Upload
goran-matijevic
View
45
Download
13
Embed Size (px)
DESCRIPTION
8. Modulacija Al
Citation preview
22.1.2013.
1
22.1.2013. SiP 2012 1
Signali i procesi
6. Modulacije
Dr. sc. Predrag Valoi
22.1.2013. SiP 2012 2 SiP 2012 2. Signali, Harmonijski signali 2
Visina
Duljina, trajanje
Jaina
Boja
Dt tonovi A
Duljina, trajanje
Amplituda, amplitude:
Vrh vrh,
Maksimalna,
Efektivna (RMS)
Srednja (DC)
Stalna stacionarni signali Promjenljiva nestacionarni signali
Kontinuirani
Tranzijentni
22.1.2013. SiP 2012 3 SiP 2012 2. Signali, Harmonijski signali 3
Grafiki prikaz signala
Valni oblik signala
Spektrogram (3D spektar)
Spektar (2D spektar)
f(Hz)
S(dB)
22.1.2013. SiP 2012 4 SiP 2012 2. Signali, Harmonijski signali 4
Grafiki prikaz signala
Valni oblik signala
Spektrogram (3D spektar)
Spektar (2D spektar)
f(Hz)
S(dB)
22.1.2013.
2
22.1.2013. SiP 2012 5 SiP 2012 2. Signali, Harmonijski signali 5
Grafiki prikaz signala
Valni oblik signala
Spektrogram (3D spektar)
t [s]
f(Hz)
22.1.2013. SiP 2012 6
22.1.2013. SiP 2012 7 22.1.2013. SiP 2012 8
Telekomunikacijski signal mogue je prenositi spojnim putom u: Osnovnom frekvencijskom pojasu (Base Band) Modulacijskom frekvencijskom pojasu (odailja sadri modulator a prijemnik demodulator )
Telekomunikacijski
kanal
22.1.2013.
3
22.1.2013. SiP 2012 9
Razlozi primjene modulacija:
Prilagodba signala telekomunikacijskom kanalu ili mediju za
pohranjivanje:
U radio komunikacijama, dimenzije djelotvorne antene
bliske su valnoj duljini signala, te je prijenos u osnovnom
frekvencijskom pojasu praktino nemogu;
Vie istovremenih radio komunikacija mogue je ako su
one u razliitim frekvencijskim pojasevima;
Slina logika, ali iz razloga ekonominosti, koristi
modulacijske tehnike za tzv. multipleks;
Pohranjivanje signala u osnovnom pojasu ponekad nije
mogue. 22.1.2013. SiP 2012 10
MODULATOR Modulacijski
signal x(t)
Modulirani
signal y(t)
Nosei signal u(t)
y(t) = f[x(t), u(t)]
Opa shema modulatora
22.1.2013. SiP 2012 11
Vrste modulacija
Modulacije - modulatori
Vremenski
kontinuirane,
harmonijski
nosei
signal u(t)
Vremenski
diskretne,
impulsni
nosei
signal u(t)
Amplituda
Frekvencija
Faza
Amplituda
Frekvencija
Pozicija
irina
Parametar noseeg signala
koji se mijenja u procesu
modulacije
Ovisno o modulacijskom
signalu x(t), mogu biti:
Analogne
Digitalne
22.1.2013. SiP 2012 12 15.01.2013
22.1.2013.
4
22.1.2013. SiP 2012 13 15.01.2013
22.1.2013. SiP 2012 14
A(t)= fAM x(t) (t)= fFM x(t) 0(t)= fPM x(t)
u(t)= A(t) cos (t)
ili u eksponencijalnom obliku: u(t) = Re{A(t) ej(t)}
( ) ( ) ( )t t t dtt
1 0
0
1
Harmonijski nosei signal mogue je prikazati jednadbom:
Argument trigonometrijske, tj. eksponencijalne funkcije je ukupna
trenutna vrijednost faznog kuta:
koja ovisi o poetnoj vrijednosti 0 i frekvenciji f tj. . Dakle,
mogue su modulacije amplitude (AM), frekvencije (FM) i
faze (PM), te kombinirane modulacije, npr. AM i PM.
22.1.2013. SiP 2012 15
Za ukupni, modulacijsko - demodulacijski proces najpogodnije je,
ako je ovisnost promjenljivog parametra moduliranog signala
(A, ili 0) oznaena funkcijom f u prethodnim izrazima,
linearna, to je mogue prikazati izrazom:
AM : A(t) = A0 + kAM x(t)
FM : (t) = 0 + kFM x(t)
PM : 0(t) = kPM x(t)
Faktor k oznaava osjetljivost modulatora
kAM [V/V], kFM [Hz/V] i kPM [rad/V]
15.01.2013 22.1.2013. SiP 2012 16
18.01.2013
22.1.2013.
5
22.1.2013. SiP 2012 17
6.1. Modulacija amplitude AM
Amplituda AM signala mijenja se prema izrazu:
A(t) = A0 + kAM x(t),
te je AM signal:
yAM(t) = [A0 + kAM x(t)] cos (0t+0)
Da bi AM ostala ista, neophodno je da je promjenljiva
amplituda u svakom trenutku bude A(t) 0, to znai:
A0 + kAM x(t) 0
22.1.2013. SiP 2012 18
Kritian je trenutak kada x(t) dosee najveu negativnu vrijednost:
x(t) = -xmax te dobijemo slijedei uvjet:
0 kAM A0 / xmax
Ako je modulacijski signal normiran, tada je xmax=1, kAM=A0,
te dobijemo:
yAM(t) = A0 [1+ xn(t)] cos (0t+0)
Minimalna vrijednost amplitude AM signala je 0, srednja (kada je
x(t) = 0) jednaka je A0, a maksimalna je 2 A0.
xmax -xmax
Amax
Amin
A0
x(t)
A(t)
22.1.2013. SiP 2012 19
Relativna promjena amplitude AM signala, indeks AM je:
mAM= DA/A0
mAM= (Amax-A0)/A0
mAM= A0/A0=1 ili 100%
Ako elimo AM s mAM manjim od 1 (100%), tada se mAM ukljui u
izraz za AM signal:
yAM(t) = A0 [1+ mAM xn(t)] cos (0t+0)
Mogue su vrijednosti za indeks mAM : 0 mAM 1
22.1.2013. SiP 2012 20
yAM(t) = A0 [1+ mAM xn(t)] cos (0t+0)
Ako je modulacijski signal xn(t) = sin(m t)
y(t)= A01+ m sin(m t)cos(o t)
Mnoenjem u zagradi dobijemo:
y(t)= A0 [cos (o t) + m sin(m t) cos(o t)]
sin cos = 2
)sin()sin( AM fazori
y(t) = A0cos(0t) +
+ A0m/2 sin(0-m)t
- A0m/2 sin (0+m)t AM graf
i spektar
22.1.2013.
6
22.1.2013. SiP 2012 21
Ako je modulacijski signal sloen Bm = (fmd - fmg), tada od svake
njegove frekvencijske komponente nastaje par: gornja & donja.
Modulirani signal sastoji se od nosaa i dva bona pojasa; donjeg
s frekvencijskim komponentama nie frekvencije od nosaa, te
gornjeg kod kojega su frekvencijske komponente frekvencija viih
od nosaa (DBP i GBP, tj. engl. LSB i USB).
Modulirani signal y(t) sastoji se iz tri komponente:
-Prva je amplitude A0 i frekvencije o, prepoznajemo signal nosa.
-Druga komponenta ima amplitudu A0 m/2 i frekvenciju (o+m),
to je gornja bona komponenta GDK.
-Trea je jednake amplitude, ali frekvencije (o-m), to je donja
bone komponenta AM signala DBK.
y(t) = A0cos(0t) +
+ A0m/2 sin(0+m)t
+ A0m/2 sin (0-m)t
22.1.2013. SiP 2012 22
Kako su sve nastale komponente razliitih frekvencija, to je
ukupna snaga AM signala jednaka zbroju pojedinanih snaga
svih komponenti:
PAM = Po + PGB + PDB Za sinusni modulacijski signal dobijemo:
PA
R
A m
R
A m
RAM 0
2
0
2
0
2
2 8 8
( ) ( )
Amplitudno modulirani signal vee je snage od nemoduliranog
signala.
22.1.2013. SiP 2012 23
Kako AM signal mijenja visinu tj, dubinu, to se indeks AM
esto naziva i dubina modulacije.
-2 ,5
-2
-1 ,5
-1
-0 ,5
0
0 ,5
1
1 ,5
2
2 ,5
-2,5
-2
-1,5
-1
-0,5
0
0,5
1
1,5
2
2,5
-2,5
-2
-1,5
-1
-0,5
0
0,5
1
1,5
2
2,5
Nosei, modulacijski i modulirani signal, mAM=1
22.1.2013. SiP 2012 24
-2
-1,5
-1
-0,5
0
0,5
1
1,5
2
Modulacijski, nosei i modulirani signal, mAM=0,5 tj. 50%
22.1.2013.
7
22.1.2013. SiP 2012 25
0
0,1
0,2
0,3
0,4
0,5
0,6
0 4 8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60
0
0,1
0,2
0,3
0,4
0,5
0,6
0 4 8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60
FFT modulacijskog, noseeg i AM signala, mAM = 1, N=128 22.1.2013. SiP 2012 26
0
0,1
0,2
0,3
0,4
0,5
0,6
0 4 8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60
0
0,1
0,2
0,3
0,4
0,5
0,6
0 4 8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60
FFT modulacijskog, noseeg i AM signala, mAM = 0,5, N=128
22.1.2013. SiP 2012 27
-2,5
-2
-1,5
-1
-0,5
0
0,5
1
1,5
2
2,5
AM mAM=1, modulacijski signal je sloen; nije harmonijski !
22.1.2013. SiP 2012 28 18.01.2013
22.1.2013.
8
22.1.2013. SiP 2012 29
0
0,1
0,2
0,3
0,4
0,5
0,6
0 4 8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60
0
0,1
0,2
0,3
0,4
0,5
0,6
0 4 8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60
FFT modulacijskog (sloenog), noseeg i AM signala, mAM = 1 22.1.2013. SiP 2012 30
6.2. DSB i SSB
Najvei dio ukupne snage AM signala je u komponenti-noseem
signalu. Jo je manje povoljna situacija kod sloenijih modulacijskih
signala, kada uvjet da ukupni koeficijent amplitudne modulacije bude
manji od jedan, ima za posljedicu da je udio snage bonih pojasa u
ukupnoj snazi jako malen.
y(t)= A01+ m sin(m t)cos(o t)
y(t) = A0cos(0t) + A0m/2 sin(0+m)t + A0m/2 sin (0-m)t
Ako izostavimo 1, dobije se:
y(t)= A0[ sin(m t)]cos(0 t)
y(t)= A0/2sin(o + m ) t + A0/2sin (o - m ) t
22.1.2013. SiP 2012 31 22.1.2013. SiP 2012 32
22.1.2013.
9
22.1.2013. SiP 2012 33 22.1.2013. SiP 2012 34
-1,5
-1
-0,5
0
0,5
1
1,5
Modulacijski, nosei i modulirani signal, DSB
17.01.2012
22.1.2013. SiP 2012 35
0
0,1
0,2
0,3
0,4
0,5
0,6
0 4 8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60
0
0,05
0,1
0,15
0,2
0,25
0,3
0 4 8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60
FFT modulacijskog, noseeg i moduliranog signala, DSB 22.1.2013. SiP 2012 36
Blok-shema modulatora AM- GBP (SSB) i spektri signala
22.1.2013.
10
22.1.2013. SiP 2012 37
6.3. PM
o(t) = fPMx(t)
0(t) = kPM x(t)
kPM pokazuje za koliko se [rad] promijeni faza noseega
signala, za promjenu modulacijskog signala od 1V;
To je osjetljivost faznog modulatora, dimenzije rad/V.
Maksimalno odstupanje faze Dm rad naziva se devijacija
faze ili indeks PM Dm = mPM.
Uvoenjem normiranog modulacijskog signala xn(t), PM
signal u trigonometrijskom obliku je:
yPM(t) = A0 sin 0t + Dm xn (t) + 0
22.1.2013. SiP 2012 38
Za normirani modulacijski signal x(t)=sin(m t) te za
Dm [rad] i 0 =0, dobijemo:
yPM(t) = A0 sin 0 t + Dm sin(m t)
Izraz nije tako jednostavno rastaviti, kako je to bio sluaj
kod AM signala. Veliinu komponenata PM signala
odreuju Besselove funkcije Jq(x) prve vrste i q- tog
reda:
sin( sin
m J m nnn
n
) ( ) sin( )
cos( sin
m J m nnn
n
) ( ) cos( )
22.1.2013. SiP 2012 39
y t A J t
J q t
J q t
PM m
q m m
q
q m m
q
( ) sin
sin
sin
0 0 0
0
1
0
1
D
D
D
sin( cos
m J m n nnn
n
) ( ) sin( )2
cos( cos
m J m n nnn
n
) ( ) cos( )2
22.1.2013. SiP 2012 40
-0.6
-0.4
-0.2
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
1.2
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
J0
J1J2
J3 J4 J5 J6 J7 J8 J9 J10 J11 J12
x
Jn(x) je Besselova funkcija prve vrste, reda n i argumenta x.
Grafovi Besselovih funkcija prikazani su na slici:
22.1.2013.
11
22.1.2013. SiP 2012 41
PM signal sadri neizmjerno mnogo komponenti
frekvencija o , o -qm i o + qm, ak i tada, kada je
modulacijski signal jednostavan, harmonijski.
Komponente vieg reda zanemarive su amplitude, te se
moe smatrati da je spektar ogranien.
Formula za izraun praktine irine spektra PM signala:
BPM = 2 fm (1 + Dm)
22.1.2013. SiP 2012 42
-1
1
Devijacija faze, Dm = 45
Modulacijski signal x(t)
-50
50
0
10
20
Devijacija faze, Dm = 180
-50
50
0
10
20
Devijacija faze, Dm = 360
-50
50
0
10
20
22.1.2013. SiP 2012 43
( )( ) ( )
td t
dt
dx t
dtmn
0 D
Kontinuirani PM signal moe promijeniti fazu od 1 na
2 tako, to na kratko vrijeme promijeni frekvenciju -
"ubrza hod", te tako fazno prestigne nemodulirani signal.
Ili, pak, uspori te fazno zakasni za nemoduliranim.
Trenutna frekvencija jednaka je derivaciji ukupne
trenutne faze, te derivacijom argumenta izraza za PM
signal,
yPM(t) = A0 sin 0t + Dm xn (t) + 0
dobijemo:
22.1.2013. SiP 2012 44
Ako je modulacijski signal sinusni, x(t)=sin(m t):
(t)= 0 + Dmm cos(m t) /:2
f(t) = f0 + Dm fm cos(m t)
Vidimo, da se u sluaju sinusnog modulacijskog signala,
trenutana frekvencija PM signala mijenja po
kosinusnom zakonu, te da devijacija frekvencije (vrna
vrijednost odstupanja frekvencije od fo), ovisi o devijaciji
faze Dm i frekvenciji modulacijskog signala fm.
22.1.2013.
12
22.1.2013. SiP 2012 45
6.4. FM
(t)= fFM x(t) f (t) = fFMx(t)
(t) = 0 + kFMw x(t) f(t) = f0 + kFMf x(t)
Konstante kFMw i kFMf pokazuju koliko se [rad/s] ili [Hz]
promijeni frekvencija FM signala, za promjenu
modulacijskog signala od 1V.
To je osjetljivost (strmina) frekvencijskog modulatora,
dimenzije rad/s/V tj. [Hz/V].
Maksimalno odstupanje frekvencije Dfm Hz] od f0
naziva se devijacija frekvencije.
22.1.2013. SiP 2012 46
Ako je modulacijski signal harmonijski
xn (t)= sin(m t)
trenutna frekvencija FM signala moe se izraziti
f(t)= f0 + Dfmax sin(m t)
Trenutna faza o(t) u radijanima, jednaka je integralu funkcije
trenutne frekvencije po vremenu:
1
0
01 )(2)(
t
dttft
D1
0
0max01 sin2)(
t
dttfft m
01max
101 cos2)( D
tf
ftft m
m
[rad]
[rad]
[rad]
22.1.2013. SiP 2012 47
Kvocijent Dfmax/fm maksimalne vrijednosti devijacije frekvencije i
frekvencije modulacijskog signala naziva se indeks modulacije FM
signala. (Usporediti s indeksom modulacije PM signala!). Izraz 3.219.,
daje i devijaciju faze koja postoji u FM signalu:
FM
m
mf
f
DD maxmax
y t A tf
ft
m
m( ) sin cosmax
0 0 0
D
FM graf
i spektar
22.1.2013. SiP 2012 48
Vidimo da je izraz 3.221. dovoljno slian izrazu 3.212.,
da bismo mogli na isti nain odrediti spektar FM signala
kao i PM signala.
Uvjet su jednaki indeksi modulacije, za FM Df/fm, a za
PM D.
Teorijski, spektar je neogranien, dok u praktinim
uvjetima irinu spektra FM signala raunamo izrazom :
BPM = 2 fm (1 + D)
BFM= 2(Df + fm)
Df je devijacija frekvencije,
fm je najvia frekvencijska komponenta
modulacijskog signala.
22.1.2013.
13
22.1.2013. SiP 2012 49
Primjer:
Odrediti spektar FM signala, ako je modulacijska
frekvencija fm = 3 kHz, devijacija frekvencije Df= 12
kHz, nosei signal je frekvencija fo =30 MHz i
amplitude Ao =10 V.
Rjeenje:
Iz matematike, poznato je da vrijedi:
sin( + m sin ) = Jn (m) sin ( + n)
cos( + m sin ) = Jn (m) cos ( + n)
sin( + m cos ) = Jn (m) sin ( + n + n/2)
cos( + m cos ) = Jn (m) cos ( + n + n/2)
22.1.2013. SiP 2012 50 -0.6
-0.4
-0.2
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
1.2
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
J0
J1J2
J3 J4 J5 J6 J7 J8 J9 J10 J11 J12
x
Jn (m) je Besselova funkcija prve vrste, reda n i argumenta
m. Grafovi Besselovih funkcija prikazani su na slici:
22.1.2013. SiP 2012 51
Argument Besselovih funkcija jednak je indeksu modulacije, to
je za FM signal u ovom primjeru:
mf
fFM
m
D max 12
34
22.1.2013. SiP 2012 52
red
x
n = 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
0.0 1.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000
0.1 0.997502 0.049938 0.001249 0.000021 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000
0.2 0.990025 0.099501 0.004983 0.000166 0.000004 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000
0.3 0.977626 0.148319 0.011166 0.000559 0.000021 0.000001 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000
0.4 0.960398 0.196027 0.019735 0.001320 0.000066 0.000003 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000
0.5 0.938470 0.242268 0.030604 0.002564 0.000161 0.000008 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000
0.6 0.912005 0.286701 0.043665 0.004400 0.000331 0.000020 0.000001 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000
0.7 0.881201 0.328996 0.058787 0.006930 0.000610 0.000043 0.000003 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000
0.8 0.846287 0.368842 0.075818 0.010247 0.001033 0.000083 0.000006 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000
0.9 0.807524 0.405950 0.094586 0.014434 0.001641 0.000149 0.000011 0.000001 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000
1.0 0.765198 0.440051 0.114903 0.019563 0.002477 0.000250 0.000021 0.000002 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000
1.1 0.719622 0.470902 0.136564 0.025695 0.003588 0.000399 0.000037 0.000003 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000 0.000000
3.4 -0.364296 0.179226 0.469723 0.373389 0.189199 0.071785 0.021934 0.005630 0.001248 0.000244 0.000043 0.000007 0.000001
3.5 -0.380128 0.137378 0.458629 0.386770 0.204405 0.080442 0.025429 0.006743 0.001543 0.000311 0.000056 0.000009 0.000001
3.6 -0.391769 0.095466 0.444805 0.398763 0.219799 0.089680 0.029311 0.008024 0.001894 0.000393 0.000073 0.000012 0.000002
3.7 -0.399230 0.053834 0.428330 0.409225 0.235279 0.099485 0.033601 0.009490 0.002309 0.000494 0.000094 0.000016 0.000003
3.8 -0.402556 0.012821 0.409304 0.418026 0.250736 0.109840 0.038316 0.011159 0.002797 0.000616 0.000121 0.000022 0.000003
3.9 -0.401826 -0.027244 0.387855 0.425044 0.266059 0.120718 0.043474 0.013048 0.003366 0.000763 0.000154 0.000028 0.000005
4.0 -0.397150 -0.066043 0.364128 0.430171 0.281129 0.132087 0.049088 0.015176 0.004029 0.000939 0.000195 0.000037 0.000006
4.1 -0.388670 -0.103273 0.338292 0.433315 0.295827 0.143908 0.055168 0.017560 0.004794 0.001148 0.000245 0.000047 0.000008
4.2 -0.376557 -0.138647 0.310535 0.434394 0.310029 0.156136 0.061725 0.020220 0.005674 0.001395 0.000306 0.000060 0.000011
4.3 -0.361011 -0.171897 0.281059 0.433347 0.323611 0.168720 0.068761 0.023171 0.006681 0.001686 0.000379 0.000077 0.000014
4.4 -0.342257 -0.202776 0.250086 0.430127 0.336450 0.181601 0.076279 0.026433 0.007827 0.002027 0.000467 0.000097 0.000018
4.5 -0.320543 -0.231060 0.217849 0.424704 0.348423 0.194715 0.084276 0.030022 0.009126 0.002425 0.000573 0.000122 0.000024
4.6 -0.296138 -0.256553 0.184593 0.417069 0.359409 0.207991 0.092745 0.033953 0.010591 0.002885 0.000699 0.000152 0.000030
4.7 -0.269331 -0.279081 0.150573 0.407228 0.369292 0.221355 0.101676 0.038242 0.012237 0.003417 0.000847 0.000189 0.000038
4.8 -0.240425 -0.298500 0.116050 0.395209 0.377960 0.234725 0.111051 0.042901 0.014079 0.004027 0.001023 0.000234 0.000049
22.1.2013.
14
22.1.2013. SiP 2012 53
Argument Besselovih funkcija jednak je indeksu modulacije, to
je za FM signal u ovom primjeru:
mf
fFM
m
D max 12
34
Jo(4) = - 0,39715 Yo = 3,97 V
J1(4) = - 0,06604 Y1 = 0,66 V
J2(4) = 0,364128 Y2 = 3,64 V
J3(4) = 0,43017 Y3 = 4,30 V
J4(4) = 0,28112 Y4 = 2,81 V
J5(4) = 0.13208 Y5 = 1.32 V
22.1.2013. SiP 2012 54
1.32
2.81
4.3
3.64
0.66
3.97
0.66
3.64
4.3
2.81
1.32