Prijelaz iz srednjeg u gornji paleolitik i pojava anatomski modernog čovjeka

Dva modela prijelaza

povezanost srednjeg i gornjeg paleolitikaprekid između srednjeg i gornjeg paleolitika

Povezanost i prekid

povezanost više policentričnih područja razvoja gornjeg paleolitika

prekid pojava gornjeg paleolitika izvana, s anatomski modernim čovjekom (“klasični model”)

“Klasiči model” (prekid)

Human Revolution Modelbrza zamjena neandertalaca ranim modernim ljudimaočite razlike u ponašanju i kognitivnim sposobnostima

Kontinuitet

prijelazne gornjopaleolitičke industrije s obilježjima srednjeg i gornjeg paleolitikaproces prilagodbe tijekom prijelaznog razdobljatransitional industries, initial upper paleolithic

Prijelazne industrije

šatelperonijenulucijenseletijenjankovičijenježmanovicijenbohunicijenaltmulijen

Prijelazne industrije

mješavina srednjo- i gornjopaleolitičkih elemenata u litičkom skupu nalazaprisutna tehnologija sječivamogu ukazivati na određeni stupanj akulturacije neandertalaca

Šatelperonijen

izrađivali su neandertalciSaint-Césaire, Grotte du Renne (Arcy sur Cure) – ostaci neandertalaca sa šatelperonijenskom industrijomsjeverna Španjolska, južna Francuskaprije c. 40 000 g.

Šatelperonijen

srednjopaleolitički tipovi alatkigornjopaleolitički tipovi alatki (grebala, dubila), koštani artefakti, probušeni životinjski zubinastanak šatelperonijena:

razvijen pod utjecajem modernih ljudi, odnosno orinjasijena na musterijenrazvili su ga samostalno neandertalci bez vanjskog utjecaja, prije dolaska anatomski modernih ljudi

Seletijen

prijelazna srednjoeuropska industrijastarost: c. 40 000 g.obostrano obrađeni listoliki šiljciobostrana obradba na strugalima i drugim tipovima alatkimoderni ljudi ili neandertalci?koštani šiljci

Vindija u kontekstu prijelaza

sloj G1najprije pripisana orinjasijenu – šiljak s rascijepljenom bazom i šiljci s punom bazomalatke musterijenskih karakteristika (strugala, nazupci)listoliki seletijenski šiljak (import)fosilni ostaci neandertalaca

Vindija G3

dominantna tehnologija odbojakaprisutna i tehnologija sječivakasnomusterijenska industrija s naznakama gornjeg paleolitika

Vindija G1

gornjopaleolitički tipovi: dubilo, grebalo na odbojku, grebalo na sječivusrednjopaleolitički tipovi: strugala, nazupci

Koštani šiljci s rascijepljenom i punom bazom

karakteristični za orinjasijenVindija G1: koštani šiljci u kontekstu s neandertalcima, musterijenskim kamenim alatkama i gornjopaleolitičkim alatkama

Interpretacija sloja G1

miješanje materijala iz različitih slojeva:krioturbacijebioturbacije

na šiljcima i kamenim alatkama nema oštećenja koja bi ukazivala na krioturbacijeRadovčić & Rukavina: šiljak s rascijepljenom bazom pronađen u neposrednoj blizini mandibule neandertalca

Interpretacija sloja G1

neki šiljci i ostaci neandertalaca sadržavaju sitne čestice crvenog sedimenta karakteristične za G1izravno datiranje ostataka neandertalca i šiljka s rascijepljenom bazomneandertalac: 29 000-28 000 g.kasnije redatiran: 33 000-32 000 g.direktno datiranje šiljka propalo (kontaminacija, propadanje kolagena)

Koštani šiljci iz Vindije

proizvode ih rani moderni ljudi a neandertalci ih preuzimaju razmjenomneandertalci preuzimaju tehnologiju oponašajući rane moderne ljudei neandertalci i rani moderni ljudi razvili tehnologiju izrade šiljakarani moderni ljudi preuzeli tehnologiju od neandertalaca

Velika pećina

slojevi k, j, i – važni za razumijevanje odnosa srednjeg i gornjeg paleolitikanema tragova krioturbacijasloj i – starost: 33 850±520 BP

Velika pećina: kulturna atribucija slojeva

sloj k – musterijen (Malez ga je podijelio na musterijen i proto-orinjasijen)sloj j – 1 alatka (obrađeno sječivo – Malez: proto-orinjasijen)iz sloja j potječe fragment ljudske frontalne kostisloj i – kombinacija srednjo i gornjopaleolitičkih elemenata (strugala, dubilo, sječivo obrađeno, koštani šiljci)

Velika pećina – sloj j

ulomak frontalne kostiprije direktnog datiranja smatrao se, na temelju stratigrafskog položaja, jednim od najranijih primjera ranog modernog čovjeka u Europi starijeg od ~34 000 g.starost dobivena direktnim datiranjem: 5 045± 40 BP

A. Montet-White: šiljci su rezultat prilagodbe na lov u gorskim predjelima Alpa i predalpskog prostora, kao i Karpata i predkarpatskog prostorarazvija se tijekom kasnog musterijena

gornji paleolitik Hrvatskog zagorja razvija se iz srednjeg paleolitika, a pod utjecajem određenih vanjskih faktoravanjski utjecaji dijelom se mogu poklapati s dolaskom ranih modernih ljudi, ali važno je da su neke odlike ranog gornjeg paleolitika prisutne i prije dolaska nove populacije

Pojava prvih modernih ljudi - Afrika

fosilni ostaci stariji od 250 000 g.fosilni ostaci starosti c. 250 000-125 000 g.fosilni ostaci mlađi od c. 125 000

Fosilni ostaci stariji od 250 000 g.

različito se klasificiraju: H. heidelbergensis, H. rhodesiensis, H. leakeyi, arhaični H. sapiensnalazišta: Bodo, Broken Hill, Elandsfontein, NdutuBodo: 670 000-600 000 g. (Ar-Ar)Broken Hill: 700 000-400 000 g. (biokorelacija)mješavina odlika karakterističnih za kasnog erectusa /ergastera i ranog H. sapiensa

Fosilni ostaci starosti c. 250 000-125 000 g.

prijelazni H. sapiensFlorisbad (J. Afrika), Omo (Kibish), Hertho, Jebel Iroudh (Maroko),

Fosilni ostaci starosti c. 125 000 g.

potpuno moderna morfologijanalazišta: špilja Border, špilje na ušću rijeke Klasies

Pojava prvih modernih ljudi –Bliski istok

QafzehSkhūllostaci anatomski modernih ljudi nešto robusnije građe s musterijenskom industrijomstarost: c. 110 000-90 000 g.moderni ljudi u kontekstu gornjopaleolitičke industrije javljaju se prije c. 35 000 g. u Qafzehu i c. 29 000 g. u Ksar Akilu

Qafzeh, Skhūl, Tabun

moguća suvremenost neandertalaca i modernih ljudirani, robusni moderni ljudi nestaju, a ovaj prostor naseljavaju neandertalci

Pojava ranih modernih ljudi u Europi

Peştera cu Oasemandibula pronađena 2002.starost c. 35 000 g. (direktno datiranje)bez arheoloških artefakatanajraniji primjer anatomski modernog čovjeka u EuropiMladeč (33 000 g.)

Porijeklo morfološki modernih ljudi

1. model iz Afrike2. model multiregionalnog kontinuiteta3. asimilacijski model

Model iz Afrike

Out of Africa, Single Origin Model, Replacement Modelanatomski moderni ljudi razvijaju se na prostoru Afrike iz ranijih populacija tog prostora i postupno se šire i zamjenjuju sve lokalne arhaične populacije u ostalim regijama bez miješanja s njima ili uz minimalno miješanje

Model iz Afrike

temelji se na ranijim modelima i hipotezama: hipoteza rajskog vrta (Garden of Eden hypothesis), hipoteza Noine arke (Noah’s Archypothesis)Homo neanderthalensiszastupnici: C. Stringer, P. Andrews, C. Gamble, R. Klein

Model multiregionalnog kontinuiteta

Multiregional Continuity Modellokalne populacije modernih ljudi razvijaju se iz prethodnih populacija iste geografske regijerazmjena gena između populacija raznih geografskih područjazastupnici: M. Wolpoff, A. Thorneovaj model temelji se na modelu F. Weidenreicha razvijenom 1940-ih

Asimiliacijski model

moderna morfologija (veći dio) razvija se na jednom prostoru (u Africi), a lokalne populacije drugih regija miješale su se s novopridošlim populacijama vidljiv određeni anatomski kontinuitetF. Smith, J. Simek

G. Bräuer

afrički model hibridizacije i zamjenevrlo sličan modelu iz Afrike ali ne isključuje određeni stupanj regionalnog kontinuiteta

Lagar Velho 1

ukop djeteta od 4 godinestarost: 24 000-25 000 g.mješavina anatomskih odlika neandertalaca i modernih ljudirezultat genetičkog miješanja neandertalaca i anatomski modernih ljudi i nastavak tih odlika u kasnijoj fazi gornjeg paleolitika

Genetički pokazatelji za afričko porijeklo anatomski modernog čovjeka

Rebecca Cann, Mark Stoneking, Allan C. Willsonmolekularni genetičari sa University of California, Berkley1987. analizirali 147 doniranih placenti žena s precima iz različitih dijelova svijeta (Afrika, Europa, srednji Istok, Azija, Nova Gvineja, Australija)mtDNA

Rezultati

evolucijsko stablo razvija se u Africi i kasnije se grana u dva dijelajedna grupa ostaje u Africi, a druga se odvaja i širi u ostatku svijetavarijacije u mtDNA bile su najveće među Afrikancima, sugerirajući da su oni evoluirali najduže

Nedostatak

metodologija molekularnih biologa s Berkleya se pokazala nedovoljno dobromkoristeći isti materijal drugi znanstvenici konstruirali mnogo evolucijskih stabala koja se razlikuju od onog s Berkleya, a neka nemaju afrički korijen

Genetički pokazatelji

mtDNA izolirana iz neandertalskih kostiju s nalazišta Feldhofer, Vindija, Mezmaiskaya, La Chapelle-aux-Saints, Engisrazlike u sekvenci između današnjih ljudi i neandertalaca27 razlika između neandertalca s nalazišta Feldhofer i modernih ljudimeđu modernim populacijama 5-8 razlika

razlika se možda može objasniti genetičkim odstupanjemmtDNA se može izgubiti i ne biti vidljiva unutar populacija današnjih ljudimtDNA samo je dio ukupnog genetičkog materijala (moguće je prisustvo neandertalskih gena unutar drugih dijelova genotipa)

Moderno ponašanje

povećana tipološka raznolikost i standardizacija artefakatakorištenje organskih materijala (kost, rog, bjelokost) za izradu igala, šila i harpunanakit (probušene školjke, zubi)neosporna umjetnostjasna organizacija prostora (nastambe, ognjišta)dopremanje sirovinskog materijala s velikih udaljenosti

Moderno ponašanje

uključivanje novih prehrambenih izvora u prehranu (morski izvori, biljni izvori)skladištenjenaseljavanje različitih okolišaporast gustoće stanovništva

Kad se pojavljuje moderno ponašanje

najprije se smatralo da se razvija u Europi s dolaskom anatomski modernih ljudidanas se smatra da se razvija u Africi

srednje kameno doba?kasno kameno doba?

postupni razvoj koji se može pratiti nakon 100 000 godinanagla pojava prije oko 50 000 g.