IvanaGalic-Radiestezija Zastita Od Stetnih Zracenja

7/23/2019 IvanaGalic-Radiestezija Zastita Od Stetnih Zracenja

1/95

Zaloba Mladinska knjiga, 1990.

I V A N A G A L I

R A D I E S T E Z I J A ZATITA OD TETNIH ZRAENJA

Z A L O B A M L A D I N S K A K N J I G A LJUBLJANA - ZAGREB


2/95

Mom dragom suprugu, koji

je u najteim trenucima imao

toliko razumijevanja i koji

je pridonio neizmjerno mnogo

za moj spas, premda je i njemu

bila potrebna pomo. Bez njego

velike rtve, bez njegova

razumijevanja i ljubavi ne bi

bilo mene, niti ove knjige.

^ A

Hl

Uspomeni na utemeljitelja nae radiestezije

ing. Stanka Jurdanu


3/95

Predgovor


4/95

Svaka generacija misli za sebe da je sretnija nego to su

bil e pr etho dne i da se ni ka da nije iv jel o ta ko ug od no i la go dn okao danas. Doista, blagodati koje nas okruuju nisu biledostupne nijednoj nama poznatoj prethodnici visoko civiliziranog svijeta. Mogunosti uivanja ivota nisu nikad bile takoiroke, raznovrsne i prihvatljive za sve slojeve. Sve nas touljuljkuje u openitom uvjerenju da smo mi zapravo sretna iizabrana generacija. Nitko nas ne moe prekinuti u slatkomsnatrenju da smo ivei upravo u ovo nae doba zapravo izvukliglavni ivotni zgoditak.

Je li doista ba tako? Nisu li moda nai prethodnici bili

sretniji i bez ovih dananjih tekovina civilizacije? Nije li njihovsmiren ivot, ist zrak, prirodna hrana, bistre vode potoka,rijeka i jezera, kristalno isto more - nije li sve to bilo ipakvred ni je i lje pe od svega za t o dr i mo da ini smis aomodernog ivota?

Unutar toga ruiastog oblaka napretka i sree, krilo semrano nalije opasnosti civilizacijskog booma tehnikih dostignua. Tu je opasnost prva uoila i s njome se uhvatila u kotacradiestezija.

U potrazi za spasom i pomoi, ljudi su se sve vie okretaliradiesteziji. To je u posljednjih pet godina dovelo do prave

najezde radiestezista. Postavlja se pitanje odakle najednomtoliko ljudi koji posjeduju osjetljivost za bavljenje radiestezi-

jo m. Tu su prije sve ga on i koji su ot pr ij e imal i tu sp os ob no st ,ali je nisu imali gdje provjeriti, a dobrim su se dijelom iustruavali, jer je tako rei do juer bavljenje radiestczijomsmatrano opsjenarstvom. S druge strane, uslijed sve veihizvora tetnih zraenja, ljudski se organizam sam branio, imese pojaavala osjetljivost i mnogima se najednom poeo u rucivrtje ti pr st en , kl ju , lan i s pr iv je sk om , vi sak , a ri je tk ima iralje.

9


5/95

To je stvorilo privid da je radiestezija proizvod naegadoba, to je naravno pogreno. Pod svojim najstarijim nazivom- raljarstvo - ona je poznata otkada postoji ovjeanstvo.

Narod je od davnine udesni ravasti prut koji se u rukamanekih ljudi zagonetno okretao, nazivao vilinim ili vilinskimraljama, prema enskom liku iz bajki - vili, koja vrlo spretnorukuje arobnim tapiem. U nas ponegdje nazivaju ralje jo

i smotuljama, jer se u rukama raljara vrte. motaju. I u drugihnaroda postoje razliiti nazivi za ralje, a i za ljude u ijim serukama one pokreu. Ti nazivi ujedno ukazuju na svojstvaraalja i na ono to se pomou njih moe otkriti. U vicarskojsu raljari Brunnenschmeckeri, tj. izvoro- ili bunaroljupci. UNjemakoj su oni Rutengdngeri (prutonoe ili ibohodi) iRutenschlgeri (prutotrzai), dok se ralje nazivaju arobnim(Zauberruic). raljama elja (Wiin.se/ielrute) ili sree (Gliickni-/c). a i smotuljama kao u nas (Wickelrode). U Francuza suralje dobile uzvieniji naziv: baguette divine ou divinatoire -boji ili pr or o an sk i tapi . Tali ja nima se taj a ro bni prut ini

svjetlucajuim, jer nou ralje prilikom nailaska na ozraenopodruje znaju esto zaiskriti, pa ga nazivaju verga lucenteIrepidente. Stari su ih Rimljani, najvrsniji raljari, razliitonazivali: virga aquascopia sen me talio, sen aurifera, dakle

vod o-, meta lo - ili zlatogled ni tapi , a nadj enu ti su im i nazivvirga mercuralis, prema zlatnom tapiu boga Merkura, simbolunovca i bogatstva. Raljarstvo se jo naziva i rabdomantijom,prema grkom rhabdes (iba, prut) i manleia (proricanje,otkrivanje), dakle otkrivanje pomou ibe. Nekako uenije iozbiljnije nego raljarstvo zvui naziv radiestezija. Smislili suga Francuzi, koji se prouavanjem raljarstva bave odavno i

vrlo us pj eno, pa su pr em a svo jstvi ma ra lja ra stvoril i kovan icuradiesthesie, spojivi latinsku rije radius (palica, pruti) i grkuaist/iesies (osjetljivost, opaanje), dakle osjetljiva palica ilipruti koji neto opaa.

esto dolazi do brkanja pojmova rabdomantija (raljarstvo) i radomanija (lijeenje rukama, iscjeliteljstvo), kao to sei radiestezija nerijetko pogreno naziva radioestezijom, a takoje, sasvim po gr e no , naziva i nova enc ik loped ij a Jugoslavenskog leksikografskog zavoda.

10

Biblijska legenda govori da je praotac Adam prilikomizgona iz raja navodno otrgnuo ralje s drveta ivota i donio ihna Zemlju. Kasnije susreemo taj udesni tapi u Izraelu, gdjezakono davac Moj sije najprije njime razdvaja Crveno mor e, azatim pronalazi vodu u pustinji.

I rimski pjesnici spominju arobni tap kojim se spaavajudue iz pakla, a u nekim se djelima spominju sluajevi kojima

su autori osobno prisustvovali i vidjeli gdje je pomou ravastepalmine granice pronaena voda. Rimljani su uope bilimajstori u pronalaenju prvenstveno toplih podzemnih voda.Mora da su imali poseban osjeaj kojim su razlikovali tople odhladnih podzemnih tokova.

Od starih Rimljana do danas malo se toga u radiestezijipromijenilo. Pronalazili su se i nadalje podzemni vodeni tokovii rudna leita, ali nitko te signale nije dovodio u vezu sljudskim zdravljem.

U rasponu od Adamovih palminih ralji do starih Rimljana

i mnogo stoljea poslije njih, neto novo, epohalno, to se nalona razmeu tradicionalnoga raljarstva i moderne radiestezije,a vrijednost ega je tek danas u potpunosti utvrena, dogodilose tek potkraj 18. stoljea. Tada se, naime, pojavio njemakilijenik Franz Anton Friedrich Mesmer.

Roen 23. svibnja 1734. u Iznangu na Bodensee kao sinlovouvara, Mesmer se uspio redovito kolovati i zavriti studijteologije, filozofije i medicine. Kao lijenik okuplja bogatuklijentelu, eni se imunom udovicom, stjee velik drutveniugled i u svom raskonom bekom domu ugouje najmonijeljude onoga doba, a od umjetnika Glucka, Haydna i mladoga

Mozarta, kojemu ak upriliuje praizvedbu njegove prve opere*Lagodan ivot u obilju i uicima vjerojatno bi se neome

tano nastavio da se u Mesmerov ivot nije upleo dvorskiastronom Maksimilijan Hell. On je svom prijatelju Mesmeruispripovjedio udnu zgodu s nekim engleskim putnikom koji sezatekao u Beu i zamolio Hella za pomo. Imao je tekieluani katar i umjesto da potrai lijenika, doao je astronomu zamolivi ga da mu posudi jaki magnet. Na Hellovouenje, bolesnik je, boravei kod njega nekoliko dana, redo

vit o stavlj ao magne t na bolno mjes to . Bol ovi su po st ep en o

/ /
http://wiin.se/ielrutehttp://wiin.se/ielrutehttp://wiin.se/ielrute


6/95

jenjaval i, dok nisu po tpu no nestal i i putn ik se, pun za hvalno st i,mogao mirno vratiti u Englesku.

Mesmera se ova pria neobino dojmila i on odlui iskuatimagnetsku terapiju na svojim pacijentima. Postie izvanrednerezultate. Zatim umjesto jednoga poinje provoditi terapiju sdva magneta, postavljajui ih oko bolnoga mjesta jedan nasuprot drugome. Korak dalje bila je voda u kojoj se otapao

magnetit. Ta se voda pila i u njoj se kupalo. Rezultati su opetneoekivano dobri. Zatim dolazi na red magnetiziranje svegato okruuje ovjeka i to on dodiruje. Sljedea Mesmerovarazvojna faza jest konstruiranje naprave nazvane baquet, nizboca s ma gn et iz ir an om vo do m, sp oj en ih e li nim i pk am a zakoje su se bolesnici drali i time uspostavljali magnetskuravnoteu u organizmu.

Mesmer je u meuvremenu doao do neoekivanog otkria. Primijetio je da njegove magnetske kure, koje su po njemunazvane mesmerizmom, imaju djelovanje samo onda kad ih

on provodi. To znai da je taj magnetizam bio u samomMesmeru i tu lei tajna njegove iscjeliteljske moi. Onoga asakad je objavio to svoje otkrie, potpisao je sebi smrtnu osudu.Svi lijenici, spretni poduzetnici, opsjenari, prevaranti i arlatani, ustali su listom protiv Mesmera, jer primjena magneta,magnetizirane vode i svih ostalih srodnih pomagala predstavljala je za njih zlatni rudnik, bez obzira na rezultate lijeenja.No, onoga asa kad je Mesmer objavio da je magnetski nabojzapravo u njemu, a ne u magnetima, vodi i famoznom baquetu,cijeli veliki projekt pao je u vodu, jer nitko nije elio terapijukoja je vezana uz odreenu osobu, bez koje terapija nema

potreban uinak. Unato monim zatitnicima, bilo je mnogoonih koji su mu radili o glavi, pa je morao bjeati da spasi goliivot. Umro je 5. oujka 1815. u Meersburgu nedaleko rodnogIznanga.

Poslije svestrano radiestezijski nadarenih i poduzetnihRimljana, Franz Mesmer predstavlja prvi veliki korak u napretku radiestezije. On nije bio ni svjestan toga da je svojompojavom navijestio neto to e radiestezija otkriti tek punihdvije stotine dvadeset pet godina kasnije, kada e Ivana Galidoi do spoznaje da bit radiestezijske moi lei u silini magnet*

12

skog naboja organizma i da je mesmerizam zapravo neka vrstpranjenja. Sposobnosti radiestezista ovise u prvom redu onjegovu magnetizmu. Mesmer u svoje doba nije toga mogaobiti sv jestan, a nisu to do poj ave ove knj ige bili svjesni ni sviradiestezisti zajedno u protekla dva stoljea.

Nakon anateme mesmerizma, sve se u radiesteziji odvijau poznatim okvirima. Neto se novo zbiva samo u doba ratova.Prvi su se primjeni radiestezije u ratne svrhe dosjetili Nijemci.Jo u doba prusko-francuskog rata potkraj prologa stoljea,postojali su u pruskoj armiji posebni odredi raljara, kojima jezadatak bio da otkrivaju podzemne vode koje teku premaopkoljenome Parizu te da iskopaju do njih jame i prekinu imtok, kako bi nestaici hrane dodali i pomanjkanje vode ubu na ri ma i ta ko prisi lili Pari z na pr ed aj u. U tom e, me u ti m,nisu uspjeli, jer je Pariz imao obilje vode i bez bunara.

Prvi svjetski rat bio je, to se radiestezije tie, opet u znakuNijemaca. Odredi raljara traili su najpogodnija crpilita

podzemnih voda i time odreivali gdje e se podii poljskebo ln ic e, vojni logori i si. Ti me su se bavili svi sp os ob ni ral jari ,od obinih vojnika do najviih oficira. Pa i sam car Wilhelmzanimao se za radiesteziju i za vrijeme inspekcije bojita hodaopo terenu s raljama.

U zbivanjima oko radiestezije izmeu dvaju ratova, za nasje zna aj na in jenic a da je glavni grad Hr va ts ke Za gr eb po st aokolijevkom jugoslavenske radiestezije. Ovdje je godine 1934.objavljena prva knjiga o raljarstvu iz pera profesora agronomije Mije Filipovia O vilinim raljama. Neto kasnije nazagrebakom Tehnikom fakultetu profesor Josip Ivani prvi

je sa zn an st ve ne ka te dr e, bez ikakv a uste za nj a, uput io st ud en tegraevinsko-arhitektonskog odjela u postojanje podzemnihvoda i nj ihovo is trai van je po mo u ra lji , te im pr ep or u io daproue Filipovievo djelo.

Poslije drugog svjetskog rata pojavio se u Zagrebu i prvina uitelj raljarstva, Anto Crnolatac, a znameniti Rudolfiher izdat e svoju abecedu radiestezije Ralje vilinske(1963). Sve e to, meutim, i dalje biti tapkanje u mjestu,prepriavanje, ralanjivanje i sistematiziranje ve vienog,iskuanog i znanog.

13


7/95

Golemi raiestezijski most poivat e sve do godine 1952.samo na dvama vrstim nosaima: rimskom raljarstvu i Me-smerovu magnetizmu. Sve izmeu toga bit e tek puko ponavljanje poznatih dostignua.

Nov mea u radiesteziji i trei, granitni nosa mostapostavit e Zagrepanin Stanko Jurdana, zaetnik novog pristupa radiesteziji, ovjek koji je radiesteziju uveo u naedomove, koji je svojim iznimnim sposobnostima spasio tisue itisue ljudi od neizbjena stradanja i ije ime danas predstavljau nas sinonim za radiesteziju. Jurdana bijae sve do smrtinajsposobniji raljar naega podneblja, neizmjerno osjetljiv,struno obrazovan i nadasve astan i poten. 1 kao takav ostate trajnom kulom svjetiljom naega radiestezijskog doba,gigantom koji se krvavo probijao trnovitim putem do priznanjai utro stazu nevienom zamahu radiestezije.

U radiesteziju ga je uveo ve spomenuti Anto Crnolatac.Otada se punih trideset godina, doslovce do posljednjega dana

ivota, intenzivno bavio prouavanjem fenomena radiestezije.Otkrio je, prouio i definirao sve podzemne vode koje presijecaju Zagreb i du svojih tokova ugroavaju zdravlje stanovnitva. Njegove ralje i visak nepogreivo su otkrivali tetnazraenja i upozoravali ljude na opasnost. Jurdana je bio prvikoji je s podzemnih voda preao na otkrivanje drugih izvoratetnih zraenja. On je prvi upozorio da elektrotehniki ureajikojima smo se poeli okruivati djeluju pogubno na okoli. Prvi

je ut vrdio da su mn oge pr om etn e nesre e to se doga ajuuvijek na istim predjelima posljedica geopatogenih zraenja.Prvi je digao glas protiv pogubnih radioaktivnih gromobrana.

Da su ga odmah posluali, tisue obitelji ne bi bile zavijene ucrn o. Inenje r Jur dan a prvi je radiest eziju pribliio medicini idokazao da bi ona mogla postati nadasve korisnom pomonicom znanosti.

Stanko Jurdana otkrio je i osposobio velik broj kasnijevr lo is taknut ih na ih ra dies tezist a. Njegovom naj veom zaslugom i otkriem drim onaj trenutak, kad je pregledavajuiIvanu Gali otkrio njezine izvanredne radiestezijske sposobnosti i doveo je na put koji e ona u nepunih pet godina posutisamim biserima nevjerojatnih i spasonosnih otkria.

14

Stanko Jurdana rodio se u Zagrebu 13. studenoga 1912,umro je 20. kolovoza 1981. u Zagrebu. Ostavio je svoje pisanoivotno djelo Ralje i visak ivota koje je doivjelo nekolikoizdanja. Ali je ostavio i velebno nepisano djelo: uzvisio jeradiesteziju do alternativne znanstvene discipline vrijedne svakoga tovanja, odluno i trajno strgnuvi s nje vjekovnunezasluenu etiketu arlatanstva. 1 da na kraju parafraziramo

miljenje knjievnih znalaca o Gogolju: Sve to je danasvr ij ed no u na oj radies tez ij i izi lo je ispod Ju rd an in ih ralji iviska i vo ta !

etvrti i najvri stup mosta ne samo jugoslavenske negoi radiestezije uope, predstavlja Ivana Gali. Njezina mepojava podsjea na proroanstvo Francuskinje Marguerite

Wolf, koj a je godine 1920. izjavi la da se rodi o novi Mesija i dae ta osoba povesti kasnije, sasvim nenadano, narode premamiru i srei. Ako je radiestezija oekivala svoga Mesiju, ondaga je i doekala. Mislim da Ivana Gali (roena 1920. g.)

pripada nekom drugom dobu; ona je Tesla radiestezije, jernjezina otkria idu u red iznaaa bez kojih moderan ovjek,u doba visoke tehnologije i nezamislivih tehnikih dostignua,nee moi opstati. Njezina su otkria genijalna, epohalna.Ivana Gali je ena 21. stoljea. Njezino e djelo nadivjetinae pokoljenje.

Kad proitate ovu knjigu, doi ete do zakljuka da stezakoraili u novi svijet, u svijet ostvarenja donedavnih fantastinih snova, u svijet koji nam donosi nadu u spas od zalamodernoga doba, u svijet vedrije i mirnije budunosti.

Pavao Cindri

15


8/95

Umjesto uvoda


9/95

Do prije godinu, dvije nisam ni pomiljala na to da piem

knjigu o svome radu. Najvei dio svog ivota posvetila sam ipodredila radiesteziji u kojoj sam nala spas, i to mi je bilosasvim dovoljno. Svakodnevna istraivanja, nova otkria dokojih me dovodi moja upornost i neki unutarnji poticaj,predosjeaj da uvijek krenem pravim putem, pripremanja zapredavanja na radiestezijskim teajevima, savjeti novim radie-stezistima, pruanje pomoi prijateljima i znancima u otklanjanju aaj razlici tij ih tegoba, sve me to zaokupljalo, veselilo iispunjavalo mi dane.

Meutim, uporno nagovaranje mnogih radiestezista i slua

telja mojih predavanja da svoje misli stavim na papir, da izdambar sk ript a, ak o ve ne pr ir unik ili knj igu, po ta kn ul o me narazmiljanje. I jo neto. Primijetila sam da u mnogim knjigamao radiesteziji ima mnogo netonosti, proizvoljnosti i nedoreenosti. Osim toga o mojim otkriima nitko nije imao pojma dokih nisam iznijela na predavanjima. Sada se ta otkria, u prvomeredu pranjenje, usvajaju i potpisuju kao tua iznaaa bezikakvih obzira i s potpunim preuivanjem, da ne kaemignoriranjem, mog imena i rada. Zbog toga sam odluila izdatiovu knjigu u kojoj opisujem svoj put do radiestezije i spas kojisam nala u radiesteziji, svoj rad i otkria koja prije mene nisu

bila ni ko me po zn at a.U knjizi govorim 0 svom nainu rada u radiesteziji i dajem

podrobne upute svima koji se ele posvetiti tome radu, kako bimogli doi do to boljih rezultata.

Nesebino opisujem kako sam dola do rezultata svojihispitivanja na razliitim podrujima. Do svih rezultata i otkriadola sam iskljuivo kao radiestezist. Kod mene ne postojenikakve pretpostavke, filozofiranje i teoretiziranje, sve setemelji na praksi, na konkretnom radu i ispitivanjima. Nisamse koristila niti se koristim strunom literaturom. Nisam se

19


10/95

savjetovala niti se savjetujem sa strunim osobama iz podrujakoja istraujem. Sva su moja pomagala: radiestezijska osjetlji

vost i sp osob nost , prov je reni visak, ku to mj er , olovka i do br opolarizirani papir. Sposobnom radiestezistu nije potrebno nitadrugo, jer mu sva ostala pomagala, ukljuujui i tue savjete,mogu samo smetati i odvesti ga na pogrean put. Sve to sampostigla i otkrila zahvaljujem iskljuivo vlastitoj sposobnosti,

vel ikoj konce ntraci ji i up or no m radu na to m po dr u ju . Sva semoja istraivanja temelje na radiesteziji, teleradiesteziji i mentalnoj radiesteziji.

Prije nego to sam se poela baviti radiestezijom nisam nipomiljala da nevolja koja snae ovjeka moe imati neizrecivopozitivno djelovanje. Nevolja koja je mene bila snala, iztemelja je promijenila moj nain ivota, rada, razmiljanja iotvorila mi sasvim nove poglede na svijet koji me okruuje.

U borbi za svoj ivot i zdravlje u jednom sam trenutkudola do zakljuka da je djelovanje tetnih zraenja na organi

zam uzrok svim mojim tegobama. Nevolja me nagnala da sepokuam obraniti od toga zla. U toj grevitoj borbi za svoj spasdola sam do otkrivanja naina izbacivanja tetne energije izorganizma i do zatite od svih tetnih zraenja. To mojeotkrie, u to sam duboko uvjerena, presudno je kod primjeneradiestezije u ouvanju ljudskoga zdravlja. Pronalaenje uzrokazdravstvenih tegoba mora uvijek prethoditi lijeenju.

Zanimljivo je da u svojim ispitivanjima uvijek osjetimkako i na koji nain moram raditi. To moje osebujno osjetilootkrilo mi je vodu kao sredstvo za pranjenje, upozorilo me naslamnati podmeta, zatitu od svih tetnih zraenja, navelo me

da provjerim to se dogaa sa signalima podzemnih tokovavode ka da se nau pod ut jecajem vanjsk ih signa la, gurn ul o meu snijeg - mene koja nisam nikada voljela zimu, snijeg,hladnou - da ispitam kako snjene padavine djeluju na tetnazraenja.

Kao radiestezist ve sam godinama izloena razliitimkritikama, to ne mimoilazi ni ostale radiesteziste. Najee sepostavlja pitanje je li fenomen radiestezije znanstveno dokazan.Takav me pristup radiesteziji mnogo puta onemoguio da svojadostignua i rezultate ispitivanja iznesem pred iru javnost.

20

Uglavnom se upire prstom u radiesteziste. Radiestezistikoji su svjesni svojih mogunosti i sposobnosti, koji radepoteno, nemaju se ega bojati. Samo arlatani i nesposobnjacimistificiraju radiesteziju. Sve to ja radim uvjerljivo je i moese provjeriti. Ako netko ima tegobe i ja ih pomou pranjenjaili zatite uspijem znatno ublaili ili otkloniti, onda je tomjerljivo i moe izdrati svaku provjeru.

21


11/95

Projekcije prolosti


12/95

Bavljenje radiestezijom poelo mi je otvarati nove vidike,

ne samo u pogledu trenutanih zbivanja oko mene nego su mise sve ee nametala sjeanja na prolost, kad sam doivljavalastvari koje u ono doba nisam mogla sebi objasniti. Sjedei

je dn e ra ne je se ni u vr tu za st ol om koj i je bi o di je lo m ob as ja nsuncem, a dijelom u sjeni, palo mi je na stol nekoliko lovorovihlistova. Uzela sam visak i poela provjeravati lie. Lovorovilistovi u sjeni imali su sasvim suprotan polaritet od onih nasuncu. Prela sam tada na svoju ruku. U hladu je ruka imalaposve drugaiji polaritet nego na suncu. Kako se na stolunalazila i ulonica za naoale, stavila sam je na sunce i potomu sjenu. Polaritet ulonice nije se ni u jednom sluaju promije

nio. Po tome sam zakljuila da je promjena polariteta svojstvena samo ivim biima i biljkama.

To me podsjetilo na davno razdoblje kad sam imala veliketekoe u organizmu. Lijenici su mi preporuili da bolesni diotijela izlaem suncu, i to u prijepodnevnim satima kad zrakepadaju ukoso. Odmah sam se osjeala bolje. Zakljuujui popromjeni koju sam provjerila na ruci, mora da je onda na suncuorganizmu bio vraen pravi polaritet i to je urodilo pobolj-a-njem zdravstvenog stanja.

Sjeam se i trenutaka kad sam bila izloena djelovanjurentgena ili prilikom uzimanja elektrokardiograma. Uvijek samosjetila peckanje na koi i nekakvo udno strujanje u tijelu.Neki lijenici su se trudili da me uvjere kako je to apsolutnonemogue, ali ja sam djelovanje tih aparata ipak osjetila.

To prisjeanje na prolost vratilo me i u razdoblje kadasam ivjela izvan Zagreba. U zagrebakom sam se stanu uvijekosjeala vrlo loe. im bih otila nekamo na put, tegobe sunestajale. Nakon povratka, samo to bi prolo desetak dana,moje su patnje opet poinjale. Znala sam da u podrum te kueprodire podzemna voda, ali nisam znala, niti sam uope slutilada bi podzemna voda mogla tetno djelovati na organizam.

25


13/95

Kad se tako, zahvaljujui bavljenju radiestezijom i otkrivanju novih spoznaja, moj ivotni film pone vrtjeti unatrag,onda mi se mnogi prizori javljaju u sasvim drugaijem svjetlu.U bolnici, na primjer, kod mene su mnogi lijekovi, za drugepacijente bez ikakvih reakcija, uzrokovali velike tegobe, dok suopet neki medikamenti, to su ih drugi morali uzimati podstrogim lijenikim nadzorom, kod mene imali samo pozitivanuinak.

Vra a mi se i prizor ka ko sam ne ko vrijeme na ko nuspjene operacije ponovno poela osjeati smetnje na istom,operiranom mjestu. Tada sam ba upoznala inenjera Jurdanukoji me pregledao pomou viska i zakljuio da kod mene nepostoji nita to bi zahtijevalo lijeniku intervenciju, premdasu mi na pregledu u bolnici rekli da u morati opet pod no.Unato utjenoj tvrdnji Stanka Jurane da nema nikakveopasnosti i da je to samo prolazna smetnja, ja mu nisampovjerovala (nisam onda ni znala to je to radiestezija), nego

sam u zakazani dan otila u bolnicu. Kad su me poelipripremati za operaciju i obavili jo jedan detaljan pregled,utvrdilo se da je anomalija, primijeena kod prvog pregleda, umeuvremenu nestala.

Sve ovakve projekcije prolosti, koje su se poele pojavljivat i ot ka d se bavi m radies tezi jom, ponu ka le su me da po e msvojim tragovima i provjerim mjesta gdje sam se loe osjealaili doivljavala udne stvari. Tako sam dola do otkria uzrokasvojim tegobama u rodnoj kui. Ne samo kua, nego je cijelitaj kraj bio izloen tetnom djelovanju brojnih podzemnihtokova vode i elektrotehnikih ureaja. Nadalje, otkrila sam

zato je moj otac ubrzo nakon rekonstrukcije ulice u kojoj jeivio, naglo poeo pobolijevati i dobio karcinom bronhija.Uzrok su tome bili novi ureaji ugraeni u rekonstruiranuulicu, osobito plinovod postavljen uz nadsvodeni potok, jer jeto izazivalo jaka zraenja. To je, napokon, potvreno i injenicom da su godinu dana kasnije sve te instalacije morale bitipromijenjene, jer su cijevi postale porozne i proputale su plin,to je dovelo i do opasnih eksplozija. Vratila sam se i mjestimagdje sam se vrlo loe osjeala. Kod mnogih prijatelja se znalona kojim mjestima u stanu ne smijem sjejeti, jer odmah

26

postajem nervozna. Kasnije sam, dakako, otkrila uzroke. Ije da n trg u gradu jo uvijek izbjegavam, je r se na njemuosjeam nesigurno i nelagodno. I tu mi je uzrok poznat. Istotako postoji tekstilna trgovina u kojoj sam posljednjih desetljea uvijek iznova pokuavala neto kupiti, ali bih, kao to sekae, prije izala nego to sam ula, jer mi tu ve nakonnekoliko minuta postaje muno. Onda sam drala da je to zbogkemikalija kojima je obraivan tekstil, a danas znadem praviuzrok.

Ta vraanja u prolost pomogla su mi da razrijeim mnogenedoumice to sam ih nosila sa sobom iz proteklih vremena, apomogla su mi i da na takvim konkretnim sluajevima provjerim svoje pretpostavke i sposobnosti.

27


14/95

Zdravstvene tegobe


15/95

Nakon zdravstvenih tegoba koje sam imala negdje ezdese

tih godina, nastupilo je razdoblje smirivanja, prestanka mojihdotadanjih patnji i neko sam vrijeme relativno mirno ivjela.

Meutim, negdje oko 1979. godine ponovno sam primijetila da se u mene poinje uvlaiti nekakav nemir. To samosobito osjetila vrativi se s odmora. Legla sam na onaj istikrevet u kojem sam poslije loeg zdravstvenog razdobljadoivjela preobraaj i mir. Sada se organizam opet poeoprotiv neega buniti. Prela sam na drugi leaj i neko vrijeme

bilo mi je lake, ali to vie nije bio du bo k, zdr av san.

U to doba svi smo ve znali za Jurdanu, koji je inae biouredski kolega i prijatelj moga supruga. Zamolili smo ga da

nam pregleda stan. Pronaao je podzemni tok vode, ali namjestu gdje sam se tek povremeno zadravala. To, dakle, nijemogao biti uzrok mom nemiru i slabom snu. Televizor takoernije bio krivac tegobama, jer je Jurdana prilikom pregledastana utvrdio da je zraenje televizora, s obzirom na njegovutadanju polarizaciju, usmjereno prema prostoru gdje nitko ne

bor avi.

Moje su tegobe postajale sve izrazitije. Oitovale su se unemiru, nesanici, iznenadnom buenju bez ikakva povoda,nelagodnom osjeaju u cijelom tijelu, znojenju i si. Te su se

tegobe pojavljivale isprekidano, pojavile bi se iznenada, zatimbi se smiril e ili sasvim nest al e, a on da op et neo ek iv an onahrupile jo veom estinom.

Kad bih u toku dana legla da se odmorim, osjeala samneizdrivu hladnou i nikako se nisam uspijevala ugrijati.Stavljala sam pod sebe i na sebe po nekoliko pokrivaa, ali samse unato svemu osjeala kao da leim na santi leda.

Danas mi je jasno zato su se u toku vremena moje tegobemijenjale, odnosno s vremenom sam postajala sve osjetljivija.Moj se organizam borio protiv zraenja kojima sam bila

31


16/95

izloena i time je postajao sve osjetljiviji, tako da su mojetegobe rasle.

Dok sam proivljavala ove teke dane i moga je suprugazadesilo zlo, pretrpio je infarkt. Nismo to onda uope povezivalis uzrokom mojih tegoba, niti s mjestom stanovanja. Tekkasnije, kad sam ve bila dobro upoznala radiesteziju i u naemnekadanjem stanu otkrila izvore zraenja, poela sam opetrazmiljati o proteklom vremenu. Moj mu je u onom stanudobio infarkt. U bolnici se relativno brzo oporavio. Vrativi sekui, esto je dobivao teke napadaje, uzimao je nitroglicerin,a nerijetko je zavravao u bolnici. Zaudo, ondje bi mu sestanje tako brzo popravilo i EKG i siimke nisu pokazivalenikakve anomalije, pa je mislio da bi sam mogao odetati dokue. No nedugo nakon povratka u stan, ponovno bi zaredalinapadaji. Tako je to potrajalo i s njim i sa mnom sve dok nismopromijenili mjesto boravka, odnosno dok nisam uspjela otkritipranjenje i zatitu.

Moje su tegobe bile na kraju tako jake da sam dobivala

uestale vrtoglavice i morala sam vrlo oprezno i polako sjesti,lijegati i ustajati. Meutim, kad bih otila u drugi dio stana,tegobe bi odmah nestale. Znai, im sam se maknula izozraenog podruja, organizam se smirio. Naravno, onda jonisam razmiljala na takav nain.

Kako je moj suprug odlazio na pregled kardiologu, odluilasam i ja poi. Imala sam sreu da sam naila na lijenika,

je di noga od svih to su me pregledavali , koji je shvati o da sumoje zdravstvene tegobe prouzrokovala elektromagnetska zraenja. Ipak me je, za svaki sluaj, poslao na sve pretrage.Nalazi su bili uredni, jedino se utvrdilo da ujem i one visoketonove, koje u pravilu ne bih vie smjela uti. Pregled cirkulacije u glavi pokazao je da nije sve kako bi moralo biti, pa samdobila tablete za poboljanje cirkulacije. Ali mojoj vrtoglavicinisu uspjeli pronai uzrok. Mislili su da e moda pojaanacirkulacija otkloniti vrtoglavicu. No, kad sam popila samo polatablete, manje nego to je bilo propisano, osjetila sam da su miile u glavi tako nabrekle kao da e popucati. Nazvala samodmah lijenika i on mi je rekao da ne uzimam te tablete, jermi nisu potrebne.

32

Nakon svih tih pregleda i terapije moje stanje se uopenije promijenilo. Zato su me, vrlo oprezno da se ne uvrijedim,poslali psihijatru, koji je ujedno bio i radiestezist. Bio je vrloljubazan i zaista mi je posvetio punu panju, no pomoi niovdje nije bilo. Vidjela sam da mi medicina ne moe pomoi ida spas moram potraiti na drugoj strani.

Nitko mi nije vjerovao da ja osjeam zraenje i ak znam

uvijek tono odakle na odreenome mjestu dolazi. A bila samnemona da bilo to protiv toga poduzmem. Kad bih legla namjesto koje se nalazilo u zoni zraenja, spavala bih neko

vr ij eme, a on da bih se nag lo pr obud il a i do ju tr a pr ovela unekakvom polusnu, ak bi se moglo rei da sam leala budnazatvorenih oiju, jer to vie nije bio nikakav san. Tako je toznalo trajati danima i danima. Naravno, bila sam izmuena dokrajnosti. Nasup rot t ome, znalo" se dogoditi da neko vrijemenisam mogla ustati, nisam se mogla probuditi i spavala bih estodo podneva. To se dogaalo i mojoj keri. Spavajui nazraenju, njezin inae niski tlak je pao jo nie, pa je bila kao

oamuena i jedva se budila.Prva pomo koju sam sebi pokuala pruiti bilo je vaenje

svih osiguraa u stanu prije odlaska na poinak. Time sam samodonekle smanjila svoje tegobe, jer sam iskljuila tek strujnekrugove u svome stanu, dok su iz ostalih stanova i daljedopirala do mene zraenja njihovih strujnih krugova, gdjeosigurai nisu bili iskljueni. Za vrijeme onih naih neslavnihredukcija struje, kad sam oekivala znatno zdravstveno poboljanje, jer su onda svi strujni krugovi bili iskljueni, ja samosjeala jo vea zraenja, i to od ureaja kojima su stanarisami proizvodili struju.

Nadalje, primijetila sam da na mene tetno djeluje itelefoniranje u mome stanu. Kasnije sam otkrila koji je tome

bio uzro k. Telefon je, na im e, bio loe uzeml je n, do bi o jeuzemljenje zajedno s hladnjacima. Naknadno sam utvrdila da

je i cijela ku a bila ne pr op is no uz emlj ena. Zb og to ga jedolazilo do pojave indukcijske struje, koja me jednostavnoizludjela. Kad sam o tome razgovarala sa strunjacima, najprijesu me bijelo gledali, a kad sam zahtijevala da neto poduzmu,samo bi se okrenuli i otili.

33


17/95

Najbolja potvrda o tetnim zraenjima u mome stanu bilasu moja izbivanja iz Zagreba. Kad bih nekamo otputovala,tegobe bi prestale, a im bih se vratila u stan, sve se opet

vr aalo ka o i prij e odla sk a. Nela go dn os t, ne mi r, zn oj en je ,zimica, nesanica, pretjerano spavanje i si. Primijetila sam,meutim, da me smiruje i da mi ublaava tegobe - ledeninapitak. U hladnjaku sam uvijek imala vodu ili kiselo mlijeko.

Kad bih to neposredno prije spavanja popila, bilo mi je nekakolake. Kasnije,, kad sam se ve uveliko bavila radi este zijo m,prouila sam i fenomen hladne vode, a to u kasnijim poglavljima i opisujem.

U toku cijele te kalvarije, neshvaena i preputena samasebi, poela sam traiti izlaz iz toga bezizlaznog labirinta.Pomou prstena ovjeenog o konac hodala sam po stanu itraila izvore zraenja. Kad bih otkrila kakvo zraenja koje jedopiralo izvana, lijepila sam na ta mjesta po zidovima kovanenovie ili metalne zatvarae od boca. A po podu sam izvorezraenja pokrivala bakrenim zdjelicama i tanjuriima. Takvih

izvora zraenja bilo je u stanu mnogo, pa je ubrzo sve bilookieno bakrenim posudama, noviima i zatvaraima odpiva i mineralne vode. Za zatitu od zraenja tehnikih dostignua irokog pojasa, ljepljivim sam papirom uvrivala pozidovima pletae igle. Osobito sam pazila da sve utinice ustanu budu prekrivene noviima ili zatvaraima. Bilo je stranoi pogledati. Drugima se to moralo initi kao da su doli uludnicu, ali meni su ti metalni predmeti pomagali i nita midrugo nije bilo vano. U dnevnoj sobi sam ak stavila uokolopo zidovima aluminijske ipke, pa sam ivjela u neke vrsteFaradayevu kavezu.

U takvim okolnostima nije, naravno, moglo biti ni govora0 nekakvu drutvenom ivotu. Izgubili smo prijatelje, prestalismo slaviti imendane, roendane, praznike. ivjeli smo kao ufaraonskoj grobnici. Sve je bilo podreeno meni, jer drugogizbora nije bilo. Radilo se o mojem ivotu ili smrti, o grevitoj1 nezamisl ivo upor noj b orbi , i tu vie nije bilo mjesta ni zakakve obzire, ustupke, ma o kome da se radilo. Nije mi uopebil o stalo to e tk o misli ti o me ni . I ba to saalj enj e koj e samitala u oima drugih, ono njihovo snebivanje i zgraanje zbog

34

mojih postupaka, sve mi je to dalo snagu da se borim, da svimadokaem kako nisam luda. I ta moja grevita borba, ta mojanadnaravna snaga koja se stvarala u meni, sve me to odvelo napravi put i mislim da bez toga ne bih nikada dola dospasonosnih otkria.

Ja potpuno razumijem ljude koji su nas okruivali i koji suk nama zalazili. Vjerojatno bih i ja reagirala na isti nain da

sam kod nekoga vidjela ono to su oni vidjeli kod mene. Jerme je, na primjer, smetalo i ono to su nai posjetioci donosilina svojim cipelama. Zbog toga sam kemijskim sredstvomnatopila otira pred vratima i oni koji su dolazili k nama moralisu otirati obuu sve dotle dok ne bih osjetila da me ono to suimali na cipelama vie ne smeta. Stavljala sam se u njihovpoloaj i bila sam svjesna da bih reagirala isto kao oni da sammorala initi to to su oni inili. Prestali su dolaziti k nama, kaoto bih i ja uinila na njihovu mjestu. Moda je ta osama bilaza mene pozitivna, ne moda, nego sigurno, jer me i prisutnostmnogih ljudi koji su k nama zalazili strano smetala, bila sam,

zapravo, sretna da vie ne dolaze.

Moja se osjetljivost gotovo iz dana u dan sve vie pojaavala, a istovremeno se poveavala i koliina tetnog zraenjauslijed prave navale tehnikih dostignua kojima smo poelipretrpavati nae stanove. Gomilali su se kuanski aparati,strojevi kune radinosti, televizori, razglasi, krovovi su bilinaikani antenama, pojavile su se amaterske radio-stanice,radio-telefoni, zvune linije, videorekorderi, kozmetiki aparatii stotine novih izvora tetnih zraenja, dakle aparata koji nekadnisu postojali. Za moju osjetljivost je to bilo katastrofalno. Ja

vie nisam ima la ku tk a gdje bih mog la na miru sjedj et i, ra di ti ,leati. Bila je to prava najezda na moj ve izmueni organizam.

Pomagala sam sebi kako sam znala i unijela. Budui da suse sa zraenjima uslijed novih tehnikih dostignua mijenjale imoje reakcije, morala sam iznalaziti nove naine da te tetneutjecaje nekako smanjim. Tako mi se najednom poela uustima pojavljivati slatka slina kad bih se nala u podrujutetnoga zraenja. Alkoholom i razrijeenim deterdentomprala sam sve stvari s kojima sam dolazila u dodir: knjige,odjeu, cipele, novac, spise... Moete zamisliti kako je to

35


18/95

izgledalo. Ali ja nisam odustajala od toga neugodnog zahtjeva,sve dok nisam osjetila da njihova obua vie ne zrai. Sjetilasam se tih neugodnih dana prilikom ernobilske katastrofe.Radio je povremeno objavljivao preporuku da se prije ulaskau stan dobro dezinficira obua i odjea kako se ne bi u kuuunosile radioaktivne estice koje su lebdjele u zraku i padalena zemlju. Bila sam ponosna da sam davno prije ernobila i

sama otkrila takav nain zatite.

36

Vlastiti put dospasenja


19/95

Nakon svega to sam u te posljednje etiri godine pretrpje

la, traei na sve strane lijeka svojim nesnosnim tegobama,iskrsnula je nova spas onosn a nad a radiestezi jska sekeijaStanko Jurdana Elektrotehnikog drutva u Zagrebu.

Bila sam uvjerena da u medu brojnim uglednim strunjacima naii na ljude koji e me shvatiti i pomoi mi da se smanjimoja osjetljivost na tetne vanjske utjecaje. Nadala sam se dae sve moje smetnje napokon postati prolost. Pogotovu tosam na predavanjima koja sam tu posjeivala, u svim primjerima uvijek prepoznavala svoje stanje.

Naalost, ni ovdje me nitko nije shvatio. Mislili su dapretjerujem, izmiljam, da je sve to to im govorim plod mojebol esne mat e, da fantazir am, da seb i sa mo umil jam. Bor ilasam se da im dokaem kako je sve to govorim istina.Odmahivali su rukom, slijegali ramenima, okretali mi leda,prekidali me, doaptavali se i saalno me pogledavali. Osjealasam se tako bijedno, tako nemono.

Meutim, to neoekivano razoaranje, taj poraz me nijeslomio. Naprotiv, doni o mi je nekakvu udesnu snagu, novpoticaj za borbu. Neki unutranji glas govorio mi je: nemojposustati, bori se, bori se za svoj ivot, jer e time pomoi nesamo sebi nego i drugima. Ako uspije, spasit e i one koji

stradavaju i pate poput tebe. Bori se, Iva, bori se na ivot ismrt!

Uplaila sam se tih velikih rijei to su poele navirati umene i opsjedati moje misli.

Sve se to zbivalo u doba kada sam ve bila napustila stanu kojem vie nisam mogla ivjeti i preselila se svojoj keri.

Sada su tek nastupile prave muke. U svom stanu, sama,mogla sam raditi to sam htjela, pomagati sebi kako sam znalai unijela. U novoj sredini to nije vie bilo mogue initi sasvimotvoreno. Premda se radilo o mojim najbliima, znala sam to

39


20/95

u potaji, sa strepnjom, misle o meni. Razumjela sam ih jer bihvj er ojat no i ja ta ko misli la da se radil o o ne ko m dr ug om , a neo meni.

Kriomice, dok nikoga nije bilo kod kue, istraivala samtetna zraenja, provjeravala odakle dolaze i kako djeluju namene. Moja osjetljivost rasla je iz dana u dan. Dolo je takodaleko da bih dobila lupanje srca ako je jedai pribor bio

poloen na papirnati ubrus, a im bi tko ukljuio radio (osobitoUKV) ili televizor, morala sam otvoriti prozor, jer prostorijakao da je postajala premalena i ja bih se guila. Noi su bileprava mora. U tiini pucketala mi je u uima televizijskaantena, kao da se razbijaju kristalne ae. Televizor sam svaku

ve e r iskapa la, ali do an te ne nisam mog la doi je r se uti ni cazajednikoga kunog prikljuka nalazila iza tekog regala.

Poeli su me smetati neki ljudi oko mene, uznemirivale sume stvari od metala i plastike. Ispitivala sam svu odjeu prijenego to bih je navukla na sebe. Stavljala sam dio po dio odjeena dlan jedne ruke, a drugom sam pomou viska i uz odreeno

pitanje provjeravala to mogu obui i u kojoj kombinaciji.Morala sam kombinirati na sve mogue naine dok bih seuspjela odjenuti. Najvei su mi problem predstavljale arape.Ak o nisu bile us kl a en e s os ta lom od je o m, hal jina, suknj a ikaput lijepili bi mi se za noge. Te su me provjere dovele dospoznaje da mogu nositi sintetiku odjeu od polyestera ilipoliamida, ali nikako od acrylata. Tako sam uz mnogo mukeuspjela rijeiti problem odijevanja.

Preporuila bih svima koji imaju radiestezijske sposobnosti, a neke im vrste odjee stvaraju smetnje, neka pomno

ispitaju to i u kojoj kombinaciji smiju nositi. Najzdravija jeodjea i rublje od prirodnih materijala, kao to su pamuk,konac i ista svila. Vuna je ve materijal koji moe pojedinimosobama uzrokovati smetnje.

Utvrdila sam takoer da me smetaju i pojedine vrstesapuna, ampona i deterdenata. Sve sam to uporno ispitivala,dok nisam dobila prave odgovore. Ponavljam: ispitivanje samobavljala na taj nain da sam u jednoj ruci drala sapun (i si.),a u drugoj visak, te pitala da li mi odgovara to sredstvo zapranje.

40

Tim svakodnevnim ispitivanjima uspjela sam otkloniti sveono sa ime sam bila u neposrednom dodiru, i mogu rei dasam uspjela sebi neizmjerno mnogo pomoi. No, jo uvijek subila pris ut na meni ta da nedoh vatl ji va t et na zrae nja koj a sume iz dana u dan sve vie muila. Nala sam se na rubu ivanogsloma, jer sam ve sama sebi postala nepodnoljiva, da i negovorim o onima koji su sa mnom morali ivjeti i sve to

podnositi. Bila sam nervozna, razdraljiva, netrpeljiva, s izoblienim izrazom lica i oiju. Sve moje reakcije bile su neoekivane, nepredvidive i nekontrolirane. Uglavnom nisam uope bilasvjesna svojih postupaka i burnih reagiranja na sasvim beznaajne poticaje. Premda kronino neispavana, preputena samasebi i svojim tegobama, nikada nisam pomiljala da uinim sebineto naao. Jo mi uvijek nije jasno kako sam sve to izdralai kako sam uspjela izbjei luaku koulju koja je poputDamoklova maa visjela nad mojom glavom.

Ne znam to je uvjetovalo da se mrani veo s moga lica

malo digne - moda moja upornost, nastojanje da se oslobodimnesnosnoga tereta, arka elja da se iupam iz kanda propastikoje su me vukle u ponor nepovrata. No, bez obzira na sve, tajprvi zvjezdani trenutak u mome tegobnom ivotu doao je takonenadano da sam tek nakon nekog vremena postala svjesnaonoga to se zbilo.

Sjedjela sam jedne veeri na balkonu i, naravno, razmiljala o svojoj nimalo ruiastoj budunosti. Nervozno samvrt jel a brilj ant ni pr st en . Nisa m u prvi ma h pri mij et ila , nouinilo mi se kao da na prstenu neto nedostaje. Opipala sam

ga najprije, zatim skinula s prsta i dobro pogledala. Mjesto nakojem je jo dan prije bio usaen briljantni kamen, sada jezijevalo prazno. Bilo mi je udno da je kamen mogao ispasti,kad su capice koje su ga drale jo uvijek bile stegnute. Otvorizmeu capica bio je nekoliko dobrih milimetara ui negoleite kamena. Teoretski, kamen nikako nije mogao ispasti izleita, a stvarnost je kazivala da kamena - nema. Budui dase radilo o poveem briljantu i o dragoj uspomeni, pretrailasam balkon, sve prostorije u stanu, zavlaila sam se gdje god jebil o mo gu e , no ka me n ka o da je u zemlju pr op ao .

41


21/95

Ve sam se bila pomir il a s gubi tk om bri lj anta, kad sa mkoji dan kasnije otkrila neto, to je bilo vrednije od svihdragulja ovoga svijeta. Otkako sam, naime, izgubila kamen,primijetila sam da me neka zraenja sada manje smetaju. Naprimjer, nisam vie bila tako osjetljiva na UKV i televizor. Da

bih pro vje ri la ka ko se ne radi o neka kvoj autosuges ti ji , stavilasam na isti prst drugi briljantni prsten. Tegobe su se ubrzo

poele javljati nekadanjom jainom. Skinula sam prsten - iodmah sam se osjeala bolje. Poela sam o tome razmiljati, alinisam mogla doi ni do kakvog zakljuka. Meutim, gubitakkamena naveo me da paljivo pratim svaku promjenu uorganizmu i da pronaem to bi jo moglo ovako bitno smanjitimoju osjetljivost.

Kao da je gubitak briljanta otvorio nove vidike. Sljedee,jo znaa jni je , rek la bih ak pr es ud no otkr ie do go di lo seje dn og vrueg ljetn og da na 1983. Do l a sam kui sva izmu enaod topline i umora. U glavi mi je sve bubnjalo od napetosti,imala sam osjeaj da e mi svakog asa eksplodirati. Stavila

sam ruke pod vodu da se najprije malo rashladim, a zatim dase napijem, jer sam umirala od ei. Pogledala sam se u zrcaloiznad umivaonika i uasnuta ugledala napaeno, blijedo, izbra-zdano, izmueno lice s dubokim bolesnim podonjacima. Desnom sam rukom gladila nabore i na licu, kao da u mu time

vra ti ti je dr os t i svj einu. Za to vri jem e lijeva mi je ruka i dal jebila iz lo ena rash ladu jue m mlazu vo de . Na je dn om sa m osj eti lakako mi se tijelom iri osjeaj nekakve ugode, napetost u glavipolako je nestajala, a lice je poelo prekrivati lagano rumenilo.Nisam u tom trenutku uope razmiljala o uzrocima takveiznenadne promjene, jer mi je sama injenica o zdravstvenompoboljanju bila dovoljna. Cijeli taj dan proao je bez ikakvenapetosti i veih tegoba, to su i moji kod kue odmahprimijetili.

Vesel je je , me u ti m, bilo vrlo kr at ko , je r se slj ede eg adana sve vratilo na staro, napetost u glavi rasla je nevjerojatno

br zo . Te k ta da sam poela razmilja ti o pr et ho dn om da nu ,ralanjujui tok zbivanja poslije povratka iz grada. Sjetila samse da mije bilo bolje od trenutka kada sam prala ruke. Odmahsam stavila ruku pod vou i pomislila: neka mi to pomogne da

42

se bolje osjeam! - 1 zaista, osjeala sam se bolje. Uzela samzatim visak, stavila lijevu ruku pod vodu, no visak je stajao.Bila sam uvjerena da to nema nikakve veze s reakcijom viska.Naveer prije spavanja ponovno sam stavila ruku pod vodu iuzela visak. Pri tome sam pomislila: hoe li mi voda pomoi dami bude bolje? Visak se na moje veliko iznenaenje poeo

vrt ogl avo kr etat i, ne pr es ta no mijenjajui smjer. as se vrt io

ulijevo, as udesno, a onda je stao kao ukopan. Zabavljena timhirovitim okretanjem viska, nisam odmah ni primijetila da seosjeam mnogo bolje, da sam smirenija. Tako sam to radilasvaki dan i zaista sam se osjeala bolje. Kasnije sam taj nainotklanjanja napetosti i smirivanja pomou vode nazvala -pranjenje. To otkrie vratilo mi je samopouzdanje i potaknulome na daljnja istraivanja. Pranjenje pomou vode predstavljalo je prekretnicu u mom ivotu i radiestezijskom radu.

Bavljenje radiestezijom pokrivalo mi je preteni dio dana.Uglavnom sam utjela ramiljajui o onome to sam otkrila,nastojei proniknuti u taj nepoznati svijet za koji sam vjerovalada krije klju moga spasa. Zabrinuto kimanje glavom i brinipogledi mojih ukuana od kojih su sve ee dolazili komentari:Opet je poelo!, to jest opet poinjem ludovati, stvaralo jeu meni neizmjernu napetost i ogorenje. Osjeala sam da umeni kipti neka udna snaga koja me vodi naprijed, koja menadahnjuje i stvara u meni neotklonivu elju da svima oko sebedokaem kako nisam neuraunljiva, luda, nego da sam nemono stvorenje koje trai pomo, koje udi da se osloboditeke more i da opet jednom pone ivjeti normalnim ivotom.

esto se osvrem na ono kroza to sam prola u toku tekih

godina traganja za spasom. I uvijek nakon tih razmiljanjaostajem u nedoumici. Sve spoznaje, sva otkria do kojih samdolazila bila su zapravo vrlo jednostavna, gotovo bih mogla rei- usputna. Kao da me netko ili neto usmjeravalo to trebaminiti, kako misliti, kojim putem krenuti. Sve je teklo bezikakvog suvinog filozofiranja, najjednostavnijim i najkraimputem. Kad god bih neto uspjeno obavila, rekla bih u sebi:Iva, uinila si to najprirodnije i najjednostavnije! - Sve jenekako bilo povezano s prirodnim zakonima i logino nanajjednostavniji mogui nain. No, moram napomenuti i to da

43


22/95

je sve to sam rad ila bilo po dr e en o je dn oj je di noj el ji:moram se spasiti!

Jo mi se jedna misao neodoljivo nametala: moram traitizatitu od tetnih zraenja, ali takvu koja nee ugroavatidruge. Uvijek su mi bile na pameti rijei Stanka Jurdane, kojemi je nekoliko puta ponovio prilikom naeg posljednjeg susreta,nedugo prije njegove smrti: Nikada se nemojte tititi tako da

drugima inite zlo!Napetost koja me svakodnevno pritiskala bila je tea jer

se nikome nisam povjeravala, nitko nije znao kroz kakav pakaoprolazim. Bilo je to jo jedno dodatno optereenje za mene.

Ali nis am se osv rtala ni na koga i ni na t o. Ila sam svo jimputem koji mi je odredila neka nepoznata sila i ja sam tajunutarnji nagon slijepo slijedila, ne obazirui se na to to e tkoo meni misliti.

U to vrijeme majka mi je bila teko bolesna. Naizmjencesmo se brinuli o njoj, njegovali je, redili, kuhali. Stojei zatednjakom u majinoj kuhinji jedva sam se drala na nogama,

je r su izvana dopira la zraenja koj a su me uni tava la. Ta da mije mo j un ut ar nj i savje tnik do a pn uo da na pol icu ispodprozora naniem sve metalne noeve. Uinila sam tako. 1zaista, zrae nje se bitno smanjil o. Kad su moji vidjeli noevepod prozorom, poredane uzdu jedan za drugim, nisu nitarekli, ali sam im na licima itala to u tom trenutku misle omeni. Moda bih i ja o njima tako razmiljala da je njih snaloovo zlo, a ne mene. Progutala sam jo jednu gorku pilulu.

Kao obino, kad mi je bivalo najtee, uvijek se znalo netodogoditi, to bi jo za poneki centimetar podiglo mrani veo s

mene. Pripremajui, naime, stol za ruak, dohvatila samslamnati podloak koji smo uvijek stavljali na stol. Kad sam gahtjela poloiti na sredinu stola, nisam ga mogla ispustiti iz ruke,kao da me neto prijeilo u tome. Instinktivno sam pogledalato se to zbiva s podlokom i mojom rukom. U tom samtrenutku pomislila da to nije opet onaj moj unutarnji glas kojimi pomae. Glavom su mi pojurile najrazliitije misli, a ondasam shvatila da bi mi moda taj podloak mogao pomoi. Uzelasam visak i postavila pitanje. Kretanje viska odgovorilo je -

. da. Odm ah mi je sinulo da zapitam da li bih taj slamna ti

44

podloak trebala nekamo staviti. Visak je i opet odgovoriopozitivnom vrtnjom. Zatraila sam tada: neka mi visak odredimjesto gdje bih trebala staviti podloak. Slijedila sam smjerkretanja viska i najednom je visak poeo kruiti. Na mjestoiznad kojega se visak vrtio stavila sam podloak. Visak sezaustavio. Zapitala sam: ima li u ovom prostoru tetnih zraenja? Visak je mirovao.

Uzbuena, ne vjerujui sama sebi, ostavila sam sve i polau provjeru zatite izvan stana. Nigdje nita. Otila sam kat nie.Ni ondje. Zatim sam krenula dizalom od kata do kata. Ucijelom neboderu nije bilo tetnih zraenja.

Vrat ila sam se u st an . Src e mi je lupalo ka o da e iskoi tiiz grudi, toliko sam bila uzbuena. Pomislila sam da sve toskupa nije varka, moda sam izgubila mo rada s viskom, svatami se motalo u glavi. Jedina je mogua provjera bila: uklonitipodloak. uvi kako majka dolazi iz svoje sobe, zgrabila samslamnati podloak s poda i stavila ga na stol. U depu sam imalavisak, ali se nis am usu dil a uzeti ga u ru ku .

Za rukom sam bila potpuno odsutna. Nisam nikogaprimjeivala za stolom. Jela sam, ali nisam uope znala to

je de m. Nis am se usu dila nikog a pog ledati , pla ila sam se ,primijetit e da neto krijem, a nisam im se mogla povjeriti. Dasam im tada rekla za slamnati podloak, zacijelo bi meotpremili u bolnicu.

Jedva sam doekala zavretak ruka i otila u kerkin stan

u istoj zgradi, gdje sam privremeno boravila. Taj dan mi se

tako oduljio, nikad mu kraja. Kao za inat i televizijski je

program te veeri dugo trajao, ili se to meni u onoj napetosti

samo uinilo.Napokon, svi su otili na poinak. Priekala sam nekovr ij eme i on da se isk ral a iz so be . Uze la sam vis ak koj i me op etdoveo do mjesta gdje sam u kerkinu stanu trebala stavitipodloak. Nala sam u kuhinji slamnati podloak nalik majinome i stavila ga na mjesto koje mi je oznaio visak. U glavimi je umjelo od uzbuenja, drui sam legla u krevet, alinisam mogla zaspati. Tek su mi se pred jutro oi sklopile odumora. Unato gotovo probdjevenoj noi, probudila sam seodmorena, osjeala sam se ilo, sasvim drugaije nego prija-

45


23/95

njih dana. Ustala sam prije svih i sklonila podloak. U tokudana koristila sam se svakim pogodnim trenutkom za provjerute zatite.

Prolo je tako nekoliko mjeseci, a ja se jo uvijek nisamusudila nikome otkriti svoju tajnu. Svaku no sam kriomicestavljala podloak i ujutro ga sklanjala. Moji su primijetili dase sa mnom neto udno zbiva, nestalo je moje razdraljivosti

i netrpeljivosti, bila sam smirenija, razgovorljivija, prilagodljivi i a i, to je naj va ni je, nis am vie stav ljala nikak ve bl ok ade odje da eg pr ib or a, meta ln ih za tvar a a, ple taih igala, novia i si.Svi su se samo pogledavali, ali nitko nije nita komentirao nizapitkivao.

Jedne nedjelje, kad smo se svi okupili oko stola zarukom, rekla sam im da sam otkrila zatitu. Bili su u prvi mahzateeni, a onda su me od veselja stali grliti i ljubiti. No, kadsam im pokazala da to inim pomou slamnatoga podloka, nanjihovim se licima pojavila nevjerica a radost se pretvorila usumnjiavo pogledavanje. Meutim, kako jc podloak nakon

moga priznanja trajno ostao na svome mjestu, a moje jeraspoloenje iz dana u dan pokazivalo da nestaju nekadanjeneizdrive zdravstvene smetnje, veselje se vratilo u kuu.Dapae, sada su i moji u stanu poeli zapaati da su nestalesmetnje koje su i kod njih bile esto prisutne, nije vie biloglavobolja, umora, nesanice. Sada su tek poeli to dovoditi u

vezu sa t et ni m zraenji ma i za t it om.

Bila sam neopisivo sretna i ponosna to sam napokonuspjela dokazati da su sve moje tegobe bile stvarne, a neizmiljotine i prenemaganje.

Zato otkrie pranjenja i zatite od tetnih zraenja,godine 1983, smatram svojim najranijim, najznaajnijim inajdraim dostignuem. O tome sam prvi put govorila napredavanjima (1984) i to je izazvalo ivo zanimanje, povlaivanja, ali i sumnje, podsmijehe, nevjerieu, odbijanje. Premda svidobro znaju da su o pranjenju i zatiti od tetnih zraenja prviput uope uli od mene, mnogi se od njih nisu nimaloustruavali da u svojem radiestezijskom poslovanju doslovceopisuju moje pranjenje kao svoje dostignue, ne spomenuvinigdje da to nije njihov pronalazak, nego moj. Zato elim

ovdje jo jednom naglasiti da nitko prije mene niti jc primjenjivao niti zn ao za pra njen je i zat it u. Pranjen je i za ti ta kori stisvima koji stradavaju i pate, kao to sam ja godinama trpjelaneopisive muke, no najmanje to u svemu tome elim jest dase moje ime ne preuuje i da svi znaju tko im je omoguio dase oslobode tegoba. Ponosim se da je to moje djelo. A samainjenica da to moje dostignue drugi sve vie svojataju,

potvruje da je to to sam otkrila zaista vrijedno.

47


24/95

Zapaanjao radiesteziji


25/95

U doba kad jo nisam nita znala o radiesteziji, primijetilasam na zdravstvenim pregledima da rentgenska zraenja djeluju

na mene vrlo negativno. Bilo je i drugih pojava nelagodnosti iuznemirenosti, no ja ih onda jo nisam znala objasniti. Sada mi

je sve po tp un o ja sn o.

Prije tridesetak godina imala sam teke zdravstvene smetnje i lijenik je preporuio da se podvrgnem kirurkoj intervenciji. Smetnje su bile takve da nisam mogla birati i pristala samna operaciju.

Leala sam u sobi s jednom profesoricom, koja se takoerpripremala za operaciju. Cijele smo dane samo pripovijedale ismij ale se, k ao da smo negdje na ug odn om odm or u, a ne ubolnici. Na operacij u smo oba dvi je ile isti dan i u isto vr ij eme .Hrabrile smo jedna drugu.

Na stolu sam bila potpuno smirena. No kad sam dobilaintravenoznu narkozu, onako oamuena poela sam se trgati,pomicala sam se cijelim tijelom, pokuavajui izvui ruke inoge koje su mi bile privrene za stol. Nastala je velika strka,prisutni lijenici i sestre drali su me za ruke, dozivali drugoosoblje u pomo. Na trenutke sam gubila svijest. Sjeam se dasu se lijenici morali iznova pripremiti za operaciju. Tada su mistavili masku za anesteziju i odmah sam pala u duboki san.

Probudila sam se s visokom temperaturom koja se danima

nije sniavala. Profesorica je leala kraj mene u ok sobi.Nasmijeila mi se, ali ja joj nisam mogla na isti nain uzvratili,

je r sam se osj ea la st ra n o, ka o da sav ivot nez adr iv o izlaziiz mene. Iz sata u sat bilo mi je sve loije. Kad su mi dalipenicilin, reakcija bijae takva da sam nekoliko dana bila ukritinom stanju. Nisam nikoga podnosila kraj sebe. Moji sume posjeivali, a ja sam samo eljela da to prije odu i da viene dolaze. U njihovim saalnim pogledima vidjela sam da miivot visi o koncu. Rekla sam im otvoreno neka vie ne dolaze.Znala sam da to moram sama svladati ili podlei.

51


26/95

Jedne noi nastupila je kriza. Znojenje, groznica, gubljenje svijesti, sve se to smjenjivalo u toku nekoliko sati. Svi suse u bolnici ustrali. Mislili su da je sa mnom gotovo. Pala samzatim, izmuena, u dubok san.

Probudivi se ujutro, osjetila sam kao da mi se ivot vraa.Kad je u sobu uao profesor, zabrinuta lica, sa svojom lijenikom ekipom, uspjela sam se nasmijeiti. Svima su se odmah

ozarila lica od radosti. Oporavak je dugo trajao, ali sam ostalaiva.

Razmiljajui kasnije o svemu to se zbilo u bolnici,zakljuila sam da intravenozna narkoza nije odgovarala momosjetljivom organizmu, a isto tako ni penicilin. Zato su istogtrenutka nakon ubrizgavanja tih preparata, nastale one stranereakcije, jer se organizam pobunio, na principu sasvim prirodnog otpora, protiv neega to mu nije odgovaralo.

Slino sam doivjela prigodom intervencije na zubima.Prije toga su mi stomatolozi uvijek govorili da imam dobru

vrs tu zu bn e gr ae i da e me zubi dug o slu iti . Na je dn om se

sve preokrenulo. Dobila bih iznenada takve bolove da su tiuestali napadaji uvijek zavravali hitnim vaenjem zuba.Utvrdilo se da imam paradentozu koja naglo napreduje. Bilomi je ve dosta tih patnji, jer sam zube uvijek vadila naivo,bez inj ekc ije, pa sam odl ui la temelj it o ured it i zu be . Sav jetovalisu mi da povadim sve to treba i stavim protezu.

Lijenica kojoj sam bila dodijeljena, nije htjela raditi bezinjekcije. Nisam imala drugog izbora i morala sam pristati. Kadsam dobila prvu injekciju, osjetila sam kako mi je zubno mesou istom trenu obamrlo, premda je lijenica rekla da priekam

izvan ordinacije desetak minuta dok injekcija bude potpunodjelotvorna. Bilo mi je udno, jer u trenu kad mi je tekuinaubrizgana, cijela je strana eljusti odrvenjela. Samo to samizala iz ordinacije, injekcija je prestala djelovati i ja sampotpuno normalno osjeala cijelu eljust. Vratila sam se uordinaciju i saopila to lijenici. Gledala me u udu, zatimlupkala po mojim zubima, a kad sam rekla da sve osjeam,odgovorila je da injekcija jo nije poela djelovati i neka samopriekam. Sjedjela sam u ekaonici. Osjeala sam kako mi

vrui na nav ire u gla vu, obr azi su mi bili pu rp ur no crveni .

52

Nakon dvadesetak minuta ponovno sam pozvana u ordinaciju.Odmah s vrata upozorila sam lijenicu da injekcija ne djeluje,posjela me na stolac i klijetima zahvatila jedan od donjihprednjih zubi koji su se tako klimali da bih, kako sam mislila,mogla sve prstima povaditi. No, kad je lijenica povukla zub,bio je jo ta ko vr sto us a en da ga je je dva iupala . Ja sam zato vrijeme urlala od bolova. Vidjevi da sa mnom neto nije uredu, lijenica je odustala od daljnje intervencije i naruila meda doem kad se budem dobro osjeala.

Kako sam se tada ve pomalo sluila viskom, ali sam tekvrl o ma lo znala o radie st ez ij i, zam oli la sam lijenic u pr ig od omsljedeeg dolaska da mi pokae koje sve anestetike ima.Vi sk om sam izabr ala onaj koj i je meni od go va ra o i zam oli lalijenicu da pone raditi im joj dadem znak da je injekcijapoela djelovati. Samo to je odloila iglu, ve sam osjetila dami meso drveni, dala sam znak - i zub je bio bezbolno izvaen.

Danas to objanjavam na svoj nain. Paradentoza jepoela naglo napredovati u doba kad sam bila izloena jakim

tetnim zraenjima i ve sam osjeala znatne zdravstvenetegobe.

Savjetujem svima, pacijentima i lijenicima, ako tko odnjih ima radiestezijske sposobnosti, neka s punim razumijevanjem, bez ikakvih predrasuda, izaberu od alternativnih preparata onaj koji e najvie odgovarati pojedinom pacijentu.Lijeenje e biti, na obostrano zadovoljstvo, mnogo djelotvornije.

53


27/95

Od medijado predavaa


28/95

Pribor kojim sesluim i njegova upotreba

O priboru koji se upotrebljava u radiesteziji mnogo je venapisano. Zato u prvenstveno opisati pribor kojim se ja sluim

i nain na koji ga upotrebljavam.Moj pribor jest: visak, kutomjer od 360, grafitna olovka

i dobro polarizirani papir.Vi sak je osnovni pr ib or u radie stezi ji . Ne ka d su umj es to

viska slui li obi an pr st en , lani s pr iv je skom, klju ili sveanjkljueva. Danas ve ima vikova najrazliitijih oblika, teine imaterijala (metal, staklo, drvo, kamen). Prigodom izbora

viska, ukol ik o ni smo sami u mogunos ti obavit i pr ov je ru, tr eb ase posavj eto vati s iskusnim radiestezistom, jer o izboru pravog

viska ovisi i po st ot ak uspjeha. Radies tezi st s izraz it im sp osob nostima moe se sluiti svakim slobodno ovjeenim predmetom. I

ja sa m radi la naj pri je s pr st en om ovj eenim o ko nac, kasnijesam upotrebljavala kljueve od stana na pagi (time se sluio iJurdana, rijetko je kada upotrebljavao visak). Za preciznostrada najpogodniji je visak sa zailjenim vrhom, jer se njimemogu ispitivati detalji, kao to su anatomski atlas, zemljopisnakarta i si.

Za rad s viskom svejedno je da li je osoba koja se njimeslui ljevak ih denjak. Dakle, nije bitno kojom se rukom dri

visak. Me u ti m, radi po tpu no g uspj eha u ra du , mo e seprovjeriti pitanjem ili posredstvom drugog radiestezista u kojoj

ruci treba drati visak.Drugi znaajan podatak za dobar rad s viskom jest njegovapolarizacija. Uvrijeeno je da za ene vrak viska bude polariziran negativno ( - ), a za mukarce pozitivno ( + ). To dakakonije pravilo. Pomou drugog viska i posredstvom radiestezistaprovjerit emo koja je polarizacija vrha viska pogodnija zaodreenu osobu. Tek tada emo nabaviti visak, provjeriviponajprije od kojeg e nam materijala najbolje odgovarati.Kad je i to utvreno, izabrat emo visak iji e vrh imati onupolarizaciju za koju smo odredili da je najpogodnija. Pravi

57


29/95

izbor viska olakava rad i omog uuj e dobiva nje tonijih poda laka. Moramo, zatim, dobro pripaziti na redoslijed polarizacijaod vrha viska do kraja uzice, page ili lania o koji je visakprivren (slika i).

Ak o je vrak viska pol ar iz ir an minus ( - ), gorn ji dio viskamora biti plus ( + ). Uzica na mjestu gdje je uvrena za visakmora imati minus ( - ) , a na kraju, na rukohvatu , plus ( + ).Kad je vrak viska polariziran plus (+ ), onda gornji dio viskaima po larizaci ju mi nus ( - ), uzica na vezi tu je plus ( + ), a narukohva tu minus ( - ) . Polarizaciju uzice odredit emo samidobro polariziranim viskom ili posredstvom drugog radiestezi

j a* (slika 2) . Kad od re di mo pola ri te t uzice i e limo j e udvost ruiti ili utrostruiti radi sigurnosti ovjesa, uzicu ne smijemopresavijati, nego je moramo u poloaju koji smo odredili kaoispravnu polarizaciju, rezati u toliko dijelova koliko ih elimospojiti. Odrezani dio uzice moramo uvijek postaviti tako da rez

bude uz po e tn i dio uzi ce, ka ko se ne bi po re meti la osnovnapolarizacija. Duljinu uzice odredit e sam korisnik jer e mu

praksa pokazati gdje treba drati uzicu da bi se dobilo najboljekretanje viska. Uzica se radi lakeg dranja moe zavoriti, jerse time nee poremetiti polarizacija.

Osobitu pozornost treba posvetiti visku s umetkom, pomou kojega se visak moe produljiti. Budui da se takav visaksastoji od tri dijela - donjeg dijela, srednjeg umetka i gornjegdijela - postoji opasnost da doe do pomutnje u polarizaciji.

Stoga treba pripaziti na sljedee: ako je vrak donjega dijelaviska mi nus ( ), a gor nji dio tog a dij ela plus ( + ), um et akmora prilei na taj dio svojom minus ( ) stranom, tako da egornji dio umetk a biti plus ( + ) , na njega e doi donja stran adrugog dijela viska minus ( - ), dok e gornja strana toga dijela

viska bit i plus ( + ), pa e u nas tavku uzica na vezi tu imatiminus ( - ), a zavretak uzice kod rukohvata plus ( + ). Sasvime se suprotno nizati polarizacija kad je vrh donjeg dijela viskapolariziran plus ( + ) (donji dio viska H , umetak H ,gornji dio viska H , uzica - I ).

Na provjeru takvih vikova navele su me este primjedbe

mojih teajaca i znanaca koji su kupili vikove s umetkom i nisuuope mogli s njima raditi. Pokazalo se da su umeci bilinepropisno uloeni, jer proizvoa nije vodio rauna o pravilnom redoslijedu polarizacija, to mu oito nije bilo poznato.Zato upozoravam sve one koji imaju vikove s umetkom nekadobro provjere je li umetak, u pogledu navedenog redoslijedapolarizacija, pravilno uloen.

Prije nego to se ponemo koristiti tako pripremljenim iprovjerenim viskom, moramo jo odrediti simbole kretanja

viska, ka ko bi smo znal i od gov or na pitanje. Tu je pro vjerunajbolje obaviti kada smo potpuno smireni, oputeni i sami. Umislima iskljuimo sve svoje utjecaje i utjecaje drugih osoba.U tu sam svrhu smislila praktinu kraticu KISUKIUDO -Koncentracija, Iskljuujem Svoj Utjecaj Kao I Utjecaj DrugihOsoba, tako da ne moram u radu zamiljati cijelu reenicu,(slika 3). Uzmemo zatim visak i postavimo pitanje: Koji e

bit i za me ne smj er kr etan ja viska za od go vo r D A? Gibanj eviska e 'to po kazati i to mo ra te za pamt it i. Na isti ete na indobiti odgovor za NE i za NEUTRALNO, tj. kad visak nijesiguran u ishod onoga to pitate, pa e kretanje za NEU-

TRALNO iti d i h d biti d j k i d t tk


30/95

TRALNO znaiti da ishod moe biti dvojak i da se u trenutkupostavljanja pitanja jo ne zna pravi odgovor. Tako ete dobitiosnovne odgovore na sva svoja pitanja. Nikada nemojte postavljati pitanja u obliku naredbe: Neka mi se visak, ako jeodgovor DA, okree u tom i tom smjeru, a ako je odgovor NE,onda u tom i tom! Dogodit e se da e se visak poeti kretatiu jednom od zadanih smjerova, no odgovor na tako postavljenopitanje nee biti dobar. Pitanja se uvijek moraju postavljati

pojedinano, nikako nekoliko pitanja u isti mah. Ako vidite daste dobili udan ili neodluan odgovor, postavite potpitanjekoje e pojasniti nepreciznost osnovnog pitanja. I kod rada s

viskom vri jedi on o staro pr av il o: kakv o pi tanj e, takav od go vo r!

Drugi isto tako vaan pribor je kutomjer. Ja radim skutomjerom od 360, na kojem su oznaeni samo stupnjevi.Ima kutomjera s dvostrukim oznakama, pa ak i s abecedom.Upotrebom kutomjera dolazi se bre do rezultata (slika 4).

60

Kutomjer se stavi na dobro polarizirani papir, tako da je0 okomito gore, a 180 okomito dolje. Stupnjevi su oznaenisuprotno od smjera kretanja kazaljke na satu. Visak se staviiznad same sredine kutomjera i postavi se pitanje. Nakon togase prati kretanje viska. Visak e se kretati od sredine kutomjeraprema oznakama stupnjeva i kada dode do stupnja koji oznaava odgovor, kretat e se tada samo od sredine prema tom

istom broju.Ak o visak svoj im kr etan je m ozn ai u odgovoru mje sto

izmeu, na primjer, 10-20, a eljeli biste znati sasvim precizan odgovor, onda ete postaviti potpitanje: A koliki jerezultat iznad 10? Istovremeno ete zamisliti, dakle mentalnoodrediti, da svaka desetica na kutomjeru oznaava jedinicu.

Visak e , re ci mo, pokazati 50 , to e zapr avo znaiti 5, te eukupan odgovor biti 10 + 5 = 15.

Ukoliko su prigodom ispitivanja vrijednosti vee od oznakana kutomjeru, mentalno ete odrediti da 10 vrijedi 100 ili1000, ve prema potrebi.

U poetku e se initi da je to prilino sloeno i moda seneete odmah snai u oitavanju na kutomjeru, ali vjebomete lako svladati tu tekou. Za poetak moete mentalneodrednice glasno ponoviti.

Uzmimo primjerice da elite znati (napominjem opet:KISUKIUDO!): Kolika je moja radiestezijska sposobnost?Da biste to utvrdili, morate odrediti u kojem rasponu se traiodgovor, na primjer, od 100-1000 jedinica. Kako na kutomjeruimamo samo 0-360 jedinica, mentalno odredimo da svakaoznaka od 10 jedinica u tom sluaju vrijedi 100. Tako emo

zapravo na kutomjeru dobiti vrijednost od 0 do 3600 jedinica.

Prilikom ispitivanja moramo najprije odrediti polarizacijupapira. To emo uiniti tako to emo staviti visak iznad papirai upitati: Odgovara li mi ova stana papira za rad? Premaonome to smo za sebe odredili kao pozitivan ili negativanodgovor, proitat emo odgovor viska. Kad smo to utvrdili,upitamo je li poloaj papira dobar, pa emo opet postupitiprema onome to e pokazivati visak i okretati papir dok od

viska ne do bi je mo potv rd an odgo vor.


31/95

Grafitna olovka slui za podrobnija ispitivanja. Ako ispu l i -je ni o po mo u an at om sk og atl asa ili ze mljopisne ka rt e, prs t ezahvatiti mnogo vee. dakle nepreciznije podruje nego vrholovke, pa neemo dobiti tone rezultate. Grafit je inaeizvanredan prenosnik i upotrebom olovke dobit emo ne samoprecizniju nego i vru vezu s onim to ispitujemo. Akopovrina onog to ispitujemo ne zahtijeva precizan dodir, onda

se ispitivanje obavlja uvijek posredstvom kaiprsta lijeve ruke(ne drugi prsti, dlan i aka).

Upotrebu kutomjera vidjela sam prvi put u radiestezijskojsekciji Stanko Jurdana. Na samom poetku mog dolaenja uDrutvo, pokraj mene je sjedjela osoba drei visak iznadkutomjera i pomno me promatrajui. Nisam znala to to znaii bilo mi je neugodno da tako ispitivaki gleda u mene, pa sam

je upi tala to to rad i. Na ko n kr at ke st an ke ul a sa m od go vo r:Testirani vas. Kasnije me jedan od radiestezista odueviobrzi no m ko jom jc , kor istei se ku to mj er om , dobi va o od go vo re .Otad i za mene kutomjer predstavlja, zajedno s viskom,

neizostavni pribor.

Kao pomono sredstvo u radu s viskom i kutomjerom sluemi ifre za ono to ispitujem. To su ifre koje sam pomou viskai kutomjera odredila, napominjem - za sebe. To ne znai daiste ifre vrijede i za druge osobe, ali se istovremeno to i neiskljuuje.

Na dobro polariziranom papiru napisala sam ono to elimispitivati i postavila pitanje: koja jc moja ifra za...? Visak jena kutomjeru odredio, u rasponu od 0 do 360, moju ifru zasvako postavljeno pitanje.

Za sve ostale radiesteziste ove su ifre samo orijentacijskei svatko mora za sebe odrediti ifru za svaku navedenu stvar.

1 jo jedna napomena u vezi s priborom. Prije svakeupotrebe sav svoj pribor ispraznim i operem u 30 postotnomalkoholu. To isto uinim i s naoalima koje nosim prilikomrada.

62

Moje ifre:

Elek trom agn etsk o zraenje 145

Ultraljubiasto zraenje 205

U11 ral j u biasto zrae nje+ X zra enje 215

Svemirsko zraenje 225

Polarizacija utinica i

utikaa 115

Ionizacijsko zraenje 235

Radio aktiv no zraenje 245

Rentg ensk o zraenje 255

Radiofar 275

Radar 270

Radiostanica 300-320Odailja 340

Odailja-satelit 360

UKV 330

Dalekovod 300

Trafostanica 350

Podz emne vode 30

Izravni tok vode 90

Kosi signal toka vod e 45

Nafta 215

Ze mni plin 155

Rudaa 140

Ugljen 225

eljezo 195

Sumpor 130

Bakar 90

Srebro 135

Zlato 45

Har tma nno v vor 120Curry jev vor 140

Hartmann-Curryjevvor 260

Reinhardt-Schneiderovvor 145

Zatita prilikom rada

Sjeam se, kad je umro Stanko Jurdana, mnogi su se uudu pitali, kako je mogue da umre netko tko je druge titioi uvao, a nije uspio sebe zatititi i sauvati. U doba kad jedjelovao kao radiestezisl. Jurdana nije poznavao zatitu. Araicsic/isti su u svom radu izloeni svim tetnim zraenjima

koja ispituju. Tek potkra j ivota, osjeajui da tetna Zraenja

i dj l j j i i li j k j


32/95

sve vie djeluju na njegov organizam, smislio je pokuajpranjenja trljanjem ruke o ruku. Meutim, takvo pranjenjenije bilo djelotvorno, jer se trljanjem ruku tek neznatnoizbacuje iz organizma tetna energija, ali se ona zato rasprujeuokolo i ponovno tetno djeluje na organizam prisutnih osoba,pa tako i na radiestezista. Jurdana je to vjerojatno osjetio, pa

je kas nij e ot re sa o ru ke kroz pr ozor . Ni to, me u tim , nijepomoglo.

Radiestezisti su prigodom rada s viskom, raljama ilidrugim pomagalima izloeni tetnim zraenjima prilikom pregleda osoba i stanova na licu mjesta ili teleradiestezijski.Posebno moramo biti oprezni u teleradiesteziji. Takvim nainom rada dolazimo bre do rezultata, ali smo zato isto takoizloeni svim tetnostima koje ispitujemo.

Zbog svega toga radiestezist se mora prilikom rada dobrozatititi. To moemo uiniti na nekoliko naina.

1. Mentalno: zamislimo da ono to ispitujemo ne prijeena nas.

2. Odreenim predmetom: ja na primjer prilikom radauvijek stavljam drvenu narukvicu na lijevu ruku. Narukvicamora biti tako stavljena da titi radiestezista od utjecaja svihtetnih zraenja i osoba, a da istovremeno ne zaustavljastrujanje u ruci. Svaki radiestezist mora takvu zatitu samispitati. Takva se zatita ne smije nositi neprekidno, nego samoza vrijeme rada, a i to ne dulje od 2 do 3 sata. Svakoprekomjerno noenje zatite moe imati tetne posljedice zaradiestezista.

3. Pranjenjem: poslije svakog radiestezijskog ispitivanjatreba se isprazniti u dodiru s vodom, kako bi se organizam

oslobodio svih tetnih utjecaja kojima je radiestezist za vrijemerada, unato zatiti (a osobito ako nije zatien), bio izloen.Prigodom vlastitog pranjenja zatitna se narukvica skida sruke.

64

Koncentracija i vanostpreciznosti pitanja i podataka

U radiestezijskom radu veliko znaenje ima koncentracija.Kao sve u radiesteziji i koncentraciju treba vjebati. Moramopostii takav stupanj usredotoenja da prilikom postavljanja

pitanja ne mislimo ni na to drugo osim na pitanje i na ono toradimo. Kada time ovladamo, onda smo uspjeli postii koncentraciju koja je potrebna za dobro radiestezijsko ispitivanje.

Kad bih u praksi naila na osobu koja ima radiestezijskesposobnosti, uvijek se dogaalo isto. Ispitanik bi se najprijeiznenadio i zbunio osjetivi da se visak kree, zatim bi nastupilaneopisiva radost, koja bi se nakon nekoga vremena pretvorilau razoaranje. To se dogaa i polaznicima radiestezijskihteaj eva. U toku tea ja, kad im visak kr en e, misle da znaju sve,ali na kraju spoznaju da zapravo ne znaju nita.

Radi se zapravo o tome da se polaznici teajeva upoznaju

s nainom rada i mogunostima primjene radiestezije u svakodnevnom ivotu, a kad se poslije zavretka teaja nau preputeni svojim vlastitim radiestezijskim sposobnostima i onometo su na teaju nauili, nau se pred dilemom kako topriroeno svojstvo upotpuniti i uskladiti sa steenim znanjem.

Uvijek se sjeam svojih prvih dana rada u radiestezijskojsekciji Stanko Jurdana. Na sastanku smo ispitivali iste stvari,a rezultati su bili razliiti. Kada smo se obratili za savjettadanjem predsjedniku sekcije, inenjeru Dragutinu Stiper-skom, on je laiki rekao: A to ste pitali?

Pitanjima i njihovoj preciznosti u radiesteziji moramoposvetiti posebnu panju. Pitanje se postavlja uvijek pri punojkoncentraciji i mora uvijek sadravati samo jedan upit, odreeni realan. Ako na takvo pitanje ne dobijemo odgovor u cijelosti,onda moramo postaviti potpitanje. Kod postavljanja pitanja ipotpitanja ne smijemo zaboraviti na prethodno iskljuenjevla st itog utj eca ja i utj eca ja drugih os oba (KI SUKI UD O).

Zadovoljavajui rezultati dobivaju se i kad se pitanje ispie

na dobro polariziranom papiru i pomou viska, prema osobnoj

konvenciji, proita odgovor.

65


33/95

esto me znaju pitati, pratei kako neto ispitujem, to utom trenutku u sebi govorim. Moj odgovor je uvijek isti: Nita!Prije poetka rada postavim pitanje i odredim sebi zadatak(pismeni ili usmeni) i time je sve uinjeno. Visak mi nakontoga, prema mojoj konvenciji, daje pozitivan, negativan ilineutralan odgovor.

Evo primjera.

1. Pitanje: Imam li ja sposobnosti za radiesteziju(K I SUKIUDO) ?Odgovor: Da.

2. Pitanje: Mogu li se ja baviti radiestezijom(K I SUKIUDO) ?Odgovor: Neutralno.

Potpitanje: Mogu li se ja baviti radiestezijom kadnauim kako treba raditi?Odgovor: Da.

3. Pitanje: Je li ovo meso dobro za jelo

(K I SUKIUDO) ?Odgovor: Neutralno.

Potpitanje: Je li ovo meso dobro za mene?Odgovor: Ne.

4. Pitanje: je li ova jabuka kisela ili slatka(K I SUKIUDO) ?Odgovor: Nema odgovora.

Ispravno pitanje: Je li ova jabuka kisela(K I SUKIUDO) ?Odgovor: Da.

Ispravno pitanje: Je li ova jabuka slatka(K I SUKIUDO) ?Odgovor: Ne.

Kod prvog pitanja je visak odgovorio pozitivno o sposobnosti za radiesteziju, a na drugo pitanje o bavljenju radiestezi

jo m za ni je ka o. La ik a to mo e zb unit i i do ve st i ga do po gr e ni hzakljuaka. A pogreka je zapravo bila u pitanju, odnosnopoimanju sposobnosti i bavljenja. Jer, jedno je imati

66

sposobnost za radiesteziju, a drugo baviti se radiestezijom, tojest znat i ka ko se tr eb a bav iti ra di es te zi jo m. Is pr av no po stav ljeno dopunsko pitanje (potpitanje) dalo je jasan odgovor.

Slian je sluaj kod treeg pitanja. Visak je odgovorioneutralno zbog toga to je pitanje bilo neprecizno. Meso jeopenito dobro za jelo, ali ne za svakoga, pa je pravi odgovoruslijedio tek nakon dopunskoga pitanja.

Kod etvrtog pitanja uoavamo najeu greku koju ineneiskusni, a nerijetko i iskusni radiestezisti (zbog dekoncentracije ili brzopletosti). U tom su pitanju bila postavljena istovremeno dva pitanja, pa su, logino, trebala uslijediti i dvaodgovora, to nije mogue. Kad je pitanje ralanjeno na dvaupita, stigla su i dva, sasvim oprena odgovora.

Zbog toga ponovno napominjem: pripazite na jasnou ipreciznost pitanja jer o tome ovisi odgovor.

Uz koncentraciju i jasnou pitanja, u radiesteziji velikoznaenje ima i preciznost podataka. Bez toga nema dobrihrezultata.

Kada na daljinu, tj. teleradiestezijski ispitujemo neijistan, moramo znati mjesto, ulicu, kuni broj, kat (ak i brojstana), mjesto na katu (lijevo, desno, ravno), te ime i prezime

vl asn ik a st an a ili no sioc a st an ar sk og a pr av a.

Kod teleradieslezijskog ispitivanja osoba, potrebno je imei prezime, mjesto boravka, ulica i kuni broj.

Ak o te le ra di es tezi jski is pi tu je mo neij e rad no mj es to ,ispisujemo ove podatke: ime i prezime osobe, mjesto u kojemse nalazi radna organizacija, ulica, kuni broj (ako nema niulice ni kunoga broja navesti naziv lokacije poduzea-ustano-

ve ), naz iv po du ze a -u st an ov e, ka t, ak o ra dn a pr os to ri ja im abr oj navest i ga , ak o ne ma ond a isp isa ti naz iv ra dne pr os to ri je(ured, radionica, skladite).

Kod teleradiestezijskog ispitivanja osoba, ne smije se naistoj snimci ispitivati osobu kad boravi kod kue i na radnomemjestu. Za svaku lokaciju treba izraditi posebnu snimku.

U praksi sam primijetila da mnogi radiestezisti premalopanje posveuju podacima. U radiesteziji nema urbe, morase raditi s punom koncentracijom i potpunim podacima. Ja senikada ne uputam u ispitivanje ako ne raspolaem potrebnim

67


34/95

podacima. Osobito su uestali telefonski pozivi, kojima se traerezultati onako s nogu. Ljudi nazovu i odmah bi htjeli znatiima li kod njih tetnih zraenja, spavaju li na dobru mjestu, jeli im stan zatien i si. Na takva pitanja ne odgovaram, sve dokne dobijem potrebne podatke. Tek tada obavljam provjeru,radiestezijski i teleradiestezijski, onako temeljito i smirenokako to uvijek radim, nakon ega dajem odgovor iza kojega

mogu u svako doba stajati. Neki radiestezisti odgovarajutelefonski odmah i daju rezultate jo prije nego to je zainteresirana osoba zavrila pitanje. Nisam toliko sposobna da bihmogla odgovarati kao telefonski ured za informacije, a istini zavolj u mo ram re i da du bo ko sumnja m u vr ijedn ost ta kvebr zo pote zn e ra die stez ij e.

Vjer odo stoj nos t i po tp un os t po da ta ka oso bi to je znaajnakod rada na zatiti. Budui da se gotovo uvijek radi o mnoinipodataka koje nije lako pamtiti, najbolje je takve podatkeispisati na dobro polariziranom papiru.

Opisat u jedan sluaj.Snimala sam teleradiestezijski jedan stan. Imala sam sve

podatke koji su mi bili potrebni, dakle ime i prezime korisnikastana, mjesto, ulicu, broj i kat. Na snimci sam utvrdila o kojojse vrsti zraenja radi izvan stana. U stanu sam odredila i mjestozatite. Provjerila sam je li stan zatien kad stavim zatitu naodreeno mjesto. Sve je bilo u redu. Budui da nisam odmahimala vremena otii i postaviti zatitu u stanu, zatitila sam gana snimci na papiru. Kao uvijek, prenijela sam snimku s

velikog papi ra na ma nj i: sve po da tk e o st an u, sva otkr iv en azraenja i mjesto zatite. Tako sam stan teleradiestezijskiprivremeno zatitila. Provjerila sam na maloj snimci (kopiji) jeli stan zatien. Bio je. A kako provjeru kopije bezuvjetnoobavljam i na originalnoj snimci na veem papiru, iznenadilasam se otkrivi da stan na originalnoj snimci nije bio zatien.Usporedila sam obje snimke i uinilo mi se da je sve u redu.Najednom sam primijetila da na kopiji nema svih podataka ostanu. Nedostajala je ulica i broj. To je bio razlog da zatitomna kopiji nije bio zatien stan na originalnoj snimci.

68

tetna zraenja

Moja podjela tetnih zraenja obuhvaa:

1. Prirodne izvore zraenja

a) zraenja iz zemlje

b) svemirska zraenja

2. Zraenja iz nae okoline, nastala razvojemelektrotehnikih ureaja

3. Povremena zraenja nepoznatog podrijetla

tetna zraenja iz zemlje nastaju uslijed podzemnih tokovavo de , nal azi ta naf te i pli na, ru da ili pr omje na u zemlji noj kor i.

Sva ta zraenja tetno djeluju na ljude ako su im izloeniu duljem vremenskom razdoblju. Takva zraenja izazivajuporemeaj polarizacije u organima, to dovodi do zdravstvenihsmetnji. Prema Jurdaninim istraivanjima, takvo je razdobljedo oboljenja trajalo u njegovo doba oko osam godina. Danas

se oboljenje javlja u mnogo kraem vremenu, jer smo izloenidodatnim zraenjima iz nae okoline, koja pojaavaju tetnostprirodnih zraenja (slika 5 i 6).

69


35/95

tetna zraenja, meutim, ne djeluju na sve ljude jednako.Sve je u prirodi polarizirano, sve ivo i neivo. Svaka strananaega tijela ima drugaiji polaritet. Isto se tako razlikujupolariteti mukarca i ene. enska je osoba uglavnom polarizirana negativno ( ), a muka pozitivno ( + ). Zraenja takoerimaju svoj polaritet, pa je utvreno da postoje minus ( ), plus( + ) i n eutr alna ( !) zra enja. Svi ti polar iteti imaju veliko

znaenje u odnosu na zdravlje. Ako, na primjer, pozitivno ( + )polarizirana osoba boravi na zraenju iste takve polarizacije,nee osjeati zdravstvene smetnje, jer se polaritet elija organapodudara s polaritetom zraenja. Isti je sluaj s negativno ( )polariziranim osobama na minus () zraenju. Naprotiv, akoosoba jednog polariteta boravi na zraenju suprotnog polariteta, moe oboljeti od razliitih bolesti: srce, dini organi,poremeaj tlaka, bubrezi, mokrani mjehur, leukemija, rak i si.

Meutim, kako nema pravila bez iznimke, iz iskustva mije po zn at o da su neke osobe obolj el e, pr em da su bile izloeneutjecajima osnovnih tetnih zraenja istoga polariteta. U pravi

lu, dakle, nisu trebale oboljeti. Prouavajui takve sluajeve,otkrila sam da su te osobe, uistinu, bile izloene za njihneopasnom podzemnom zraenju podudarnoga polariteta, alisu istovremeno stradavale od okolnih tetnih zraenja suprotnoga polariteta (slika 7).

Kod dugotrajnog izlaganja tetnim zraenjima organizmusuprotnog polariteta, moe doi do poremeaja polariteta obijustrana tijela ili do unakrsnog poremeaja. Tako moe, naprimjer, desna gornja strana tijela imati polaritet plus ( + ), adonja strana minus ( - ), te istodobno lijeva gornja strana ( - ),a donja plus (+ ) (slika 8).

Postoje osobe koje su bile izloene tetnom zraenju, avrl o su osje tlji ve na to , pa se moe dog odi ti da pri likom nji hovaispitivanja visak potpuno miruje, a kod pokuaja utvrivanjanjihova polariteta visak e nepomino stajati. Kod takvih osobatreba najprije utvrditi uzrok zbog ega visak stoji. Ili jeorganizam prezasien tetnim nabojem, ili imaju na sebi netoto ih blokira. U tom sluaju treba izvriti pranjenje, paukoliko visak i nakon toga stoji, treba dobro provjeriti ima lita osoba na sebi neki predmet koji je blokira (prsten, lani.

70

hula-hop arape i si.). Za vrijeme pranjenja polaritet e bitiisprva neutralan (!), a postupno e iz neutralnog prelaziti u

stvarni polaritet koji ta osoba inae ima. Takve promjene

polariteta od unakrsnog do nule imala sam za vrijeme svojih

veli kih zdr avstv enih te goba.

Svemirska zraenja su sveopa.Iz svemira smo izloeni stalnim zraenjima koja bi vrlo

nepovoljno utjecala na ivot na Zemlji da nismo zatieniozonskim omotaem koji nas titi od negativnih utjecaja.Naalost, danas sve vie sluamo o rupama u ozonskom omota

u, kroz koje tetna svemirska zraenja dopiru na Zemlju. Sveee kod snimanja stanova nailazim na svemirska zraenja

kojih nekada nije bilo.

Ta zraenja nisu uvijek prisutna i tetnost im se mijenja,

to vjerojatno ovisi o atmosferskim prilikama pojedinih pod

ruja u odreeno vrijeme.

Zraenja iz svemira, pod utjecajem zemaljskih tetnih

zraenja, stvaraju nevidljivu mreu po cijeloj zemaljskoj kugli,

poput meridijana i paralela.71

D d tk i i d t i t k d ji d lj ji i iti ji t i i t


36/95

Do danas su otkrivene i odreene tri takve mree, nozacijelo ih ima mnogo vie. Snimanjem osoba koje su namjestima gdje spavaju izloene geopatogenim, tj. zemaljskimtetnim zraenjima, esto nailazim na pravilan razmak linijakoje ne odgovaraju nijednoj danas poznatoj mrei. Razmak tihlinija je uvijek pravilan, to nije sluaj s dosad prouenimmreama. Dosada sam otkrila etiri nove mree i jo ih uvijekispitujem.

Njemaki radiestezist i lijenik dr. Ernest Hartmann otkrioje godine 1951. mre u koja pok ri va cijelu Zeml ju . Mre a jedobila njegovo ime. Hartmannova mrea prostire se na svaka2 m od sjevera prema jugu i svaka 2,5 m od istoka premazapadu. Linije te mree teku u razmaku zone irine od 20 cm.Mjesta gdje se te linije sijeku, nazivaju se Hartmannovimvorovima.

Drugu je mreu otkrio lijenik dr Manfred Curry. Linijete mree prostiru se dijagonalno na Hartmannovu mreu.Razmak izmeu linija te mree iznosi 3,5 m smjerom sjeveroza-

pad-jugoistok i sjeveroistok-jugozapad. Zona tih linija iznosi50 cm. Njihova se sjecita nazivaju Curryjevim vorom.

Trea je takozvana Reinhardt-Schneiderova mrea, kojase samo djelomino poklapa s Curryjevom mreom.

U naoj literaturi o radiesteziji, u kojoj autori prenoseprikaze tih mrea iz stranih knjiga, uoljiva je razliitost tihprikaza. Ispitujui prikaze naih autora, utvrdila sam da nekiod njih Hartmannovu mreu prikazuju s razmakom linija od2,5 m u smjeru sjever-jug, a 2 m u smjeru istok-zapad, umjestoobratno. Jedino su zone od 20 cm ispravno prikazane. Jo jeve a po mutn ja s Cur ry jevom mr e om . Lini je Cur ryjeve mre e

u nekih autora ne sijeku se pod pravim kutom, a neki opet nisuprikazali da se vorovi Curryjeve mree sijeku sa vorovima1 lar tma nno ve . Svi se autori slau jedi no u raz maku izmeulinija (3,5 m) i razmaku zona (50 cm).

Zbog razliitosti takvih prikaza, poela sam ispitivati odnose tih linija mrea i utvrdila da se linije Curryjeve mreesijeku pod pravim kutom u razmaku 3,5 m, s razmakom linijazone 50 cm. Zakljuila sam nadalje da se svaki etvrti vorCurryjeve mree sijee s Hartmannovim vorom. To me navelo

72

da u svojim daljnjim ispitivanjima ne traim vie geopatogenelinije, nego samo geopatogene vorove.

Potvrdu ispravnosti tih mojih zakljuaka dobila sam dvijegodine kasnije, 2. studenoga 1988, kad je na promociji svojeknjige Mo nadmoi - nadmo moi Zlatko Pintari obavijestio prisutne da je bio u Njemakoj na seminaru kod drHartmanna i saznao za najnovije otkrie o odnosu Hartman-

nove i Curryjeve mree. Taj odnos tono je takav kako sam gasvojim ispitivanjima utvrdila. Ta me spoznaja potaknula datemeljito ispitujem mree na koje nailazim.

U svemirska zraenja ubrajaju se jo: elektromagnetsko,

ionizirajue i radioaktivno zraenje.

Elektromagnetsko zraenje ima veliki utjecaj na iva bia.To zraenje djeluje na elije u organizmu i izaziva promjenemolekularne strukture i polarizacije unutar stanica organizm

Documents

IvanaGalic-Radiestezija Zastita Od Stetnih Zracenja