Skripta - Paleolitik i Mezolitik

7/26/2019 Skripta - Paleolitik i Mezolitik

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-paleolitik-i-mezolitik 1/26

PALEOLITIK I MEZOLITIK



PALEOLITIK

DONJI

SREDNJI

australopitecine (4 mil.g.-l rail.g.)

robusne a. africanusaustralopitecine

2,5 mil.g. - prve alatke u AfriciOLDUWAN (1,7-1,6)

h. habilis h. rudolfensis

h. ergaster (A)

1 000 000 g. - prve alatke u Europi h. heidelbergensis (A)GUNZ 800 000-600 000 h. erectus (A)

ASCHELEUN (1 700 000-250 000)MINDEL 480 000-230 000

200 000 g. MOUSTERIEN (250 000-40 000)RISS 170 000-120 000

h. neanderth.(M)

GORNJI 40 000 g.

10 000 g.

WURM 75 000-10 000 li. sapiensCHATELPERRONIEN

AURIGNACIEN (40 000-20 000)GRAVETTIEN (27 000-20 000)SOLUTREEN (20 000-17 000)MAGALENIEN (17 000-10 000)EPIGRAVETTIEN (20 000-10 000)

Donji paleolitik započinje prije 2,5 miljuna g. s izradom prvih poznatih alatki (sjeckala i sjekača) koje pripadaju olduvanskoi kulturi, a izrađivao ih je h. habilis. Moguće je da su iaustralopitecine koje su živjele sa i usporedo s h, habilisom izrađivale alatke,-ali one danasnisu prepoznatljive jer sliče prirodno nastalom kamenju. Toj teoriji u prilog bi išaoeksperiment s čimpanzom Kanzee koja je naučila raditi izrađevine no one se nisu razlikovaleod prirodno nastalih oštećenja na kamenu. Također je u kontekstu s A. garhi (nalazište Bouri)nađena životinjska lubanja razbijena alatkom. Najstarije alatke nađene su na nalazištu Gona u Etiopiji i datiraju pred 2.6-2,5 miljuna g. Počeci tehnologije vidljivi su na nalazištimaSwartkrans (Etiopija, robusni australopitek u sloju s alatkama), Sterkfontein (Etiopija), Hadar (Etiopija), Koobi Fora (Kenija) i Olduvai (Tanzanija). Uz h. habilisa je vjerojatno postojala ivrsta h. rudolfensis no nije poznato koji je od njih predak kasnijih ljudi kao ni to to koji je, ilisu oboje, izrađivao alatke.

Ašeleienska kultura pojavliuie se na području Afrike prije 1,7 miljuna godin i razvija se izoldovana. Ova kultura se rasprostire u Africi, zapadnoj Aziji i Europi, a traje do prije 250 000g. Kultura se može podijeliti na ranu i kasnu, a u kasnoj se vide dotjeranije alatke na

1



ođbojcima i korištenje mekog čekića. Koristi ju h. ergaster odnosno h. erectus koji se razvioiz h. habilisa prije 1,5 miljuna godina. To je čovjek koji je prvi izašao iz Afrike i proširio sena Aziju i Europu. Ipak, u Europi se i dalje koristi oldovatiska tradicija što možda znači da ječovjek tu došao prije početka korištenja ašelejenske kulture. Ove oldovanske alatke u Europi

su datirane od 1 000 000-500 000 g. BP. Ašelejenske alatke javljaju se u Europi prije polamiljuna godina i koristi ih h. heidelbergensis, tj. arhajski h. sapiens po nekima. Najranijidokazi prisutstva ljudi na području Europe su Le Vallonet (F), Isernia la Pineta (I), Šandalja(HR) i Prezletice (CZ). Antopološki nalaz iz Španjolske (Gran Dolina) datira se prije 800 000g., a pripisuje se h. erectus/ergaster ili ranom h. heidelbergensisu. Osim aselejenskih šačnika koristi i sjekire izrađene levaloaškom tehnikom pa neki smatraju daje to dokaz da se iz njegarazvio neandertalac. Također, moguće je da se iz njega razvio h. sapiens u Africi. H.heidelbergensisu pripisuje se izrada kopalja, upotreba vatre (250 000 g. BP) i prve nastambe (Terra Amata). Također u ovo razdoblje pripada i «figurica» iz Bereckhat Rama.

Musteriiensku kulturu koristi h. neanderthalensis u Europi i Levantu. Neandertalac, kao i

korištenje musterijanske kulture smještaju se u srednji paleolitik, 200 000-40 000 g. BP. Najčešće alatke musterijena su različiti tipovi strugala, uditpci i nazupci. Postoje četiri tipa musterijena: tipični musteriien, šarentiien (guina i ferassie), zupčasti musterijen i musterijen s ašeleienskom tradicijom (A i B tip). Tipični musterijen poznat je po velikoj zastupljenostistrugala kao i šarentijen no Quina ima veću zastupljenost poprečnih strugala dok Ferassie imatipologiju modificiranu levaloaškom metodom. U zupčastom musterijenu prevladavaju udupcii nazupci dok su strugala rjeđa, a MTA A tip ima zastupljene šačnike, strugala, šiljke, udupkei nazupke, dok MTA B tip ima manje šačnika no česta sturgala, nazupke i noževe s hrptom.Borđes smatra da varijetet musterijena postoji zbog različite tradicije neandertalskih plemenadok Binford različitost alatki pripisuje funkcionalnosti, tj. da će alatke biti prilagođene ovisnoo lokalitetu odnosno sezonski. Neki znanstvenici misle daje neandertalac podvrsta h. sapiensa

pa koriste naziv h. neanderthalensis sapiens odnosno h. sapiens sapiens, a pretka obje podvrste pripisuju h. sapiensu heidelbergensisu. Na Bliskom Istoku su nađeni anatomskimodemi ljudi u asocijaciji s musterijenom. Morfološki modemi ljudi se prvi put javljaju 190000 g. BP u Etiopiji, zatim 150 000 g. BP i oko 130 000 g. BP u Južnoj Africi. H. sapiens se uEuropu dolazi 40 000-35 000 g. BP. Zadnji neandertalci se u Europi javljaju 29 000 g. BP i tou Vindiji, a ne kako se prije mislilo daje zadnje utočište naendertalaca pred naletom h.sapiensa bilo 30 000 g. BP u Španjolskoj. Modemi ljudi i neandertalci su u Europiistovremeno živjeli desetak tisuća godina. Tako postoje tri teorije po kojima se zbila smjenaneandertalaca i modernih ljudi. Tako out-of-Africa model kojeg zastupa Strinser kaže da sumodemi ljudi došli u Europu iz Afrike ne miješajući se, ili uz minimalno genetski nevažnomiješanje, s neandertalcima te su oni polako istisnuti i izumrli jer su moderni ljudi imali bolju

prilagodbu na životne uvjete. Suprotni multiregionalni model zastupa Wolpoff i misli da se oljudima uopće ne može govoriti kao o različitim vrstama nego o jednoj h. sapiens vrsti srazličitim podvrstama, a među njima je došlo do dovoljne izmjene genetskog materijala da ne

bi došlo do izdvajanja posebnih vrsta. Treći, asimilacijski model kojeg zastupa Smjth kombinira dva prethodna modela i kaže da su se anatomski modemi ljudi razvili u Africi nodošavši u različite geografske predjele miješali su se sa starosjedilačkim populacijama (npr.neandertalcima u Europi) koje su tako imale utjecaja na razvoj suvremenog čovjeka.

Naistariji poznati moderni ljudi u Europi javljaju se u Rumunjskoj (Pestera cu Pase) 36 000- 34 000 BP i Češkoj (Mladeč) 35 000-34 000 BP. Miješanju neandertalaca i modernih ljudi u

prilog idu nalazi iz Mladeča koji pokazuje arhaična obiljažja modernih ljudi te Lagar Velho,

kostur iz 24 000 g. BP s anatomskim obilježjima neandertalaca.

2



Šatelperonijenska kultura je prijelazna kultura iz srednjeg u gornji paleolitik u Francuskoj idijelu Španjolske i dugo se pripisivala anatomski modernim ljudima no nakon stoje nađena uasocijaciji s neandertalcima zna se da su je oni izrađivali. Najčešća alatka ješatelperonijenski šiljak ili nož napravljen na sječivu dok se obrada nalazi na zaobljenom rubu.Pošto kultura ima dosta gornjopaleolitičkih svojstava neki smatraju da su je neandertalci

razvili pod utjecajem modernih ljudi. Također, kultura nalikuje na B tip musterijena sašelejenskom tradicijom gdje su česti noževi hrptenjaci. U ovoj kulturi nađen je i nakit snusproduktima izrade što znači da su ga naendertalci samostalno izrađivali. U šatelperonijenuse javlja moderno ponašanje: kulturno definiran sustav, simbolika, sofisticirana izrada alatki,korištenje projektila i lovno umijeće.

Seletijenska kultura j avlja se u Mađarskoj i Č eškoj i jedna je od prijelaznih kultura u gornji paleolitik. Datira se pred 42 000-39 000 g. Možda se može povezati uz neandertalce. Javljajuse gomjopaleolitičke alatke izrađene srednjopaleolitičkim metodama: koštani šiljci s rascjepljenom i punom bazom kao i u orinjasijenu te bifacijalni šiljci, stntgala i dubila. Varijacije seletijena su bohunicijen i ježmanovicijen.

Orinjasijenska kultura je prva prava gornjopaleolitička kultura koju koristi h. sapiens. Najčešće alatke su koštani šiljci pune i rascjepljene baze, (orinjasijenska) sječiva, njuškolika i kobiličasta grehala. Orinjasijen se rasprostire u Europi, Bliskom Istoku i sjevernoj Africi, adatira se 40 000-20 000 g. BP.

Gravetijenska kultura datira se 27 000-20 000 g. BP Karakteriziraju ju gravete, sječiva sa zaruhljenim poprečnim rubom i dubila. Karakteristična je pojava Venera.

Solitrejenska kultura koristi obostrano obrađene listolike šiljke, strugala i grebala. Rasprotire se na području Portugala, Španjolske i Francuske. Njoj se pripisuje izum toplinske

obrade, obrada kamena pritiskom, koštane igle s ušicom i propulsera. Što se tiče listolikihšiljaka upitna je isplativost i funkcionalnost takve alatke, a i očito je daje za izradu bio

potreban određen stupanj vještine i naukovanje.

Magdaleni]anska kultura datira se između 20 000 i 10 OOOg. BP. Što se tiče alatka vidljiva je mikrolitizacija i razvijena koštana industrija, a špiljska umjetnost je na vrhuncu.

Epigravetijenska kultura datira između 20 000 i 10 000 g. BP. To je finalna kultura gornjega paleolitika na području Hrvatske, a koristi mikrolite, gravetice, šiljke s usjekom, pločice s hrptom i kratke grebala.

HRVATSKASjekač iz Šandalje / vjerojatno je istodoban s najstarijim europskim alatkama.Ašelejenska kultura u Hrvatskoj javlja se u Punikvama s dva šačnika i još nešto rukotvorinate u Donjem Pazarištu s jednim šačnikom.Srednji paleolitik - Krapina, Vindija, Mujina pećina, Vetemica... U Krapini je ustanovljenšarentijenski tip musterijena.Kod nas nije prisutan gravetijen već epigravetijen paralelan sa solitrejenom imagdalenij enom.Vindija G1 - nađena je mandibula neandertalca datirana 29 000-28 000 g. BP u asocijaciji sgomjopaleolitičkim alatkama no neki misle da se radi o krioturbacijama ili bioturbacijama u

sloju. Moguće je daje dio alatki pomiješan no asocijacija neandertalca i koštanih alatki jemoguća. Vjerojatno se radi o selentijenu. Prijelaz iz srednjeg u gornji palolitik označava

3frf



Vindija. Ustanovljeno je da su neandertalci iz Vindije često jeli meso. Koštani šiljci pronađenisu u asocijaciji s musterijanskim i gornjopaleolitičkim alatkama.Sandalja //-najveće gomjopaleolitičko nalazište u Hrvatskoj, orinjasijen. samo Sandaljaima rani epigravetijen, a usto ima i kasni. Orinjasijen u Hrvatskoj se satoji od slučajnihnalaza: Bukovac, Ravni kotari...

Epigravetijenska kultura datira između 20 000 i 10 000 g. BR To je finalna kultura gornjega paleolitika na području Hrvatske, a koristi mikrolite. gravetice, šiljke s usjekom, pločice s hrptom i kratke grehala. Nalazi se na Rabu, Korčuli, Braču, Hercegovini i Crvenoj Stijenu(Crna Gora).Crvena Stijena pripisuje se orinjasijenu mediteranskog tipa no nema tipičnih orinjasijenskihalatki niti datacije da bi to mogao biti orinjasijen. Moguć je stratigrafski hijaks izmeđuepigravetijena i musterijena.

i



Vindija. Ustanovljeno je da su neandertalci iz Vindije često jeli meso. Koštani šiljci pronađenisu u asocijaciji s musterijanskim i gomjopaleolitičkim alatkama.Sandalja I I - najveće gomjopaleolitičko nalazište u Hrvatskoj, orinjasijen, samo Sandaljaima rani epigravetijen, a usto ima i kasni. Orinjasijen u Hrvatskoj se satoji od slučajnih

nalaza: Bukovac, Ravni kotari...Epigravetijenska kultura datira između 20 000 i 10 000 g. BP. To je finalna kulturagornjega paleolitika na području Hrvatske, a koristi mikrolite, gravetice, šiljke s usjekom,

pločice s hrptom i kratke grebala. Nalazi se na Rabu, Korčuli, Braču, Hercegovini i CrvenojStijenu (Crna Gora).Crvena Stijena pripisuje se orinjasijeriu mediteranskog tipa no nema tipičnih orinjasijenskihalatki niti datacije da bi to mogao biti orinjasijen. Moguć je stratigrafski hijaks izmeđuepigravetijena i musterijena.

4



MEZOLITIK

Mezolitik je period između zadnjeg ledenog doba i početka poljoprivrede. Tradicionalno seuzimaju 10000 i 5000 g. BP iako se mezolitička obilježja, mikrolitizacija i ribolov, javljaju

već i ranije. Također, neolitička obilježja poput keramike, seđentizma, glačanja kamena ikompleksnije društvene organizacije javljaju u kasnom mezolitiku. Isto tako kod mnogihgrupa se mezolitički način života nastavlja u neolitiku.U mezolitiku se događaju ključne promjene: rangirana društva i agrikulturalna ekonomija, ačovjek počinje dramatično mijenjati okoliš. Također se razvija tehnologija.Klimatske promjene su najdramatičnije u sjevernoj Europi gdje se uslijed topljenja ledaodvijaju dva procesa: povišenje razine kopna i razine mora. Tunru zamjenjuje šuma,glacijalne životinje se sele na sjever, a za njima i neke grupe ljudi. Razvijaju se mali sisavcišto mijenja taktike lova.

Najčešća sirovina je kremen i rožnjak, akoriste se kvare, kvarcit. škriljevac, rogovi, drvo ikosti. Karakteristika mezolitika je i korištenje različitih lokalnih sirovina za alatke. Jedini

poznati kamenolom je Sveti Križ u Poljskoj, a drugdje se koriste površinski nalazi.Prisutna je mikrolitizacija, a alatke su vješto dorađene. Mikroliti su služili kao vrškovi koplja istrelica što i dokazuje nekoliko nalaza gdje su smolom ili konopljem vezani za drveni dio.Također su nađeni u životinjskim i ljudskim kostima.Za mezolitik su karakteristične kremene sjekire i bradve. U Rusiji su u ranom mezolitikunađene motike koje su mogle biti upotrebljavane za zemljoradnju.Izrađivale su se košare, mreže i udice.Prve keramičke posude se javljaju prije 5600 godina u Skandinaviji. Upotreba posuda jemožda indikacija polu ili savim sjedilačkog života.Zivilo se u šatorima i kolibama uz koje su često jame za kuhanje, skladištenje i otpad. U Norveškoj su nađeni kameni temelji i zidovi kuća, a u Danskoj drveni podovi. Najboljeočuvane kuće su u Lepenskom Vira gdje su se mezolitički lovci vjerojatno nastanili na duževrijeme.U mezolitiku su kolonizirani mnogi otoci što ukazuje na postojanje čamaca, a postoje dokazida se ribolov nije bio vezan samo uz obalu.U Rusiji su nađene skije.Mezolitička društva su bila fleksibilna i prilagodljiva što se tiče prehrane, a to znači da suljudi tada dobro poznavali svoj okoliš i promjene u distribuciji izvora.U mezolitiku se javljaju ukopi pasa koji pokazuju da su bili domesticirani i jako cijenjeni.Možda su i pomagali u lovu. Za lov se koriste zamke, a u Španjolskoj je na špilji nacrtankoordiniran lov. U sjevernoj Europi se vjerojatno lovilo pojedinačno slijedeći životinje. Za

one koji su živjeli na obali prevladavala je morska ili riječna hrana. Lovile su se i ptice zbog perja, a možda i hrane.Iskorištavanje okoliša je bilo organizirano i vješto.

5



1METODE LOMLJENJA KAMENA

Lomljenje kamena ima za cilj proizvodnju lomljevine koja se može odmah upotrijebiti ilidalje obrađivati kako bi se dobili određeni tipovi alatki.

Metode lomljenja kamena mogu biti jednostavne ili predeterminirane.Kod jednostavne metode lomljenja ne postoji prethodna priprema jezgre i planiranje udarcatako da odbojci nemaju standardizirani oblik. Tehnika koja se koristi kod ove metode jeizravan udarac tvrdim čekićem.

Vezu između jednostavnih i predeterminiranih metoda predstavlja diskoidna metoda. Za nju je karakteristično da odbojci nastaju centripetalnim odbijanjem od jezgre diskoidna oblika.

Predeterminirane metode lomljenja kamena su: levaloaška metoda, vubetsu, kombewa imetode dobivanja sječiva.

Levaloaška metoda je karakteristična za srednji paleolitik iako se razvila već u donjem paleolitiku prije 500 000 g. Nazvana je po predgrađu Pariza Levallois. Tipovi levaloaškemetode su izravna i ponavljajuća levaloaška metoda. Izravnom levaloaškom metodom senastoji dobiti jedan prioritetni odbojak dok ponavljajuća levaloaška metoda ima za ciljdobivanje više manjih levaloaških odbojaka. Ponavljajuća levaloaška metoda može biti

jednosmjerna, dvosmjerna ili centripetalna. Kod levaloaških metoda se koristi izravan udarac tvrdim čekićem.

Kombewa metoda se uglavnom koristila u Africi za masovnu proizvodnju standardiziranihsječiva. U kombinaciji s levaloaškom metodom ova će metoda dati karakteristična Tabelbalasječiva. Tehnike koje se koriste su izravan udarac tvrdim i mekim čekićem, neizravan udarac

i tehnika pritiska.Vubetsu metoda je prvi put opisana u Japanu i tamo je dobila ime, no nije se tamo i prvi put pojavila. Služi za dobivanje sječiva tehnikom pritiska. Metodama dobivanja sječiva se dobivaju sječiva i pločice. To su odbojci relativno paralelnihrubova čija je duljina barem dvaput veća od širine. Pločice su sječiva obično manja od 3 cm.Sječiva mogu imati dodatnu obradu najednom ili oba uzdužna ruba, a također i na poprečnomrubu. Pojavljuju se već u musterijenu no češća su u gornjem paleolitiku. Na sječivima mogu

biti izrađene i druge alatke. Tehnike korištene za dobivanje sječiva su izravan udarac tvrdim ili mekim čekićem, neizravan udarac i tehnika pritiska.

6



TIPOLOGIJA I TEHNOLOGIJA A.K.A. LITIČKAANALIZA U ARHEOLOGIJI

Tipologija i tehnologija su dva najvažnija pristupa litičkoj analizi. Dok je tipološki pristupstatičan te ima za cilj stavljanje nalaza u krono-kulturološku sekvencu, tehnološki pristup jedinamičan, on pokušava rekonstruirati proces proizvodnje te na temelju toga zaključiti o

ponašanju čovjeka i socijalnim odnosima između populacija i skupina. Ranije se pokušavalorazlučiti koji je pristup bolji pri analiziranju arheološkog materijala no danas je jasno da bi seoba pristupa trebala koristiti zajedno jer će tako dati vjerniju rekonstrukciju pojedinih procesai vjerniju interpretaciju djelatnosti na nekom nalazištu.

Tipologija je znanstvena disciplina koja omogućuje definiranje, prepoznavanje i klasificiranjearheoloških nalaza. Tiplogiju donjeg i srednjeg paleolitika uvodi Bordes, a tipologiju gornjeg

paleolitika de Sonnerville-Bordes i Perrot. Kod tipologije je važno spomenuti da nazivi ne

odražavaju uvijek funkciju oruđa već se ona određuje mikroskopskom analizom istrošenostirubova. Perles uvodi pojam sustavne i prilagođene tipologije. Sustavna je ona tipologija kojase unaprijed definirana i nepromijenjena primjenjuje na nova nalazišta, dok se prilagođena tipologija stvara na materijalu novog nalazišta. Za tipologiju je dosta važan pojamokaminskog usmjeritelja (fossil directeur), najtipičnije rukotvorine određene kulture.Glavna prednost tipologije je ustaljenost naziva za određenu vrstu alatke koje će koristitistručnjaci diljem svijeta bez potrebe za podrobnijim opisom te alatke. Također, u većinitipologija svaka alatka ima jedinstven broj tako daje mogućnost za terminološku pogrešku jošmanja. Tipologija je bitna i za krono-kulturološku obradu jer se na temelju nje stvara kulturate se mogu ustanoviti neke sličnosti ili razlike unutar kultura. No, ovo također može biti imana tipolosiie jer tipološka sličnost nekih kultura može dovesti do krivih zaključaka što je

poznato iz primjera seletijenske i solitrejenske. Najveći nedostatak je ipak regionalnaograničenost jer tipologiju načinjenu na jednom području nije uvijek moguće koristiti i nadrugom. Također, dvije alatke različite morfologije ne moraju nužno biti dvije izvornorazličite alatke već druga alatka može biti samo posljedica uporabe i ponovnog obrađivanja

prve alatke. Tipologija može utvrditi razlike između pojedinih ili unutar iste kulture no nećemoći odgovoriti na pitanje uzroka i smisla tih promjena.

Tehnologija je znanstvena disciplina koja omogućuje rekonstrukciju metoda i tehnika izraderukotvorina. Ona uključuje cjelokupni sistem tehničke obrade primijenjen unutar jednekulture. Naziv metoda odnosi se na ukupnost primjenjenih procedura kojim se postižeodređeni cilj (npr. izrada alatke), dok je tehnika praktična metoda, vještina ili umjetnost kojase primjenjuje s određenim zadatkom (npr. izravan udarac tvrdim ili mekim čekićem,neizravan udarac te tehnika pritiska)Chaine operatoire, tj. lanac operacija je baza Leroi-Gourhanovog pristupa tehnologiji. Lanac

primjenjuje se za objašnjavanje ekonomskog aspekta nalazišta (radionica, kamenolom,dugotrajno ili kratkotrajno stanište itd.). Glavne faze lanca su pribavljanje sirovine, više faza

proizvodnje, uporaba alatke, dorađivanje, ponovna uporaba i odbacivanje. Svaka faza imakarakteristične produkte koji se mogu prepoznati u materijalu.Dva su osnovna modela uspostavljanja tehnologije: etnoarheologija i eksperimentalna arheologija. U etnoarheologiji se arheološki materijal uspoređuje sa oruđima suvremenihlovačko-sakupljačkih i nomadskih zajednica, dok eksperimentalna arheologija

eksperimentiranjem pokušava dobiti predmete slične arheološkom materijalu.Pri uspostavljanju kronologije na temelju tehnologije treba paziti na izum tehnike, njenukompleksnost i sposobnost da identificira kulturu.

7



PALEOLITIK I MEZOLITIK

Skripta za ispit - vol.2



-Vrijeme formiranja zemaljske kugle je oko 4.5 do 4.7 milijardi godina, a to razdoblje senaziva PRETKAMBRIJ.PRETKAMBRIJ se dijeli na arhaik i algonkij.-arhaik je vrijeme formiranja hidrosfere, atmosfere i litosfere i traje oko 375 mi!, god.-algonkij je vrijeme stvaranja velikih kopnenih masa (kopno GONDVANA - oko južneAfrike). Nema života na kopnu, samo u moru modrozelene alge. crvi itd.

PALEOZOIK traje oko 370 mil.godina i dijeli se na kambrij, ordovicij, silur, devon,karbon i perm

-kambrij traje 100 mil.godina, razvija se život u moru (člankonošci, modrozelenealge)

-ordovicij traje 60 mil.godina-silur traje 40 mil.godina i počinje se razvijati paprat-devon traje 50 mil.godina, razvoj paprati i preslica, primitivan život na kopnu

(vodozemci, dvodihalice), koralji, morski psi-karbon traje 65 mil.godina, paprati, preslice, sjemenjače; vodozemci; gorostasni

kukci; izdižu se Gorski kotar, Lika i Samoborsko gorje-perm traje 45 mil.godina; četinjače, kukci i gmazovi

MEZOZOIK traje 150 milijuna godina-trijas (45 mil.god) - golosjemenjače, gmazovi i vodozemci. Razvoj sisavaca.

Nastaju Zagrebačka gora, Lika i Paklenica-jura (45 mil.god) - papratnjače, golosjemenjače, dinosauri; nastaju krška polja,

talože se dolomiti-kreda (65 mil.god) - sekvoje, jele, čempresi; gmazovi; izdizanje Dinarida

KENOZOIK ili TERCIJAR traje 75 milijuna godina-paleogen - paleocen, eocen, oligocen-neogen - miocen, pliocen (stvaranje nafte, ugljena, željezne rude i soli)

Transgresija mora, nivo mora se diže, flora slična današnjoj, nestaju mamuti i gmazovi;razvoj sisavaca

KVARTAR se dijeli na -pleistocen (glacijacije - Gunc, Mindel, Riss i Wurm)-holocen (današnje razdoblje)

Riss je vjerovatno bila najrasprostranjenija glacijacija

GEOLOŠKA PROŠLOST ZEMLJE



RAZVOJ ČOVJEKA

-prije 7-5 milijuna godina dolazi do cijepanja primata na pongide i hominide-pongidi su doveli do čovjekolikih majmuna, a hominiđi do ljudi-evolucija podrazumijeva:

-preinaka udova za penjanje po drveću-povećanje mozga (povećanje prostora za osjetilo vida i smanjenje prostora zaosjetilo njuha)-premještanje očiju (približavanje)-skraćivanje gubice-pomak otvora za prolaz leđne moždine (zauzimanje uspravnog položaja)

-rani hominiđi:-Arđipithecus ramidus - prije 5 milijuna godina, Etiopija, biljojed-Australopithecus anamensis - prije 4 milijuna godina, Kenija-Australopithecus afarensis - prije 4 -3 milijuna godina, biljojed, nizak, Tanzanija - Lucy-Australopithecus africanus - prije 3-2.5 milijuna godina, biljojed, dijete iz Tuanga

-Homo habilis - prije 2 milijuna godina-prva uporaba kamena, prvi artefakti-Olduvvai, jezero Turkana, Kenija, Tanzanija-stvaranje ljudske kulture, uspravan hod, kultura oblutaka, neobrađen kamen smatransvetim-Homo erectus - prije 1,5 milijuna god

-prvi napušta Afriku prije 1 milijun godina-Europa nastanjena prije ~ 800 000 godina-oko 600 000 god kamenom došao do vatre-Homo sapiens (ili H. heidelbergensis) - razvio se u Europi prije ~ 500 000 godina-naselio gotovo sve dijelove starog svijeta, specijalizirani kameni artefakti-neandertalac - živjeli u Europi, na Bliskom istoku i dijelu azijskog kontinenta između200 tisuća i 30 tisuća godina prije sadašnjosti-imali mozak 120 kubičnih centimetara veći nego naš danas-Homo sapiens sapiens - napustili Afriku prije lOOtinjak tisuća godina, a u Europu su preko Bliskog istoka došli prije 40-ak tisuća godina



DONJI PALEOLITIK (STARIJI) (prije 2,5 milijuna - 200 tisuća godina)

Zauzima razdoblje tercijala, donji i srednji pleistocen. Počinje upotreba kamenog oruđa,kresanih oblutaka. Oblikovani su sa 2 ili 3 udarca u obliku špica i nazivamo ih cjepači ilichoperi. Tvorac takvog oruđa je Homo habilis.

01đoway - prije 2,5 milijuna god-na nalazištu 01dowav od nalaza su pronađeni Australopithecus robusni, ručni klin koji senaziva Oldovvavsko oruđe i još neki nalazi alata-to je vrijeme Homo habilisa i Homo erectusa-život u savani, počeli jesti meso i razmišljati-prvi alati -odbojci

-s jekači(oblutak odlomljen više puta s jedne strane) - tipična alatka-sjeckala(dvostrano obrađeni obluci)-dvostrano oruđe(chopper)

-nalazišta - klanac 01doway, Hadar (Etiopija), Koobi Fora (Kenija)-Gona (Etiopija) - najstarija nađena rukotvorina (prije 2,6 - 2,5 milijuna godina)

Acheuleen-1,7 mil god-250 000-Homo erectus, a kasnije i arhaični Homo sapiens ili Homo heidelbergensis-vrijeme Mindela i Mindl-Rissa-prvi napustio Afriku preko Egipta i Izraela-dvije faze:

Rani ašelejn - grublji, deblji šačnici, rabi se tvrdi čekićU Africi se koriste eruptive i kvarcit, a u Francuskoj rožnjak

Kasni ašelejn - tanji i simetričniji šačnici, rabi se palica od roga(mekani čekić)-nalazišta - St. Acheul, Abbeville (Franc), Torralba (Španj), Boxgrove (Eng), Punikvekod Ivanca, Donje Pazarište u Lici (Hrv)-tipične alatke - šačnici, sjekire, strugala, nazubci; oblik badema, bifacijalno okresivanje,naprednije od 01dowayske kulture-razumno korištenje vatre-prve nastambe (Terra Amata - Franc, jedno od najranijih nalazišta sa nastambama)-obrada drva - nalazi koplja

-nalazi različiti od ašelejnske kulture , ^-abbevillienska kultura - teško kameno oruđe, oštrih ineravnih površina, bifacijalno okresivanje; Abbeville kod ušća Somme;ašelenska i abvilijevska kultura su živjele u istom dobu (teško se razlikuju) l nema-clactonien kultura - oruđa od ivera (strugalice). Nalazišta u Engleskoj f šačnika(Clacton-on-Sea), Francuskoj i Italiji; ovo je najpoznatija kultura salavouzijenskim načinom obrade; (iveraška kultura) - rani i početaksrednjeg paleolitika (Dugi otok i Veli rat - varijante ove kulture) j



Mousterien-razvila se iz clactonske kulture200 000 - 30/40 000 god (neandertalci)-obilježja - izraženiji nos, jača vilica, veći zubi, niži rast, kvrgave kosti, mišici, kratkiudovi, veći mozak, bez brade-razvili su se iz arhaičnog homo sapiensa, tj. homo heidelbergensisa u Europi-nalazišta - Europa, sjeverna Afrika, Bliski Istok -najpoznatiji lokaliteti - dolina rijeke Neander (mala pećina Feldhofer), Le Moustier(kostur neandertalca), Giblartar, Vindija, Krapina, Vetemica, Velika Pećina-4 tipa -tipični

-šarantijen - Quira (poprečna strugala) i La Ferassie (katkad r strugalamodificirana primjerom levaloaške metode) J

-zupčasti - dentikolato - pećina San Bernandino —>udupci i nazupci

-s ašelejskom tradicijom - tip A - šačnici, strugala, šiljci- tip B - strugala, nazupci i noževi s hrptom

-MUSTERIJENSKI ŠILJAK??-za materijale se koriste sirovine iz okolice-levaloaška metoda - metoda za postizanje odbojaka unaprijed smišljene forme; dolazi umusterijenu ali se može javiti i u gornjem paleolitiku; koristi tehniku odbijanja tvrdimčekićem - najčešće se javlja udružena s drugim kulturnim pojavama, npr. mikokijen(micoquien), tajasijen (tavacien), mousterien...-početak ukopa ljudi (La Ferassie - nekoliko ukopa) -duhovna revolucija-tehnologija obrade drva, kosti i rogova; koplja za ubadanje-lešinari, lovci i kanibali (Krapina i Vindija možda), minimalna prehrana biljkama

-lokalitet Divje Babe I u Sloveniji - 1. Turk našao koštani predmet (kost mladog špiljskogmedvjeda) - moguća frula, najstariji instrument (u musterijenskom sloju)

-teorije o nestanku neandertalaca:1. multiregionalni model - moderni ljudi su nastali od neandertalaca2. model iz Afrike - populacija ljudi iz Afrike potpuno ih je zamjenila3. asimilacija - pomješali su se s ljudima iz Afrike

-koristili su se abrijima (male pećine, za 1-2 ljudi) - Dordonja (2 abrija)

SREDNJI PALEOLITIK

Chatelperron

-u Zapadnoj Europi?-prijelazna kultura srednjeg i gornjeg paleolitika-tipične alatke - šiljak i nož-neandertalci



GORNJI PALEOLITIK (MLAĐI)

-lo vačko-sakupljačke zaj edn i ce-pripitomio psa-upotreba primitivnih plovila (monoksili i od kože)-prije 40 000 godina pojavio se Homo sapiens sapiens na europskom tlu

Seletien-srednja Europa-prijelazna industrija iz srednjeg u gornji paleolitik-špilja Szeleta u Mađarskoj-dvostrano obrađeni listoliki kremeni šiljci - jedino u Vindiji

Aurignacien-40000 - 20000 g. prije sadašnjosti - kromanjonci -Europa, Bliski Istok, sjeverna Afrika-prvi primjerci figuralne umjetnosti - BiH, sitna plastika (Mala gradina) - shematiziraniživotinjski likovi (PJZ slika)-tipovi alatki - sječiva, njuškasta i kobiličasta grebala, čunjasti alati-stepeničasta obrada na alatkama-koštani predmeti - šiljci napravljeni od roga - stariji - sa raskoljenom glavom;mlađi - mladečkog tipa-Šandalja II, Crvena Stijena, Bukovac pećina, Romualdova pećina, Potočka zijalka,Špehovka (Slo), Vindija, Velika pećina...-period Wurm

-u Hrvatskoj postoje dvije vrste kromanjonaca:1) kromanjonci mediteranskog tipa (Šandalja, Romualdova i Cerovačka pećina)2) kromanjonci predmostskog tipa (Veternica, Vindija)

Gravettien-nalazište Le Gravette u Dordonji-djelomično paralelan sa aurignacienom-27000-20000 g prije sadašnjosti-tipična alatka: graveta (kameni šiljak strmo obrađenog ruba) (vrh koplja)-porast mikrolitskog oruđa - kamenog i koštanog-pojava ukrasnih predmeta i kultnih simbola (prve Venere)-Šandalja II, Cavallo, dolina Dona (nastambe lovaca), Romuldova pećina, Crvena Stijena-Crna venera iz Dolnih Vestonica - Č eška, keramika - gravettien?

Solutreen - mi ga nemamo-20000 g'prije sadašnjosti-otvoreni prostori u Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu-ljudi su živjeli na otvorenom u kolibama-izradba kamenih alatki dosegla je vrhunac-tipična alatka: tanki, dugi, lovoroliki kremeni šiljak



-pojava slikanja: kantabrijska umjetnost-palica s kukom - izbacivač koplja-koštana igla s ušicom

-toplinski postupak obrade kamenih alatki se vjerojatno prvi put javio u solutreen-u-grijanje poluproizvoda koji se nakon hlađenja nastavlja obrađivati

Magđalenien - mi ga nemamo-nalazište Madlen-karakteristični abriji - zakloni ispod stijene, služili lovcima-vrhunac koštane tehnologije-brojni artefakti; kosti, školjke, pločice s gravurama ljudi i životinja-intezivna umjetnost u franko-kantabrijskoj regiji - dosegla vrhunac

Epigravettien-tijekom solitrejna i magđaleniena, kod nas traje epigravettien-20000- lOOOOgBC-Apeninski poluotok i istočna obala Jadrana-tendencija prema mikrolitizaciji-jako zastupljeni tipovi strugalo-šiljak -tipične alatke - na odbojcima, sječiva, pločice s hrptom, kratka grebala, gravetice-Badanj, Crvena Stijena (BiH), Babja jama, Poljšiška cerkev, Županov spođmol (Slo)-Badanj kod Stoca - zidna slikarija, Benac kaže daje to prikaz konja; urezivanje



UMJETNOST

1. franko kantabrijska oblast - slikarije, narativni prikaz2. mediteranska oblast - pravladavaju gravure, shematizacija (Italija. Španjolska, Balkan)3. kontinentalna oblast - figure od vapnenca, steatite i gline; istočna Europa

-Venere -u istočnoj, zapadnoj i srednjoj Europi-iz Vilendorfa, pećine Grimaldi-neke figurice urezane u pećinu u obliku reljefa - pećina Laussel

-zidno slikarstvo - Altamira, Fond Gon - gravure i reljefi, prikazi životinja; prirodne boje-oker (crvena i žuta)Pećinsko zidno slikarstvo i skulpture pojavljuju se u mlađem paleolitiku

1. franko kantabrijska oblast-šira zona Biskajskog zaljeva-umjetnost u Andaluziji - počinje krajem aurignaciena i početkom gravetiena-figure na pločama od vapnenca se premazuju bojom (ugravirane)STIL 1- aurignacien i rani gravetien

-dijelovi glave i prednji dijelovi životinjaSTIL 2 - gravetien i stariji solitren u Francuskoj i Španjolskoj

-čitavi crteži životinja-prve Venere

STIL 3 - kasni solitren i rani magdalien-usavršavanje crteža životinja-nerazmjerni prikazi-nalazišta - Lascaux, La Pasiega

STIL 4 - doba magdaliena-prirodne proporcije; bojanjem prikazana anatomija i pokreti

-nalazišta - Cap Blanc, Montespan, Altamira

2. mediteranska oblast-La Pileta, Porpallo - ŠpanjolskaBayol, Ebbou - južna Francuska-najveći broj nalazišta je u Italiji - Caviglione, Romito, Puntali-Badanj kod Stoca-shematiziranje i polovični naturalizam-prevladavaju gravure

3. kontinentalna oblast-karakteristična je skulptura-oslikane stijene (magdalein) - Kapova Peščera na istočnom Uralu-sitna plastika - KOstjenka i Gagarin na Donu; Pavlova u Moravskoj •-izrada figurina - gravetien



-Francuska, Njemačka, Švicarska (Aurignac, La Quina...)-iz pećina u Sloveniji i Hrvatskoj - probušene kosti; prvi takvi nalazi iz Potočke Zijalke - otkriveno nekoliko mandibula (čeljust) špiljskog medvjeda s rupama - to je otkriveno i uVeternici-falanga koze s rupama - Crvena stijena (najstariji ovakvi primjerci su iz kasnogmusteriena)-Divje babe u Sloveniji - kost špil jskog medvjeda sa 4 rupe-Mokriška jama - probušeni fragment dijafize femura mladog špiljskog medvjeda

-probušene mandibule špiljskog medvjeda

POSMRTNI OBIČAJI

-kraj starijeg paleolitika - početak ukopa; izrazitije se javlja u doba musteriena (LaFerassie - 6 ukopa, prilozi)-Krapina - teorija - prvo bili uredno pokopani, a onda kosti ispreturane uslijed poplave potoka (ili kanibali)-poseban odnos prema glavama preminulih - obično su bile položene na pločnik odkamena ili pokrivene kamenom pločom; u slučaju u Tešik Tašu, glava je bila okruženakozjim rogovima-u većini slučajeva pokojnik je polagan na zeml ju pa zatrpan, a ponekad stavljen u manju

jamu-kosti sapiensa u Hrvatskoj su malobrojne i fragmentirane (Vetemica, Velika Pećina,Sandalja, Romualdova pećina) i ne pokazuju tragove specijaliziranog ukopa

-mlađi paleolitik - kod nekih ukopa brojni nalazi ogrlica od probušenih puževa, školjki izuba, te skulptura od kosti-još od musterijena - bojanje kose i tijela pokojnika (oker i hematit preferirani)

OSTAVE ŽIVOTINJSKIH KOSTI

-poseban odnos prema kostima medvjeda-kult medvjeda - Slovenija, Mađarska, Austrija, Francuska, Njemačka, Švedska, Danska,Poljska-Potočka Zijalka - kosti okružene ogradom od kamenja

-rupe na lubanjama mladih medvjeda

-Vetemica (samo neki od ,,pokopa“)-6 lubanja špiljskog medvjeda, poredanih u niši. Uz lubanju su ležale donječeljusti, na kojima su primjećeni tragovi radnji (izbijanje zubi, zaobljivanjerubova...)-uredno kamenom zazidana niša u kojoj je bila pohranjena velika lubanja njuškomokrenuta prema otvoru-lubanja vuka položena između 2 duguljasta kamena i pokrivena kamenom

pločom-pretpostavka da su sve te pećine bile medvjeđi brlozi u kojima ih je čovjek ubio zavrijeme zimskog sna

UMJETNOST ZVUKA



UMJETNOST U SLUŽBI KULTA

-najčešći prikazi životinja i simboli-najčešće oslikane životinje - konj, bizon, nosorog...-Badanj - konj sa strelicama - muški simbol-konj, ženski simbol-rane i strelice (PJZ slika)-konj sa strelicama u pećini Lascaux-pretpostavka - pred ovakvim crtežima mogle su se odvijati inicijacije mladih lovaca ilineke druge radnje vezane za neku od osnovnih djelatnosti pračovjeka-u prilog kultnosti crteža na stijenama govori i činjenica da su većinom bili rijetko

posjećivani, tj. u posebnim prigodama



MEZOLITIK

-od riječi mezos - srednji i lithos - kamen = naziv uveo Hodder Michael Westropp-vrijeme lovačko-sakupljačkih društava od konca ledenog doba do početka zamljoradnje-dolazi do mikrolitizacije materijala-mikroliti, početak uporabe motike, u završnoj fazi javlja se i keramika-kolibe ili primitivni šatori-geometrijski mikroliti i mala dubila-izrađivali vršve i udice-Lepenski Vir na Dunavu u Srbiji - mezolitička populaci ja koja živi sjedilačkim načinomživota; kuće trapezoidne, zidovi od šiblja, preko koža, u nekim kućama pokopi mrtvih,karakteristične skulpture - čovjek-riba



KRAPINA

-manji brežuljak Hušnjakovo u zapadnom dijelu Krapine-istraživao Dragutin Gorjanović - Kramberger -svi faunistički ostaci iz krapinske polupećine predstavljaju lovački plijen paleolitskihstanovnika ovog lokaliteta-2 stratigrafska kompleksa (I. II), s time da II. ima 9 stratumaI.-primitivni muterijen s elementima klaktonijena i starije levalois tehnikeII.-3 razvojne faze

1. tipični musterijen2. razvijeni musterijen3. (Ferrassi stil i proto abri-audi sječiva)

-skeletnih ostataka pračovjeka bilo je u svim stratumima. Sakupljeno je preko 650komada zuba i kosti. U krapinsko j populaciji prisutno je oko 80 individua neandertalca,-paleolitski inventar vrlo je raznolik i u njemu postoje sve vrste i tipovi kamenog oruđasrednjeg paleolitika - jezgre, ručni klinovi, strugala, šiljci, svrdla. Strugala i ručni šiljcinajviše su zastupljeni što je jedna od osnovnih karakteristika musterienske kulture usrednjoj i južnoj Europi.-za izradu oruđa najviše su se iskorištavali razni tufovi i silificirane stijene-velike sličnosti postoje između musteriena Krapine i pećina Vetemica i Vindija-Riss-Wurm interglacijacija(-Krapina ima ljudskih ostataka, u Crvenoj Steni ih nema)

PUNIKVE KOD IVANCA

-naselje na otvorenom- istraživao S. Vuković- sakupljena je vrlo stara paleolitska kamena industrija razasuta po površini zemlje, a tipološki najviše odgovara ranom aschelenskom kulturnom stupnju- zastupljeni su ručni klinovi, ručni šiljci, primitivni i jednostrano ukošeni cjepači,golema grebala. = svi su glomazni i surovo obrađeni- datacija je vršena na primjeru ručnog klina ovalnog oblika = ljepše je obrađen ioblikovan; uspoređuje se s ručnim klinom iz St. Acheula

ROMUALDOVA PEĆINA

- Limski kanal, Istra- stratumi od a) do f)- najznačajniji je stratum c) koji sadržava brojne ostatke gomjopleistocenske faune itragove mlađeg paleolitika- u istom stratumu nađena su i dva dječja kutnjaka, a pripadaju mlađepaleolitskom lovcuiz skupine Homo sapiens fossilis (kromanjonci??)- otkriveni su i “gravetirani” mikroliti geometrijskog oblika, strugala kljunastog oblika,ubadala, svrdla, probušeni jelenji očnjak...- svi dosad otkriveni artefakti u stratumu c) po položaju, načinu obrade i tipološkojdiferencijaciji pripadaju mlađem aurignacienu i ranoj fazi gravetiena



ŠANDALJA I (San Daniele)

-4 km od Pule, Istra-nazivom Šandalja obuhvaćeno je više fosilnih pećina i šupljina koje su otkrivene 1961.godine (Mirko Malez)-neke naslage bogate su fosilnim materijalom, i to osobito debela naslaga koštane breče -u njenom sastavu osim kostiju i zuba nalaze se komadi kamenja, žuti kristali siga...-od kostiju najbrojniji su ostaci nosoroga, konja, jelena, divljih svinja i pragoveda (u

pećinski prostor bile su dovedene kao lovački plijen)-chopper - najstariji predmet izrađen ljudskom rukom na tlu Hrvatske-otkriveno više komada drvenog ugljena - pouzdani trag loženja vatre-u koštanoj breči nađen je i gornji prvi lijevi sjekutić fosilnog čovjeka (Homo erectus -PJZ) ali se kasnije ustvrdilo daje to ipak životinjski zub-svi nalazi dokazuju daje područje južne Istre bilo naseljeno najprimitivnijim

paleolitskim lovcima u najstarijem pleistocenu i to je ujedno trag najstarijeg paleolitika unašim krajevima

ŠANDALJA II

-otkrivena 1962. godine; udaljena nekoliko metara od Šandalje I-naseljavanje podzemnog prostora paleolitskih lovaca bilo je najintenzivnije u vremenuod završnog dijela Wurm 2 stadijala do starijeg drvasa u kasnom glacijalu- najbrojnije životinje - divlji konji i magarad, divlje govedo, svinja, čak i ptica i riba- uočene su životinje alpske i sjevernoeuropske faunističke zajednice, što upućuje na

postojanje hladnih stepa i tundra, te na suhu, oštru i hladnu klimu

- najviše ostataka skeleta ležalo je u središnjem dijelu stratuma b), a bili su razbacani oko jednog većeg ognjišta (sakupljeni su ostaci od najmanje 3, a najviše 5 osoba) = oni pripadaju mlađepaleolitskim lovcima iz skupine Homo sapiens fossilisa (pračovjek sakromanjonskim obilježjima)-pokapanje nije ustanovljeno, sve lubanje su razbijene i bez reda pobacane - kanibalizam?-nalazi - rukotvorine - kremeno i koštano oruđe, ukrasni i kultni predmeti, brojnaognjišta, nekoliko desetaka tisuća kremena (znatan dio obrađen je u artefakte)-paleolitski lovci svoje kamene i koštane rukotvorine izrađivali u ovoj pećini-od materijalnih kultura, po stratumima, nađene su sljedeće :

b) epipaleolitikc) razvijeni gravettien

d) prijelazni stupanj od mlađeg aurignaciena prema ranom gravettienu ,e) mlađi aurignacienf) stariji aurignacieng) početna faza aurignaciena ili završna faza musteriena-koštani artefakti u odnosu na kamene su znatno rjeđi i pretežno su zastupljeni lijepoizrađenim šiljcima. Mnogi su ukrašeni, uglavnom paralelnim zarezima-više probušenih životinjskih zuba (od bizone, risa, jelena) - tzv. grandl ili biserak-karakteristični za gravetien-probušene morske školjke i perle-zanimljive su uglačane koštane lamele s rupicom, koje su vjerojatno služile kao amuleti



VELIKA PEĆINA

-na Ravnoj Gori-ostaci pećinskog medvjeda - sabrano je nekoliko desetaka tisuća kostiju i zuba-u stratumu j) otkrivenje fragment desne frontalne kosti s nadočnim rubom, koji pripadaHomo sapiens neandarthalensisu-otkriveni su mnogobrojni paleolitski artefakti, ognjišta i ostali tragovi o boravku

paleolitskih lovaca u ovoj pećini-nađeni su i kremeni artefakti koji upućuju na musterien i gravettien-široki plosnati oblici levallois tipa (musterijen vjerovatno)-koštani artefakti - isključivo su zastupljeni koštanim šiljcima s raskoljenom bazom =stariji aurignacien-koštani šiljci mladečkog tipa - tipični za mlađi aurignacien-najgomji humozni kompleks naslaga (a,b) iz holocena sadržava razne predmete izneolitika, eneolitika, brončanog, željeznog i rimskog doba.

VETERNICA

-Medvednica, Zagreb-istraživanja su započeta 1951., a završena 1971. godine, Malez-na osnovi C14 metode stratuma i) određena je apsolutna starost od oko 43200 godina,što fiksira kulturu starijeg musteriena-faunistički ostaci iz dubljih kulturnih stratuma (j,i,h) pretežno potječu od lovačkog

plijena paleolitskih stanovnika ove pećine-u stratumu h) otkrivena je čovječja kalota (krov lubanje) koja pripada Homo sapiens

fossilisu - primitivniji musterijen-nađena su ognjišta, definirani artefakti jezgre, kameni odbojci, iverje-više izrazitih tragova i nalaza u bočnim stijenama koji ukazuju na tzv. “kult pećinskogmedvjeda”-stratumi j, i, h sadržavali su brojno kameno oruđe srednjeg paleolitika -

j) nukieoartefakti s cik-cak retušem, artefakti clacton i levallois tehnike - primitivnimousterieni) kameno oruđe tipičnog mousteriena - kremeni ručni šiljci, strugala, grebala, noževi;artefakti su isključivo jednostrano stepenasto retuširanih) visoko razvijeni mousterien - oruđe ima finiju i detaljniju obradu ; početakmikrolitizacije

-u stratumu f) sabrano je samo nekoliko netipičnih artefakata pa su pribrojeniaurignacijenu (ta pretpostavka je pod upitnikom)-kamena industrija ima velike sličnosti s paleolitskim materijalom iz Krapine i pećineVindije



VINDIJA

-Donja. Voća-S. Vuković - istraživanje pretežno usmjereno na najgornji kompleks naslaga, gdje jenađena vrpčasta keramika, koštani artefakti “veldenske kulture” i djelomičan dio

paleolitskih i mezolitskih kamenih artefakata-1974. godine istraživanje vodila JAZU-u svim stratumima Vindije sakupljeno je vrlo mnogo kostiju i zuba raznih životinja,

pretežno od velikih kopnenih sisavaca koji su bili plijen lovcima-u sedimentnom kompleksu stratuma g) otkriveno je 80 komada skeletnih ostatakaneandertalca-u sloju gl - spolna kost špiljskog medvjeda s urezanim krugovima (možda ornament)-u stratumu d) također su nađeni skeleti koji potječu najvjerojatnije od kromanjonca-kameno oruđe pripada raznim fazama i facijesima levalloisiena, mousteriena, starijeg i

mlađeg aurignacijen a. gravettiena, epipeleolitika i mezolitika-koštani šiljci s prelomljenom bazom i oni mladečkog tipa

I 1stariji aurignacijen mlađi aurignacijen

-postoji kontinuitet naseljavanja tijekom svih klimatskih faza od glacijala Riss do kasnogglacijala, tj. do najmlađeg drvasa

BADANJ KOD STOCA

-otkriven 1976. godine-u najgomjim slojevima sačuvani su vrlo bogati ostaci staništa iz kasnog mlađeg

paleolitika-između tih slojeva leži blok stijene sa gravurama pračovjeka-nalazi se sastoje uglavnom od sljedećih vrsta alatki - strugala, svrdla, ubadala,mikrogravete, šila, jezgre-u površinskom materijalu otkriveni su i dijelovi nakita koji se sastojao od probušenihmalih puževih kućica te koštanih cjevčica-najgornji sloj u Badnju odgovara mlađem magdalienu u zapadnoj Europi-gravura - prikazuje figuru konja gledanu sa desnog boka. Sačuvana je samo stražnja

polovina tijela, dok je ostatak crteža uništen još vjerojatno u paleolitsko doba. Površinastijene je uglačana. Ucrtano je nekoliko strelica, od kojih neke imaju udubljenje pri vrhu,tzv. rane.

Konj = simbol muškosti } prema Leroi - GourhanuRane i strelice = simbol ženstvenosti } i

iPrema njemu gravura je datiranau stil IV (znaci daje nastala prije15000- 12000 godina) •/.

-stanovnici Crvene stijene, jedva 60 km od Badnja, nisu uopće pokazali sklonost kaumjetničkom stvaranju-badanjski nalaz je prvi ovakve vrste na istočnoj obali Jadrana



CRVENA STIJENA

-selo Petrovići, Nikšić (Crna Gora)-otkrivena 1954. godine-31 kulturni horizont (od predmousteriena do brončanog doba)-nalazište s najdebljim kulturnim slojem i najbogatijom stratigrafskom raslojenošću naBalkanskom poluotoku-izvanredno sačuvani materijalni ostaci čovjekove djelatnosti omoguću ju nove uvide isaznanja o razvoju paleolitskih kultura-nađen je zub neandertalca-brončano doba, neolit i mezolit - Benac-gornji paleolitik - Brodar -srednji paleolitik - Basler

ODMUT

-selo Plužine, Nikšić-pećina otkrivena 1968. godine-sadrži 7 stratuma - od mezolitika do brončanog doba-Odmut 1 - kosti divljih životinja

-lovačko - sakupljačka zajednica-noževi strugači, strugalice, šiljci, tzv. geometrijski oblici, harpuni od jelenjegroga (56 cijelih i fragmentiranih)

-alatke slične onima iz Crvene stijene (od okresanog kamenja)-posebne odlike kostiju i zubi divljih svinja i harpuna od jelenjeg roga

-Odmut 2 - glineno posuđe

POTOČKA ZIJALKA

-u Karavankama-S.Brodar vršio istraživanje koje je trajalo 8 godina-u slojevima ustanovljeno 40 životinjskih vrsta (najviše ostataka špiljskog medvjeda)-kulturni inventar ulaznog dijela Potočke Zijalke obuhvaća više od 300 komada kamenihartefakata (rezala, strugalice, ubadala) i 51 komad koštanih šiljaka-u završnom dijelu pećine otkriveno je 80 komada koštanih šiljaka mladečkog tipa icjevasto koštano oruđe - prototip igle

-vodeni pijesak otkriven je u kulturnim slojevima u više nivoa - čovjek g<j je u pećinunanio više od 10 tona-nalazi pripadaju srednjem aurignacienu-kulturni slojevi uključeni su u interstadijal W I/II



LEPENSKI VIR

-mezolitička populacija koja živi sjedilačkim načinom života-kuće trapezoidne, zidovi od šiblja, preko koža-u nekim kućama pokopi mrtvih, svi mrtvi sahranjivani unutar naselja-pokapanje - inhumacija i sekundama inhumacija (parcijalna ili u cjelini)-karakteristične monumentalne skulpture - čovjek-riba-Dragoslav Srejović

Documents

Skripta - Paleolitik i Mezolitik