildhandbuch, Staatliche graphische Sammlung, München ( katalog).

- Giulio Carlo Argan: Studije o modernoj umjetnosti , Beograd, 1982.

- Martin Judy & Miriam Stribley: The Complete guide to Calligraphy,, New

Jersey, 1988.

- Mandić, Asja: katalog povodom izložbe Ede Numankadića.

- Medved, Andrej: Numankadić, monografija, Sarajevo 2004.

- Metka Kraigher-Hozo: Metode slikanja i materijali, Sarajevo, 1990, 2007.

- M.Sijelmassi et A.Khatibi: L’art calligraphique arabe, Paris, 1976.

- Rene Huyghe: Louvre, New York, 1951.

- Ruhrberg: Umjetnost 20. vijeka, Zagreb 2006, str.231. …

8.1.2.

IZVORI SLIKA

8/1. Alain Mérot: Histoire de l'art 1000 -2000, Paris, 1995. str. 477.


8/3. ALU,Sarajevo, studijska praksa: 1999/03

8/4. Likovna enciklopedija, Zagreb, 1955.


8/6. Edward Lucie-Smith:ART TODAY, London, 1995, str. 176.

8/7. www.museumsyndicate.com.

8/8. www.zinc.oceasions.co.uk.



8/11. ALU,Sarajevo, studijska praksa: 1999/03.

8/12. surrealappeal.tumbir.com.


8/14. surrealappeal.tumbir.com.









3



8.2.

Bliţe odreĊenje meksiĉke umjetnosti

8.2.1. Akrilno vezivo u zidnom slikarstvu

8.2.2. Meksiĉki murali

8.2.1. Akrilno vezivo u zidnom slikarstvu

Otto Rohm je 1915. godine patentirao polyacrylic kao vezivo slikarskih boja. Novo vezivo značilo je olakšanje samog

procesa gradnje, a i tehnološki otporniju tehniku na klimatske i druge uslove. Ovi murali izrađivali su se i u industrijskim

halama… Počeli su čak koristiti i tako zvani antikorozivni reagens – tečnu plastiku, za specijalne tretmane…

Ova sintetska veziva omogućila su meksičkim muralistima da slikaju i na neadekvatne površine, kao i da izbjegnu

komplicirane postupke klasičnog a fresco slikanja…

Eksperimentiranja su nastavljena u SAD, najprije u dekorativnim tehnikama, a kasnije i u zidnom slikarstvu…

Tako je 1950. godine akrilik već na američkom tržištu. Koristi ga i Pollock u štafelajskom slikarstvu…

Akrilne tehnike su Americi imale veće šanse da se primijene u umjetnosti radi mentaliteta spremnog na rizik.

Već na kraju 19. stoljeća Henri Robert savjetuje da…

…uĉitelj mora djelovati stimulativno – encourager …

…umjetnik koji ne koristi svoju imaginaciju je obiĉan mehaniĉar !

8/3. Studijska praksa: akrilni mediji

4



8.2.2. Meksiĉki murali

Slikari murala, pogotovo Orozco , Rivera, i Siqueiros, već 1920. godine eksperimentiraju sa ovim novim medijem.

U izvođenju ambicioznih zidnih slika ( po ekspresivnosti i samom formatu) duboko vezanih sa stvarnošću sredine, ali i s

reminiscencijama na umijeće Azteka, tražili su meksički muralisti tehniku koja bi bila bolja od klasičnog al fresco slikanja.

Poznato je da su eksperimentirali i sa enkaustičnim metodama…

8/ 4. José Clemente Orozco: murali → USA, Hanover, Baker Memorial Library

José Clemente Orozco ( Mexico, 1883 – 1949)

←8/ 5. José Clemente Orozco: mural

U Evropu stiže najprije kao vezivo impregnacija i izolacija, zatim za izradu kolaža, ali ubrzo i kao samostalna slikarska

tehnika…

←8/6. Diego Rivera: Cinco prpvpcadores murales portretiles del mexicano MoMA, New York ; enkaustika

Ali, i Diego Rivera eksperimentira sa novim vezivom, koje je značilo olakšanje samog procesa gradnje slike, a i

tehnološki otporniju tehniku na klimatske i druge uslove...

Sintetska veziva omogućila su meksičkim muralistima da slikaju i na neadekvatne površine, kao i da izbjegnu

komplicirane postupke klasičnog a fresco slikanja…

Ovi murali izrađivali su se i u industrijskim halama… Počeli su čak koristiti i tako zvani antikorozivni reagens – tečnu

plastiku, za specijalne tretmane…

5



8/ 7. David Alfaro Siqueiros→

David Alfaro Siqueiros je rođen 1896. godine u Chihuahui, u Meksiku ( umire 1974. u Cuernavaci). Kao jedan od trojice utemeljitelja meksičkog slikarstva

murala, ujedno je i najistaknutiji real socijalist...

Studirao je na Akademiji u Mexico Cityju, zatim učestvuje u meksičkoj revoluciji a nakon toga intenzivno slika idućih 40 godina…

8/ 8. David Alfaro Siqueiros: murali

6



8.3.

Kljuĉne steĉevine, spoznaje, i saznanja o meksiĉkim muralima 8.3.1. uvodne napomene

8.3.2. princip gradnje

8.3.3. instrumentacija

8.3.1. uvodne napomene

( svi navodi koji se odnose na izabrani primjer analize, kao ključni pomak označeni su posebnom oznakom █ ).

8/ 9. David Alfaro Siqueiros: █ Patriotes et Parricides→

Aduana de Santo Domingo; 1955

TEHNIKA: pyroxaline i celotex akrilni na masonitu ( fiksirano na zid);

AKRILIK je univerzalna tehnika slikanja koja svojim izuzetnim tehnološkim svojstvima otvara tradicionalnim

tehnikama nove putove i mogućnosti. Ipak treba naglasiti da akrilik nije univerzalno vezivo; ono nije nadomjestak za

klasične medije ( iako se sa njim može postići optički izgled akvarelne boje, tempere, voštane boje, uljene, lak

boje…) , već moderni slikarski medij sa sebi svojstvenim karakteristikama…

njegova glavna karakteristika je KRATKA OTVORENA FAZA - kratko vrijeme koje prođe od trenutka kada je

boja istisnuta iz tube u odgovarajućoj konzistenciji pa do trenutka kada konzistencija boje postaje takva da ne

omogućuje razmazivanje….( što traje, zavisno od konzistencije, od pet do pedeset minuta); ekstremno debeli slojevi

suše se najprije površinski te im je potrebno za konačno očvršćivanje i više sati…

akrilik svojim brzim sušenjem ima sljedeće prednosti:

1. nanošenje sloj na sloj bez čekanja,

2. mogućnost gradnje pod-slikanja bez dugotrajnog procesa ( mogućnost nanošenja i lazura),

3. brzo sušeće vezivo omogućava bojenom sloju da zadrži precizan trag kista i potencira RUKOPIS

4. zadržava spontanitet kreacije poteza,

5. tehničke prednosti do slikanja i preslikavanja bez dugog čekanja…

u gradnji slike korištene su sve prednosti ovog medija:

boja je rijeđena i vodom i medijem , i programirano razlijevana, a na mjestima nanesena i direktno iz limenke;

7



8.3.2. princip gradnje za razliku od klasične fresco boje, koja vremenom poprima svjetliji i bljeđi, pomalo mutni izgled – akrilna boja se vremenom ne mijenja ali zato trenutno, nakon

završetka procesa sušenja – boja postaje «hladnije» game;

u svježem stanju akrilna boja ima djelomično mliječni izgled koji joj daje disperzivno vezivo; isparavanjem vode nestaje i ovaj bjelkasti prizvuk, te boja djeluje tamnija i

hladnija; akrilne boje tamne odmah nakon očvršćivanja te treba prilikom rada

“računati“ sa ovim optičkim svojstvima…

ali, paţnja !

akrilik nije idealno vezivo ! akrilik ima i neka negativna svojstva:

POROZNOST

sada je već prošlo toliko vremena od prvih akrilnih boja da sve češće primjećujemo i nedostatke, kao što su karakteristična oštećenja…

naime, nove analize su registrirale oštećenja na akrilnoj boji pogotovo ako se nalazi u eksterijeru; pretpostavljaju da boje razgrađuju ultra violetne zrake ( negativno

djeluju na vezivo…)

akrilna boja ostaje uvijek i MIKROSKOPSKI POROZNA zbog disperziranih čestica boje u vezivu iz kojeg je isparila voda; zato vremenom ova boja upija razne

supstance koje se nalaze u okruženju i vidljivo matira; razna sredstva mogu čak i intenzivnije da djeluju na njen integritet…

eventualno lakiranje kao zaštita mijenja sam karakter ovog medija… zato je među profesionalcima slikarima bitno smanjen interes za ova j hit šezdesetih

godina…umjesto akrilnih boja slikari koriste kombinaciju alkidnih boja sa uljenim…; ove boje su kompatibilne sa uljenim, rijede se istim otapalima ali suše gotovo

brzo kao i akrilne (jednostavnim hlapljenjem otapala i očvršćivanjem sintetske alkidne smole); prilikom gradnje slike kombinira se pod-slikanje alkidnim bojama i

slikanje uljenim…

ALKIDNE BOJE ; GRIFFIN ALKYDS / W&N →Metka Kraigher-Hozo: Metode slikanja i materijali, Sarajevo, 2007, str. 197, 418.

KRATKA OTVORENA FAZA

može biti problematična u slučajevima kada želimo izvesti tonsku gradaciju razmazivanjem - onim načinom koji je Rubens nazvao amalgamiranje… to je ovdje

nemoguće jer se boja tako brzo suši ( jedinu mogućnost rješavanja ovog problema predstavlja dodatak retarding medija…);

8



←8/ 10. David Alfaro Siqueiros:

█ Patriotes et Parricides, detalj na detalju je evidentna nemogućnost „amalgamiranja“; nijanse u plohama su čak

namjerno stilizirane…

HLADNA GAMA

akrilne boje tamne odmah nakon očvršćivanja i zadržavaju hladnu gamu, te treba

prilikom rada “računati“ sa ovim optičkim svojstvima…

princip gradnje zasnivao se na sljedećim fazama gradnje: 8.3.2.1. pripremni radovi

8.3.2.2. nosilac

8.3.2.3. iscrtavanje

8.3.2.4. pod slikanje

8.3.2.5. slikanje

8.3.2.6. finalna zaštita

8.3.2.1. pripremni radovi uzimajući u obzir reputaciju meksičkih slikara kao vrsnih majstora klasične slike, možemo pretpostaviti da je i za ovu sliku pripremljeno niz studija…

8.3.2.2. nosilac:

█ masonit ( fiksirano na zid);

često se preliminarno stavlja i sloj prozirnog akrilnog medija…

sama osnova nije neophodna, jer medij u bojama ( za razliku od uljenog) ne oštećuje materiju u podlozi;

priprema nosioca ima zato više likovnu nego tehnološku ulogu;

9



podloga se može doraditi u cilju stvaranja adekvatne obojenosti, strukture, teksture,

svojstva upijanja…

nanošenjem sloja akrilne osnove skratiti će se kasnija dinamika slikanja…

akrilna preparacija – acrylic gesso – Primer – obično sadrži emulziju i titanov

dioksid u omjeru 1:1 ( ponekad i dodatak barita, kalcij ili magnezij karbonata….);

za razliku od klasičnih osnova, kod kojih je potrebno u svakom sljedećem sloju

smanjiti koncentraciju, ovdje se preporučuje ista koncentracija u svim slojevima . ■

( svi primjeri, koji su navedeni kao analogije izabranom ključnom primjeru,

označeni su posebnom oznakom ■ ).

8/ 11. § Studentska vježba: ■ Eksperimenti, Sarajevo→

( § : Akademija likovnih umjetnosti,Sarajevo, 1999/03. )

univerzalnost akrilnog medija je evidentna i u mogućnosti nanošenja na različite

nosioce od tradicionalnih zidnih površina preko rustičnih reljefnih dekoracija,

strukturiranih kolaža, pa sve do dekorativnih tekstilnih dekoracija i hladnog emajla

na staklu i keramici… dakle, akrilna boja je pogodna na bilo kojoj podlozi – od akvarelnog papira,

kartona, ljepenke, platna, daske, metalnog lima, raznih tekstilnih tkanina pa do

zida…

relativno manje primjenljive podloge su škriljevci, kamen i cement, ali se i na njima

uspješno koristi – uz adekvatan tretman; ne podnosi prisutnost masnoća, kao ni jako

glatke površine ( staklo ili glatki metal je potrebno fino izbrusiti…); najpogodnije su porozne, odmašćene površine…

ali, i prevelika poroznost može stvarati probleme, te je u tom slučaju potrebno impregniranje akrilnim medijem prije slikanja.

8.3.2.3. iscrtavanje █ u našem primjeru prisutno je skiciranje osnovnog motiva, kao konstruktivni crtež;

uzimajući u obzir autorovo iskustvo vrsnog majstora, možemo pretpostaviti da je konstruktivni crtež izveden kistom i neutralnom sivo plavom akrilnom bojom,

razrijeđenom samo vodom…

10



8.3.2.4. pod slikanje i primjena tradicionalne imprimiture nije isključena; toniranu podlogu može slikar postići dodavanjem akrilnih boja u sam acrylic gesso, ili

nanošenjem lazurnog sloja boje i akrilnog medija preko zida;

8/ 12. David Alfaro Siqueiros: ■ Naoruţani narod, detalj→

evidentno je otežano „emalgamiranje“, što podrazumijeva nanošenje nijansi u pod slikanju…

█ otvorena je mogućnost gradnje pod-slikanja bez dugotrajnog procesa ( mogućnost nanošenja i lazura)…

evidentno je lazurno pod-slikanje tamnijim tonovima a zatim „uzdizanje“ svjetlijim bojama…

obzirom da akrilna boja brzo suši, moguće je u kraćem roku nanijeti više slojeva pod-slikanja i tako postići maksimalnu materijalizaciju

motiva…

postoji niz mogućnosti pod-slikanja u cilju postizanja različitih efekata:

a b c

8/ 13. § Studentske vježbe: a ■ detalj teksture modeling pastom uz dodatnu boju;

b ■ detalj teksture mramornim prahom uz dodatnu boju c ■ detalj teksture mramornim prahom i modeling pastom

11



8.3.2.5. slikanje

poznato je da su se ubrzo nakon pojave novog medija na tržištu pojavili i

dodatni mediji za sjaj, mat karakter, struktur paste, modeling paste, i t. d.

sve je to obogatilo mogućnosti nanošenja boja , kao i mogućnost „ igre“ mat i

sjajne površine…

←8/ 14. David Alfaro Siqueiros: ■ Naoruţani narod, detalj evidentno je otežano „emalgamiranje“, što podrazumijeva i naknadno

nanošenje nijansi kao i dodatno akcentiranje…

otvorena je mogućnost nanošenja više slojeva sa sjajnijim akrilnim medijem,

sa gušćom bojom, prskanjem, linearnim razvlačenjem bojenih tekstura…

zahvaljujući mat pod-slikanju evidentan je MAT – SJAJ kontrast , što slici

daje dodatni dramatski naboj…

slojevi se mogu gomilati, jedan na drugi, bez dugog čekanja…

nanosi su ponegdje transparentni, a na drugim mjestima čak i reljefni…

8.3.2.6. finalna zaštita meksički muralisti nisu imala današnja saznanja o ovom, njima novom

mediju…

■ danas znama, kako smo već napomenuli, da akrilne boje, pa čak i akrilni

lakovi ostaju uvijek i MIKROSKOPSKI POROZNI zbog disperziranih

čestica boje u vezivu iz kojeg je isparila voda; zato vremenom upijaju razne

supstance koje se nalaze u okruženju i vidljivo matiraju; razna sredstva mogu

čak i intenzivnije da djeluju na njen integritet…

12



zato se savjetuje da se završena slika obavezno lakira i to klasičnim lakom- masnim firnisom – LIQUITEX SOLUVAR PICTURE VARNISH ( gloss; matt);

pored standardnih akrilnih firnisa firma Liquitex, jedna od prvih i najpouzdanijih proizvođača akrilnih boja ( američka firma koja je boje i akrilna veziva prvi puta

proizvela za tržište već davne 1950. godine), savjetuje za finalno lakiranje masni firnis…

ipak ovo – u stvari klasično lakiranje kao zaštita - mijenja sam karakter medija…

naime, ovi reverzibilni mediji su inače namijenjeni za uljene slike ( otapalo je white spirit ili terpentinsko ulje) ali idealno zaštićuju akrilnu boju i sprečavaju matiranje

…

u zadnje vrijeme se sve češće za lakiranje svih vrsta slika preporučuju kvalitetnije KETONSKE SMOLE… KETONSKE SMOLE - produkti cyclohexanones ili

methylcyclohexanones…

Knut Nicolaus preporučuje ove reverzibilne smole i kao vezivo pigmentima za retuše u restauraciji….

8.3.3. instrumentacija

u razmatranju instrumentacije kod ... , već smo elaborirali mnoge relevantne materijale, kao i alatke i pribor...

zato ćemo navesti samo neke specifičnosti: 8.3.3. 1. boje

8.3.3. 2. veziva

8.3.3.3. alatke i pribor

8.3.3. 1. boje za razliku od uljenih tehnika kod kojih mogu pigmenti biti osjetljivi na kiselu sredinu, kod akrilnih tehnika mogu biti problematični oni pigmenti koji su osjetljivi na alkalnu sredinu ( kao kod zidnih

tehnika); tako je na akrilno vezivo osjetljiv alizarin tamnocrveni pigment jer je kemijski reaktivan sa akrilnom emulzijom, pa se u tom slučaju koriste surogati…

prema Wendonu Blakeu1 navesti ćemo neke specifičnosti:

PLAVI PIGMENTI:

- ultramarin : važna transparentna boja za lazure; pogodan za miješanje sa kadmijum žutim i crvenim…

- ftalocianin: nadomjestak pariško plavoj; hladna, brilijantno transparentna, jake krome i bojenosti

- kobalt: srednje pokrivna; često se koristi i sama; pogodna za miješanje tona sjene inkarnata…

- ceruleum: pokriva bolje od ostalih plavih; pogodna za miješanje zelenih tonova; velika snaga bojenja

- manganova: transparentna; nije tako raznovrsna za miješanje;

1 Wendon Blake: Complete Guide to Acrylic Painting, London, 1971.

13



CRVENI PIGMENTI:

- kadmijum crvena: pokrivna; za lazure je treba rijediti sa akrilnim medijem i vodom; u većoj upotrebi je tek nakon 1926. godine ( tada mu počinju dodavati litopon; crveni kadmopon) ; po

sastavu : kadmijum sulfoselenid; štetan prema ASTM…

- naftol crvena: nadomjestak kraplaka; postojan i transparentan; vanredan za lazure;

- ftalocianin crvena: nadomjestak tamnijeg alizarina; transparentan, dobre krome;

- crveni oksidi: relativno pokrivni;

- peĉena siena: transparentnija; daje divne lazure;

ŽUTI PIGMENTI:

- kadmium ţuta: pokrivna; jake krome i snage bojenosti ( za lazure je potrebno dodati medijuma i vode);

- hansa ţuta: više transparentan pigment; sa crvenim daje fine zlatne lazure;

- azo ţuta: transparentni; sličan hansa žutoj…

- ţuti oker: srednja snaga bojenja; pokrivna; najbolja žuta za pod-slikanje;

- oksidno ţuta: sličan okeru ali intenzivniji;

ZELENI PIGMENTI:

- ftalocijanin zelena: jake bojenosti; pažljivo dodavati kod miješanja;

- kromoksid zelena: pokrivna; mnogi slikari je vole za pod-slikanje sjena kod figura;

- hooker's zelena: transparentna ( akvarel); za nježne prelaze – nijanse u pejzažu; fino se miješa sa zemljanim kao i ostalim pigmentima;

ORANŽ PIGMENTI:

- kadmijum oranţ: pokrivna; jake krome i snage bojenosti ( za lazure je potrebno dodati vode i medijuma); fino se miješa sa zemljanim pigmentima

- hansa oranţ: transparentna; za akvarelni akrilik;

- indo oranţ crvena: transparentna; idealna za lazure…

VIOLETNI PIGMENTI:

- mars violetna: snažne bojenosti;

- dioxazine purple: pokrivna; dobro se i rijedi;

- acra violet: bogata crveno-violetna; transparentna;

SMEĐI PIGMENTI:

- peĉena umbra: pokrivna;

- priordna umbra: zahvalna jer se ne ističe po tonu; slabije bojenosti;

- prirodna siena: srednje bojenosti i prekrivanja; različitih tonova od žute, narančaste do smeđe

CRNI PIGMENTI: iako se u tradicionalnim štafelajnim tehnikama najviše cijeni slonovo koštana crna – za akrilik se više preporučuje mars crna:

- mars crna: jake bojenosti

- payne's gray: za miješanje hladnih tonova

BIJELI PIGMENTI:

- titanova bijela: nalazi se u svim kolekcijama ; dobri rezultati se postižu i sa kvalitetnijim litoponom; za pod-slikanje se kod akrilika može koristiti i acrylic gesso umjesto bijele boje….

14



8.3.3. 2. veziva

Umjetna smola: ester poliakrilne i metakrilne kiseline, najčešće u omjeru 1:1. Svaki polimer ima specifičnu temperaturu učvršćivanja ( za povezivanje disperziranih čestica dodaju se i specijalna

otapala); uvijek kod ove vrste boja postoji i rizik koagulacije pa se emulzijama dodaje i tako zvani antigel;

dodaju se i agensi za gustoću…

protiv smrzavanja tvorničari dodaju različite supstance kao što su aromatski glikoli ili fenoxyetanol…

akrilno vezivo AKRILAT se najčešće koristi kao akrilna emulzija u vodi - bezbojna mliječno bijela tekućina, koja učvršćenjem postaje vodeno bistra sa visokim elasticitetom stvorenog filma koji nije

sklon ni pucanju ni tamnjenju… AKRILAT kao univerzalno vezivo može se primjenjivati na više načina:

- AKRILAT + ORGASKO OTAPALO ; različite vrste lipofilnih veziva, koja su našla svoju primjenu u restauraciji slika…

- AKRILAT KAO TERMOPLASTIĈNA MASA; na primjer – moderna restauratorska dublirung masa ( iako su interesantnije

komplekse supstance na bazi metakrilata i kopomeliziranih mikrokristalnih voskova, kao što je BEVA…

AKRILAT KAO DISPERZIJA U VODI; polimerna emulzija, bazičnog karaktera…

pojedina polimer veziva znatno se međusobno razlikuju ( mogu biti i a kompatibilna) između ostalog i radi različitog omjera dodatnih

komponenti – stabilizatora, omekšivača, sredstva za vlaženje, usporivača sušenja i slično;

samo omekšavanje, bitnog značenja za kvalitetu akrilne boje, postiže se tako zvanim izvanjim omekšivačem ( trikresilfosfat,

dibutilftalat,…) ili omekšivanjem iznutra dodatkom neke mekše umjetne smole u obliku tako zvanog „kopolimerizata“

za specifičan optički efekt ( mat, sjaj, lazura…), kao i za pastoznost, „otvorenu fazu“ i druge specifičnosti - pripremljeni su posebni mediji,

kao pomoćna sredstva:

VRSTE MEDIJA

OSNOVNI MEDIJ: nazvan i disperzija umjetne smole ili jednostavno akrilna emulzija koristi se za samostalnu pripremu akrilnih boja ( miješanjem emulzije i

pigmenta), ali i za pripremu izolacija i preparacija, kao i univerzalno vezivo za kolaž, fiksativ i slično…

na našem primjeru izmiješan je osnovni medij sa pigmentom i vodom ( dakle trvenjem pigmenta i emulzije) te djelomičnim razrjeđivanjem

sa vodom, međusobnim miješanjem raznih boja i promatranjem refleksije svjetlosti ( na plavom dijelu boje dolje , evidentne su grube,

nedovoljno istrvene čestice pigmenta)…

boja je sjajnija jedino tamo gdje je nanesena pastoznije;

8/ 15. OSNOVNI MEDIJ: §studijska praksa →

15



MEDIJ ZA AIR BRUSH:

za bolje razlijevanje boje proizvode specijalni medijum za smanjenje tenzija: Water tension breaker , u Francuskoj Medium Mouillant koristi se pogotovo u slučaju da se akrilne boje nanose zračnim kistom …airbrushom;

u specifikacijama ovog medijuma se naglašava da u slučaju da se kombinira sa nekim drugim akrilnim medijumom može doći do dekompozicije

(razgradnje osnovne emulzije)…

SJAJNI MEDIJ:

8/16. SJAJNI MEDIJ: §studijska praksa →

koristi se za specifičan BRILIJANTNI optički efekt, koji boji daju karakter smolasto-uljene boje

eksperimentiranje sa tvornički pripremljenim akrilnim bojama, sjajnim akrilnim medijem

sjajni medij proizvode u obliku gušće tečnosti, koju možemo i razrijediti vodom; pogodan je za lazurno slikanje koje podsjeća na klasično uljeno

slikanje, pogotovo on, vezano za Tizianovu pikturalnost…

GEL MEDIJ

gel medij , miješan direktno sa bojama iz tube i eventualnim razrjeđivanjem i sa

vodom…

evidentna je dubinska refleksija svjetlosti ( podsjeća na lak-tehniku Jacksona Pollocka);

ponegdje je pastozno do reljefnosti a drugdje i lazurno, čak do razlijevanja…; gel medij

je u stvari sjajni medij gušće konzistencije (želé) koji dolazi u tubi i djeluje mliječno i

ponešto pokrivno, ali se osuši sasvim transparentno ( konzistencija je samo malo rjeđa od

one kod boja u tubi; predviđeno je da se ovaj gel miješa u impasto za teksture ali može

poslužiti i kao pastozna lazura, efekt koji predstavlja tehnološku novinu ;

8/ 17. GEL MEDIJ: §studijska praksa →

eksperimentiranje sa gel strukturom i tvornički pripremljenim akrilnim bojama;

međusobnim miješanjem tri bojene komponente evidentni su reljefni efekti izuzetne

transparentnosti – izgleda reljefnog stakla; osjeća se sjajnost, elastičnost, senzibilno

nijansiranje tonova miješanih međusobno, sa gelom , kao i razrijeđenih vodom;

gel struktura ne požuti kao što je slučaj sa uljanim gelom za strukture…

←8/ 18. GEL MEDIJ: §studijska praksa

16



MAT MEDIJ:

eksperimentiranje sa tvornički pripremljenim akrilnim bojama, mat medijem i eventualnim razrjeđivanjem vodom; slikani sloj ima mat karakter

refleksije svjetlosti, dakle – površinsku svjetlost ( ne dubinsku); može podsjećati na klasiĉnu temperu, kazein ili pastel;

nanesen u debljem sloju podsjeća na klasiĉnu enkaustiĉku boju…

mat medij se dobiva tako da se sjajnom mediju dodaju inertne supstance ( bez kemijskog reagiranja)…

u komparaciji sa sjajnim medijem – mat medij produžuje „otvorenu fazu“ same boje…

←8/ 19. MAT MEDIJ: §studijska praksa

kako bi se spriječila kratka „otvorena faza“, dakle omogućilo duže razmazivanje boje, ono tipično svojstvo uljenih boja, gdje se mogu postići najfinije

gradacije valera, proizvođači nude i…

RETARDING MEDIJ:

eksperimentiranje sa tvornički pripremljenim akrilnim bojama i retarding medijem i eventualnim razrjeđivanjem vodom; boje bitno sporije suše – mogu

se duže vremena razmazivati…

ipak prisutnost ovog medija u boji rezultira specifičnim optičkim učinkom ( ako se dodaje u većim količinama, boja dobiva izgled „ugrušane mase“);

ovaj medij sadrži djelomično osušeno akrilno vezivo u vodi, kao i glycol propylena ( u specifikacijama ja naglašeno da se medij ne smije dodavati u

količini većoj od 20%); na analogne napomene nailazimo i kod primjene sikativa u uljenim tehnikama ( tu su dozvoljeni postotci još manji…)

veliko je pitanje ima li opravdanja za korištenje ovog medija; možda je bolje u želji da se postiže fina gradacija tonova koristiti klasičnu uljenu tehniku,

ali u kombinaciji – u pod-slikanju - sa modernim alkidnim bojama …

←8/ 20. RETARING MEDIJ: §studijska praksa

ne zaboravimo da je bitan „šarm“akrilika spontanitet, svježina, kao posljedica ubrzanog nastajanja djela

17



kada su u pitanju veći formati - slikari koji su se opredijelili za isključivo akrilnu tehniku, često

koriste, pogotovo u pod-slikanju tako zvani UGUŠĆENI MEDIJ, odnosno MODELIRNU

PASTU, STRUKTURPASTU ili slično:

8/ 21. ZGUŠĆENI MEDIJ i MODELIRNA PASTA:

§studijska praksa→

eksperimentiranje sa tvornički pripremljenim akrilnim bojama i zgušćenim medijem ,

punilom i eventualnim razrjeđivanjem vodom;

zgusnuti medij ( thickener polymer) je želatinozna gusta disperzija koja pored osnovnih

sintetskih komponenti sadrži i specijalnu komponentu za zgušćivanje ( ovaj medij je bitno

jeftiniji od samih akrilnih boja tako da dodavanjem ovog medija profesionalni slikari i

pojeftinjuju samu gradnju…);

dodatkom akrilnoj boji suši praškasto, daje boji pastoznost ali i izgled tempere; boja dobiva

mat izgled ( dubinsku refleksiju svjetlosti mogu postići naknadnim nanošenjem Gloss

varnisha, ili naknadnim lazurnim slikanjem akrilnim bojama sa sjajnim medijem) ; boja sa ovim zgušćenim medijem ponešto sporije suši ( ne preporučuje se dodavanje u

količini većoj od 10 %); zadržava čistoću krome !

modelirna pasta je pastoznija od gela i sadrži pored veziva i specijalnih dodataka i neko

inertno punilo ( kaolin ili još bolje mramorni prah; ); može biti bijela, ali i gotovo bezbojna;

može se kombinirati sa gel medijem kao dodatnim vezivom za elastičnost, te raznim drugim punilima kao što je na primjer papier-maché…

Talens Modeling Paste se provjereno uspješno kombinira sa svim akrilnim i polimernim bojama kao i sa gel medijem razrijeđenim sa malo vode…; ovom pastom mogu se izvesti i reljefi ako se radi na

čvrstom nosiocu; uslov je da se deblji sloj modeling paste ipak gradi u slojevima tanjih namaza , prije svega radi pravilnog sušenja ( inače bi pasta u unutrašnjosti mogla ostati mekana);

za konačno premazivanje slika tvorničari proizvode medije - FIRNISE - ponešto različitog karaktera od medija za slikanje, pogotovo uz malo više vode…; ovo nije slučaj i sa tako zvanim Matte

varnish-om koji se koristi isključivo za postizanja konačne mat refleksije);

za specifičan optički efekt proizvode se i druge vrste medija ; interesantan je ACRYLIC IRIDESCENT MEDIUM koji bojama daje metalnu refleksiju, pogotovo sa transparentnim pigmentima ( ali

malo smanjuje kromu i bojenu moć);

POMOĆNA SREDSTVA ZA ĈIŠĆENJE potrebna su samo u slučaju da se na alatkama ili nekom drugom predmetu akrilna boja već sasvim osušila ( dok je svježa lako se skida i ispire običnom

vodom);

pošto je „otvorena faza“ jako kratka, često se dešava da vezivo prijevremeno očvrsne; u ovom slučaju čišćenje je moguće jedino jakim organskim otapalima, najčešće na bazi xilola…

18



B.2.3. akrilna boja

pored boja pripremljenih od već navedenih pigmenata koristi se i niz novijih sintetskih boja ( što je u

kolekcijama uvijek i posebno naglašeno…)

kao ustupak hobi slikarima ( najboljim kupcima) proizvode se već izmiješane nijansirane boje za inkarnat, za

boju pergamenta i slično…

8/ 22. AKRILNA BOJA I MAT MEDIJ:

§studijska praksa→

sve akrilne boje imaju mnoga karakteristična svojstva:

KONZISTETNA STABILNOST:

svaki polimer ima specifičnu temperaturu učvršćivanja ( za povezivanje disperziranih čestica bojama se

dodaju i specijalna otapala); ipak, uvijek kod ovih boja postoji i rizik koagulacije pa se emulzijama dodaje

antigel , kao i agensi za gustoću…

protiv smrzavanja tvorničari dodaju različite supstance kao što su aromatski glikoli ili fenoxietanol…

konzistencija svježih akrilnih boja odgovara otprilike konzistenciji uljenih boja; mogu se lako istiskivati iz

tuba, zadržavaju karakterističan pastozan karakter, ali dozvoljavaju i glatko razmazivanje; meka pasta „dobro

stoji“ čak i kod pigmenata koji su inače skloni slaboj stabilnosti ( organski) jer se njima dodaju anorganska

punila…

stabilnost boje ipak zavisi od niza usuglašenih komponenti i rijetki su tvorničari koji su uspjeli pripremiti

stabilnu i trajnu akrilnu boju…

POKRIVENOST I LAZURNOST:

sve akrilne boje izuzetno dobro pokrivaju ( razlike između proizvoda pojedinih tvornica nalaze se jedino u

primjeni različitih punila kao i različite koncentracije pigmenta);

lazurno slikanje moguće je pogotovo sa pigmentima koji naginju lazurnom karakteru, odnosno ako bilo koju

akrilnu boju razrijedimo vodom ili još uputnije – bezbojnim akrilnim vezivom ( lazure);

KOMPATIBILNOST:

iako su boje međusobno izuzetno kompatibilne , one nisu kompatibilne sa svim drugim vezivima ( tako već

minimalni dodatak klasičnog veziva - tutkala smanjuje elastičnost i može prouzrokovati pucanje);

miješanje sa lipofilnim vezivima pogotovo ne dolazi u obzir !

problemi se mogu pojaviti čak i miješanjem akrilnih boja iz različitih akrilnih kolekcija ili boja koje sadrže

akrilik i onih vezanih vinilnim smolama…

POSTOJANOST:

19



jedan najpostojanijih medija:

1. suši u otporan film, koji se nakon sušenja teško mehanički oštećuje – čak i brušenjem; oštećenja su vidljiva tek kod tretiranja grubljim brusnim papirom;

2. nanesen na platno , panel ili papir nije osjetljiv na temperaturne promjene ili na vlažnost; prilikom slikanja ne preporučuje se temperatura niža od 8º, a i temperatura samog nosioca igra važnu

ulogu; plastičan film je fleksibilan i može se uvijati bez opasnosti od pucanja; visoka elastičnost akrilnog filma ne može se usporediti ni sa jednim drugim vezivnim sistemom;

3. radi specijalne , izvanredne kombinacije žilavosti i elastičnosti, sloj osušene akrilik boje odolijeva vremenu bolje od bilo kojeg drugog medija;

4. prianjanje za bilo koju podlogu je fenomenalno; prianja tako reći, za sve, jedino ako nije nauljeno ili navošteno; lijepi se žilavo; ne može se oljuštiti, ostrugati ili otpasti; pošto je osušen film ne

vodo topljiv praktično ga je nemoguće navlažiti ako ne upotrijebimo specijalna otapala kao aceton ili ksilol;

5. kemijski je stabilan, ne skuplja se, ne postaje krt i ne mijenja boju starenjem;

TAMNJENJE:

u svježem stanju akrilna boja ima djelomično mliječni izgled koji joj daje disperzijsko vezivo; isparavanjem vode nestaje i ovaj bjelkasti prizvuk; akrilna boja, dakle, tamni odmah nakon učvršćivanja te

moramo na to prilikom rada „računati“; praksom i rutinom ova promjena ne predstavlja bitnu prepreku;

POGODNOST I SIGURNOST:

ovaj hidrofilni medij lako se odstranjuje sa alatki; kistovi se lako peru u običnoj vodi sa eventualnim dodatkom sapuna; radi lakog čišćenja nije potrebno da koristimo toliko broj kistova kao kod uljenog

slikanja; svi materijali koji se koriste u akrilnim tehnikama su bezopasni po zdravlje; ne koriste se otrovni pigmenti ni sredstva koja bi iritirala kožu ili uzrokovala alergiju;

NEPOGODNOST:

osušen se može odstraniti jedino mehanički a sa tkanine gotovo nemoguće; ozbiljan kreativni problem predstavlja kod akrilnih boja nemogućnost izvođenja „mekih bojenih prijelaza“ kakvi se mogu

postići u tradicionalnim uljenim tehnikama; u zadnje vrijeme tonske gradacije u akriliku izvode se pomoću air brusha ( aerografa);

SPECIJALNE NAPOMENE:

posebnu pažnju bi kod akrilika trebalo obratiti na datum proizvodnje: proizvodi starijeg datuma ili, drugim riječima, emulzija koja nije više svježa neće nam pružiti očekivane rezultate; zato ne smijemo

čuvati zalihe niti kupovati u prodavaonicama gdje su ovi materijali „zalutali“…nije preporučljivo ni miješanje proizvoda različitih tvornica…

8.3.3.3. alatke i pribor u obzir dolaze sve one alatke i dodatni rekviziti koji su neophodni u uljenim tehnikama;

ipak postoje i neke specifičnosti:

pored tradicionalnih alatki , pogotovo klasičnih kistova u obzir dolaze i sintetski kistovi pod oznakom nylon ili sinton brushes…

NJEGA: pored konstantnog pranja u vodi za konačno čišćenje se preporučuju i specijalna sredstva kao američki The Master's & Preserver, ili engleski W&N Artgel, Brush cleaning Gel…

Documents

8. Meksiĉki murali - s7050fa93ab7fca5f.jimcontent.com · komplicirane postupke klasičnog a fresco slikanja… Eksperimentiranja su nastavljena u SAD, najprije u dekorativnim tehnikama,