14
22.1.2013. 1 22.1.2013. SiP 2012 1 Signali i procesi 6. Modulacije Dr. sc. Predrag Valožić 22.1.2013. SiP 2012 2 SiP 2012 2. Signali, Harmonijski signali 2 Visina Duljina, trajanje Jačina Boja Dt tonovi A Duljina, trajanje Amplituda, amplitude: Vrh vrh, Maksimalna, Efektivna (RMS) Srednja (DC) Stalna stacionarni signali Promjenljiva nestacionarni signali Kontinuirani Tranzijentni 22.1.2013. SiP 2012 3 SiP 2012 2. Signali, Harmonijski signali 3 Grafički prikaz signala Valni oblik signala Spektrogram (3D spektar) Spektar (2D spektar) f(Hz) S(dB) 22.1.2013. SiP 2012 4 SiP 2012 2. Signali, Harmonijski signali 4 Grafički prikaz signala Valni oblik signala Spektrogram (3D spektar) Spektar (2D spektar) f(Hz) S(dB)

8. Modulacija Al

Embed Size (px)

DESCRIPTION

8. Modulacija Al

Citation preview

  • 22.1.2013.

    1

    22.1.2013. SiP 2012 1

    Signali i procesi

    6. Modulacije

    Dr. sc. Predrag Valoi

    22.1.2013. SiP 2012 2 SiP 2012 2. Signali, Harmonijski signali 2

    Visina

    Duljina, trajanje

    Jaina

    Boja

    Dt tonovi A

    Duljina, trajanje

    Amplituda, amplitude:

    Vrh vrh,

    Maksimalna,

    Efektivna (RMS)

    Srednja (DC)

    Stalna stacionarni signali Promjenljiva nestacionarni signali

    Kontinuirani

    Tranzijentni

    22.1.2013. SiP 2012 3 SiP 2012 2. Signali, Harmonijski signali 3

    Grafiki prikaz signala

    Valni oblik signala

    Spektrogram (3D spektar)

    Spektar (2D spektar)

    f(Hz)

    S(dB)

    22.1.2013. SiP 2012 4 SiP 2012 2. Signali, Harmonijski signali 4

    Grafiki prikaz signala

    Valni oblik signala

    Spektrogram (3D spektar)

    Spektar (2D spektar)

    f(Hz)

    S(dB)

  • 22.1.2013.

    2

    22.1.2013. SiP 2012 5 SiP 2012 2. Signali, Harmonijski signali 5

    Grafiki prikaz signala

    Valni oblik signala

    Spektrogram (3D spektar)

    t [s]

    f(Hz)

    22.1.2013. SiP 2012 6

    22.1.2013. SiP 2012 7 22.1.2013. SiP 2012 8

    Telekomunikacijski signal mogue je prenositi spojnim putom u: Osnovnom frekvencijskom pojasu (Base Band) Modulacijskom frekvencijskom pojasu (odailja sadri modulator a prijemnik demodulator )

    Telekomunikacijski

    kanal

  • 22.1.2013.

    3

    22.1.2013. SiP 2012 9

    Razlozi primjene modulacija:

    Prilagodba signala telekomunikacijskom kanalu ili mediju za

    pohranjivanje:

    U radio komunikacijama, dimenzije djelotvorne antene

    bliske su valnoj duljini signala, te je prijenos u osnovnom

    frekvencijskom pojasu praktino nemogu;

    Vie istovremenih radio komunikacija mogue je ako su

    one u razliitim frekvencijskim pojasevima;

    Slina logika, ali iz razloga ekonominosti, koristi

    modulacijske tehnike za tzv. multipleks;

    Pohranjivanje signala u osnovnom pojasu ponekad nije

    mogue. 22.1.2013. SiP 2012 10

    MODULATOR Modulacijski

    signal x(t)

    Modulirani

    signal y(t)

    Nosei signal u(t)

    y(t) = f[x(t), u(t)]

    Opa shema modulatora

    22.1.2013. SiP 2012 11

    Vrste modulacija

    Modulacije - modulatori

    Vremenski

    kontinuirane,

    harmonijski

    nosei

    signal u(t)

    Vremenski

    diskretne,

    impulsni

    nosei

    signal u(t)

    Amplituda

    Frekvencija

    Faza

    Amplituda

    Frekvencija

    Pozicija

    irina

    Parametar noseeg signala

    koji se mijenja u procesu

    modulacije

    Ovisno o modulacijskom

    signalu x(t), mogu biti:

    Analogne

    Digitalne

    22.1.2013. SiP 2012 12 15.01.2013

  • 22.1.2013.

    4

    22.1.2013. SiP 2012 13 15.01.2013

    22.1.2013. SiP 2012 14

    A(t)= fAM x(t) (t)= fFM x(t) 0(t)= fPM x(t)

    u(t)= A(t) cos (t)

    ili u eksponencijalnom obliku: u(t) = Re{A(t) ej(t)}

    ( ) ( ) ( )t t t dtt

    1 0

    0

    1

    Harmonijski nosei signal mogue je prikazati jednadbom:

    Argument trigonometrijske, tj. eksponencijalne funkcije je ukupna

    trenutna vrijednost faznog kuta:

    koja ovisi o poetnoj vrijednosti 0 i frekvenciji f tj. . Dakle,

    mogue su modulacije amplitude (AM), frekvencije (FM) i

    faze (PM), te kombinirane modulacije, npr. AM i PM.

    22.1.2013. SiP 2012 15

    Za ukupni, modulacijsko - demodulacijski proces najpogodnije je,

    ako je ovisnost promjenljivog parametra moduliranog signala

    (A, ili 0) oznaena funkcijom f u prethodnim izrazima,

    linearna, to je mogue prikazati izrazom:

    AM : A(t) = A0 + kAM x(t)

    FM : (t) = 0 + kFM x(t)

    PM : 0(t) = kPM x(t)

    Faktor k oznaava osjetljivost modulatora

    kAM [V/V], kFM [Hz/V] i kPM [rad/V]

    15.01.2013 22.1.2013. SiP 2012 16

    18.01.2013

  • 22.1.2013.

    5

    22.1.2013. SiP 2012 17

    6.1. Modulacija amplitude AM

    Amplituda AM signala mijenja se prema izrazu:

    A(t) = A0 + kAM x(t),

    te je AM signal:

    yAM(t) = [A0 + kAM x(t)] cos (0t+0)

    Da bi AM ostala ista, neophodno je da je promjenljiva

    amplituda u svakom trenutku bude A(t) 0, to znai:

    A0 + kAM x(t) 0

    22.1.2013. SiP 2012 18

    Kritian je trenutak kada x(t) dosee najveu negativnu vrijednost:

    x(t) = -xmax te dobijemo slijedei uvjet:

    0 kAM A0 / xmax

    Ako je modulacijski signal normiran, tada je xmax=1, kAM=A0,

    te dobijemo:

    yAM(t) = A0 [1+ xn(t)] cos (0t+0)

    Minimalna vrijednost amplitude AM signala je 0, srednja (kada je

    x(t) = 0) jednaka je A0, a maksimalna je 2 A0.

    xmax -xmax

    Amax

    Amin

    A0

    x(t)

    A(t)

    22.1.2013. SiP 2012 19

    Relativna promjena amplitude AM signala, indeks AM je:

    mAM= DA/A0

    mAM= (Amax-A0)/A0

    mAM= A0/A0=1 ili 100%

    Ako elimo AM s mAM manjim od 1 (100%), tada se mAM ukljui u

    izraz za AM signal:

    yAM(t) = A0 [1+ mAM xn(t)] cos (0t+0)

    Mogue su vrijednosti za indeks mAM : 0 mAM 1

    22.1.2013. SiP 2012 20

    yAM(t) = A0 [1+ mAM xn(t)] cos (0t+0)

    Ako je modulacijski signal xn(t) = sin(m t)

    y(t)= A01+ m sin(m t)cos(o t)

    Mnoenjem u zagradi dobijemo:

    y(t)= A0 [cos (o t) + m sin(m t) cos(o t)]

    sin cos = 2

    )sin()sin( AM fazori

    y(t) = A0cos(0t) +

    + A0m/2 sin(0-m)t

    - A0m/2 sin (0+m)t AM graf

    i spektar

  • 22.1.2013.

    6

    22.1.2013. SiP 2012 21

    Ako je modulacijski signal sloen Bm = (fmd - fmg), tada od svake

    njegove frekvencijske komponente nastaje par: gornja & donja.

    Modulirani signal sastoji se od nosaa i dva bona pojasa; donjeg

    s frekvencijskim komponentama nie frekvencije od nosaa, te

    gornjeg kod kojega su frekvencijske komponente frekvencija viih

    od nosaa (DBP i GBP, tj. engl. LSB i USB).

    Modulirani signal y(t) sastoji se iz tri komponente:

    -Prva je amplitude A0 i frekvencije o, prepoznajemo signal nosa.

    -Druga komponenta ima amplitudu A0 m/2 i frekvenciju (o+m),

    to je gornja bona komponenta GDK.

    -Trea je jednake amplitude, ali frekvencije (o-m), to je donja

    bone komponenta AM signala DBK.

    y(t) = A0cos(0t) +

    + A0m/2 sin(0+m)t

    + A0m/2 sin (0-m)t

    22.1.2013. SiP 2012 22

    Kako su sve nastale komponente razliitih frekvencija, to je

    ukupna snaga AM signala jednaka zbroju pojedinanih snaga

    svih komponenti:

    PAM = Po + PGB + PDB Za sinusni modulacijski signal dobijemo:

    PA

    R

    A m

    R

    A m

    RAM 0

    2

    0

    2

    0

    2

    2 8 8

    ( ) ( )

    Amplitudno modulirani signal vee je snage od nemoduliranog

    signala.

    22.1.2013. SiP 2012 23

    Kako AM signal mijenja visinu tj, dubinu, to se indeks AM

    esto naziva i dubina modulacije.

    -2 ,5

    -2

    -1 ,5

    -1

    -0 ,5

    0

    0 ,5

    1

    1 ,5

    2

    2 ,5

    -2,5

    -2

    -1,5

    -1

    -0,5

    0

    0,5

    1

    1,5

    2

    2,5

    -2,5

    -2

    -1,5

    -1

    -0,5

    0

    0,5

    1

    1,5

    2

    2,5

    Nosei, modulacijski i modulirani signal, mAM=1

    22.1.2013. SiP 2012 24

    -2

    -1,5

    -1

    -0,5

    0

    0,5

    1

    1,5

    2

    Modulacijski, nosei i modulirani signal, mAM=0,5 tj. 50%

  • 22.1.2013.

    7

    22.1.2013. SiP 2012 25

    0

    0,1

    0,2

    0,3

    0,4

    0,5

    0,6

    0 4 8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60

    0

    0,1

    0,2

    0,3

    0,4

    0,5

    0,6

    0 4 8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60

    FFT modulacijskog, noseeg i AM signala, mAM = 1, N=128 22.1.2013. SiP 2012 26

    0

    0,1

    0,2

    0,3

    0,4

    0,5

    0,6

    0 4 8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60

    0

    0,1

    0,2

    0,3

    0,4

    0,5

    0,6

    0 4 8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60

    FFT modulacijskog, noseeg i AM signala, mAM = 0,5, N=128

    22.1.2013. SiP 2012 27

    -2,5

    -2

    -1,5

    -1

    -0,5

    0

    0,5

    1

    1,5

    2

    2,5

    AM mAM=1, modulacijski signal je sloen; nije harmonijski !

    22.1.2013. SiP 2012 28 18.01.2013

  • 22.1.2013.

    8

    22.1.2013. SiP 2012 29

    0

    0,1

    0,2

    0,3

    0,4

    0,5

    0,6

    0 4 8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60

    0

    0,1

    0,2

    0,3

    0,4

    0,5

    0,6

    0 4 8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60

    FFT modulacijskog (sloenog), noseeg i AM signala, mAM = 1 22.1.2013. SiP 2012 30

    6.2. DSB i SSB

    Najvei dio ukupne snage AM signala je u komponenti-noseem

    signalu. Jo je manje povoljna situacija kod sloenijih modulacijskih

    signala, kada uvjet da ukupni koeficijent amplitudne modulacije bude

    manji od jedan, ima za posljedicu da je udio snage bonih pojasa u

    ukupnoj snazi jako malen.

    y(t)= A01+ m sin(m t)cos(o t)

    y(t) = A0cos(0t) + A0m/2 sin(0+m)t + A0m/2 sin (0-m)t

    Ako izostavimo 1, dobije se:

    y(t)= A0[ sin(m t)]cos(0 t)

    y(t)= A0/2sin(o + m ) t + A0/2sin (o - m ) t

    22.1.2013. SiP 2012 31 22.1.2013. SiP 2012 32

  • 22.1.2013.

    9

    22.1.2013. SiP 2012 33 22.1.2013. SiP 2012 34

    -1,5

    -1

    -0,5

    0

    0,5

    1

    1,5

    Modulacijski, nosei i modulirani signal, DSB

    17.01.2012

    22.1.2013. SiP 2012 35

    0

    0,1

    0,2

    0,3

    0,4

    0,5

    0,6

    0 4 8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60

    0

    0,05

    0,1

    0,15

    0,2

    0,25

    0,3

    0 4 8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60

    FFT modulacijskog, noseeg i moduliranog signala, DSB 22.1.2013. SiP 2012 36

    Blok-shema modulatora AM- GBP (SSB) i spektri signala

  • 22.1.2013.

    10

    22.1.2013. SiP 2012 37

    6.3. PM

    o(t) = fPMx(t)

    0(t) = kPM x(t)

    kPM pokazuje za koliko se [rad] promijeni faza noseega

    signala, za promjenu modulacijskog signala od 1V;

    To je osjetljivost faznog modulatora, dimenzije rad/V.

    Maksimalno odstupanje faze Dm rad naziva se devijacija

    faze ili indeks PM Dm = mPM.

    Uvoenjem normiranog modulacijskog signala xn(t), PM

    signal u trigonometrijskom obliku je:

    yPM(t) = A0 sin 0t + Dm xn (t) + 0

    22.1.2013. SiP 2012 38

    Za normirani modulacijski signal x(t)=sin(m t) te za

    Dm [rad] i 0 =0, dobijemo:

    yPM(t) = A0 sin 0 t + Dm sin(m t)

    Izraz nije tako jednostavno rastaviti, kako je to bio sluaj

    kod AM signala. Veliinu komponenata PM signala

    odreuju Besselove funkcije Jq(x) prve vrste i q- tog

    reda:

    sin( sin

    m J m nnn

    n

    ) ( ) sin( )

    cos( sin

    m J m nnn

    n

    ) ( ) cos( )

    22.1.2013. SiP 2012 39

    y t A J t

    J q t

    J q t

    PM m

    q m m

    q

    q m m

    q

    ( ) sin

    sin

    sin

    0 0 0

    0

    1

    0

    1

    D

    D

    D

    sin( cos

    m J m n nnn

    n

    ) ( ) sin( )2

    cos( cos

    m J m n nnn

    n

    ) ( ) cos( )2

    22.1.2013. SiP 2012 40

    -0.6

    -0.4

    -0.2

    0

    0.2

    0.4

    0.6

    0.8

    1

    1.2

    0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14

    J0

    J1J2

    J3 J4 J5 J6 J7 J8 J9 J10 J11 J12

    x

    Jn(x) je Besselova funkcija prve vrste, reda n i argumenta x.

    Grafovi Besselovih funkcija prikazani su na slici:

  • 22.1.2013.

    11

    22.1.2013. SiP 2012 41

    PM signal sadri neizmjerno mnogo komponenti

    frekvencija o , o -qm i o + qm, ak i tada, kada je

    modulacijski signal jednostavan, harmonijski.

    Komponente vieg reda zanemarive su amplitude, te se

    moe smatrati da je spektar ogranien.

    Formula za izraun praktine irine spektra PM signala:

    BPM = 2 fm (1 + Dm)

    22.1.2013. SiP 2012 42

    -1

    1

    Devijacija faze, Dm = 45

    Modulacijski signal x(t)

    -50

    50

    0

    10

    20

    Devijacija faze, Dm = 180

    -50

    50

    0

    10

    20

    Devijacija faze, Dm = 360

    -50

    50

    0

    10

    20

    22.1.2013. SiP 2012 43

    ( )( ) ( )

    td t

    dt

    dx t

    dtmn

    0 D

    Kontinuirani PM signal moe promijeniti fazu od 1 na

    2 tako, to na kratko vrijeme promijeni frekvenciju -

    "ubrza hod", te tako fazno prestigne nemodulirani signal.

    Ili, pak, uspori te fazno zakasni za nemoduliranim.

    Trenutna frekvencija jednaka je derivaciji ukupne

    trenutne faze, te derivacijom argumenta izraza za PM

    signal,

    yPM(t) = A0 sin 0t + Dm xn (t) + 0

    dobijemo:

    22.1.2013. SiP 2012 44

    Ako je modulacijski signal sinusni, x(t)=sin(m t):

    (t)= 0 + Dmm cos(m t) /:2

    f(t) = f0 + Dm fm cos(m t)

    Vidimo, da se u sluaju sinusnog modulacijskog signala,

    trenutana frekvencija PM signala mijenja po

    kosinusnom zakonu, te da devijacija frekvencije (vrna

    vrijednost odstupanja frekvencije od fo), ovisi o devijaciji

    faze Dm i frekvenciji modulacijskog signala fm.

  • 22.1.2013.

    12

    22.1.2013. SiP 2012 45

    6.4. FM

    (t)= fFM x(t) f (t) = fFMx(t)

    (t) = 0 + kFMw x(t) f(t) = f0 + kFMf x(t)

    Konstante kFMw i kFMf pokazuju koliko se [rad/s] ili [Hz]

    promijeni frekvencija FM signala, za promjenu

    modulacijskog signala od 1V.

    To je osjetljivost (strmina) frekvencijskog modulatora,

    dimenzije rad/s/V tj. [Hz/V].

    Maksimalno odstupanje frekvencije Dfm Hz] od f0

    naziva se devijacija frekvencije.

    22.1.2013. SiP 2012 46

    Ako je modulacijski signal harmonijski

    xn (t)= sin(m t)

    trenutna frekvencija FM signala moe se izraziti

    f(t)= f0 + Dfmax sin(m t)

    Trenutna faza o(t) u radijanima, jednaka je integralu funkcije

    trenutne frekvencije po vremenu:

    1

    0

    01 )(2)(

    t

    dttft

    D1

    0

    0max01 sin2)(

    t

    dttfft m

    01max

    101 cos2)( D

    tf

    ftft m

    m

    [rad]

    [rad]

    [rad]

    22.1.2013. SiP 2012 47

    Kvocijent Dfmax/fm maksimalne vrijednosti devijacije frekvencije i

    frekvencije modulacijskog signala naziva se indeks modulacije FM

    signala. (Usporediti s indeksom modulacije PM signala!). Izraz 3.219.,

    daje i devijaciju faze koja postoji u FM signalu:

    FM

    m

    mf

    f

    DD maxmax

    y t A tf

    ft

    m

    m( ) sin cosmax

    0 0 0

    D

    FM graf

    i spektar

    22.1.2013. SiP 2012 48

    Vidimo da je izraz 3.221. dovoljno slian izrazu 3.212.,

    da bismo mogli na isti nain odrediti spektar FM signala

    kao i PM signala.

    Uvjet su jednaki indeksi modulacije, za FM Df/fm, a za

    PM D.

    Teorijski, spektar je neogranien, dok u praktinim

    uvjetima irinu spektra FM signala raunamo izrazom :

    BPM = 2 fm (1 + D)

    BFM= 2(Df + fm)

    Df je devijacija frekvencije,

    fm je najvia frekvencijska komponenta

    modulacijskog signala.

  • 22.1.2013.

    13

    22.1.2013. SiP 2012 49

    Primjer:

    Odrediti spektar FM signala, ako je modulacijska

    frekvencija fm = 3 kHz, devijacija frekvencije Df= 12

    kHz, nosei signal je frekvencija fo =30 MHz i

    amplitude Ao =10 V.

    Rjeenje:

    Iz matematike, poznato je da vrijedi:

    sin( + m sin ) = Jn (m) sin ( + n)

    cos( + m sin ) = Jn (m) cos ( + n)

    sin( + m cos ) = Jn (m) sin ( + n + n/2)

    cos( + m cos ) = Jn (m) cos ( + n + n/2)

    22.1.2013. SiP 2012 50 -0.6

    -0.4

    -0.2

    0

    0.2

    0.4

    0.6

    0.8

    1

    1.2

    0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14

    J0

    J1J2

    J3 J4 J5 J6 J7 J8 J9 J10 J11 J12

    x

    Jn (m) je Besselova funkcija prve vrste, reda n i argumenta

    m. Grafovi Besselovih funkcija prikazani su na slici:

    22.1.2013. SiP 2012 51

    Argument Besselovih funkcija jednak je indeksu modulacije, to

    je za FM signal u ovom primjeru:

    mf

    fFM

    m

    D max 12

    34

    22.1.2013. SiP 2012 52

    red

    x

    n = 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

    0.0 1.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000

    0.1 0.997502 0.049938 0.001249 0.000021 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000

    0.2 0.990025 0.099501 0.004983 0.000166 0.000004 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000

    0.3 0.977626 0.148319 0.011166 0.000559 0.000021 0.000001 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000

    0.4 0.960398 0.196027 0.019735 0.001320 0.000066 0.000003 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000

    0.5 0.938470 0.242268 0.030604 0.002564 0.000161 0.000008 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000

    0.6 0.912005 0.286701 0.043665 0.004400 0.000331 0.000020 0.000001 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000

    0.7 0.881201 0.328996 0.058787 0.006930 0.000610 0.000043 0.000003 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000

    0.8 0.846287 0.368842 0.075818 0.010247 0.001033 0.000083 0.000006 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000

    0.9 0.807524 0.405950 0.094586 0.014434 0.001641 0.000149 0.000011 0.000001 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000

    1.0 0.765198 0.440051 0.114903 0.019563 0.002477 0.000250 0.000021 0.000002 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000

    1.1 0.719622 0.470902 0.136564 0.025695 0.003588 0.000399 0.000037 0.000003 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000

    3.4 -0.364296 0.179226 0.469723 0.373389 0.189199 0.071785 0.021934 0.005630 0.001248 0.000244 0.000043 0.000007 0.000001

    3.5 -0.380128 0.137378 0.458629 0.386770 0.204405 0.080442 0.025429 0.006743 0.001543 0.000311 0.000056 0.000009 0.000001

    3.6 -0.391769 0.095466 0.444805 0.398763 0.219799 0.089680 0.029311 0.008024 0.001894 0.000393 0.000073 0.000012 0.000002

    3.7 -0.399230 0.053834 0.428330 0.409225 0.235279 0.099485 0.033601 0.009490 0.002309 0.000494 0.000094 0.000016 0.000003

    3.8 -0.402556 0.012821 0.409304 0.418026 0.250736 0.109840 0.038316 0.011159 0.002797 0.000616 0.000121 0.000022 0.000003

    3.9 -0.401826 -0.027244 0.387855 0.425044 0.266059 0.120718 0.043474 0.013048 0.003366 0.000763 0.000154 0.000028 0.000005

    4.0 -0.397150 -0.066043 0.364128 0.430171 0.281129 0.132087 0.049088 0.015176 0.004029 0.000939 0.000195 0.000037 0.000006

    4.1 -0.388670 -0.103273 0.338292 0.433315 0.295827 0.143908 0.055168 0.017560 0.004794 0.001148 0.000245 0.000047 0.000008

    4.2 -0.376557 -0.138647 0.310535 0.434394 0.310029 0.156136 0.061725 0.020220 0.005674 0.001395 0.000306 0.000060 0.000011

    4.3 -0.361011 -0.171897 0.281059 0.433347 0.323611 0.168720 0.068761 0.023171 0.006681 0.001686 0.000379 0.000077 0.000014

    4.4 -0.342257 -0.202776 0.250086 0.430127 0.336450 0.181601 0.076279 0.026433 0.007827 0.002027 0.000467 0.000097 0.000018

    4.5 -0.320543 -0.231060 0.217849 0.424704 0.348423 0.194715 0.084276 0.030022 0.009126 0.002425 0.000573 0.000122 0.000024

    4.6 -0.296138 -0.256553 0.184593 0.417069 0.359409 0.207991 0.092745 0.033953 0.010591 0.002885 0.000699 0.000152 0.000030

    4.7 -0.269331 -0.279081 0.150573 0.407228 0.369292 0.221355 0.101676 0.038242 0.012237 0.003417 0.000847 0.000189 0.000038

    4.8 -0.240425 -0.298500 0.116050 0.395209 0.377960 0.234725 0.111051 0.042901 0.014079 0.004027 0.001023 0.000234 0.000049

  • 22.1.2013.

    14

    22.1.2013. SiP 2012 53

    Argument Besselovih funkcija jednak je indeksu modulacije, to

    je za FM signal u ovom primjeru:

    mf

    fFM

    m

    D max 12

    34

    Jo(4) = - 0,39715 Yo = 3,97 V

    J1(4) = - 0,06604 Y1 = 0,66 V

    J2(4) = 0,364128 Y2 = 3,64 V

    J3(4) = 0,43017 Y3 = 4,30 V

    J4(4) = 0,28112 Y4 = 2,81 V

    J5(4) = 0.13208 Y5 = 1.32 V

    22.1.2013. SiP 2012 54

    1.32

    2.81

    4.3

    3.64

    0.66

    3.97

    0.66

    3.64

    4.3

    2.81

    1.32