9 nosive KONSTRUKCIJE-1

NOSIVE KONSTRUKCIJENOSIVE KONSTRUKCIJE

GREDNI MOSTOVIGREDNI MOSTOVI OKVIRNI MOSTOVIOKVIRNI MOSTOVI

LULUČČNI (SVODJENI) NI (SVODJENI) MOSTOVIMOSTOVI

OVJEOVJEŠŠENI MOSTOVIENI MOSTOVI

VISEVISEĆĆI I MOSTOVIMOSTOVI

- od vertikalnog opterećenja u presjecima rasponske konstrukcije dominantne rezne sile su M, Q

- veći utrošak materijala nego kod lučnih mostova

- jeftinija i jednostavnija gradnja (prednaprezanje)

- rasponi 10 -200 (300) m

Prema rasponu gredne mostove možemo podijeleiti na mostove s :- vrlo kratkim rasponom do 20 m- kratkim rasponom 10-30 m - srednjim rasponom 20-60 m- velikim rasponom 50 i više m

1.1. GREDNI MOSTOVIGREDNI MOSTOVI

STATIČKI SUSTAVI I OBLIKOVANJE GREDNIH MOSTOVA

1.1. POJEDINAČNE SLOBODNO POLOŽENE GREDE



– najjednostavniji sustav– premoštavanje jednog ili više polja

PREDNOSTI: – jednostavnost izvedbe; – jednaki predgotovljeni elementi

NEDOSTACI: – dimenzioniranje na M0; – dilatacijske naprave



PREPORUČENI NAJVEĆI RASPONI za cestovne mostove:– 15 - 20-ak m za AB (ovisno o poprečnom presjeku)– 25 - 45 m za PB (ovisno o poprečnom presjeku)

–UOBIČAJENE VITKOSTI h/L za cestovne mostove– 1/14 - 1/17 za AB– 1/18 - 1/22 za PB

Za željezničke mostove su optimalni manji rasponi nego za cestovne s obzirom na izražene dinamičke utjecaje željezničkog opterećenja i manje su vitkosti.– rasponi: 12 m za AB i 20 m za PB– vitkosti: 1/12 za AB i 1/16 za PB

Za pješačke mostove mogu se usvojiti veći rasponi nego za cestovne mostove i veće vitkosti.

M0

1.2. POJEDINAČNE SLOBODNO POLOŽENE GREDE S PLOČAMA ZA KONTINUITET

- iznad stupova se izvode kontinuitetne ploče (betonske ili čelične)- jedan oslonac nepokretan, ostali pokretni- spajanje 3 – 4 polja- nema prekida u kolniku- I1>>I2- glavni raspon se računa kao pojedinačna slobodno položena greda- kontinuitetne ploče se računaju kao ploče upete u rasponskukonstrukcju

l2 l2 l2 l1 l1

I2 I2 I2 I1 I1

1.2. POJEDINAČNE SLOBODNO POLOŽENE GREDE S PLOČAMA ZA KONTINUITET

-

l2 l2 l2 l1 l1

I2 I2 I2 I1 I1

- prijelazne ploče se izvode kao betonske ili čelične

betonskačelična

1.3. SLOBODNE GREDE S PREPUSTIMA I PROTUUTEZIMA

M0

- grede imaju manju konstruktivnu visinu nego u slučaju jednostavne grede (veća vitkost)

- umjesto prepuštene gredePROTTTUEZI zbog ograničavanjaprogiba na konzoli

greda s prepustima; zakrivljen donji pojasgreda s prepustima; zakrivljen donji pojas

greda s greda s protuutezimaprotuutezima;;zakrivljen donji pojaszakrivljen donji pojas

1.4. GREDE SA ZGLOBOVIMA (GERBEROVE GREDE)

- statički određene- prekidi u kolniku- povoljna raspodjela momenata- skupa izvedba i održavanje zbog prijelaznih naprava

1.5. KONTINUIRANE GREDE

- za mostove srednjih raspona

- od 100 m – konstantna visina rasponskog sklopa

- krajnja polja kraća 20%

- >100 m – promjenjiva visina " "

- krajnja polja upola kraća od srednjih polja

- NEDOSTATAK: dodatne sile od sljeganja oslonaca

- PREDNOST: velika dužina: 800-1000 m neprekinuti kolnik

1.5. KONTINUIRANE GREDE

PREPORUČENI NAJVEĆI RASPONI za cestovne mostove:- 20-ak m za AB - 30 - 300 m za PB (ovisno o poprečnom presjeku i uzdužnom oblikovanju)

UOBIČAJENE VITKOSTI h/L za cestovne mostove- 1/16 - 1/22 za AB- 1/20 - 1/50 za PB (ovisno o poprečnom presjeku i uzdužnom oblikovanju)

Za željezničke mostove- rasponi: 15 m za AB i 20 m za PB- vitkosti: 1/16 za AB i 1/18 za PB

usporedni pojasevi i vodoravna niveletausporedni pojasevi i vodoravna niveleta

usporedni pojasevi i niveleta u nagibuusporedni pojasevi i niveleta u nagibu

usporedni pojasevi i konkavna niveletausporedni pojasevi i konkavna niveleta

zakrivljene zakrivljene vutevute

ravne ravne vutevute

1.6. KONZOLNE GREDE

- grede upete u stupove

NEDOSTATAK: dilatacijske naprave u sredini svakog polja

konzolnakonzolna greda sa zakrivljenim i ravnim greda sa zakrivljenim i ravnim vutamavutama

1.7. GREDE SA STOLOVIMA

- kod dijelom montažne izgradnje

- NEDOSTATAK: dva prekida u polju

- mogućnost izrade kontinuitetnih ploča iznad nepokretnih ležajeva

usporedni pojasevi greda, usporedni pojasevi greda, stolovi s ravnim stolovi s ravnim vutamavutama

usporedni pojasevi greda i stolovi s ravnim usporedni pojasevi greda i stolovi s ravnim vutamavutama

2. 2. OKVIRNI MOSTOVIOKVIRNI MOSTOVI

- rasponska konstrukcija kruto povezana sa stupovima i upornjacima- odnos krutosti stupova i grede utječe na preraspodjelu momenata

STATIČKI SUSTAVI I OBLIKOVANJE OKVIRNIH MOSTOVA

2.1. TROZGLOBNI OKVIRI- statički određeniNEDOSTATAK: zglob u prečki okvira

2.2. DVOZGLOBNI OKVIRI- statički 1 puta neodređeni- PREDNOST: nemaju prekid u kolniku

okvir s jednim otvorom, ploha krila i preokvir s jednim otvorom, ploha krila i preččke u istoj ravninike u istoj ravnini

okvir s jednim otvorom, ploha krila istaknuta ispred ravnine preokvir s jednim otvorom, ploha krila istaknuta ispred ravnine preččkeke

okvir s jednim otvorom, naglaokvir s jednim otvorom, naglaššena nosiva konstrukcijaena nosiva konstrukcija

2.3. DVOZGLOBNI OKVIRI S KRATKIM KRAJNJIM POLJIMA

- uspravni stupovi

- kosi stupovi – RAZUPORE- na autocestama

2.3. DVOZGLOBNI OKVIRI S KRATKIM KRAJNJIM POLJIMA

naglanaglaššeni uspravni stupovieni uspravni stupovi

stupovi konstantnog presjeka; prestupovi konstantnog presjeka; preččka promjenjivog presjekaka promjenjivog presjeka

stupovi promjenjivog presjeka; prestupovi promjenjivog presjeka; preččka konstantnog presjekaka konstantnog presjeka

MOST PREKO RJEMOST PREKO RJEČČINEINErazupora s ravnim razupora s ravnim vutamavutama

2.4. DVOZGLOBNI OKVIRI SA ŠTAPOVIMA U OBLIKU TROKUTA

- uspravni srednji štapovi - kosi srednji štapovi

kosi srednji kosi srednji šštapovitapovi

uspravni srednji uspravni srednji šštapovitapovi

2.5. UPETI OKVIRI

-prikladni za manje podvožnjake

- mogu se dodati kratka krajnja polja

2.6. ZATVORENI OKVIRI

- pothodnici i drugi prolazi

- visoka podzemna voda

- slabo nosivo tlo

- podzemna željeznica ispod cestovne prometnice

2.7. KONTINUIRANI OKVIRI

- krajnji stupovi se izvode smanjene krutosti

3. 3. LULUČČNI MOSTOVINI MOSTOVI

- izvorni tip masivnog mosta

- uzdužne tlačne sile i momenti savijanja

- velike horizontalne sile koje djeluju u osloncima

-Smatra se da lučni sustavi mogu biti konkurentni ostalima za

raspone od 40 do 400 m.

-Najviše se primjenjuju za raspone od 50 do 250 m.

3.1. TROZGLOBNI LUKOVI

- čitavo opterećenje na glavnom rasponu prenosi se putem svoda ili

luka

- statički određeni sustav

- najdeblji u četvrtinama raspona

- rasponi 60-120 m

Sploštenosti su: f/l = 1/4 - 1/12. Velike sploštenosti nije dobro koristiti

zbog izobličenja osi luka.

STATIČKI SUSTAVI I OBLIKOVANJE LUČNIH MOSTOVA


MillartMillart--ovov lukovi;lukovi;tzv. tzv. žžablji kraciablji kraci


3.2. DVOZGLOBNI LUKOVI

- statički jedanput neodređeni- zglobovi u petama- debljina konstantna ili u sredini veća – SRPASTI LUKOVI-rasponi 80-200 m-Sploštenosti su: f /l = 1/4 - 1/12.

dvozglobnidvozglobni lukluk

dvozglobnidvozglobni luk s kolnikom goreluk s kolnikom gore

dvozglobnidvozglobni luk sa kolnikom dolje luk sa kolnikom dolje -- zategomzategom

3.2. DVOZGLOBNI LUKOVI

3.3. JEDNOZGLOBNI LUKOVI

- nisu pogodni za mostove

- privremene konstrukcije kod izgradnje

3.4. UPETI LUKOVI

- konstrukcijski najjednostavniji jer nemaju zglobova

- statički sustav svih klasičnih zidanih mostova

- statički neodređeni

- rasponi 40 -300 m

- jednolikog ili promjenjivog poprečnog presjeka(s obzirom da u lukovima prevladavaju uzdužne sile, površinu presjeka luka

najprirodnije je mijenjati po istom zakonu kako se mijenja i uzdužna sila u

luku)

- sploštenosti su: f/1 = 1/2 - 1/10

- vitkosti 1/40 - 1/100 (ovisno o poprečnom presjeku rasponke

konstrukcije.

PaPašški most ki most –– konstrukcija upetog lukakonstrukcija upetog luka

3.4. UPETI LUKOVI

luk s odvojenim kolnikomluk s odvojenim kolnikom

luk s priljubljenim kolnikomluk s priljubljenim kolnikom

luk s prekinutim kolnikomluk s prekinutim kolnikom

3.4. UPETI LUKOVI

luk s gredom bez stupovaluk s gredom bez stupova

3.4. UPETI LUKOVI

3.5. ELASTIČNO UPETI LUKOVI (Vallettovi lukovi)

- smanjen moment inercije u petama

- lukovi srpasta obilka

- ekonomični za veće raspone

- rasponi 40-150 m

elastielastiččno upeti luk no upeti luk LA ROCHE LA ROCHE -- GUYONGUYON

3.5. ELASTIČNO UPETI LUKOVI (Vallettovi lukovi)

3.6. GIPKI LUKOVI SA KRUTIM GREDAMA ODOZGO

- TEORETSKI: u luku se pojavljuju samo uzdužne sile

- u krutoj gredi nastaju momenti savijanja različitog predznaka ali

jednakog intenziteta (centrično prednapinjanje)

- za male i srednje raspone (slaba otpornost na izvijanje luka)

3.7. KRUTI LUKOVI SA KRUTIM GREDAMA ODOZGO

- višestruko statički neodređeni sustavi

- grede prenose značajne momente savijanja

- centrično prednapinjanje grede

- lukovi, također, prenose momente

3.8. GIPKI LUKOVI SA KRUTIM GREDAMA ODOZDO (Langerova greda)

- statički vrlo slični Majarovim lukovima

- luk je gibak i djeluje kao niz spojenih štapova i ne prenosi momente

- kruta greda prenosi momente i djeluje kao zatega

- konstrukcije na dva ležaja

− kontinuirana greda koja ima jedno polje znatno veće od

ostalih, pa se na tom velikom rasponu odozgo doda luk kao

pojačanje

Kontinuirana greda pojaKontinuirana greda pojaččana gipkim lukom u velikom rasponuana gipkim lukom u velikom rasponu

3.8. GIPKI LUKOVI SA KRUTIM GREDAMA ODOZDO (Langerova greda)

3.9. LUKOVI SA ZATEGOM

- kruti luk i gipka greda kao zatega

- luk sa dva zgloba u razini rešetke

- elastično upeti u susjedne grede

luk sa zategomluk sa zategom

luk sa zategom elastiluk sa zategom elastiččno upet u susjedne gredeno upet u susjedne grede

3.9. LUKOVI SA ZATEGOM

3.9. LUKOVI S KOSIM VJEŠALJKAMA (Nilsenovi lukovi)

- lukovi s kolnikom dolje i kosim vješaljkama

- lukovi su kruti

- rešetkasti nosač sa krutim gornjim pojasom i gipkim dijagonalama

- momenti u luku od 4x manji nego kod uspravnih vješajki

3.9. LUKOVI S KOSIM VJEŠALJKAMA (Nilsenovi lukovi)

3.10. LUKOVI STIJENE

- statički sustav: dvozglobni ili trozglobni

- nosivi sklop se sastoji od dvije ili više vertikalnih polča

- preteče sandučastih konstrukcija

most RISORGIMENTOmost RISORGIMENTO

3.10. LUKOVI STIJENE

4. 4. VISEVISEĆĆI MOSTOVII MOSTOVI

RASPONI DO 2000 m

jako osjetljivi na vjetar (pomost je veoma fleksibilan)

VISEVISEĆĆI MOST U MARTINSKOJ VESII MOST U MARTINSKOJ VESI

VISEVISEĆĆI MOST U MARTINSKOJ VESII MOST U MARTINSKOJ VESI

4. 4. OVJEOVJEŠŠENI MOSTOVIENI MOSTOVI

ovješenje u jednoj ravnini

ovješenje u dvije vertikane

ravnine

ovješenje u dvije kose

ravnine

ovjeovješšenje u popreenje u popreččnom presjekunom presjeku

- tehnički vrlo prikladni i ekonomski opravdani za

premoštenje velikih otvora - sastoje od pilona, kosih zatega i grede za ukrućenje

- kolnik dolje

4.1. GREDE S OVJEŠENIM STOLOVIMA

- ako se stolovi pridrže vješaljkama savladavaju se veći rasponi

- nedostatak: prekidi kolnika (moguće kontinuitetne ploče)

- primjena kod mosotva s više otvora

- montažne grede se koriste i kod prilaza velikim otvorima

4.1. GREDE S OVJEŠENIM STOLOVIMA

MorandijeveMorandijeve konstrukcijekonstrukcije

4.2. KONZOLNE OVJEŠENE GREDE

- stup je čvrsto povezan s gredom

-jedan zglob u rasponu

- dugi mostovi velikih raspona

4.3. KONTINUIRANE OVJEŠENE GREDE

- najčešće su primjenjivan ovješeni sklop u masivnim mostovima

- prednost je ovog sustava da greda za ukrućenje nije prekinuta,

što je povoljno i za promet i za konstrukciju

simetrisimetriččan raspored pilona i uan raspored pilona i užžadiadi

nesimetrinesimetriččan raspored pilona i uan raspored pilona i užžadiadi

Ovisno o rasporedu užadi u uzdužnom smjeru, ovješeni mostovi

mogu se podijeliti u nekoliko skupina:

• konstrukcije sa zrakastim rasporedom zatega (lepeza),

• konstrukcije s usporednim rasporedom zatega (harfa)

• konstrukcije s mješovitim rasporedom zatega (pseudolepeza).

Konstrukcije sa zrakastim rasporedom zatega

- tehnički vrlo djelotvorno i ekonomično rješenje

- zrakasto oblikovanje zatege

- sidrenje na većem području


ovjeovješšenje u jednoj vertikalnoj ravninienje u jednoj vertikalnoj ravnini


ovjeovješšenje u dvije vertikalne ravnineenje u dvije vertikalne ravnine

ovjeovješšenje u enje u dvije kose dvije kose

ravnineravnine

Konstrukcije s usporednim rasporedom zatega

- kod pogleda iskoso nema vizualnog preplitanja zatega

- podizanje pilona može teći usporedno s

konzolnim betoniranjem grede za ukrućenje


ovjeovješšenje u jednoj enje u jednoj vertikalnoj ravninivertikalnoj ravnini


ovjeovješšenje u dvije enje u dvije vertikalne ravninevertikalne ravnine


ovjeovješšenje u dvije enje u dvije kose ravninekose ravnine

Konstrukcije s mješovitim rasporedom zatega

- sidrenje mnogo jednostavnije

nego kod lepeza

- kod pogleda iskoso vizualno preplitanje zatega ukoliko su postavljene

u dvije ravnine


ovjeovješšenje u jednoj vertikalnoj ravninienje u jednoj vertikalnoj ravnini


ovjeovješšenje u dvije vertikalne ravnineenje u dvije vertikalne ravnine


ovjeovješšenje u dvije kose ravnineenje u dvije kose ravnine

Konstrukcije s kombinacijom osnovnih rasporeda zatega-kod uzduzno nesimetričnih konstrukcija

PRIMJERI NEKONVENCIONALNIH OVJEPRIMJERI NEKONVENCIONALNIH OVJEŠŠENIH MOSTOVAENIH MOSTOVA

NovyNovy most, Bratislava, Slovamost, Bratislava, Slovaččkaka


Most Most ElEl AlamilloAlamillo, , SevilleSeville, , ŠŠpanjolskapanjolska


Most u mjestu Most u mjestu UstiUstinad nad LabemLabem, , ČČeešškaka


Motorway Bridge, Schaffhausen (CH)Motorway Bridge, Schaffhausen (CH)

Porto Porto MagheraMaghera, , VeneciaVenecia


Island bridge, Kampen, HollandIsland bridge, Kampen, Holland


SunnibergbrueckeSunnibergbruecke, , ŠŠvicarska vicarska


WadiWadi MujebMujeb BridgeBridge ––JordanJordan

ShaikhShaikh Isa bin Isa bin SalmanSalman Bridge,Bridge,State of BahrainState of Bahrain


WadiWadi AbdounAbdoun BridgeBridge –– AmmanAmman, Jordan, Jordan


RockefellerRockefeller UniversityUniversity BridgeBridge


CCableable--stayedstayed bridgebridge inin ManhattanManhattan

Documents

9 nosive KONSTRUKCIJE-1