9 Stari_uvod_demogr (1)

8/3/2019 9 Stari_uvod_demogr (1)

http://slidepdf.com/reader/full/9-stariuvoddemogr-1 1/18

STARENJE I STAROSTSTARENJE I STAROST



OSNOVNI POJMOVI U PSIHOLOGIJIOSNOVNI POJMOVI U PSIHOLOGIJISTARENJASTARENJA

STARENJESTARENJE ±± pproces tijekom kojega se dogaajuroces tijekom kojega se dogaaju promjene u funkciji dobi. promjene u funkciji dobi.

STAROSTSTAROST -- razdoblje u ivotnom vijeku ovjeka.razdoblje u ivotnom vijeku ovjeka.

GERONTOLOGIJAGERONTOLOGIJA ±± interdisciplinarna znanost interdisciplinarna znanost koja prouava zakonitosti procesa starenja i koja prouava zakonitosti procesa starenja i

probleme vezane uz stariju dob. probleme vezane uz stariju dob.

GERONTOLOGIJAGERONTOLOGIJA -- objedinjuje spoznaje iz raznihobjedinjuje spoznaje iz raznih znanstvenih podruja: biologije, medicine, znanstvenih podruja: biologije, medicine,sociologije, psihologije itd.sociologije, psihologije itd.

PSIHOLOGIJA STARENJAPSIHOLOGIJA STARENJA ±± dio razvojnedio razvojne

psihologije ili psihologije ivotnog vijeka. psihologije ili psihologije ivotnog vijeka.



Ciljevi psihologije star enja:

Objasniti zakonitosti procesa starenja.Objasniti zakonitosti procesa starenja.

Razviti primjerene istraivake metode zaRazviti primjerene istraivake metode za prouavanje procesa starenja i starosti. prouavanje procesa starenja i starosti.

Primijeniti znanja o starenju i starosti uPrimijeniti znanja o starenju i starosti u

sprjeavanju i umanjivanju nepovoljnih uinakasprjeavanju i umanjivanju nepovoljnih uinakastarenja odnosno u poboljanju kvalitete ivotastarenja odnosno u poboljanju kvalitete ivotau starosti.u starosti.



STARENJE POJEDINC ASTARENJE POJEDINC A

Vidovi starenja:Vidovi starenja:

biolokobioloko, odnosno prom jene, usporavanje i , odnosno prom jene, usporavanje i opadanje u funkci jama organizma s vremenom;opadanje u funkci jama organizma s vremenom;

psiholokopsiholoko, odnosno prom jene u psihikim , odnosno prom jene u psihikim funkci jama i prilagodba linosti na starenje;funkci jama i prilagodba linosti na starenje;

socijalnosocijalno, odnosno prom jene u odnosu, odnosno prom jene u odnosupo jedinca ko ji stari i drutva u ko jem ivi.po jedinca ko ji stari i drutva u ko jem ivi.



Pr ir oda star enja

PrimarnoPrimarno starenjestarenje ( f izioloko starenje ili ( f izioloko starenje ili senescenci ja)senescenci ja) -- normalni, f izioloki procesi ko ji sunormalni, f izioloki procesi ko ji suodreeni unutarnjim, biolokim imbenicima, ko ji odreeni unutarnjim, biolokim imbenicima, ko ji su neizb jeni i posl jedica su sazri jevanja ili su neizb jeni i posl jedica su sazri jevanja ili

protoka vremena, (npr. menopauza u ena). protoka vremena, (npr. menopauza u ena).

Sekundarno starenjeSekundarno starenje (patoloko starenje)(patoloko starenje)--patoloke prom jene i opadanje s godinama ko jepatoloke prom jene i opadanje s godinama ko je

je posl jedica vanjskih imbenika, ukl juujui je posl jedica vanjskih imbenika, ukl juujui bolest, okolinske utjecaje i ponaanje, (npr. bolest, okolinske utjecaje i ponaanje, (npr. utjecaj buke na slabl jenje sluha)utjecaj buke na slabl jenje sluha)



Kr iter iji star osti:

kronoloka dob (npr. nakon 65. godinekronoloka dob (npr. nakon 65. godine

ivota); ivota); soci jalne uloge ili status (npr. nakonsoci jalne uloge ili status (npr. nakon

umirovl jenja);umirovl jenja); funkcionalno stanje (npr. nakonfunkcionalno stanje (npr. nakon

odreenog stupnja opadanja sposobnosti); odreenog stupnja opadanja sposobnosti); Sub jektivna procjena (koliko se samaSub jektivna procjena (koliko se samaosoba osjea starom).osoba osjea starom).



imbenici duine ivota:

Nasl jeeNasl jee SpolSpol Uv jeti okoline (klima, zagaenost)Uv jeti okoline (klima, zagaenost) Ishrana (nemasna, mli jeni proizvodi)Ishrana (nemasna, mli jeni proizvodi) Tjelesna aktivnostTjelesna aktivnost Um jereno pi jenje alkohola i ne puenjeUm jereno pi jenje alkohola i ne puenje Zdravl jeZdravl je Prilagodl jivost i dobra sposobnostPrilagodl jivost i dobra sposobnost

suoavanja sa stresomsuoavanja sa stresom



STARENJE NARODA -DEMOGRAFSKO STARENJE

STAROST NARODASTAROST NARODA ±± KRITERIJI UJEDINJENIH KRITERIJI UJEDINJENIH NARODA:NARODA:

STAROST NARODA:STAROST NARODA: UDIO OSOBA 65+UDIO OSOBA 65+ MLADI N ARODMLADI N AROD -- MANJE OD 4%MANJE OD 4%

ZRE LI N ARODZRE LI N AROD -- 4%4% -- 6%6%

ST ARI N ARODST ARI N AROD -- 6%6% -- 10%10%

VRLO ST ARI N ARODVRLO ST ARI N AROD -- V IE OD 10%V IE OD 10%



Udio star ijeg stanovnitva u Hr vatskoj::

2001. 2001. -- ukupno stanovnika u Hrvatsko j:ukupno stanovnika u Hrvatsko j:4.437.460 4.437.460

2001. 2001. -- 65+ :65+ : 15,7%15,7%-- 60+:60+: 21,89%21,89%

1991. 1991. ±± udio spolova meu 65+:udio spolova meu 65+:-- Mukaraca 37,1%Mukaraca 37,1%-- ena 62,9%.ena 62,9%.



POSTOTAK STARIJIH OSOBA U NARODIMA EUROPSKIHZEMALJA

Zemlja 1980. g. (%) 2000. g. (%)

Hrvatska 11,4 13,1

panjolska 16,5 22,4 Nizozemska 18,0 22,0

Italija 20,4 26,9

Njemaka 22,9 24,2

Velika Britanija 22,9 25,3 Norveka 23,7 28,2

vedska 25,3 28,8



Pr omjene u natalitetu, mortalitetu i pr ir odnom pr irastu u populaciji Hr vatske od 1955. do 2001.godine:

Godina Natalitet Mortalitet Prirodni prirast

1955. 24,8 12,3 12,51965. 16,7 9,4 7,3

1975. 14,9 10,1 4,8

1985. 13,5 11,2 2,31995. 10,9 11,1 -0,2

2001. 9,2 11,2 -1,9



Pr os jena star ost stanovnitva 1971., 1981.,

1991. i 2001. godine:

Spol \ god. popisa 1971. 1981. 1991. 2001.

ene: 35,48 37,14 38,71 41,0

Mukarci: 32,44 33,80 35,37 37,5

Razlika izmeu i M

3,04 3,34 3,34 3,5



Udio osoba starih 65 i vie godina u populaci ji

stanovnika Republike Hrvatske po spolu i godinama popisa stanovnitva.

0,0%

5,0%

10,0%

15,0%

20,0%

1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

Godina popisa

%

Mukar ci:

ene:

Ukupno:



Udio mukaraca i ena u dobnim skupinama osoba star ijih Udio mukaraca i ena u dobnim skupinama osoba star ijih

od 65 godinaod 65 godina -- podaci za 1991. godinu:podaci za 1991. godinu:

to su dobne skupine star ije, to u njima ima vie ena.to su dobne skupine star ije, to u njima ima vie ena.

Dob u godinama Mukarci ene Ukupno

65 - 74 37,4 % 62,6 % 100 %

75 - 84 34,3 % 65,7 % 100 %

85 + 28,4 % 71,6 % 100 %

Ukupno 35,8 % 64,2 % 100 %



POJMOVI KOJI SE ODNOSE NA DUINUIVOTA:

Pros j

eni

ivotni

vij

ek

Pros j

eni

ivotni

vij

ek -- aritmetika sredinaaritmetika sredinaduine ivota lanova neke populaci je ili grupeduine ivota lanova neke populaci je ili grupe

l judi.l judi. Individualni ivotni vijekIndividualni ivotni vijek -- dob ko ju neki dob ko ju neki

po jedinac doivi.po jedinac doivi. Maksimalni ivotni vijekMaksimalni ivotni vijek ±± po jedinci ko ji supo jedinci ko ji su

najdue iv jeli u neko j populaci ji. najdue iv jeli u neko j populaci ji. Oekivana duina ivotaOekivana duina ivota -- bro j godina ko jebro j godina ko je

neka osoba roena odreene godine moeneka osoba roena odreene godine moeoekivati da e doiv jeti (traje od vremenaoekivati da e doiv jeti (traje od vremenaroenja neke dobne skupine do toke u vremenuroenja neke dobne skupine do toke u vremenu

u ko jo j umire 50% lanova promatrane dobneu ko jo j umire 50% lanova promatrane dobneskupine).skupine). Oekivana duina ivota via je u ekonomski Oekivana duina ivota via je u ekonomski

razvi jeni jim zeml jama.razvi jeni jim zeml jama. Uvi jek je oekivana duina ivota ena via nego Uvi jek je oekivana duina ivota ena via nego

oekivana duina ivota mukaraca. oekivana duina ivota mukaraca.



1971. 1981. 1991.

ene: 72,33 74,15 75,95

Mukarci: 65,65 66,64 68,59

Razlika izmeu i M

6,68 7,51 7,36

Oekivano trajanje ivota (u godinama) u trenutkuroenja 1971., 1981. i 1991. god.:

Oekivano trajanje ivota ena je konstantno due.



Pr egled oekivanog tra janja ivota u Hr vatskoj i nekim slinim zemljama (Statistiki ljetopis 1997.):

Drava Godina Mukarci ene

Hrvatska 1991 68,6 76,0

Austrija 1995 73,5 79,7

Belgija 1993 73,0 79,8Bosna iHercegovina

1990 69,7 75,2

eka 1994 69,5 76,6

Finska 1994 72,8 80,2Maarska 1994 64,8 74,2

Makedonija 1990 70,1 74,0

Slovaka 1994 68,3 76,5

Slovenija 1995 70,3 77,8



TIPINE PREDRASUDE OTIPINE PREDRASUDE OSTARENJUSTARENJU ± ± NETONE!!! NETONE!!! ::

Ljudi su to slini ji to su stari ji.Ljudi su to slini ji to su stari ji. Stari l judi postaju senilni.Stari l judi postaju senilni. Starost je doba mira i vedrine.Starost je doba mira i vedrine. Stare l jude ne zanimaju spolni odnosi.Stare l jude ne zanimaju spolni odnosi. Stari l judi su krutih stavova.Stari l judi su krutih stavova. Stari l judi nisu kreativni ni produktivni.Stari l judi nisu kreativni ni produktivni.

Stari l ju

ditek

oue.

Stari l ju

ditek

oue.

Ljudi s godinama postaju udl jivi.Ljudi s godinama postaju udl jivi. Stari l judi su osaml jeni.Stari l judi su osaml jeni. to su l judi stari ji, to su vie religiozni. to su l judi stari ji, to su vie religiozni.

Documents

9 Stari_uvod_demogr (1)