Ing. Dragutin Crni RADIESTEZIJA STVARNOST ILI FANTAZIJA EQUILIBRIUM2006

Knjiga je nastajala: 51000 Rijeka, Hrvatska, 1982. - 1990. 73730 Esslingen, Njem aka, 1992. 73733 Mettingen, Njemaka, 1999. Tajne prirode Kakve su to tajne poznavali sveenici starih faraona? Postoji li paralelni svijet i ivot poslije ivota? Radiestezija Otkrivanje jedne istine Teorija radiestezije Istina teko prodire u um koji se tomu protivi! Autor

Sadraj PRVI DIO UVOD . 08 09 "Tajne" prirode 11 Energija 13 Frekvencija 14 Rezonancija 14 Vibracije 15 Amplituda 15 Atomski broj 16 Sila tee i gravitacija Osnovne posta vke teorije o radiestezijskom djelovanju... 16 25 Openito o stanici organizma Utj ecaj polariteta opne stanice i posljedice njegove 29 promjene na njen rad i preh ranu 31 Karakteristike razvoja zloudnih stanica 32 Neki od glavnih uzroka nastank a raka 36 Borba protiv raka 37 Totalna terapija - operacija bez skalpela 40 Post oje li "nasljedni imbenici" u nastajanju raka? Neki od poznatih uzroka nastanka r aka. Pomo 42 voa i povra 43 Ljekovita uporaba voa i povra u borbi protiv raka 46 Bioe nergija 47 Krvoilni sustav "Vene portae" 48 Leukemija - bolest krvi 49 Otrovi u s tanu

Tajna jedne smrti i novog, sretnog ivota Osnovne vrste pretpostavljenih zraenja Pr egled zraenja elektromagnetskog spektra Tabelarni prikaz elektromagnetskog spektr a - valne duine i frekvencije Svjetlost Tabelarni prikaz valne duine svjetlosti i spektralnih linija DRUGI DIO UVOD toje to radiestezija? ovjek kao primopredajnik e nergije Osnovna pravila za rad s viskom Osnove radiestezijske teorije I. sluaj: I straivanja na mjestu boravka radiestezista Prvi primjer: Traenje tekue vode u zakop anim cijevima Drugi primjer: to to lopovi znaju? II. sluaj: Istraivanje izvan mjest a boravka radiestezista III. sluaj: Rad na daljinu - emitiranje utjecaja IV. sluaj : Rad kroz vrijeme - postavljanje barijera V. sluaj: Razna zraenja i dijagrami. Sv emirska zraenja Hartmanova mrea Curryjeva mrea Patogeno djelovanje Hartmanove i Cur ryjeve mree tetna zraenja iz zemlje Kineski i japanski sustavi gradnje krovova tetna zraenja iz okoline Zraenje oblika (ZO) Neobjanjive prometne nesree Primjer: Sluaj br itanske princeze Diane Radiestezijski generatori zatite 50 51 52 53 54 57 58 59 60 61 65 65 67 68 69 71 75 77 77 79 80 82 84 84 86 90 09 1 092

Univerzalni generator zatite od tetnog zraenja i tetnog utjecaja 094 Osnovne karakte ristike univerzalnog generatora zatite 095 Opis generatora zatite protiv tetnog zrae nja i tetnog utjecaja 097 Opis djelovanja generatora zatite 098 Generator zatite od negativnih mentalnih zraenja 099 Generator zatite u prometu 099 Opis i djelovanje generatora zatite od mentalnih zraenja i generatora zatite u prometu 100 Radiestez ijska sidra 101 Utjecaj visokonaponske elektromree i ostalih izvora elektromagnet skog zraenja na ljudski organizam 102 Opasnost! Mobitel! 104 Problemi s antenskim sustavom i njegov tetan utjecaj na ljudski organizam 106 Utjecaj boja na nae spos obnosti i ponaanje 111 115 Glazbena edukacija TREI DIO NEKOLIKO SAVJETA ZA RAD S V ISKOM 118 a) Osnovni pregledi stana, kue ili terena 118 Upute za pregled stana po primljenim nacrtima . 119 Radiestezijski pregled kue na osnovi primljene skice 1 25 b) Dijagnosticiranje bolesti 127 Opa podruja dijagnosticiranja 128 Mjesta na ko jima se odraava bol nekih 130 unutranjih organa 132 Dijagnoza pomou ucrtanih toaka L aparotomija - otvor trbune upljine 135 Modani udar 137

Koje se rehabilitacijske radnje obino poduzimaju? 138 U akutnim sluajevima svaka j e minuta dragocjena 140 Upozoravajui signali 141 Ono to treba redovito kontrolirat i i nekoliko opih saznanja 142 Kako se moe smanjiti rizik od modanog udara? 144 Zak ljuak 145 Moja preporuka 146 Frenologija i psihoanaliza 147 Elektroaktivnost mozg a 151 Glava i vrat 153 Vitalnost 156 c) Zdravstveni pregled 158 Pregled i poloaj najvanijih hormonalnih lijezda u ljudskom organizmu 162 Nekoliko pogleda na pojedi ne organe 164 eludac 175 to moramo znati o pravilnom disanju 176 Stres i jednostav ni naini kako da ga izbjegnete.. 178 Ruke i nokti na rukama - pokazatelji stanja naeg organizma 182 O unim kamencima 184 Ugriz krpelja - razvoj bolesti "Lyme Borrel iose".. 187 Kako se zatititi od infekcije Lyme borreliose? ... 189 189 Problemi s kraljenicom 196 Diskopatija - bolovi u kraljecima Kravlje ludilo (BSE) - Bovine s pongiforme enzephatolopathie 197 Opasnost za ljude 198 Kronine upale crijeva - Co litis ulcerosa i Morbus 201 Crohn 203 Prostata 205 titnjaa (tiroida), guavost i bol esti titnjae

Problemi sa eljezom i slabokrvnost (anemija)... 207 Zato uzimamo dodatno eljezo? Uz roci i 208 posljedice 211 Reuma - openito 215 d) Traenje nestalih osoba 216 Praktia n primjer traenja nestale osobe Znaenje i uloga molitve u procesu 218 ozdravljenja ETVRTI DIO KOMUNIKACIJA Drugi svijet Objanjenje hipoteze o paralelnom svijetu NAIN I KOMUNICIRANJA Posredna komunikacija Neposredna komunikacija POGOVOR TO JE ZA ME NE LJUBAV? LITERATURA 223 224 225 228 228 229 236 240 241

PRVI DIO UVOD Postoje mnoge knjige i napisani su mnogi lanci o tzv. "paranormalnim" zbivanjima. Svaki autor na svoj nain tuma i te pojave, ali naalost, razmatra samo krajnji rezul tat. Tu mai moguu korist od tih pojava, ali vrlo su rijetki oni koji nastoje objasn iti bit zbivanja i nastanka tih pojava. Zbog nedostatka analiziranja paranormaln ih pojava, one kod veine ljudi izazivaju u najblaem sluaju ironian pod smijeh i odmah ivanje rukom kao na neto to je neozbiljno i na to ne treba gubiti vrijeme. Upravo z bog nedostatka loginih objanjenja, te pojave granie s podrujem mistike. Ne smijemo z aboraviti da smo mi "tehnika generacija", koja za svaku posljedicu eli znati i uzr ok koji je doveo do nje! Ti neobjanjeni uzroci glavni su ograniavajui imbenici koji prijee pravilno shvaanje spo znaja o "paranormalnim" zbivanjima! Kad se shvati bit tih dogaanja, tek tada se vidi da tu nema nikakvih paranor malnih niti tajanstveni h zbivanja! Sve je normalno i jasno, kako s tehnike, tako i sa znanstvene strane! Moja je elja da to objasnim itateljima i slubenoj znanosti! U knjizi se nalaze pog lavlja iz medicinske znanosti. To je zato da bi itatelji dobili uvid u dogaanja u ljudskom orga nizmu i da bi ih kao radiestezisti bili u stanju raspoznati. Shvati t e se da je osnovni princip radiestezijske znanosti u osnovama svih bolesti! Poz navajui radiestezijske zakone, mnoge se bolesti mogu izbjei ili lake izlijeiti. Strun a

medicina uz pomo radiestezije i ostalih "alternativnih" me toda, kao i uz jaku poz itivnu mentalnu energiju, moe spa siti mnoge ivote! Znatan broj ljudi, uglavnom u d okolici ili poluprofesionalno, bavi se pojedinim fazama "paranormalnih" zbivanja . Svatko od njih za sebe tvrdi da je pravi strunjak u tom pos lu i ja im to doista vjerujem. Meutim, kad poelim da mi objasne bit onoga to rade i kako dolaze do rezu ltata, naila zim na neprobojan otpor i na neku vrstu gotovo neprijatelj skog odbij anja daljnjeg razgovora. Od mene obino trae da vjerujem u to to su mi rekli, da ne smijem u to sumnjati, jer to je jedina istina! Svaka sumnja je neka vrsta bogohu ljenja. Ustrajete li na pitanju KAKO se dolo do upravo tak vog rezultata, onda vas proglase neznalicom i nesposobnim da uete u njihov krug "odabranih". Takav je po stupak ustva ri neka vrsta obrane. Vjerujem da pravu bit ovih dogaanja ni sami ne poznaju; u suprotnom bi to rado objasnili sva kom zainteresiranom na prihvatljiv nain. Premda nisam primljen u "posveeni krug pravovjernih", pokuat u na svoj nain dat i prihvatljiva objanjenja zato i kako se dogaaju te pojave u jednom od podruja "para normalnih zbivanja" - u radiesteziji. "Tajne" prirode Oduvijek su ljudi teili da otkriju i shvate ono nepoznato oko seb e. Ta elja za otkriima iskonski je ugraena u ljud sko bie. Shvatiti i razumjeti barem jednu novu "tajnu" priro de, znai napredak i porast vrijednosti ivota kako pojedin ca, tako i cjelokupnog ovjeanstva. Pretpostavljamo da smo ponovno poeli uiti ono to s mo u pradavna vremena znali i razumjeli. Koliko se civilizacija

promijenilo na ovom naem planetu Zemlji, to emo teko spoznati, jer nae sjeanje see rel ativno kratko u prolost koja je neznatna prema milijardama godina koliko postoji na planet. Mnoga znanja, shvaanja i umijea nestala su zajedno s iezlim civilizacijama i narodima, ali ono to je bilo znano tim pradavnim ljudima povremeno bukne kao u snuli vulkan i mi se poinjemo sjeati onoga to smo davno znali. Samo mi jedna stvar nije potpuno jasna - gdje su te informacije bile pohranjene, u psihi ili u genim a? Pristae alternative tvrde da je to pohranjeno u psihi, a pristae slubene znanost i tvrde da je to u genima. Mi ostali, koji nismo "pravovjerni" niti za jedne nit i za druge, eljeli bis mo doznati gdje se zaista nalazi to "skladite" informacija. A moda su u pravu oni trei, koji tvrde da prave informa cije dolaze do nas putem ps ihomentalne veze s jednim od nekoliko moguih "paralelnih svjetova". Zanimljivo je da se "nove" spoznaje javljaju rijetko i kod relativno malog broja ljudi. Ako p ostoje "paralelni svjetovi", koji su navodno slini ovom vidljivom svijetu, ali u podruju nama nevidljivih frekvencija, dobivamo li od njih odreene informacije? Da li nam "oni" dostavljaju odreene informa cije kad osjete da smo "zreli" da prihvat imo neke nove spoz naje? Vratit u se naknadno ovim pretpostavkama. Istina je da ni tko ne posjeduje klju za potpuno znanje i razumijevanje. Sve to se dogaa na podruju znanosti, dolazi postupno. Rjeenje jednog problema gotovo u pravilu je u istovrem eno klju za otvaranje drugog, sloenijeg problema. Gdje je to me kraj i postoji li o n uope? Je li to vrtnja u vjenom krugu bez izlaza, ili po spirali gdje je izlaz mo gu, vjerojatno nika da neemo doznati. Nadam se da emo to moda jednog dana barem shvat iti! Moje je uvjerenje da se kreemo po

spirali s mogunou izlaza, jer sve ostalo bila bi potpuna blokada, a to, po osnovnim zakonima ivota, nije mogue! Energija Koliko smo puta uli, a i vidjeli napisanu formulu E = mc2 koja nam govor i da je energija jednaka umnoku mase i kvadrata brzine svjetlosti. Ustanovili smo i da je energija neunitiva, ali i da se moe pretvoriti iz jednog oblika u drugi. Tehniki oblici energija razraeni su za dananje pojmove do u tanine i o njima nam je manje-vie sve poznato. Kod tehnikih oblika energija mogua su mjerenja, usporedbe i prorauni i zato se svi bave upravo takvim, tehnikim oblici ma energija. Onaj drugi oblik energije, uvjetno nazvan "psihika" ili "mentalna energija", potpuno je zapo stavljen i znanstvenici se njime nerado javno bave. Postoji za to i opravdanje. Sve one koji se pokuaju baviti tim oblikom energije proglaava mo mistiarima, opsjena rima i tome slino. Uglavnom ih svrstavamo u grupu teofiziara ija definicija glasi: "Religioz no mistino uenje o intuitivnoj spoznaji Boga, o neposred noj spiritualnoj identinosti s Bogom, o okultnim 'tajnama', povezanosti svekolikog ljudskog znanja i mudrosti Bojeg bia i o mogunosti da se stupi u odnos sa zagrobnim ivo tom...". U s tvarnosti, radi se o definiciji s kojom se eli naru gati onima, koji prouavanje psi hike energije dre ozbiljnim i truda vrijednim poslom! Mi smo poistovjetili rad na psihikim i mentalnim energi jama s radom u umobolnicama. S ovime inimo nepravdu svi m onim strunjacima u tim ili slinim ustanovama. Moda su i oni pomalo krivi zbog tog a. Po mom shvaanju, to je vrlo ozbiljan posao i u samom je temelju medicinske

znanosti! U bliskoj budunosti ovaj e rad imati velik utjecaj na sva podruja ljudski h aktivnosti! Kako je ve na samom poetku naglaeno, mi smo teh nika generacija koja eli sve izmjeriti i na osnovi mjerenja ponoviti ispitivanje. To je potpuno u redu k ad je rije o stva rima koje nai dananji instrumenti mogu izmjeriti. Meutim, to napravi ti kad s ovim naim tromim i nesavrenim instru mentima treba izmjeriti neto neuhvatlj ivo? Tada se pona amo kao u onoj prii o lisici i grou. Kad lisica ne uspije dohvatiti groe, odustaje od daljnjeg pokuaja i izjavljuje da je groe kiselo i da se ne vrijedi truditi! Meutim, svi smo svjedoci postojanja te "neuhvatljive" energije, kao i l judi koji se svjesno ili nesvjesno njome slue. Umjesto da se masovno ponemo baviti tim problemom, sve to proglaavamo misticizmom i unaprijed odbacujemo. To je pose bno naglaeno kod malih naroda, nerazvijenih i zemalja u razvoju, dok velike svjet ske sile o tome itekako vode rauna. Rad na tim poljima znanosti tretira se kao na jvea tajna. Na osnovi povremenih informacija stjee se dojam da svi rezultati do ko jih se dolazi slue uglavnom za vojne svrhe i vojni presti. Mi, obini ljudi, vjeruje mo da je to doista tako. Podruje rasprostiranja energije je nama poznati i nepo zn ati svemir. Nema prostora gdje ne struji i ne vibrira energija. Ono to mi opaamo s vojim ulima je vidljivi oblik energije kojem smo dali ime "materija". To znai da j e materija onaj oblik energije koji vibrira, tj. ima onu frekvenciju koju su na a osjetila u stanju primiti i registrirati. Sve ono to se nalazi ispod ili iznad to g podruja titranja za nas ne postoji, odnos no mi samo pretpostavljamo da tu "neega " ima! Cijeli je problem u, kako smo ve naveli, nesavrenosti postojeih mjernih inst rumenata. Oni su, htjeli mi to priznati ili ne, nae oi i ui za ulazak u taj "nevidl jivi svijet".

Postoji jo jedan nain pristupa tom "nevidljivom" svijetu i on je karakteristian za ljudsko bie, homo sapiensa, a to je mata. Veina otkria do kojih je ovjek do danas doao poela su s matanjem ili razmiljanjem. Povezivanja raznih, do tada poznatih ili nas luenih injenica, dovela su ovjeka do saznanja s kojima danas raspolae. Do otkria i up orabe atomske energije, svaka generacija poveavala je svoje znanje u prosjeku za oko 10% u odnosu na prethodnu. Da nas je to poveanje prividno neto ubrzanije, zahva ljujui novoj raunalnoj tehnici koja nam omoguava bolje skladi tenje podataka i bre i p reglednije dolaenje do njih kad nam zatrebaju. Frekvencija Uestalost, broj koji kazuje koliko se puta u jedinici vre mena ponovi neko zbivanje u odreenom periodinom pro cesu, npr. broj otkucaja srca u minuti, bro j valnih titraja u sekundi. U fizikalnom smislu iskazuje broj titraja koje mater ijalna toka tijela ili sredstva izvodi u jedinici vremena. U akustici, optici i e lektricitetu frekvenciju odreuje broj valova koje odailja (oscilator) alje u prostor u jedinici vre mena. Jedinicu frekvencije zovemo jo i Herz (Hz = n/sek"1). Zvune f rekvencije na koje reagira ljudsko uho obuhva aju podruje od 20 Hz do 20.000 Hz.

Rezonancija To je pojava u fizikalnom sustavu kada se vibracijama izvana mogu po buditi vrlo intenzivne oscilacije, ukoliko se neka od tih vibracija podudara s v lastitim (karakteristinim) frekvencijama samog sustava. U sluaju da je pobuujua frek vencija jednaka karakteristinoj, amplituda osciliranja bit e maksimalna, te dolazi do rezonancije. Pojava elektrine rezonancije predstavlja temelj radiodetekcije. Promjenom kapaciteta kondenzatora (traenje sta nica na radioprijamniku) podeava se vlastita frekvencija prijamnika tako da se sloi s frekvencijom odailjaa. Kvantno-me haniki sustavi, npr. molekule ili skupine mo lekula, takoer posjeduju vlastite vibr acijske frekvencije, koje se mogu pobuditi do vrlo velikih amplituda ako se frek ven cija koja odgovara energiji pobuivanja podudara s vlastitom frekvencijom susta va. Amplituda naglo raste kad se energija pobuivanja E = hf pribliava razlici ener gija dvaju kvantnih stanja, gdje je h = Planckova konstanta, a f = frekvencija. Danas je u fizici poznat velik broj pojava koje se tumae kvantno-mehanikom rezonan cijom, kao npr. rezonantno zra enje, nuklearna rezonancija, rezonantno rasprenje, i td. Vibracije Vibracije su periodina gibanja pri kojima se karakteris tine kinematik e veliine (brzina i ubrzanje) stalno ponav ljaju u odreenim vremenskim intervalima. Prisilne vibracije postaju opasne ako se njihov period titranja priblino ili to no poklapa s periodom vlastitih vibracija (rezonancija).

Pri svakom periodinom gibanju nastaje ubrzanje jer se tijelo koje vibrira izmjenin o zaustavlja i dalje giba, zbog ega se pojavljuju sile inercije. Te sile mogu u s luaju rezo nancije prouzroiti neeljene posljedice, kao npr. oteenje ili prijelom mater ijala (pucanje osovina, otpadanje krila zra koplova), oteenja ili razaranja stanica organizma, otee nja i poremeaj u genskim lancima i njihovim strukturama kao i u gru pama kromosoma. Te rezonancije uglavnom do vode do ubrzanih pojava i razvoja razn ih bolesti! Amplituda To je najvei otklon materijalne toke koja titra, od polo aja m irovanja. Atomski broj To je broj protona u atomu elementa. VODIK HELIJ LITIJ BERILIJ BOR UGLJIK slika br. 1 Shema atoma nekih elemenata.

Sila tee i gravitacija Jedna od osnovnih sila koje djeluju u naem svijetu je sila tee, odnosno sila s kojom masa planeta Zemlje privlai sve to je na njoj i oko nje p rema svom sreditu. Poznato je da sila tee djeluje okomito na sredite Zemlje i da se sma njuje udaljavanjem, a poveava to se vie pribliavamo nje nom sreditu. Sila tee ni isto to i gravitacija, ve je samo jedna od njenih komponenti. Sile gravitacije su sile kojom mase pri vlae jedna drugu, kao to Sunce privlai planete u naem planetarnom sustavu i "dri" ih na okupu da se ne "razlete" svemirom. Osnovne postavke teorije o radiestezijskom djelova nju U prirodi sve emitira odree ne vibracije, koje smo uvjet no tako nazvali, premda bismo ih mogli nazvati i pul siranje. O emu se tu zapravo radi tonije odgovore daje atomska fizika. Pretpostavl jamo da sve do onog trenutka dok postoji temperaturna razlika, tj. dok se ne pos tigne apsolutna nula, postoji ivot, odnosno postoji gibanje atoma i njihovih stru k tura. Znanost se, uglavnom, bavi tim unutranjim gibanjima i silama koje vladaju unutar strukture atoma. Oslobaanjem tih sila dobivamo atomsku ili nuklearnu energ iju. Nedostatak te energije je u tome to je ona vrlo opasna za cijelo ovje anstvo, f loru i faunu, ukoliko izbjegne ljudskoj kontroli. Ta kav smo sluaj imali u ernobilu , u nekadanjem Sovjetskom Savezu.

Malo je poznato da skupine atomskih struktura svih vrsta materija, uslijed unutr anjeg pulsiranja, stvaraju karakteris tina rezonantna polja. Njihova snaga ne ovisi o koliini ma terije, ve o tzv. atomskoj teini, odnosno atomskom broju te materije. Uzmimo kao primjer mjerenje radioaktivnosti pojedinih prirodnih materija. Kod vo dika je praktiki nema, premda je vodik jedan od najrairenijih elemenata u naem okru gu. Znamo da je atomska struktura vodika najjednostavnija, tj. da oko jezgre krui samo jedan proton. Drugaiji je sluaj s elementom urana, ije ak i male koliine izaziv aju snano reagiranje mjernih instrumenata! Snage pojedinih rezonantnih polja, kol iko god preslabe da izazovu reakciju naih "nesavrenih" mjernih instrume nata, dovol jno su jake da izazovu reakciju naih prirodnih "prijamnika", stanica ljudskog org anizma, pa ak i razaranja ili oteenja cijelih organskih sustava. Moramo naglasiti d a svako rezonantno polje pulsira, od nosno titra, s odreenom frekvencijom. Kako pu lsiraju mate rije, tako pulsiraju i oblici! Svaki oblik ima svoj karakteristini ri tam pulsiranja, koji je neovisan o sastavu materije. To se odnosi i na razne obl ike upljina u Zemljinoj kori ili drugdje, koji imaju odreeni ritam frekvencije. Te upljine mogu ima ti i idealni vakuum, ali unato tomu one e pulsirati kao iva bia s ne znatnom razlikom u frekvenciji pulsiranja. Ljudski organizam ne samo da pulsira kao jedna cjelina, ve i poje dini dijelovi organizma i pojedini organi imaju svoj ritam pul siranja. Osim to emitira, ovjek je u stanju i svjesno primati emi tiranje pulsiranja iz blie ili dalje okoline. Mnogi ljudi u stanju su instinktivno osjeti ti da se oko njih neto zbiva! Uzmimo za primjer da odreene materije kod pojedinih ljudi izazivaju osjeaj topline, a kod drugih osjeaj hladnoe.

Ne reagiraju svi ljudi jednako na iste materije. To je jedan od pokazatelja kako ritam pulsiranja nije kod svih ljudi jed nak. esto puta se javlja i osjeaj odbojno sti, a ponekad i jeze, te neobjanjiv strah prema nekim materijama, oblicima, ivoti njama, biljkama, a isto tako i prema pojedinim ljudima. U ovom trenutku, jedino je prihvatljivo rjeenje u obja njenju da su rezonantne oscilacije koje emitiraju da vatelji tog zraenja, takvih karakteristika i amplituda da u kontaktu s primatelje vim amplitudama oscilativnog polja stvaraju jaku rezonanciju. Ova rezonancija je takvih karakteristika da vrlo nepovoljno utjee na primateljev neurovegetativni s ustav, to se oituje u ve navedenim reakcijama. Grafiki pojednostavljeno to moemo prik azati na trima karakteristinim primjerima, u dijagramima pomou sinusoida. R=A+B=0 a) slika br. 2 Razlika faze titranja rezonantnih polja za 1800 jednakih veliina.

Amplitude titranja tijela A i tijela B se ponitavaju, a re zultanta titranja se kr ee po liniji (x), jer se veliine (+) i (-) zbrajaju i rezultat je uvijek (0), to zn ai da nema tetnog djelovanja, tj. rezultanta R = 0. R B A R = A+B b) slika br. 3 Titranje rezonantnih polja razliitih veliina, ali u fazi. Zbrajajui amplitude titranja dobivamo velike razlike u kritikim, tj. vrnim optereenjima.

R B A A = Normalno polje primatelja B = Narinuto polje primatelju R = Rezultanta tj. konano optereenje primatelja 0 c) slika br. 4 U dijagramu vrnog optereenja primatelja vidljivo je da je primatelj izloen daleko veem optereenju nego to je to normalno. Ukoliko je ovjeji organizam ili jedan njegov organ dulje vremena izloen titranju gdje dolazi do poveane rezonan ci je, koja se pribliava ili dolazi do kritine veliine, a pogo tovo ako ju prelazi, vel ika je mogunost da e doi do ote enja organizma, odnosno organa koji je najvie izloen avnom udaru te poveane rezonancije! to se to u stvari dogaa s ovjejim organizmom? Do l azi do pojave bolesti, koju je u poetnoj fazi vrlo teko otkriti klasinim lijenikim pr egledom. Najprije su to oteenja naj slabijih stanica organizma, koja s vremenom pos taju sve jaa i tako sve do trenutka vidljive manifestacije, tj. bolesti. To su np r. slabljenje sluha kod osoba izloenih dugotrajnim zvunim udarima, slabljenje vida kod osoba izloenih inten zivnim svjetlosnim valovima, itd. U drugoj varijanti s k ojom u se vie pozabaviti, dolazi do promjena magnetskog ili elektrinog polariteta u napad nutim stanicama organizma. Samim tim dolazi do promjena

prirodno ustaljenog ritma prehrane i funkcioniranja tih stani ca. Ove su promjene vrlo neugodne i uzronik su nastanka raznih oblika tumora, tekih oteenja ivanog sustav a i mnogih ostalih bolesti! Osim ovog sluaja mogli bismo navesti i mnoge druge. K ako ne bismo koristili strpljenje naih cijenjenih itatelja, zadrat emo se samo nakra tko na jo nekoliko tumaenja zato nastaju problemi u nekim stanicama organizma. To s u one promjene koje najee dovode do razvoja tekih . bolesti uslijed odumiranja stani ca. 1. Svaka stanica organizma okruena je tvarima na bazi masnoa koje cirkuliraju oko stanice. Razna zraenja, kao i djelovanja oksidnih spojeva, mogu djelovati na staninu opnu. U tom sluaju stanina vanjska opna moe izgubiti svoju elastinost i propu snost! To znai da postaje vrsta prepreka izmjeni tvari! Zato dolazi do smanjenja i li prestan ka potrebne prehrane stanice sve do njenog odumiranja. Ovo, kao i izra vno razaranje stanine opne, dovodi do poja ve tekih bolesti! 2. Greke prilikom diobe stanice, razne kemijske supstance, puenje, kao i izlaganje jakom i dugotrajnom s unevom zraenju mogu, uz ostalo, utjecati na promjenu karakteri stika gena u stanici . Ako su te promjene prekomjerne, dolazi do slabljenja funkcije stanice i ona od umire! 3. Svaka stanica organizma sastoji se od 46 kromoso ma. Ako je stanica izl oena nekom od negativnih utjecaja, zraenju i sl., prilikom procesa diobe stanice m oe doi do smanjenja sposobnosti, odnosno slabljenja kromosoma. Na kon nekog vremena ti kromosomi postaju toliko slabi da do lazi i do oteenja vanih gena u stanici. To takoer uzrokuje odumiranje te stanice ili grupe stanica. Znanost je u novije vrij eme otkrila i potvrdila da se u svakoj stanici organizma, zbog kemijskih procesa razgradnje

i izmjene materije, kao i uslijed fizikog procesa kretanja unutar i oko stanice, stvara elektrino polje jakosti do oko 1,4 V, a samim tim stvara se i magnetsko po lje odreene jakosti. To znai da je, u ovom sluaju ljudski organizam, sa stavljen od bezbroj staninih baterija s tono odreenim elektromagnetskim karakteristikama. Na os novi navedenog moemo prihvatiti da se neto sli no dogaa i u svim ostalim ivim organizm ima i to ne samo na naem planetu! Potpuno je prihvatljiva pretpostavka da su osno vni principi ivota u cijelom svemiru isti! U optimalnim, tj. normalnim uvjetima t aj na, nazovimo ga, energetski stroj, sastavljen od bezbroj malih agregata, radit e bez greke pod uvjetom da ga snabdijevamo s do voljnim koliinama potrebnog goriva, koje u organizam unosi mo kroz hranu i kisik s korisnim sastojcima iz okolne atm o sfere. Meutim, svjedoci smo da se taj energetski stroj, iako ga snabdijevamo i o dravamo u, po naim uvjerenjima, ide alnim uvjetima, odjednom poinje udno ponaati. Voza bi rekli da poinje "trokirati" iz nama, na prvi pogled, ne objanjivih razloga. Dol azi do poremeaja u radu pojedinih sklopova stroja i mi, kao ljudi i kao znanost, poinjemo raditi greku za grekom. Ustvari, poinje nasilje nad naim "stro jem". Poinju vi u obliku uzimanja raznih otrova u svoj stvu lijekova, ili jo gore, s raznim rez anjima i izrezivanjima dijelova ili cijelih organa. Poinje lijeenje posljedica i m i kao drutvo troimo na to ogromna sredstva. O uzrocima zbog kojih je dolo do sve ga toga malo tko vodi brigu! U naem svijetu, koji smo progla sili suvremenim, velika veina onih koji su na osnovi nekog papira dobili pravo da nose bijele kute i lijee druge, jedno stavno gube zanimanje da se pozabave otkrivanjem i istra ivanjem stva rnih uzroka zato je dolo do neke posljedice.

Oekuju da to netko drugi uini za njih, samo se ne zna tko bi to trebao biti. Ako g ovorimo o medicini, odnosno lijenicima, rijetki su oni koji e obii mjesto gdje paci jent ivi i radi i koji e po kuati pronai uzrok zbog kojeg je dolo do "havarije" orga n zma, odnosno bolesti. Ovime ne pokuavam okriviti lijeniku struku. Dapae, smatram da oni nisu krivi, jer je svjetski sustav poduavanja i kolovanja tih ljudi izgubio os novnu vezu s prirodom oko nas. Poeli smo se usko specijalizirati i svatko se od n as smatra vrhunskim strunjakom na jednom vrlo uskom po druju. Nije u redu da se tak av jedan "strunjak" provlai i lomi po nekim radionicama ili stanovima punim vlage i "os talih" stvari! Nije to sluaj samo u lijenikom zanatu, ima toga i drugdje. Pron ae se i dosta lijepih primjera gdje lije nik "osjea" pacijenta i nastoji uspostaviti vezu povjerenja i razumijevanja, a u tom je sluaju i rezultat lijeenja daleko bol ji. to e se dogoditi s naom stanicom-baterijom ako je iz loimo dugotrajnom negativnom djelovanju jakog rezonant nog polja njezinih karakteristika? Dogodit e se dvije s tvari. Prva i najea, doi e do razaranja opne stanice! To je kao kada radnik sa "temali com" razbija asfalt ili kamen, koji puca od kritinih vibracija. Drugo, doi e do pro mjene njenih elektromagnetskih karakteristika, a posljedica toga je poremeaj rada i funkcije te stanice! Ne mora doi do pro mjene brojane vrijednosti napona, nego s amo do promjene polariteta. Slian je sluaj i u elektrotehnici, kad na generatoru d oe do promjene polariteta i odjednom umjesto da alje energiju u elektromreu, genera tor poinje uzimati energiju iz nje. Tada dolazi do "ispadanja" generatora, odnosn o do pore meaja u cijeloj elektromrei u koju je generator ukljuen.

Da to sprijeimo, prisiljeni smo ugraivati cijele sustave za tite. Kakvi su sustavi z atite ugraeni u na organizam, mi ne znamo. Tu ne mislim na zatitne sustave protiv ra znih zaraznih bolesti, virusa, itd., jer oni su donekle poznati. Mis lim na one p rotiv tetnih utjecaja razornih zraenja iz zemlje, okoline i svemira. Do sada ih ni smo uspjeli otkriti u orga nizmima, ali oito bi trebali biti negdje "ugraeni". Za s ada je jedina sigurna zatita promjena mjesta rada ili boravka. To moe biti odmican je od kojih metar-dva, pa sve do pre seljenja na drugu lokaciju. Da li je "genera lni" zatitni sustav ugraen u na um, a mi smo ga nehotino iskljuili pod utjecajem sve suvreme nijeg naina ivota? Ponekad to zovemo i instinktom, to bi i moglo biti tono, j er instinkt nas vrlo esto upozorava da se trebamo kloniti nekog mjesta koje nije dobro za nas. A to, opet, ima veze s rezonancijom oscilacija organizma i od reene okoline, koje na organizam osjea u obliku nelago de, koju smo mi prozvali "instinkt "! Upravo su te rezonancije tetne za na organizam. Suvremeni ovjek sve manje prepoz naje ta upozorenja, a jo ee ih ne zna protumaiti. Zaboravljamo mnoge stva ri koje smo nekada znali, ali dolazi vrijeme kad bismo ih tre bali ponovno nauiti. Moda e nove g eneracije koje dolaze biti "pametnije" od nas. Mi sve trpamo u kalupe i teko pris tajemo na promjene, pogotovo u shvaanju! Kad je stanica jednom napadnuta, dolazi do naglih pro mjena u njoj kao i do poremeaja u njezinom radu. Prva takva stanica ukljuuje se u tetno djelovanje rezonantnog zraenja prema ostalim napadnutim stanica ma. Dolazi do stvaranja arita budue bolesti koju organizam jo uvijek ne osjea, premda se poinje boriti protiv nje. Poveava se po tronja energije organizma. Ako se u toj fazi sklonimo sa tetnog mjesta rezonantnog zraenja, organizam e

pobijediti. To znai da e se sva energija organizma koristiti protiv bolesti, a nee se gubiti u borbi protiv tetnog ozraivanja! Dakle, postoji velika vjerojatnost da e sve ponovno biti u redu. Oteene stanice organizam e vratiti u prija nje stanje ili i h zamijeniti s novim, zdravim stanicama. O toj regeneraciji stanica suvremena me dicina zna veoma puno. Tekoe nastaju u onom trenutku kada broj oteenih stanica dosti gne i prijee kritinu toku, tj. kada broj otee nih stanica poinje vidljivo utjecati na ad i funkciju napad nutog organa. U tom se sluaju poinju javljati osjeaji bo lova ili drugi znaci bolesti! Od tog trena svjesnog doivljaja da neto nije u redu pa do tr aenja pomoi, jo proe iz vjesno vrijeme. Ustvari, mi nesvjesno pomaemo bolesti da se to bolje "ukopa" u na organizam! Openito o stanici organizma Starost svemira procjenjuje se na 12-15 milijardi god ina, a planeta Zemlje na oko 5 milijardi godina. Koliko je star ivot na naem plane tu? Tono onoliko koliko je prolo od stvaranja prve ive materije, tj. stanice. Stani cu je prvi zapa zio engleski fiziar i matematiar Hooke 1665. godine, i to mikroskop om vlastite izrade. Normalni promjer veine stanica kree se od 0,5 do 20 (mikrona) (1 mikron = tisuiti dio milimetra). Ljudske su stanice veliine od 3 do 30 . Najman ja i najjednostavnija stanica pripada skupini mikroplazme i njen promjer iznosi oko 0,1 . Meu najvee stanice spadaju ptija jaja, od kojih nojevo dostie veliinu i do 20 centimetara! Dakle, stanica je osnovna iva jedinica. Svaki je organ zapravo sk upina velikog broja razliitih stanica povezanih

meustaninim prostornim strukturama. Svaka vrsta stanica posebno je prilagoena vrenju odreene funkcije. Membrana stanice Membrana jezgre Nukleus Kromatin Citoplazma slika br. 5 Shematski prikaz stanice organizma. Glavni dijelovi stanice su jezgr a, ispunjena nukleoplazmom i ovijena membranom jezgre, i citoplazma ovijena memb ranom stanice. Gotovo svatko zna da geni kontroliraju prijenos nasljed nih osobin a s roditelja na dijete, ali mnogi ne znaju da ti isti geni kontroliraju i svako dnevnu funkciju rada stanice, kao i njeno razmnoavanje. Oni kontroliraju funkciju stanice tako to odreuju koje e se tvari sintetizirati u stanici, kakve strukture, koji enzimi i kakvi kemijski spojevi. To znai da vanost gena lei u njegovoj sposobn osti da kontrolira nas tanak drugih tvari u stanici. Geni su uglavnom koncentrira ni unutar jezgre stanice. Smatra se da u svakoj stanici ima oko 30.000 gena. Raz liite tvari od kojih se sastoji stanica nazivamo za jednikim imenom "protoplazma". Ona se sastoji od pet os novnih tvari: vode, elektrolita, proteina, lipida i uglj ikohidrata.

Najvaniji stanini elektroliti su: kalij, magnezij, fosfati, sulfat, bikarbonat i m ale koliine natrija i klorida. Membrana stanice tanka je od 75 do 100 angstrema ( 1 = 10-8 cm, tj. 1 = stomilijunti dio centimetra). Membra na stanice je porozna, s otvorima od oko 8 , a membrana jezgre ima otvore i od nekoliko stotina angstre ma. Dok kroz membranu jezgre stanina tekuina struji bez problema, to nije sluaj sa staninom membranom. Ove te koe u proputanju kroz membranu stanice nastaju uglav nom iz dva osnovna razloga. Prvi je maleni promjer otvora u membrani, a drugi je stvar anje elektrostatskog potencijala na membrani, tj. membranskog potencijala. slika br. 6 ivano vlakno.

Elektrini potencijali postoje na membranama gotovo svih stanica u organizmu. Memb ranski potencijal u mirovanju, koji je izmjeren u razliitim ivanim i miinim vlaknima - izno si izmeu 75 i 95 mV, odnosno u prosjeku - 85 mV. Osnovni uvjeti kojima se p otie uravnoteenje membranskog potencijala su koliine proputenog natrija (Na) i kalij a (K) kroz membranu, to se vri pomou prirodno ugra enog sustava, tzv. natrijeve i kal ijeve pumpe, i difuzijom. Ako bilo koji imbenik naglo promijeni propusnost mem bra ne, recimo za natrij, prouzrokovat e niz brzih izmjena u membranskom potencijalu, koje traju djeli sekunde, a na kon toga membranski se potencijal odmah vraa na vri jed nost u mirovanju. Ovaj slijed promjena membranskog potencijala zove se AKCIJS KI POTENCIJAL. Neki od imbenika koji mogu za poeti akcijski potencijal jesu: elektr ino podraivanje mem brane, hladnoa, toplina ili gotovo sve to moe trenutno poremetiti normalno stanje membrane u mirovanju. Postro javanje elektrinog naboja s jedne i d ruge strane membrane (vanjske i unutranje) isti je proces kao i onaj kad elektrini kondenzator nabijamo elektricitetom! Nema nikakve razlike izmeu stanica mukog i en skog organizma. Princip rada je identian kod oba spola. Razlika postoji jedino u kromosomima. Sve stanice ljudskog tijela imaju po 46 kromosoma. Mukarci imaju 22 para "x", a 23. par sastoji se od "xy" kromosoma. Stanica ene ima 23 para kromoso ma, meu kojima jedan par "xx". Kromosomi "x" i "y" zovu se i spolni kromosomi. Od stupanje od tog broja kro mosoma povlai za sobom poremeaj u razvitku spola, men taln u zaostalost i druge nenormalnosti. Poznato je, takoer, da se broj kromosoma mije nja dok se zdrava stanica pretva ra u zloudnu stanicu raka!

Utjecaj polariteta opne stanice i posljedice njegove promjene na njen rad i preh ranu Ve smo objasnili nain prehrane stanice organizma pu tem kalijeve i natrijeve p umpe, a sad bi trebalo rei samo nekoliko rijei o utjecaju polariteta na njezinu pr ehranu. Povrina svake stanice polarizirana je s "+" pozitivnim ili "-" negativnim polaritetom. To se obino dogaa i po grupa ma stanica. Oko stanica krui hranjiva pla zma, koja se sastoji od "+" i "-" polariziranih molekula. Opna stanice je porozn a, s otvorima veliine oko 8 angstrema. Ovdje neemo ulaziti u objanjenje tehnike pro mjene polariteta stanice, nego emo samo istaknuti da taj polaritet nije stalan. O n ovisi o potrebama stanice i o kemijsko-elektrinim reakcijama unutar nje. Ako st anica s vanjske strane opne dobije "+" polaritet, s unutranje strane opne stvori se "-" polaritet. Ono to se tada dogaa, opisano je na skicama a) i b) slike br. 7.

Presjek membrane stanice vlakna Vanjska strana Unutarnja strana Skica a) Skica b) slika br. 7 Presjek membrane stanice, njen polaritet i nain prehrane. Pozitivni n aboj "+" privlai negativno "-" polariziranu mo lekulu. Molekula privuena magnetskom silom "+" naboja opne, poinje prolaziti kroz otvor na opni. Poto je na unu tranjoj strani "-" polaritet, on odbija "-" molekulu i tjera ju u unutranjost stanice. Ka d stanica podmiri potrebe za "-" molekulama prehrane, dolazi do kemijsko-elektrin ih reakcija unutar stanice, koje

izazivaju promjenu polariteta opne stanice i cijeli postupak se ponavlja, samo o vog puta s "+" polariziranim molekulama. Ovo se dogaa u svim stanicama svih ivih o rganizama i to je jedan od nekoliko osnovnih zakona odranja ivota! Ako iz bilo koj eg razloga doe do nasilnog naina promje ne polariteta stanice organizma, poremeti s e prirodni ritam prehrane stanice. Taj poremeaj uzrokuje odumiranje stani ce ili n jeno nepravilno ponaanje. To je temelj za pojavu raz nih bolesti, od raka pa ak i d o smrti organizma! Mnoga tetna zraenja uzrokuju upravo tu nasilnu pro mjenu polarit eta stanice organizma! Karakteristike razvoja zloudnih stanica Regulacija rasta i razmnoavanja stanica u ljudskom or ganizmu uglavnom je nepoznata. Rast i razmnoavanje sta nice obino prate jedno drugo. Znamo da neke stanice ne prestano rastu i razmnoavaju se. To su, na p rimjer, krvo tvorne stanice kotane sri, zametni dijelovi koe, epitel cri jeva. Mnoge stanice ne razmnoavaju se godinama, kao to su neke miine stanice. Uglavnom, velika v eina stanica ljudskog organizma zadrava sposobnost stalnog razmno avanja. O mehanizm ima koji odravaju stalan broj stanica razliitih vrsta u ljudskom organizmu zna se vrlo malo. Veli ina stanice odreena je gotovo iskljuivo koliinom DNK u jezgri. Rak na staje promjenom u nekim stanicama, uslijed ega one vie ne potuju fizioloko ogranienje rasta i razmnoa vanja. Odgovora na pitanje, koja je to razlika koja pospjeu je rast zloudnih stanica drugaije od zdravih, jo nema. Istraivai su otkrili da se genetska s truktura zloudnih sta nica razlikuje od one zdravih stanica. Na osnovi toga

pretpostavlja se da rak obino nastaje mutacijom dijela ge netikog sustava jezgre. im nastane makar jedna takva stanica, ona e rasti i njihov e se broj trajno, ekspone ncijal no, poveavati. Zloudno se tkivo nadmee sa zdravim za hranjive tvari. Zloudne s tanice neprestano se mnoe i us koro e troiti gotovo svu hranu koju organizam ima na ras polaganju. Zbog pomanjkanja hrane zdrave stanice poinju odumirati. Zanimljivo je da se rak u poetnoj fazi javlja na samo jednom organu. U poetku se ne iri, sve d ok ne pro e stadij "sazrijevanja". Koji imbenici utjeu na tu fazu, mo emo samo pretpos tavljati. U svakom sluaju, u organizmu postoje dovoljno jaki zatitni sustavi, koji spreavaju irenja raka. Kad ti sustavi oslabe, rak poinje pohod na druge organe. To slabljenje zatitnih sustava moe uslijediti zbog stalnog djelovanja nusproizvoda s tanica raka, tetnog lije enja, i najee zbog daljnjeg boravka na izvoritu tetnog zrae Ne zaboravimo da je i jedan jedini sluaj bolesti od raka dovoljan razlog za uzbun u! Svaki sluaj pojave raka je velika tragedija za oboljelog, ali isto tako i za n jegovu obi telj i prijatelje! O trokovima zdravstvenog osiguranja nije po trebno ni govoriti! Neki od glavnih uzroka nastanka raka Ope je poznato da snano radioaktivno ozraivanj e or ganizma izaziva burnu reakciju unutar stanica organizma. Uslijed tih poremeaj a dolazi do naglog nastanka i razvoja raka. To se dogaa na onim mjestima koja su bila nepo sredno ozraena. Prvo nastrada koa, koja je uvijek prva na udaru, a zatim i ostali organi. Tehnika zraenja, kao to su zraenja elektronskih aparata, takoer dopr inose pojavi raka.

Razni tehniki podraaji, kao npr. dugotrajni titraji ili trlja nje koe nisu poeljni. I sto tako moe biti opasno, pogotovo za ene, izazivanje seksualnog zadovoljstva dugo trajnim "gnjeenjem" dojki i trljanjem bradavica. Tomu su uglavnom sklone mlae ene. Najee je to jedan od razloga pojave raka upravo na tim mjestima. Ovakvi postupci iz azivaju burnu reakciju lijezda u dojkama i neprirodno pojaano lu enje iscjetka. Isto tako ni naglo prekidanje dojenja nije do bro za zdravlje ene. Sve navedeno dovodi do poremeaja u stanicama dojke, a rezultati su poznati i veoma bolni. Dugotrajna prehrana hranom koja sadri tetne konzervanse, vrlo je opasna. To su raznorazni in stant i dugotrajni proizvodi. Njih se moe koristiti, ali u manjim koliinama i vrlo kratko vrijeme. Uz poznate uzroke nastanka raka, postoje sluajevi kad ne znamo z ato je do njega dolo. Nakon dugogodinjeg iskustva i izvrenih istraivanja, odgovorno t vrdim da se rak uvijek javlja kod osoba koje du gotrajno borave na krianju jakih p odzemnih tokova vode; zatim na krianju jakih podzemnih tekuih voda s Curryjevim vor om, a isto tako i kod krianja s Hartmanovim vorom. Javlja se i u kombinacijama pre krivanja Curryjevog s Hart manovim vorom, kao i u sluaju prekrivanja ili krianja ne k oliko tetnih zraenja. U veini sluajeva ta su krianja u kombinaciji s jakim podzemnim tekuim vodama! U novije vrijeme, nakon Drugog svjetskog rata, rak se sve ee jav lja k ao posljedica jakog stresa u kombinaciji s modernim materijalima oko nas (najlon ska odjea i obua, televizija, mobiteli, nuklearno zraenje, itd.). Boravak na mirnim vodama mora, jezera, rijeka ili mo vara nema tetnog utjecaja, osim breg dobivanja r eume, ako je vlanost velika!

Nakon Drugog svjetskog rata, rak se javlja u daleko ve em broju nego prije. Jake p odzemne tekue vode i njihovo krianje s ostalim zraenjima nisu se puno promijenili o tprije. Postavlja se pitanje zato je to tako, jer se to prividno kosi s mojom teo rijom da se rak javlja uglavnom na krianju jakih podzemnih vodnih tokova i ostali h tetnih zraenja! Obja njenje je jednostavno. Do toga dolazi, vjerovali to ili ne, u sli jed suvremenog naina ivota. On ogleda se u doivljajima sve jaih stresova, kako na poslu, tako i u privatnom ivotu. Kombinacija jakog stresa ili svakodnevnih manji h stresova, s modernim materijalima od kojih je izraena odjea, kao i neprilagoena p rehrana, odlina su podloga za nastanak i razvoj raka. Tomu jo pomae televizija, mob iteli, nuklearna zraenja s raznih otpada, igra s novim orujem, zatrovana okolina, voda i hrana, nepovratne promjene klime, itd. tetno zraenje utjee i na gene, koji s e nalaze u svim stanicama organizma. Dugotrajna izloenost tetnom zra enju uzrokuje k idanje i oteenje spojeva u genskom lancu. Karakteristike tih tetnih zraenja su takve , da njihove vi bracije izazivaju razaranje opne stanice organizma, dovode do pro mjene polariteta na unutranjoj i vanjskoj strani opne stanice, a samim tim i do p oremeaja u hranidbi te stanice. Dolazi i do poremeaja razmjetaja elemenata od kojih su geni sastavljeni, do poremeaja spojeva i redoslijeda veza, kako u genskom lan cu, tako i u pojedinim pripadajuim kro mosomima! Sve to izravno utjee na promjenu p onaanja stanice. Rezultati su slini kao i kod promjene polariteta opne stanice, a samim tim i promjene redoslijeda i ritma njene hra nidbe. Dolazi do pojave bolest i, a to je posebno izraeno kod pojave raka! U svim ovim sluajevima rak se javlja n a onim organima koji su izravno izloeni tetnom zraenju. Da bi se izbjegao

rak, dovoljno bi bilo odmaknuti se nekoliko desetaka centi metara od tog mjesta d ok mirujemo, tj. spavamo! Posebno je vano istaknuti da se jednom oblikovane stani ce raka mogu, ali i ne moraju, zadravati samo na na padnutom organu. Nakon faze "d ozrijevanja" rak moe zapo eti "putovanje" po organizmu. Jo nemamo pravi odgovor zato do toga dolazi. Moje su pretpostavke sljedee: a) Organizam i dalje boravi na tetno m mjestu i nastavlja se razaranje njegovih zdravih stanica na drugim dijelovima tijela. Ako se ovo dogaa nakon to je bolesnik upozoren na posljedice boravka u pod ruju tetnog zraenja, to moe imati dvojako znaenje: ili se organizam nije uope, ili se nije dovoljno, udaljio od tetnog podruja ili zatita protiv tetnog zraenja nije dobro provedena. Zato nakon postavljanja za titu treba nekoliko puta provjeriti. b) Usli jed produenog izlaganja tetnom zraenju moe doi do oteenja limfnih putova, koji mogu pr uzeti otpatke razvijanja kancerogenih stanica i transportirati ih kroz orga nizam . Tamo gdje se ti otpaci - odbaene stanice raka zaustave, moe se nastaviti, esto bu rno, razvijanje raka. To slabljenje ili oteenje limfnih putova nastaje uslijed izl o enosti raznom tetnom ozraivanju pa limfa, umjesto da proizvodi zatitne tvari u orga nizmu, postaje idealni preno sitelj smrtonosnih stanica raka, ali i drugih bolest i! c) Drim da irenje raka krvotokom nije mogue iz neko liko razloga. Krv koja je pre dala hranjive tvari stanici ostala je i bez koliine bjelanevina. Poznato je da se rak hrani bjelanevinama koje uzima iz napadnutog organa i iz cijelog organizma! K ako su stanice raka uglavnom na bazi bjelan evina, "gladna" krv "pojela" bi te sta nice raka koje bi se na lazile u njenom okruenju. Vjerojatno se tako neto i dogaa, i zato do danas nije sa sigurnou utvreno da se rak iri putem krvi! Moda nisam u pravu, ali mislim da bi se u

sluaju nude bez opasnosti mogla izvriti i transfuzija krvi s oboljelog od raka na z dravog ovjeka. Drugaiji je sluaj kod oboljelog od leukemije. d) Zanimljivo je istrai vanje provedeno na Bolonjskom sveuilitu, i objavljeno 2000. godine, na 144 oboljel a od ra ka s dugogodinjom eernom bolesti i 155 oboljelih od ra ka bez eerne bolesti. N kon 3 godine preivjelo je 85% pacijenata sa eernom bolesti, a samo 39% bez nje! Da li to znai da eerna bolest "titi" bolesnike od raka? Zbog svega ovoga, neobino je vana uloga radiestezije! Ona e tono ukazati na opasna mjesta i upozoriti onoga tko spa va na njima na mogue posljedice! Ljudi obino kas no pozovu pomo. Za njih je radieste zija igranje nedoraslih ili neodgovornih pojedinaca, a i nai "znanstvenici" im u to me svesrdno pomau tvrdnjom da ne postoje zakoni radie stezije. Kau da ne mogu izm jeriti tetna zraenja na koja radiestezija ukazuje! Puno je ljudi do sada platilo, a i ubu due e, svojim zdravljem i ivotom nesavjesnu igru tih "znan stvenika" protiv r adiestezije. Sreom, pogotovo zadnjih go dina, i to se poelo mijenjati u korist radi estezije! Njeni su zakoni tako jednostavni i shvatljivi da ih iole bistrija osob a moe s lakoom shvatiti. Tomu e pripomoi, nadam se, i ova knjiga. Uz njenu pomo elim u poznati obine ljude i znanstvenike s osnovnom teorijom i osnovnim zakonima radies tezije! Borba protiv raka Oduvijek su ljudi teili otkriti jedan univerzalni lijek protiv svih bolesti, pogotovo protiv onih najteih, a tu spada i rak! Radiestezija u tome moe puno pomoi, a posebno u najra nijoj fazi otkrivanja bolesti. Radiestezija pomae i tokom

lijeenja, jer se pomou nje mogu tono odrediti mjere za pojedine faze lijeenja. U ovo m dijelu knjige elim detaljno prikazati jedan od uspjenih naina lijeenja najtee boles ti - raka. Uz ovu metodu, postoje i mnoge druge koje ljudi ko riste u svom nastoj anju da izlijee opake bolesti. Metodu koju ovdje prikazujem razvio sam na osnovi naina lijee nja g. Breussa iz Austrije. Metoda se pokazala kao vrlo us pjena. Svaki s paeni ivot vrijedi uloenog truda! Svjestan sam da razni "specijalisti" u bijelim ku tama ima ju licencu za ubijanje svojih pacijenata, a nai dobrovoljni pa cijenti ne smiju ni kihnuti. Kad je ovjek osuen na neiz bjeno, prihvaa i najmanju nadu. Osim tog a, drutvo ne izdvaja nikakva financijska sredstva za istraivanja koja bi mogli pod uzeti "nestrunjaci", odnosno "amateri"! Da stvar bude jo gora, ako u Hrvatskoj nek ome u nevolji pruite me dicinsku pomo, a nemate potrebnu diplomu, po zakonu vas oeku je drakonska kazna! I tako, ako u dubokoj umi usred zime, dok pada no, a vukovi su uokolo, naiete na ovjeka slomljenih nogu, po hrvatskom Kaznenom zakonu, lanak 244, st. 1, iz 1997. godine, ne smijete mu pomoi. Morate pustiti da ga vukovi pojedu! Nevjerojatno, ali istinito! Ako mu pomognete, a nemate traenu diplomu, dobit ete kaznu od najmanje 6 mjeseci do 10 godina zatvora! Eto, to se dogaa kad lijenici pr igrabe vei dio vlasti kao to je to sluaj u Hrvatskoj! Totalna terapija - operacija bez skalpela Svako lijeenje, a pogotovo lijeenje raka , ima slabe iz glede za uspjeh ako se pacijent ne ukloni s izvorita tet nog zraenja! Ta su zraenja, po mom osobnom iskustvu, na prvom mjestu uzroka nastanka bolesti, naroito raka!

Rak uvijek nastaje ako osoba spava ili dugotrajno boravi iznad sjecita jakog podz emnog vodotoka i jo nekog dru gog jakog izvora tetnog zraenja! Takvu osobu moramo hi tno i trajno ukloniti s takvog mjes ta ili provesti odgovarajuu zatitu. Dananji su s tanovi mali i nema puno slobodnog prostora za premjetanje kreveta. Znai, mora se p rovesti uinkovita i trajna zatita pacijenta i njegove okoline, ali u jednom relati vno skuenom prostoru! Odline rezultate pokazali su "univerzalni generatori zatite" autora ove knjige. Zatitu treba izvesti prije poetka lijeenja, jer uspjeh lijeenja o visi i o tome da li se organizam pacijen ta nalazi u bezopasnoj okolici. Boravak pacijenta u tetnom okruenju smanjuje ili potpuno onemoguuje bilo kakvo iz ljeenje! To znai da organizam ostaje pod stalnim udarima tetnih zraenja, koji su i prouzroili b olest! Za sreivanje takvog stanja potreban je vrstan radiestezist. Karakteristika tetnih zraenja je da njihove vibracije raza raju opnu stanice organizma, dovode do promjena polariteta na vanjskoj strani opne stanice, a samim tim i do poremeaja u hranidbi stanice. Dolazi i do poremeaja razmjetaja ele menata od kojih su sastavl jeni geni u stanicama, ili se pore mete spojevi i redoslijed veza, kako u genskom lancu, tako i u pojedinim pripadajuim kromosomima! Sve je ovo uvod u razne boles ti, pa tako i raka! Rak nastaje i zbog mnogih drugih uzroka, npr. uslijed raz nih ozraivanja, dugotrajnih pritisaka ili trljanja, neumjerenog sunanja, preestog korit enja podgrijane i dubokosmrznute hrane, stresa, puenja, itd. Nasljedne osobine su rijetke. Dranje raznih otrova u stanu (DDT, razni kemijski preparati za ienje, naft alin, sprejevi i praci protiv kukaca, svijee s udjelom arsena, itd.) produuje, pa ak i onemoguuje iz ljeenje!

Rak ivi od vrste hrane koju ovjek uzima! Kod ove tera pije, koja traje 42 dana, treb a uzimati samo i jedino procije ene sokove od povra i ajeve! Tada e se rak povui i nes tati, a pacijent e dalje ivjeti normalno. Zato je to tako, zgodno je opisao Bruno V onarburg u knjizi Gottes Segen in der Natur: "Bjelanevine doprinose razvoju kance rogenog procesa i zato se mora presjei dotok bjelanevina u organizam. Or ganizam ne moe ivjeti bez bjelanevina i tada naa krv, koja postaje gladna bjelanevina, napada s ve to je u orga nizmu strano i ija su baza bjelanevine. To su razne izra sline - tumo ri, nagomilane otpadne materije i tome slino." To znai da sama krv zapoinje precizn u operaciju ukla njanja raznih tumora u organizmu, bez uporabe skalpela! Rak je s trano tijelo u organizmu, tj. jedna vrsta parazita! Kako se razvija, poveava mu s e obujam, a samim tim i priti sak na okolno tkivo organizma. Zato i javljaju bolo vi. S druge strane, rak oduzima hranu organizmu, koji sve vie slabi, sve do smrti ! Dokazano je da se kod razvoja raka dolazi do poreme aja razmjene minerala u stan icama organizma. Sokovi od povra su bogati mineralima i neutraliziraju taj poremea j. Dugo zadravanje otpadnih materija u organizmu izaziva njegovo trovanje i zato je potrebno regulirati mokrenje i sto licu! Zahvaljujui kombinaciji s ajevima, gdje svaki aj obav lja svoj dio posla, pospjeuje se aktivnost organa za izlui vanje. Post oji mnogo naina borbe protiv raka. Jedan od uinkovitih je i Breussova metoda, koju je doradio autor ove knjige. Kod nekoliko pacijenata, nakon to su poslani kui da umru, pa su neko vrijeme lijeeni ovom metodom, ni na jednoj pretrazi (markeri i s lino) nije bilo vidljivih tragova ra ka!

Postoje li "nasljedni imbenici" u nastajanju raka? U veini rasprava o uzronicima na stanka raka bez raz miljanja se postavlja pitanje o "nasljednom imbeniku" i odmah s e daje potvrdan odgovor! Na prvi pogled ljudima to izgleda tono, ali kad se razmi sli malo bolje, vidi se da taj "nasljedni imbenik" zapravo ne postoji! Zato? U svi m tvrdnjama o "nasljednom imbeniku" postoje ta kozvane "linije nasljeivanja" koje i du od pradjeda, djeda, oca, sina i unuka ili po drugoj liniji od prabake, bake, majke, keri i unuke. Znai, uvijek idu po mukoj ili po enskoj liniji! Puno su rjei slua jevi da to "nasljeivanje raka" ide po "mjeovitoj liniji", recimo djed, majka, sin, unuka i slino! Krenimo redom. Najprije je potrebno ustanoviti to je to obitelj u svom klasinom smislu. Obitelj je skupina ljudi povezanih raa njem i/ili enidbom! Obi telj zbog emocionalnih i ekonomskih razloga uvijek nastoji ivjeti zajedno, na jed nom mjestu i u jednom prostoru! Najljepa prostorija po pravu vanosti uvi jek pripad a "glavi obitelji" i njegovom branom partneru. To je, recimo, djed. Meutim, djed o bolijeva i umire od raka, a otac postaje nova glava obitelji. On preseljava baku u neku drugu, manju prostoriju, jer to e joj ta velika prostorija, sad kad je ost ala sama. U tu se sobu useljava otac sa svo jom enom. Nakon nekog vremena i otac o bolijeva od raka i umire. Pria se ponavlja sa sinom kojeg oekuje ista sud bina. I t ako se to nastavlja. Ako se u taj stan usele drugi ljudi, i kod njih e se pono vit i ista stvar i redoslijed. Uvijek se kree od onog mukarca koji se smjestio u najlj epoj prostoriji. Isto ovo moe se do gaati i sa enskom linijom, ali u sasvim drugom pr ostoru. Tehnika obolijevanja i umiranja se ne mijenja!

Moram se nakratko osvrnuti na postavke iz ove knjige. U njoj se potanko razrauju razna tetna zraenja i njihov ut jecaj na svaki ivi organizam, ali isto tako i naini z atite. Odreen je i polaritet ljudskih bia. ene su negativnog (-), a mukarci pozitivno g (+) polariteta. To znai da zraenje negativnog (-) polariteta tetno djeluje na muka rce, ali ne i na ene. To vrijedi i obrnuto! To znai da imamo ista zra enja pozitivnog polariteta, a isto tako i negativnog. Kao pri mjer to mogu biti vorita Hartmanove ili Curryjeve mree, razna pozitivna ili negativna zraenja, itd. Ako organizam bora vi iznad zraenja mijeanog polariteta, kao to je to jaki podzemni vodotok, koji je ( +, -) polariziran, onda e svaka osoba, bez obzira na spol, imati zdravstvene prob leme. To je kolski primjer sluaja "mjeovite linije"! Gdje e se te posljedice ozraivan ja pojaviti, ovisi o mjes tu neposrednog ozraivanja na organizmu. To moe biti po druj e glave, prsnog koa, trbuha ili nonog dijela. Ovo su u kratkim crtama objanjenja o takozvanim "obi teljskim nasljednim imbenicima" u sluajevima "serijskih" bolesti od raka lanova jedne porodice. Taj "nasljedni im benik" doista postoji, ali samo kao mjesto, i to nepokretnog boravka, odnosno spavanja lanova obitelji. Sve ostalo ov isi samo o osobi (mukarac/ena) i o vrsti polarizacije tetnog zraenja iznad kojeg oso ba dulje vremena miruje, odnosno spava! Rjeenje ovog problema je vrlo jednostavno . Treba se samo malo odmaknuti od mjesta tetnog zraenja ili izvriti radiestezijsku zatitu. Ako to napravimo, onda e svaka oso ba doekati duboku starost to se tie bolesti od raka! Zato je u svemu ovome potrebna radiestezija. Pomou nje otkri vamo takva i slina opasna mjesta, kao i vrstu i jainu tet nog zraenja! Mnogi bi ljudi ostali zdr avi i dugo ivjeli kad bi prihvatili upozorenja i savjete radiestezije!

Nai su dananji stanovi maleni i nema puno mjesta za premjetanje kreveta kako bismo izbjegli opasna ozraena mjesta. Zbog toga moramo vriti radiestezijsku zatitu tog pr ostora. Postoje brojne metode zatite, ali moramo paziti da se ti zatitni ureaji ne pretvore u nove izvore tetnog zraenja. Zatitni ureaji autora ove knjige pokazali su se kao vrlo pouzdani i trajni, a mogu se i nositi sa sobom ako putujemo i ponovn o postaviti da nas tite! Neki od poznatih uzroka nastanka raka. Pomo voa i povra Jedan od poznatih uzroka na stanka raka mogu biti i ta kozvani "slobodni radikali", koji se nekontrolirano ra zviju u naem organizmu. Puno je ljudi ulo taj izraz, ali malo ih zna to je to. To s u male molekule slobodnog kisika stvore ne u organizmu, a napadaju pojedine stani ce. Ukoliko ih ne sprijeimo, njihovo djelovanje na stanicu je isto kao i kad se el jezo ili metal koji lako oksidira nae u struji istog kisika. Ono pone ubrzano hrati, odnosno oksidirati, ili se mast pone ubrzano kvariti! Tomu pridonose i puenje, al koholi zam, pojaano arenje - kiselina u elucu, stres, infekcije, UV-zraenje, jaka duev na ili tjelesna optereenja. Opas nost se poveava kad se ti slobodni radikali namnoe toliko da i bezopasni spojevi u organizmu postaju opasni! Kako bismo sprijeili ov akav razvoj dogaaja, moramo u organizam ubaciti "zdravstvenu policiju", poznatiju pod ime nom "antioksidanti"! To su posebno aktivni betakarotin, vita min C, vitam in E i tisue bioaktivnih tvari iz voa i povra, koje uz pomo sokova iz naeg organizma pronalaze slo bodne radikale i neutraliziraju ih! Ako ih i ne uspiju do kraja neu tralizirati, oni usporavaju njihovo mnoenje i djelovanje!

Stanovnitvo Mediterana u prosjeku najmanje boluje od raka ne samo zato to koristi maslinovo ulje i ribu, nego i zato to troi oko 500 - 700 grama svjeeg voa i povra dne vno po stanovniku. Posebno dobri "policajci" ili ubojice raka su sve vrste ku pus a, kelja i brokule! Recimo, jedan srednje veliki obian luk dnevno umanjuje rizik raka eluca, jer sadri velike koli ine quercetina. Quercetin popravlja stanice oteene d jelo vanjem slobodnih radikala i razgrauje nitrosamin sliku u elucu. Kao obrana od nekih vrsta uzronika raka posebno su dobre sve vrste jabuka, s velikim koliinama v itamina C i quercetina, sadranog u bioaktivnoj boji jabuke! Ljekovita uporaba voa i povra u borbi protiv raka "... Protivnik sam toga da se biljna sredstva koriste za lijeenje (raka), ali bolesnicima to prua psihiku potporu!" ironinim tonom u novi nama tvrdi lijenik, "specijalist za rak" iz bolnice u najveoj hrvatskoj luci. S dr uge strane, na njegovu veliku alost, svjetski priznati specijalisti, kao i instit uti za istraivanje raka u Njemakoj, SAD-u i drugdje, tvrde drugaije. Meutim, jedino u Hrvat skoj, kao u osobitoj zemlji, lijenici su posebno plaeni da prate i ue o svim novim nainima borbe protiv raka i drugih bolesti. Moda je taj na "specijalist" bio na nekom drugom predavanju ili na modnoj reviji kad se je govorilo o raznim nain ima borbe protiv raka! Ostavimo itateljima i bolesnici ma da sami odlue tko ima pra vo i kome se moe vjerovati! Evo miljenja tih instituta i specijalista za istraivanj e i lijeenje raka o nekim biljkama korisnim u borbi protiv raka. Iznijet u ih samo nekoliko:

- U mahunarkama, bobu, graku i lei nalazi se odlina bioaktivna tvar saponin, koja s manjuje i spreava dijeljenje stanica raka u crijevima i na taj nain spreava njegov razvoj! - U svim vrstama kupusa, rotkvica i hrena nalaze se visokoaktivne supsta nce za zaine po paprenosti (Ijutosti), mirisu i okusu. Ovi bioaktivni glucosinola ti spreavaju razvoj raka u crijevima! - I poznati perin ima daleko vee djelovanje o d onog za okus juhe i umaka. Perin sadri mnogo vitamina C, ima naj vie eljeza od svih biljaka, a sadri i bioaktivnu vonu tvar apigenin. Istraivanja na Sveuilitu Watten-He rdeckeu ot krila su da apigenin spreava "putovanje" i diobu stanica raka crijeva! - Znanstvenici iz Nizozemske i SAD-a tvrde da jedan luk srednje veliine moe sprijei ti nastajanje i razvoj raka elu ca! On vee i neutralizira uzronika raka eluca nitrosa min. Osim toga, sadri velike koliine bioaktivne tvari quercetin, koja oporavlja otee ne stanice eluca. Te su stanice ote tili tzv. "slobodni radikali", a to moe imati tek e posljedice u vidu razvoja raka. Quercetin pripada grupi bioaktivne vo ne boje, a osobito je aktivan u suradnji s vitaminom C. - Znanstvenici iz Finske su nakon 26 godina ispitivanja nad 10.000 ljudi ustanovili da nijedan nije obolio od raka ako je redovito jeo jabuke! Jabuke ispunjavaju zahtjev da sadre puno vitamina C i quercetina, idealnih boraca protiv raka plua, eluca, crijeva i ostalih neprilika u organizmu! Sve su vrste jabuka vrijedne i korisne! - Veliku pomo pri bolesti p rostate prua ve opisano voe i povre. Posebno se preporuuje rajica. U njoj se nalazi po sebni bioaktivni materijal lykopin, koji odrava crve nu boju rajice. On djeluje na smanjenje rizika od raka pros tate. Na organizam preraenu rajicu prihvaa bolje nego s irovu.

- Sirovo voe i povre treba dobro vakati da se oslobodi lykopin, a u preraenom je sta nju ve osloboen. To mogu biti razne juhe od rajice, umaci ili sokovi. Idealan je, n a pri mjer, keap ili pripremljeni umaci od rajice. - Proizvodi od brana itarica savren su izvor uravnote enja materijala za na probavni sustav. Godinama je stva rana kriv a slika o branu kao o openito nezdravom produk tu. Korica kruha je mnogo zdravija n ego to se to smatralo. Ona sadri zatitnu tvar protiv raka pronyl-lysin u velikim ko liinama. To je otkriveno tek nedavno na Sveuilitima u Munsteru i Kielu. - Pronyl-ly sin nastaje drugaije nego ostali djelotvorni prirodni sastojci protiv raka u vou i povru. Stvara se teh nikim postupkom u pripremnom procesu proizvodnje kruha, na sl jedei nain: kruh se uobiajeno priprema od mjeavi ne peninog i raenog brana, u omjeru -pola, a moe i drugaije. Kod peenja kruha reagira aminokiselina lysin koja je sasta vni dio penine bjelanevine i povezuje se sa krobom koji je sastavni dio brana. Dolazi do stvaranja vi soke koncentracije pronyl-lysina, i to posebno u kori kruha! Ova j je kruh veoma dobar i kod dijetne prehrane. Mnogi su do sada vratili svoje zdr avlje i rijeili se raka, a da se nije znalo zato se to dogaa. Ljudi su topili koru tog kruha i pri premali pie od nje. Do su ovog rjeenja doli posve sluajno. Dnevno su pili od pola do jedne litre takvog soka! Donedav no se on prodavao u njemakim trgo vinama, i to po visokoj cijeni. Ovaj je proizvod uinkovit kod svih vrsta raka, a na roito kod raka na probavnim organima! Meutim, pojaan uinak ima kad se postupa po s avjetima radiestezije! To se odnosi na kontrolu, zatitu i nain terapije.

Bioenergija Svaki ovjek raspolae s bioenergijom! Ne ulazei u te orijske rasprave o n joj, elim samo poduiti kako se njome moe sluiti na dobrobit drugih ljudi. To znai da se nedosta tak energije organizma, koji ju je izgubio u borbi protiv bo lesti, moe dijelom nadoknaditi s energijom davatelja, pod uvjetom da su te energije donekle sline. Praktian postupak je sljedei: treba vrsto prisloniti dlan preko oboljelog mj esta. Potrebno je postii jaku mentalnu koncentraciju i elju za pacijentovim ozdrav ljenjem, i pritom iskljuiti sve ostale misli. Nakon kratkog vremena pacijent e osj etiti vrelinu na tom mjestu, to je znak da su se ener gije davatelja i primatelja udruile i zajedno se bore protiv bolesti! Ponekad se osjeti i hlaenje, to je isto t ako znak do bre reakcije organizma! Ovo moe napraviti svatko! Dovolj no je samo mal o dobre volje i ljubavi prema pacijentu! U ovom sluaju veliku pomo imamo u uporabi viska. Dok je jedna ruka poloena na oboljelo mjesto, u drugoj ruci se vrti visak . Visak e nam svojim kretnjama pokazati dokad je dovoljno ovako davati nau bioener giju. Kad nam visak po kae da smo dali dovoljno energije na tom mjestu, pomie mo dla n nae poloene ruke na sljedee mjesto i ponavljamo cijeli postupak. Ako npr. radimo na kimi, tada kreemo od jednog njenog kraja prema drugom. Kad smo zavrili rad na pr vom mjestu, taj dio pokrijemo, da se pacijent ne rashladi. Tako postupamo do kra ja. Cijeli postupak, recimo rada na kimi, traje od 15 min. do pola sata! to se to ustvari tada dogaa? Uslijed tetnog zraenja kojem je organizam bio izloen i uslijed d jelovanja bolesti, dolo je do poremeaja u stanici organizma. Tih poremea ja ima neko liko vrsta. Uloga bioenergije je u tome da zajedno s energijom bolesnika dovodi u red stanje u i oko stanice

organizma. To znai da stanici vraa pravi polaritet na nje noj opni, da usklauje pore meaje u genskom lancu ili u pripadajuim kromosomima u stanici! Isto tako pomae orga nizmu da odbaci neupotrebljive stanice i izgradi nove! Krvoilni sustav "Vene portae" Mnogi e se zapitati kako je mogue da razni ajevi i pra vilan rad probavnog sustava mogu toliko bitno utjecati na zdravlje organizma. Ob janjenje je jednostavno: veina bolesti organizma vezana je uz bolesti sustava "ven e portae". To je onaj krvoilni sustav koji odvodi vensku krv i potreb ne sastojke hrane iz tankog i debelog crijeva izravno u krvo tok i u jetru na daljnju preradu . Ta krv obiluje produktima probavljene hrane! Zato sve ono to se rastvara u crij evima ovim krvotokom ide izravno u jetru i po cijelom tijelu! Na taj se nain orga nizmom ire lijekovi koje pijemo, ali isto tako i otrovi! Dakle, moemo rei da je sus tav Vene portae krvni sustav koji preuzima sastojke hrane i vitamina u crijevima i prenosi ih izravno u krvotok, odnosno u slezenu! Jedan od vanih dijelova tog s ustava je slezena (Lien). Ona je najvei limfni organ, a smjetena je u trbunoj uplji n i; tei oko 170-200 grama i moemo ju nazvati "spremnik rezervne krvi". Za vrijeme r azvitka embrija stvara crvena krvna zrnca (eritrocite). Stara crvena krvna zrnca se razgra uju u slezeni i iz njih se oslobaa eljezo, koje se prenosi u kotanu sr i ko risti u novim krvnim zrncima. Limfni voro vi u slezeni stvaraju limfocite (vrsta b ijelih krvnih zrnaca). Posebni dijelovi slezene unitavaju tetne estice, mikro organi zme, koji izazivaju razne bolesti prodiranjem u krvotok. U slezeni se nalazi dob ar dio rezervne krvi, koji se u sluaju potrebe ubacuje u krvotok. Ta se krv nalaz i u proirenjima

venskih kapilara, tzv. "venskim jezercima". Ako je potrebno, slezena se moe bez v eih posljedica ukloniti iz organizma, to se dogaa kod tekih padova ili udaraca! Leukemija - bolest krvi Po nekim autorima, leukemija je raspadanje krvnih stani c a uslijed bolesti krvoilnog sustava "Vene portae". U veini sluajeva ova se bolest j avlja uslijed dugotrajnih i jakih psihikih stresova i duevne depresije. Izljeenjem osnov nih uzroka rjeava se uglavnom i problem leukemije. Ovdje e najvie pomoi dobar p sihijatar, jer pacijent ne mora biti svjestan kad mu se neto neugodno dogodilo! T o je mogao biti i neki naoko nevaan dogaaj u djetinjstvu ili kasnije! Bez rjeenja d uevnih i stresnih problema i samo je izljee nje leukemije oteano, a esto i onemogueno! U prehrani treba izbjegavati meso, eer, proizvode od bijelog brana i peenje. Najbol je je prijei na jedan od sus tava makrobiotike prehrane. Treba strogo izbjegavati j esti podgrijana jela, duboko smrznute i "trajne" namirnice, radi procesa truljen ja koji su poeli u njima! Iz stana treba izbaciti sve otrove kao to su DDT, otrovi protiv moljaca i kukaca, osvjeivai za sanitarne prostorije, svijee s postotkom ar s ena, itd. Svakako ne treba puiti, piti alkohol, itd. Na ovaj nain sustav Vene port ae ponovno preuzima svoju funkciju izravnog preuzimanja vitamina i korisnih sa st ojaka iz hrane u crijevima! Obavezan je, kao i kod svih vrsta raka, radiestezijs ki pre gled i zatita stana i boravka! Bez ovog postupka, oteano je, a esto i nemogue, izljeenje bilo koje bolesti. Na gro bljima je previe onih koji su ovo zanemarili!

Ne treba uzimati totalnu terapiju po Crni-Breussovoj me todi jer bi u ovom sluaju s amo tetila! Potrebno je raditi la gane poslove i etati se prirodom uz pratnju, te i zbjegavati sva mogua psihika optereenja i stresove! Otrovi u stanu esto se dogaa da m nogi ljudi nikako ne mogu "doi k sebi". Uza svu zatitu, volju i najbolju terapiju ne mogu ni kako ozdraviti. Jedan od problema su i razni otrovi koje dri mo u stanu. Svi oni truju i nae tijelo! To su razni sprejevi protiv kukaca, osvjeivai za WC, n aftalin, kamfor, DDT, ot rovi protiv moljaca i tome slino. Recimo, naftalin sadri s mrtonosni arsen! Treba paziti i koje svijee koristimo u kui, jer mnoge sadre arsen. Umjesto umjetnih otrova koristite prirodne sastojke: lavandu, orahovo lie, pelin, sapune od lavande, prirodni kamfor, parfeme, pa ak i duhan! Stan po vremeno treba dobro provjetriti! Ako je na sve ovo nadovezan i daljnji boravak na mjesti ma tet nog zraenja, onda je otvoren put tekim bolesnim stanjima, pa ak i smrti. Osnovni za datak ove knjige je da podui, upozori i pomogne! Lijepo je imati drage prijatelje do duboke starosti, a teko je izgubiti voljene i drage osobe u cvijetu mladosti i u naponu ivota! Uz malo dobre volje, to se moe izbjei! Postoje razni naini kako po moi oboljeli ma od raznih bolesti pa i od opake bolesti raka i leukemije. ovjeanstvo se stoljeima bori protiv njih i svako malo nas uvjeravaju kako su ba sada pronali lijek, ali do dana da nanjeg nita od toga! To su samo prie! Oboljeli i njegova okoli na nemaju vremena ekati da se dogodi udo! Svako ekanje je izgubljeno vrijeme, koje se vrlo esto plaa najvi om cijenom, ivotom!

Opisani nain lijeenja pokazao se kao uspjean. Kombi nacija totalne terapije s masaama uljem od gospine trave i bioenergijom dala je odline rezultate. Pritom ne smijem o zaboraviti zatitu pacijenta i njegove okoline od tetnih zra enja! Bez toga uspjeh ove, kao i ostalih terapija, bio bi po lovian! Pacijenti koji su bili osueni na nei zbjeni kraj, na ponovnim pregledima uglavnom su proglaeni zdravima i bez tragova o vih bolesti! Tajna jedne smrti i novog, sretnog ivota Jedan ovjek me pozvao da napravim radiest ezijski pre gled kue njegovog netom umrlog brata, koja mu je pripala kao jedinom n asljedniku. elio ju je pokloniti svojoj kerki, koja ima mua i dvoje djece. Negdje j e uo da bi bilo dobro prije toga kuu radiestezijski pregledati. Pristao sam na pre gled, ali tek 40 dana nakon smrti pokojnika, o kojem nisam nita znao. Prola su dva mjeseca i jednog lijepog sunanog dana zapoeo sam pregled. Od samog poetka tog ruti nskog pre gleda, nailazio sam na neobjanjive znakove, koji kao da su mi govorili " Trai, dobro trai!". Nikako nisam mogao otkriti to to moram posebno traiti. Zavrio sam pregled i sve je bilo vie-manje normalno. Samo sam u starinskoj kuhinji, iza sto la gdje se nalazila klupa, naiao na neobino jak, zapravo smrtonosan izvor tetnog zr aenja. U kombinaciji je bio jaki podzemni tok vode, raspuklina terena i vorovi Cur ryjeve i Hartmanove mree! Sve to bilo je koncentrirano na oko pola kvadratnog met ra! Predao sam novom vlasniku kue ovjereni nacrt pregle da, s posebnim upozorenjem na kritino mjesto u kuhinji. Upozorio sam ga na mogue posljedice ak i relativno

kratkotrajnog boravka na tom mjestu. Tek mi je tad rekao da mu je brat imao teku smrt. Umro je od raka, ali je neko liko zadnjih godina, nakon enine smrti, najradi je drijemao i spavao upravo na toj kuhinjskoj klupi. Uvijek su imali pro blema s njim da ga smjeste u krevet. S druge strane, kerkina obitelj namjeravala je nakon preureenje kue u tu pro storiju smjestiti djecu! Djeji krevet na kat trebao se nala ziti upravo na mjestu tog opasnog zraenja. Zakljuili su da je to mjesto jako dobro , jer je i pokojnik upravo tu volio spavati. Nakon ovog saznanja shvatio sam upo zorenje: "Trai, dobro trai!", kao i to zato sam tijekom pretrage osjeao nemirnu poko jnikovu prisutnost! elio je zatititi nevinu dje icu da, kao on, ne postanu rtve opasn og zraenja! Na osnovi svega predloio sam vlasniku kue zatitu cije log objekta pomou ra diestezijskih sidara, to je on prihvatio. Postavio sam devet sidara na odreenim mj estima kruga oko kue i vrta. Poslije razdoblja stabilizacije od oko mjesec dana, zamo lio sam kolegu, vrsnog radiestezista, da izvri pregled ita vog prostora, Otiao j e sam tamo i njegov nacrt zraenja podudarao se s mojim. Kod njega su ta zraenja bi la u tra govima, a ne onako otra kao kod mene. Znai, zatita je uspjela i tek sam tad a kolegi objasnio u emu je bio problem. Obitelj koja je uselila u tu kuu, danas, n ekoliko godina nakon tih dogaaja, ivi zaista sretno, a djeca pucaju od zdravlja i natprosjene su inteligencije! Osnovne vrste pretpostavljenih zraenja Drimo da posto je tri osnovne vrste zraenja koje izrav no utjeu na ivot na Zemlji. To su: korisna z raenja, tetna zraenja i neutralna zraenja.

Pod zraenjem mislim na vibracije oblika ili materije koje utjeu na ive organizme. K orisna su ona zraenja koja svojim vibracijama utjeu na poboljanje izmjene tvari u s tanicama naeg organizma, ili na bilo koji nain pogoduju ivom organizmu. tetna su sva ona zraenja, odnosno vibracije, koje tet no utjeu na organizam ive jedinke, bilo u t jelesnom ili psi hikom smislu. Posebno su opasna zraenja slabog ili jakog intenzite ta, ali bez faznog pomaka u odnosu na "napadnuti" organizam. To su ona zraenja ko ja zajedno s vibracijama organizma stvaraju jaku rezonanciju! Neutralna su ona z raenja koja ni na koji nain ne utje u na ive organizme. To su zraenja ija je frekvenci a jed naka frekvenciji ivog organizma, ali s pomakom faze od 1800. Rezultanta ovog zraenja je uvijek nula! Pregled zraenja elektromagnetskog spektra slika br. 8 Grafiki prikaz zraenja elektromagnetskog spektra izraen u cm. Svi elekt romagnetski valovi, od najmanjih do najveih valnih duina, tj. od svemirskih do ele ktrinih radijacija, pro izvode se oscilatorom, tj. izvorom. Po formuli iz elektrod ina mike znamo da je valna duina elektromagnetskih valova = c/f, gdje je "c" brzin a svjetlosti (c = 3x1010 cms-1), a "f" je frekvencija u Hz.

Tabelarni prikaz elektromagnetskog spektra - valne duine i frekvencije: Tabela br . 1 elektrini valovi niska frekvencija visoka frekvencija infracrvene zrake vidljivo svjetlo ultraljubiaste zrake X zrake Y zrake kozmike zrake valna duina l u cm do 2x10 6 2x106 - 8x10-3 2,2x10-2 - 7,8x10-5 7,8x10-5 - 3,8x10-5 3,8x10-b - 1,36x10-6 6, 6x10-6 - 10-11 4x10-8 - 7x10-12 ispod 10-13 frekvencija u Hz 0 - 1,5x104 1,5x104 - 4x1012 1,3x1012 - 3,8x1014 3,8x1014 - 7,8x1014 7,8x10 4 - 0,22x1017 0,45x1016 - 3x1021 7,5x1018 - 0,4x1021 iznad 3x1023 Ako vrijednosti navedenih frekvencija iz tabele zamijenimo u jednadbi l = c/f, dobi t emo da duina elektrinih valova niske frekvencije iznosi od beskonanosti (oo) do l = 2x106 cm, tj. l - 20 km, a visoke frekvencije od 20 km do l - 8x10-3 cm, tj od 20 km do 0,08 mm. Duina radiovalova iznosi od 20 km do 10 m. Duina ultrakratkih elektrin ih valova iznosi od 10 m do 1 m. Mikrovalovi su duine od 1 m do 0,08 mm. Poznato je da se za radioprijenose primjenjuju elektro magnetski valovi i to: - kratki va lovi od 10 m do 100 m - srednji valovi od 100 m do 1.000 m - dugi valovi od 1.00 0 m do 2.000 m - valovi dui od 2.000 m koriste se u radiotelegrafskoj komunikacij i, a krai od 10 m za televiziju i radar. Elektromagnetski valovi u podruju optikog spektra na staju pri skokovima krajnjih elektrona, koji krue oko jezgre atoma, i t o kad oni u pobuenom stanju prelaze iz jedne

kvantne putanje vie energetske razine u kvantnu putanju nie. Prema tome, atomi su oscilatori koji emitiraju infracrvene zrake, vidljive zrake i ultraljubiaste zrak e. Nema odreenih ni otrih granica izmeu pojedinih vrsta elektromagnetskih radijacij a i zato se i na grafikonu vidi pre klapanje pojedinih graninih podruja. Podruje vid ljive svjetlosti ogranieno je na valne duine od 0,4 do 0,8 . Mrenica ljudskog oka os jetljiva je samo na te duine elektromagnetskih valova! Meutim, pod pojmom svjetlos ti u irem smislu, uz elektromagnetsku iz podruja vidljivog dijela spektra, podrazu mijevaju se i radijacije cjelo kupnog optikog spektra. Elektromagnetski valovi, pa prema tome i svjetlosni, pre nose se i kroz vakuum. Dakle, za njihovo prenoenje n ije potrebna tvar koja bi ih mehaniki prenosila treperenjem svojih estica. To ovis i o sadraju energije u prostoru i ra zumljivo je da je odbaeno miljenje o postojanju "etera" kao sredstva za prijenos elektromagnetske oscilacije. Svjetlost Prema Maxwellovoj elektromagnetskoj teoriji svjetlosti iz 1873., svjet losni su valovi ustvari elektromagnetski valovi. U prethodnom poglavlju vidjeli smo da vrlo mali dio elektro magnetskog zraenja pripada podruju vidljive svjetlosti . Izvori svjetlosti mogu nastati uslijed poviene temperatu re tijela - to su topli nski izvori svjetlosti; zatim uslijed kemij skih procesa, kao to je spajanje fosfo ra s kisikom. Mnoga tijela svijetle kad na njih padaju ultraljubiasti ili rendgen ski zraci.

Sva tijela koja svijetle bez vlastitog zagrijavanja naziva mo luminiscentnim svje tlosnim izvorima. Svjetlost koju oni zrae zovemo hladnom svjetlou. I pri pojavi hla dne svjet losti atomi tijela zrae elektromagnetske valove. Rasprostiranjem svjetlo snih valova vri se prenoenje energije od svjetlosnog izvora na sve strane u prosto r i to uzdu svjetlosnih zraka. Tu energiju zovemo "zrana" ener gija. Prema Planckov oj kvantnoj teoriji iz 1900. svaki svjetlosni izvor isprekidano emitira odreene k vantume energije, koje nazivamo "fotoni". Danas je prihvaeno dualistiko poima nje s vjetlosti, tj. da su fotoni praeni valovima i da svjetlosni valovi sadre fotone. S vjetlost se u slobodnom prostoru i u vakuumu prostire pravocrtno. Kako estice svj etlosti imaju masu, proizlazi da svjetlosni zraci uslijed gravitacije velikih ma sa skreu s pravocrtne putanje kad prou pored njih. Promatranja i mje renja za vrije me pomrine Sunca 1919. godine, potvrdila su tzv. Einsteinov efekt i ustanovljeno je skretanje svjetlosnih zraka pokraj mase Sunca za = 1' 74". Izvor svjetla Masa slika br. 9 Einsteinov efekt. Brzina svjetlosti u vakuumu izmjerena je i prihvaen a kao c = 300.000 km/sek-1, premda ima i drugaijih rezultata, ali

razlike su relativno male i za zemaljsku uporabu nebitne. Novija su mjerenja tu brzinu svela na c = 299.793 km/sek-1. U atomskoj fizici je objanjeno da emisija i nfracrvenih i ultraljubiastih zraka nastaje isto kao i kod vidljivih zraka, uslij ed izvjesnih procesa koji se odigravaju u atomima. Pre ma tome, zrake iz podruja v idljivog dijela spektra u osnovi se ne razlikuju od zraka u podrujima infracrveno g i ultraIjubiastog dijela, s kojima neposredno granie. Kako se obino uzima da podr uje vidljivog spektra obu hvaa svjetlosne zrake, ije valne duine izmeu krajnje lju bi og i crvenog dijela iznose 400 do 800 m, izlazi da nji hove frekvencije iznose 750 x1012 do 375x1012 Hz, tj. 750 do 375 bilijuna titraja u sekundi, pa moemo rei da j e za neku odreenu boju svjetlosti karakteristina njena frekven cija. Frekvencija re ndgenskih zraka iznosi od 4x1015 do 3x1019 Hz. Usporedbe radi, ponovimo da ljuds ko uho prima vibracije frekvencije od 2x10 do 2x104 Hz, tj. od 20 do 20.000 Hz!

Tabelarni prikaz valne duine svjetlosti i spektralnih linija: Tabela br 2: vrsta zraenja valna duina l u m. 780 760,8 - 761 786,7 - 687 656,3 - 656 589,6 - 590 527,0 486,1 - 486 431,8 - 432 396,8 - 397 380 frekvencija f u Hz Granica crvenog dijela spektra Granica A u crvenom dijelu spektra Granica B u cr venom dijelu spektra Granica C u naranastom dijelu spektra Granica D u utom dijelu spektra Granica E u zelenom dijelu spektra Granica F u plavom dijelu spektra Gr anica G u aurnom dijelu spektra Granica H u ljubiastom dijelu spektra Granica ljub iastog dijela spektra 397 x 1012 395 x 1012 437 x 1012 457 x 1012 509 x 1012 570 x 1012 617 x 1012 697 x 1012 756 x 1012 815 x1 012

DRUGI DIO UVOD Do sada smo se bavili uglavnom pojednostavljenim opi sima znanstvenih spoznaja iz pojedinih grana znanosti, za koje drimo da e nam pomoi u daljnjem razmatranju radi estezijskog djelovanja. esto emo ulaziti u podruja imaginarnog, ali temelji e biti n a postulatima i dostupnim znanstvenim spoznajama. Vrlo je bitno napomenuti da se u ovom radu nee robo vati ni jednoj do sada iznesenoj znanstvenoj ili drugoj teor iji, niti prihvatiti iskljuivost s bilo koje strane! Kad netko za neto kae "To je n emogue" ili "To ne postoji", treba prihvatiti da je za njega to stvarno tako. On ili ne raspolae s drugim znanjem ili se jednostavno boji i ne eli otvoriti svoj um neem novom, kako ne bi razbio oklop sagraen da ga titi od neugodnosti promjene milj enja! injenica je da istina ne prodire u um, koji se tomu pro tivi! Primjera za to ima i previe - od prastarih tabua, preko postupaka inkvizicije, pa sve do najnov ijih odnosa u mnogim "suvremenim" drutvima. I u podruju radiestezije ima svakakvih miljenja. Izdvojit u miljenje jednog pisca iz ovog podruja, i to iz samo jed ne njeg ove knjiice: "... zato mi se ponekad ine vrlo smijeni pokuaji nekih radiestezista da znanstveno objasne neke pojave u radiesteziji!". Nekoliko redova dalje pie: "... srest ete u svom

radu ljude koji e kategoriki pobijati radiesteziju i fenomene vezane uz nju. Nemoj te na njih troiti svoje vrijeme. Unapri jed odbacujui pojave o kojima vrlo malo ili nita ne znaju, pokazuju svoj ogranieni duh!" Vrlo zanimljiv raspon miljenja kod je dnog ovjeka, samo u iju korist i na iju tetu? Ne kae na narod uzalud "to jedna budala apetlja, niti stotinu pametnih ne mogu lako ra spetljati!". Ali vratimo se mi ozb iljnijem poslu! to je to radiestezija? Po mom skromnom miljenju, to je sposobnost ivog i svjesnog o rganizma da uz pomo odreenih, jednostavnih pomagala, zabiljei odreena dogaanja, koja su izvan mo gunosti vidljivog opaanja. Osnovni uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi se neko zbivanje uope zabiljeilo, jesu: - da takvo zbivanje zaista postoji. Pr i tomu ne igra ulogu udaljenost ili veliina - da postoji usmjerena mentalna elja z a otkriem upra vo takvog, odnosno slinog zbivanja - da postoji minimalna uvjebanost traitelja - da postoji pomono pomagalo koje e vidljivo zabilje iti traeno zbivanje. Ba vljenje radiestezijom nije pomodarstvo, niti to ljudi ine iz dosade. Crtei po zido vima prethistorijskih peina i egi patskih piramida mogu se protumaiti kao rad s ralj ama. Po uzdano se zna da je raljarstvo bilo razvijeno u Kini jo prije 4.000. g. pr. Kr. I Biblija prikazuje Mojsija kao vrsnog raljara, koji je u pustinji traio i na lazio pitku vodu za svoj narod. Zanimljivo je da su taj oblik istraivanja u sredn jem vijeku, a i kasnije, razvijali upravo oni koji su u to vrijeme progonili

znanost i razne "vjetice". Bio je to sveeniki stale! Ono to i danas pokazuje da su to radili zaista struno je to da nijedan crkveni oltar nije smjeten na nekom izvoritu tet nog zraenja! Poznati i svjetski priznati strunjak za radiesteziju, pokojni ing. Smajo Dubravi tvrdio je da je tijekom svog dugogodinjeg rada na tom podruju obiao i ispitao preko dvije stotine crkava i kapelica, i u svakoj od njih oltar je bio smjeten na zdravom i neutralnom mjestu!

ovjek kao primopredajnik energije Do sada smo objanjavali da je ovjek kao psihofizik i sustav vrlo sloen i savren "vieslojni" organizam. Sloe nost savrenstva oituje se u n egovom tehnolokom meta bolizmu, odnosno u njegovoj grai tijela, funkciji organa, pr e tvaranju tvari u energiju, spremanju energije, usklaivanju raznih procesa u tije lu, razmnoavanju, itd. Ovu potpuno tehnoloku organizaciju mogli bismo svrstati u p rvi sloj. Drugi sloj je jo sloeniji i sastoji se u psiholokom dijelu ivljenja. To zn ai da je ovjek spreman i sposoban da sam odluuje o mnogim materijalnim stvarima, ko je se tiu njega osobno i njegove okoline. Trei sloj je duhovni ivot. Upravo razvoj duhovnog ivota potpuno odvaja ovjeka od ivotinje, a postizanje i stvaranje trajnih duhovnih vrijednosti zapravo i jest krajnji cilj ivota. Mogli bismo navesti i etvr ti sloj. To je postizanje sa vrenstva sklada u fizikoj i psihikoj sferi ivota s priro dom i univerzumom, to mnogi (teofiziari) ele usporediti s pri bliavanjem Bogu, ali to ustvari znai povratak na poetak i time je krug zatvoren!

Ljudsko bie je vrlo sloen stroj, ali upravo zbog te svoje sloenosti sposoban je za univerzalno djelovanje u svom ivotnom prostoru, kao i izvan njega. Nas ovdje zani ma relativno uski profil djelovanja, i to na podruju radiestezije. To u pokuati obj asniti na svoj nain. Krenimo redom. Osnovna pravila za rad s viskom Prilikom rada s viskom potrebno je drati se osnov nih pravila, kako bi rezultati tog rada bili to toniji. 1. Oblik viska ne igra znaa jnu ulogu u dobivanju rezul tata, samo to neki posebni oblici mogu smanjiti utroak energije potrebne za rad. Materijal izrade viska je proizvo ljan, odnosno ovisi o oscilatornom polju korisnika. To se moe utvrditi uz pomo iskusnog radiestezista. Normalna teina viska iznosi izmeu 20 i 60 grama, a mogu biti i tei. Lagani visak ob ino se koristi za rad na ma pama, slikama ili grafikonima. Tei je potreban za rad n a terenu, kako bi se sprijeio utjecaj strujanja zraka (vjetra). Visak srednje tein e je za opu uporabu. Visak moe biti pun ili upalj. U upljinu se umetne dio tvari koj u traimo. To moe biti vlas nestale osobe, voda, minerali, nafta, itd. Duina niti na kojoj visak visi obino je u rasponu od ne koliko centimetara do najvie 10 ili 12 c m. 2. Kretnje viska mogu biti: a) Samostalne. U tom sluaju visak se sam poinje kre tati u jednom od smjerova dajui nam tako jedan od traenih odgovora na precizno pos tavljeno pitanje. Te kretnje mogu biti lijevohodne ili desnohodne krunice ili eli pse, naprijednatrag, lijevo-desno, ali visak moe i mirovati, to je takoer

jedan od odgovora. Uvijek treba postii neku vrstu "dogovo ra" s viskom, o znaenju s vake njegove kretnje! b) Prisilne. Krune kretnje mogu biti izazvane po korisni ku, s tim da e se visak zaustaviti sam od sebe kad nam daje odgovor, tj. kad se nae u rezonanciji s onim to trai mo. Nikakva ga vrtnja vie ne moe pokrenuti, naravno pod u vjetom da zadrimo isti ritam vrtnje. I u ovom sluaju po treban je "dogovor" s visko m prije poetka rada. 3. Nit na kojoj visak visi dri se izmeu palca i kaiprsta radne ruke. Denjaci je dre u desnoj, a ljevaci u lijevoj ruci. 4. Za poetnike je bolje da prilikom rada na mapama iste usmjere priblino prema magnetskom sjevernom polu. N akon dobre uvjebanosti, to vie nije potrebno. 5. Poeljno je s radnog stola ukloniti sve metalne pred mete, a isto tako i s radiestezista. Kod dobro uvjebanog radiest ezista to nije prijeko potrebno. 6. Kad se radi za radnim stolom, bolje je da se s njega oiste svi nepotrebni predmeti. Visak, i to onaj laki, dri se na niti dugoj najvie do 10 cm, a vrh viska na oko 1 do 2 cm udaljen od mape, slike, grafikona ili predmeta na kojem se radi. Lakat ruke u kojoj se dri visak moe biti lagano osl o njen na stol. Druga ruka slui kao antena. Moemo je postaviti na ono to se istrauje ili iznad toga. Najbolje je dirati predmet s jednim prstom, srednjim ili prstenj akom. 7. Izbjegavati rad sparnim danima ili na hladnim mjesti ma. Takoer ne treba raditi za vrijeme oluje, u vlaku, u au tobusu i uope na mjestima gdje se stvaraju jake tehnike ili elektromagnetske vibracije. 8. Dok se radi s viskom, treba biti smiren i oputen i kon centrirati se samo na ono to radimo! 9. Dok radimo s viskom, ne smijemo drati prekriene noge niti se s njima grevito upirati u pod.

10. Ticalo s kojim se sluimo prilikom rada na mapama, grafikonima ili slikama ne smije biti od metala oko kojih se stvara jako elektromagnetsko polje. Najuputnij e je da bude od zailjenog drvca. 11. Prije i poslije rada za radnim stolom, isti je potrebno "dekontaminirati", tj. ukloniti s njega ostatke zraenja pret hodnog ra da. Dekontaminacija se sastoji u tome da sa stola uklonimo do tada ispitivane ob jekte, a radni stol "obriemo" obinim magnetom. Potrebno je izvriti i dekontaminacij u viska. To se najlak e radi s magnetom, laganim udarcima viska po povrini stola, a dobro je i drati visak pokraj laganog mlaza vode iz slavine, uz mentalnu elju da se visak isprazni. Pranjenje traje sve dok se visak sam od sebe ne zaustavi. 12. Ono to mnogi, pa ak i iskusni radiestezisti, esto zaboravljaju, je pranjenje sebe i viska. Taj previd moe esto imati kobne posljedice po radiestezista, pogotovo ako r adi s bolesnicima. Preporuam provoenje postupka pra njenja nakon svakog rada s boles nicima, a obavezno na kraju radnog dana. To se pranjenje moe obaviti i s laga nim m lazom vode iz slavine. Pusti se lagani mlaz vode da tee po zglavcima ruku uz ment alnu elju za oslobaanjem od prikupljenih negativnih energija. Ako se u tom postupk u osjeti slabost, treba odmah prekinuti pranjenje i nastaviti ga nakon nekoliko m inuta odmora. Dobro je i uinkovito i tuiranje ili lagana etnja u prirodi, ali ne po betonu ili asfal tu! 13. Odreivanje polariteta pomou viska esto je vrlo bit no za ra d na pojedinim programima. Dogovorno se smatra da je kretanje viska u desnohodno j krunici pozitivan "+" pol, a u lijevohodnoj negativan "-" pol. Taj se polaritet moe u pojedinim, vrlo rijetkim sluajevima, razlikovati od tehniki dogovorenog sust ava polariteta, to nas u ovom radu ne

treba previe zabrinjavati. To e se dogoditi na mjestima vrtloenja (turbulencije) pr irodnog Zemljinog magnetizma. Pogledajte sliku magneta s ucrtanim tokama po kojim a se moe kontrolirati kretanje viska. Nacrt u potpunosti za mjenjuje pravi magnet. slika br. 10 Magnet - ispitivanje kretanja viska.

Vrh viska se postavi na visinu od 1 do 2 cm iznad svake toke i njegovo kretanje b it e identino ucrtanom kretanju. Na polovima vidimo smjer krunog gibanja koji potvru je teh niki i radiestezijski dogovoreni polaritet. 14. Potrebno je znati da visak uvijek mora biti u izravnom kontaktu s korisnikom preko niti na kojoj visi. U pr otivnom se nikad nee pokrenuti. To znai da samo ivi i svjesni or ganizam moe primiti i prenijeti primljene vibracije na visak. Suprotno nije do sada nitko izveo, pre mda su mnogi poku ali. Osnove radiestezijske teorije. I. sluaj: Istraivanja na mjestu boravka radiestezis ta U prolim smo poglavljima objasnili da u ovom naem svemiru sve na neki nain titra , i alje svoje titraje u okolinu u obliku elektrovalova. Ljudski se organizam pon aa kao elektrokondenzator promjenjivog kapaciteta, isto kao radioprijamnik ili te levizor, i "hvata" odreene, traene frekvencije. Kad doe do rezonancije, odnosno do usklaivanja frekven cije predajnika i prijamnika, mi ujemo govor, glazbu, vidimo sl iku na TV-u. Kod radiestezije, pomono sredstvo nam kretnjama ili zaustavljanjem u kazuje da smo na traenoj frekvenciji. Pomona sredstva mogu biti razni oblici viska , ralje, spirale ili bilo to za to se radiestezist opredijelio. Ovo je prvi i najje dnostavniji nain hvatanja i biljeenja odreenih frekvencija u prostoru gdje se tog t rena radieste zist nalazi i radi. Ovaj nain rada u radiesteziji je vrlo koristan i brojni su dobri rezultati. Odnose se veinom na svakodnev ne brige i probleme. To su: otkrivanje poloaja tetnih zrae nja u stano