JEDNOMINUTNA BESMISLICAAnthony De Mello S.J.

Ovaj ovjek pria besmislice, rekao je posjetilac nakon to je uo Majstora kako govori.

Uenik ree: I ti bi priao besmislice kad bi pokuavao da iskae neiskazivo.

Kada je posjetilac ovo provjerio kod samog Majstora, dobio je ovaj odgovor: Niko nije izuzet od pri anja besmislica. Velika je nesre a ako ih se pri a sve ano i dostojanstveno.

Majstor u ovim priama nije jedna osoba. On je hinduistiki Guru, zen Roi, taoistiki Mudrac, jevrejski Rabin, hrianski Monah, sufijski Mistik. On je i Lao Ce i Sokrat, Buda i Isus, Zaratustra i Muhamed. Njegovo uenje se moe nai u sedmom stoljeu prije Hrista i u dvadesetom stoljeu nae ere. Njegova mudrost podjednako pripada i istoku i zapadu. Jesu li njegove istorijske anegdote stvarno bitne? Istorija je, na kraju krajeva, zapis pojava, a ne Stvarnosti; doktrina, a ne Tiine.Trebae vam po minuta da proitate svaku od anegdota koje slijede. Vjerovatno e vam Majstorov rijenik biti zbunjujui, nervirajui pa ak i besmislen. Ovo, avaj, nije laka knjiga! Nije napisana da poui, ve da Probudi. Skrivena na njenim stranicama (ne u tampanim rijeima, pa ni u priama, ve u njenom duhu, njenom raspoloenju, njenoj atmosferi) je Mudrost koja se ne moe prenijeti ljudskim govorom. Dok budete itali tampane stranice i borili se sa Majstorovim kriptinim jezikom mogue je da ete ne sumnjajui nabasati na Tihu Nauku koja vreba u ovoj knjizi, i biti Probueni i preobraeni. Ovo je ono to Mudrost znai: Biti promijenjen bez i najmanjeg napora s vae strane, biti preobraen, vjerovali ili ne, prostim buenjem za stvarnost koja nije u rijeima, koja lei izvan domaaja rijei.Ako vam se posrei da budete ovako Probueni, znaete zato je najfiniji jezik onaj koji se ne govori, zato je najfinije djelo ono koje se ne radi i zato je najfinija promjena ona koja nije namjeravana.

Panja: Uzimajte ove prie u malim dozama jednu do dvije. Predoziranje e umanjiti njihovu snagu.

Uenik ree novopridolom u manastir: Moram te upozoriti da nee razumjeti ni rije od onoga to Majstor kae ako ne bude imao ispravan pristup.

Koji je ispravan pristup?

Budi kao uenik koji eli da naui strani jezik. Rijei koje on govori zvue poznato, ali neka te to ne zavara; one imaju potpuno strano znaenje.

Majstor je znao biti vrlo kritian kad je smatrao za potrebno.

Ali na opte udo, niko nikad nije bio ogoren zbog njegovih ukora. Kad su ga jednom upitali o tome, on ree: Zavisi kako se to radi. Ljudi su cvijee: otvoreni i prijemivi za rosu koja lagano pada, a zatvoreni za silovitu kiu.

Dobar nain za otkrivanje vlastitih nedostataka, ree Majstor, je posmatranje onog to te iritira kod drugih.

Jednom je rekao kako je njegova ena ostavila kutiju slatkia na kuhinjsku policu, da bi, sat kasnije, otkrila kako je kutija lagana. Cijeli donji sloj slatkia je nestao, svi su bili uredno spremljeni u papirnatu kesu koja je stajala povrh stvari nove kuharice. Kako nije htjela da je posrami, dobroduna ena je prosto vratila slatkie u kutiju i ostavila ih u ormari gdje nee predstavljati kunju.

Poslije veere kuharica je objavila da naputa posao jo te veeri.

Zato? ta je bilo?, upitao je Majstor.

Neu da radim za ljude koji kradu ono to je ukradeno od njih, bio je njen prkosni odgovor.

Sljedeeg je dana Majstor nastavio s priom o lopovu koji je na vratima sefa koji je htio obiti ugledao ovakav natpis: Molimo vas ne koristite dinamit. Ovaj sef nije zakljuan. Samo okrenite ruicu.

Onog momenta kad je on okrenuo ruicu na njega je pala vrea pijeska, cijela prostorija je osvijetljena a sirene su probudile cijelo susjedstvo.

Kad ga je Majstor posjetio u zatvoru, naao ga je ogorenog: Kako u ponovo vjerovati ijednom ljudskom biu?

Kad se gost dobrovoljno javio da opere sue nakon veere Majstor je rekao: Jesi li siguran da zna prati sue?

ovjek se pobunio rekavi da je prao sue cijelog svog ivota. Majstor ree: Ma ne sumnjam ja uopte u tvoju sposobnost da sue oisti sumnjam jedino u tvoju sposobnost da ga pere.

Ovo je objanjenje kasnije dao svojim uenicima: Postoje dva naina da se pere sue: jedan je da ga se pere kako bi ga se oistilo; drugi je da ga se pere da bi ga se pralo.

To je jo uvijek bilo nejasno, pa je dodao: Prvi nain je mrtav jer dok tvoje tijelo pere sue, tvoj um je fiksiran na cilj da ga se oisti; drugi je iv jer ti je um tamo gdje i tijelo.

Prosvjetljenje, ree Majstor, znai tano znati gdje si u bilo kojem trenutku nimalo lak zadatak!

I onda ispria o svom popularnom prijatelju koji je, ak i u svojim kasnim osamdesetim, bio pozivan na mnoge prijeme. Jednom kad ga vidjee na zabavi upitali su ga na koliko njih je pozvan to vee.

est, ree postariji gospodin, ne podiui pogled sa svoje sveice.

ta to radite? Gledate gdje trebate ii poslije?, upitae ga.

Ne, odgovori dinamini ova. Gledam gdje sam sad.

Majstor je bio alergian na ideologije.

U ratu ideja, rekao je, ljudi su rtve.

Kasnije je objasnio: Ljudi ubijaju radi novca ili radi moi. Ali najbeobzirnije ubice su oni koji ubijaju zbog svojih ideja.

Bilo je vrijeme za predavanje i Majstor je rekao: Kompozitorov genij se moe nai u notama njegove muzike ali analiziranje tih nota nee otkriti njegovu genijalnost. Veliina pjesnika je sadrana u njegovim rijeima ipak, prouavanje njegovih rijei nee otkriti njegovu inspiraciju. Bog se otkriva u stvaranju ali analizirajte stvaranje

detaljno koliko elite, pa opet neete nai Boga, nita vie nego to ete nai duu pomnim ispitivanjem svoga tijela.

Kad je bilo vrijeme za pitanja neko upita: Kako emo onda nai Boga?

Gledanjem stvaranja, a ne njegovim analiziranjem.

A kako treba gledati?

Seljak poe da nae ljepotu u smiraju sunca, ali sve to nae su sunce i oblak i nebo i zemljin horizont sve dok ne shvati da ljepota nije stvar ve poseban nain gledanja. Uzalud ete traiti Boga sve dok ne shvatite da se Bog ne moe vidjeti kao stvar; potrebno ga je gledati na poseban nain slino djeci iji pogled nije iskrivljen unaprijed pripremljenim doktrinama i vjerovanjima.

Otac jedne od uenica je upao u salu za predavanja gdje je Majstor govorio.

Ignoriui sve prisutne povikao je na svoju ker: Napustila si univerzitetsku karijeru da bi sjedila do nogu ove budale! emu te je on nauio?

Ona je ustala, smireno je izvukla svog oca napolje i rekla: Boravak kod njega me je nauio neemu emu ni jedan univerzitet nije mogao da te se ne bojim i da me ne postidi tvoje sramotno ponaanje.

ta je ovjeku potrebno da se prosvijetli?, upitao je jedan od uenika.

Uitelj ree:Mora otkritita je to to padne u vodui ne zatalasa je;kree se kroz drveebez zvuka;ue u poljea ne povije nijednu vlat trave.

Nakon sedmica besplodnog razmiljanja, uenik ree: Kakva je to stvar?

Stvar?, ree Majstor. Ali to uopte nije stvar.

Dakle, to je nita?

Moglo bi se tako rei.

Pa kako onda da ga traimo?

Zar sam ti rekao da ga trai? To se moe nai ali se ne moe traiti. Trai i promait e.

Majstor je uo jednu glumicu kako razgovara o horoskopima za veerom.

Nagnuo se k njoj i rekao: Ne vjerujete valjda u astrologiju?

Pa, odgovori ona, Ja u sve vjerujem pomalo.

Neko je upitao Majstora vjeruje li u sreu.

Naravno, odgovori on sa sjajem u oku, Kako bi inae ovjek objasnio uspjeh onih koje ne voli?

Majstor nije tedio one koji su se preputali samosaaljenju i ogorenosti.

Nije nita ako vam je nanesena nepravda, rekao je, osim ako insistirate da to pamtite.

Majstor je jednom ispriao priu o eni koja se poalila policiji da je bila silovana.

Opiite ovjeka, rekao je policajac.

Pa, za poetak, bio je idiot!

Idiot gospoo?

Da. Nita nije znao pa sam mu morala pomagati!

To je zvualo manje zabavno kad je Majstor dodao: Svaki put kad se uvrijedite naite kako ste pomogli onom ko vas je uvrijedio.

To je podiglo buru negodovanja, pa je dodao: Moe li vas iko uvrijediti ako odbijete da budete uvrijeeni?

Kad su ga upitali kako treba koristiti Pismo, Majstor je ispriao kako je nekad bio uitelj u koli i kako je postavio pitanje svojim uenicima: Kako biste odredili visinu zgrade uspomo aneroid barometra?

Jedan bistri djeko je odgovorio: Spustio bih barometar na uetu i onda izmjerio ue.

Snalaljiv u svom neznanju, bio je Majstorov komentar.

Tada je dodao: Takva je snalaljivost onih koji koriste mozak da bi razumjeli Pismo koje se moe razumjeti mozgom taman koliko i smiraj sunca ili okean ili apat nonog vjetra u drveu.

Ljudi se ne ele odrei svojih ljubomora, tjeskoba, gorine i krivice, jer ih te negativne emocije snabdijevaju stimulansima osjeajem da su ivi., rekao je Majstor.

I ilustrovao je to:

Lokalni potar je poao preicom kroz livadu na svom biciklu. Na sredini puta primijetio ga je bik i poganjao ga. Jadnik je jedva stigao do ograde.

Zamalo da te stigne, zar ne?, rekao je Majstor koji je posmatrao tu scenu.Da, rekao je stari ovjek, dahui, Svaki put me zamalo stigne.

Naunik je doao da prigovori da je Majstorov prezir prema pojmovima u za razliku od bespojmovnog znanja nije fer prema nauci.

Majstor se muio da mu objasni da je on prijatelj nauke. Ali, rekao je, bolje bi bilo da vae poznavanje vae supruge ide dalje od naunog pojmovnog znanja!

Kasnije, u razgovoru s uenicima, bio je jo otriji. Pojmovi definiu, rekao je. Definisati znai unititi. Pojmovi seciraju Stvarnost. A ono to secirate ubijate.

Jesu li onda pojmovi potpuno beskorisni?

Ne. Secirate li ruu dobiete korisne informacije i nimalo znanja o rui. Postanete li uenjak, imaete mnogo informacija i nimalo znanja o Stvarnosti.

Majstor je tvrdio da svijet koji veina ljudi vidi nije svijet Stvarnosti, ve svijet koji stvara njihova glava.

Kad je jedan uenjak (intelektualac) doao da to ospori, Majstor je postavio dva tapia na pod, u obliku slova T i upitao: ta vidite ovdje?

Slovo T, odgovori uenjak.

Ba kako sam i mislio, ree Majstor. Slovo T ne postoji; to je simbol u vaoj glavi. Ovdje imate dvije odlomljene granice u obliku tapia.

Kad govorite o Stvarnosti, ree Majstor, pokuavate smjestiti neizrecivo u rijei, tako da e vae rijei sigurno biti pogreno protumaene. Tako ljudi koji itaju iskaz Stvarnosti zvani Pisma postaju glupi i okrutni jer ne slijede zdrav razum ve ono to misle da Pisma govore. Za ilustraciju je imao savrenu usporedbu:

Seoski kova naao je egrta voljnog da naporno radi za malu platu. Odmah ga je poeo poduavati: Kad izvuem kovinu iz vatre, poloiu je na nakovanj; i kad klimnem glavom ti udri po njoj ekiem. egrt je uinio tano ono to je mislio da mu je reeno. Sljedeeg dana on je bio seoski kova.

Ueniku koji se bojao da e pogrijeiti, Majstor ree:

Oni koji ne ine greke ine najveu moguu greku ne pokuavaju nita novo.

Reci mi, ree ateist, Da li stvarno ima Boga?

Majstor ree: Ako eli da budem potpuno iskren prema tebi, neu ti odgovoriti.

Kasnije su uenici zahtijevali da znaju zato mu nije odgovorio.

Zato to se na njegovo pitanje ne moe odgovoriti, ree Majstor.

Dakle ti si ateist?

Naravno da nisam. Ateist grijei poriui ono o emu se nita ne moe izrei.

Nakon to je dozvolio da se to malo slegne, dodao je: A teist grijei potvrujui to.

U emu je tajna tvoje smirenosti?

Majstor ree: U svesrdnoj saradnji sa neizbjenim.

Majstor i uenik naioe na slijepca koji je sjedio na ploniku i prosio.

Majstor ree: Daj ovjeku milostinju.

Uenik spusti novi u prosjakov eir.

Majstor ree: Trebao si dodirnuti svoj eir u znak potovanja.

Zato?, upita uenik.

To uvijek treba initi kad se daje milostinja.

Ali ovjek je bio slijep.

Nikad se ne zna, ree Majstor. Moda je bio varalica.

Manastir je postajao tijesan i bila je potrebna vea zgrada, pa je trgovac napisao ek na milion dolara i stavio ga pred Majstora, koji ga je podigao i rekao, Vrlo dobro. Prihvatiu ga.

Trgovac je bio nezadovoljan. Bila je to velika svota novca a Majstor mu se nije ni zahvalio.

Tu ima milion dolara, rekao je.

Da. Primijetio sam.

Iako sam ja imuan ovjek, milion dolara je mnogo novca.

Hoete li se da vam se zahvalim za to?

Trebali biste.

Zato? Davalac bi trebao biti zahvalan, ree Majstor.

Majstorov odnos prema drutvenoj slubi je bio zbunjujui. Nekad je u potpunosti bio za to. Nekad se inilo da mu je svejedno.

Objanjenja koja je nekad davao za ovu nedosljednost su bila podjednako zagonetna.Rekao je:

Onaj koji eli initi dobro mora pokucati na vrata.

Za onog koji voli, vrata su uvijek otvorena.

Turista ree: Ljudi u vaoj zemlji su siromani. Ali nikad ne izgledaju obuzeti mislima.

Majstor ree: To je zato to nikad ne gledaju na sat.

Uenik je morao pohitati kui kad je uo da mu je kua izgorjela.

Bio je star ovjek i svako je suosjeao s njim po njegovom povratku. Sve to je Majstor rekao bilo je: Ovo e olakati umiranje.

Prosvijetljena osoba, ree Majstor, je ona koja vidi da je sve na svijetu savreno ba onakvo kakvo jeste.

A ta je s naim batovanom?, upita neko. Je li i on savren?

Manastirski batovan je bio grbav.

Za ono to treba da bude u ivotu, ree Majstor, batovan je savren grbavac.

Ideja da je sve na svijetu savreno bila je vie nego to su uenici mogli prihvatiti. Zato ju je Majstor iznio u pojmovima koje su mogli shvatiti. Bog tka savrene are nitima naih ivota, ree on, ak i sa naim grijesima. Razlog zbog kojeg to ne moemo vidjeti je to gledamo sa stranje strane tapiserije.

I jo saetije, Ono to je nekima sjajni kamen, draguljar prepoznaje kao dijamant.

Uenike je pogodilo kad su vidjeli kako se majstorovim uenjima izruguju u nacionalnom magazinu.

Majstor nije bio uznemiren. Moe li ita biti stvarno istinito, rekao je, ako se niko tome ne smije?

U svojim mlaim danima Majstor je bio politiki aktivista i vodio je protestni mar protiv vlade. Hiljade su ljudi napustile domove i poslove da bi se pridruili demonstracijama.

Mar tek to je poeo kada je on sve otkazao. To naprosto ne moe uiniti; ovaj mar je planiran mjesecima i mnogo je kotao ljude. Optuie te za nedosljednost, rekli su njegovi uznemireni sljedbenici.

To nije dirnulo majstora. Ja nisam posveen dosljednosti, rekao je, ve Istini.

Majstor je nauavao da je jedan razlog to su ljudi tako nesretni to to misle da nema nieg sto ne mogu promijeniti.

Osobito je uivao u prii o ovjeku koji kae trgovcu: Ovaj tranzistor koji ste mi prodali ima izvanredan kvalitet zvuka; ali hou da ga zamijenim za neki sa boljim programima.

Za im traga?

Za mirom, ree posjetilac

Onima koji hoe da zatite svoj ego istinski mir donosi samo uznemirenje.

A jednoj religioznoj grupi koja je dola da bulji u njega i da trai blagoslov, rekao je sa eretskim osmijehom: Neka vas mir Boiji uvijek uznemiruje!

Kad se vratio s puta Majstor je ispriao jedno iskustvo za koje je smatrao da je parabola o ivotu:

Za vrijeme jedne pauze otetao je do jednog finog restorania. Bilo je tamo ukusnih supa i ljutih karija i svakojakih primamljivih jela.

Naruio je supu.

Jeste li vi iz autobusa?, upitala je gazdarica. Majstor klimnu glavom.

Ne moe supa.

Ljuti kari sa riom?, upita Majstor zbunjeno.

Ne ako ste iz autobusa. Moete dobiti sendvie. Trebalo mi je cijelo jutro da pripremim tu hranu a vi nemate vie od deset minuta da je pojedete. Neu vam dati da jedete hranu u kojoj nemate vremena uivati.

Nije bilo nieg pompeznog u vezi majstora. Divlji, neobuzdani smijeh razlijegao se svaki put kad je govorio, na zaprepatenje onih koji su svoju duhovnost i sebe same drali uzvienim.

Jedan razoarani posjetilac ree: Taj ovjek je klaun!

Ne, ne, ree uenik. Pogreno ste razumjeli: klaun vas navodi da se smijete njemu, Majstor vas navodi da se smijete sebi.

Kako ovjek da naui uzdati se u Provienje?

Uzdanje u Provienje, ree Majstor, je kao kad uete u skupi restoran bez pare u depu i pojedete gomile ostriga nadajui se da ete nai biser kojim ete platiti raun!

Uenike je zaprepaivalo kolikoje Majstor malo vanosti pridavao oboavanju.

Naite si objekt potovanja, govorio je on, i pobono ete se udaljiti od onog to je sutinski bitno svjesnosti koja vodi k ljubavi.

I u svoju odbranu je naveo Isusov prezir prema onima koji su vikali: Gospode, Gospode, a bili nesvjesni zla koje su inili.

Jednom je dao bananu jednom posjetiocu prepunom potovanja koji je taj poklon toliko cijenio da nije znao ta e s njim.

Kad su Majstoru rekli za to on je, sebi svojstveno, rekao: Recite glupanu da je pojede.

Skoropridoli uenik ree jednom sa vie iskustva: Kako to da dobijam tako malo od ivjenja s Majstorom?

Je li to moda zato to si doao da se od njega ui duhovnosti?

A zato si, ako smijem pitati, ti doao?

Da ga vidim kako vezuje sandale!

Bilo je uivanje gledati Majstora kako izvodi i najjednostavnije stvari kako sjedi ili eta ili ispija olju aja ili tjera muhu. U svemu to je inio bilo je ljepote zbog koje je izgledalo da je u skladu s Prirodom, kao da njegova djela nisu bila njegova, ve proizvod Univerzuma.

Jednom kad je primio paket, uenici su ga, oarani, gledali kako s potovanjem rasplie kanap, odmotava papir i uzima sadraj paketa kao da je paket bio ivo bie.

Religiozna ena ree Majstoru da je to jutro bila na ispovijedi.

Ne mogu zamisliti da bi ti poinila teak grijeh, ree Majstor. ta si ispovijedila?

Pa, bila sam suvie lijena da odem na misu jedne nedjelje, i jednom sam psovala batovana. A jednom sam svekrvu izbacila iz kue na itavu sedmicu.

Ali to je bilo prije pet godina, zar ne? Sigurno si bila na ispovijedi otad.

Jesam. Ali ispovijedam to svaki put. Prosto se volim sjetiti toga.

Jednog ete dana shvatiti da tragat za onim to ve imat, ree Majstor vrijednom ueniku.

Pa zato to onda sad ne vidim?

Zato to pokuava.

Zar se onda ne smijem truditi?

Ako se opusti i da mu vremena, samo e ti se objaviti.

Za ljude koji su ivjeli u vrlini kako bi zadobili Boije prijateljstvo ili naklonost, Majstor je govorio ovo:

Velika masa ljudi uestvovala je u nagradnom natjeaju koji je organizovao proizvoa sapuna, a u kojem je nagrada bila Kadilak.

Pitali su ih: Zato volite sapun Nebeski Miris?

Jedna je ena poteno odgovorila: Jer bih voljela posjedovati Kadilak.

Ve sam etiri mjesea s tobom i jo mi nisi dao nikakav metod ili tehniku.

Metod?, upita Majstor. Za ta ti, pobogu, treba metod?

Da zadobijem unutranju slobodu.

Majstor se valjao od smijeha. Trebae ti zaista velika vjetina da se oslobodi uspomo zamke zvane metod, rekao je.

Kad je jedan uenik prigovorio da Majstorovoj duhovnosti treba obnavljanje, Majstor se glasno nasmijao. Tada je ispriao priu o studentu koji je rekao: Zar nemate nekih novijih knjiga o anatomiji? Ove su stare bar deset godina.

Prodavac knjiga mu ree: Pazi sinko, u zadnjih deset godina nijedna kost nije dodata ljudskom tijelu.

Niti je, doda Majstor, bilo kakvih dodataka ljudskoj prirodi u zadnjih deset hiljada godina.

Majstor je jednom zadao zagonetku: ta umjetnik i muziar imaju zajedniko sa mistikom?

Svi su se predali.

Uvid da najfiniji govor ne dolazi od jezika, ree Majstor.

Majstor je iao niz ulicu kad je neki ovjek izletio kroz vrata i njih se dvojica snano sudarie.

ovjek je bio van sebe od gnjeva i eksplodirao je sipajui uvrede. Majstor se malo nakloni, prijatno se nasmija, i ree: Prijatelju moj, ja ne znam koji je od nas odgovoran za ovaj susret, ali nemam namjeru da traim vrijeme na istragu. Ako sam ja naletio na tebe, molim te oprosti mi; ako si ti naletio na mene, nema veze.

Tada se, uz jo jedan osmijeh i naklon, udalji.

Majstor ree slikaru: Da bi bio uspjean, svaki slikar mora provesti sate u neumornom trudu i naporu.

Nekima e biti dano da se oslobode ega dok slikaju. Kad se to dogodi, raa se remek-djelo.

Kasnije, jedan uenik upita: Ko je Majstor?

Majstor odgovori: Bilo ko kome je dano da se oslobodi od ega. ivot te osobe je tad remek-djelo.

Majstor je uvijek nauavao da je Istina pred naim oima i da je ne vidimo jer nam nedostaje perspektiva.

Jednom je poveo uenika na put po planini. Kad su bili na pola puta uz planinu, ovjek je pogledao dole i prigovorio: Gdje je taj predivni krajolik o kojem uvijek govori?

Majstor se naceri: Stoji na njemu, to e i vidjeti kad doemo do vrha.

Gdje u nai dostojnog Majstora kad se vratim u svoju zamlju?

Nijednog trenutka nisi bez njega.

Uenik je bio zbunjen.

Samo posmatranje tvojih reakcija na sve pticu, list, suzu, osmijeh pretvara sve u tvog Majstora.

Majstor svakako nije mnogo drao do etikete i manira ali u njegovom odnosu prema drugima bilo je uvijek prirodne ljubaznosti i blagosti.

Jedan je mladi uenik jednom bio vrlo nepristojan prema saobraajnom policajcu dok je jedne veeri vozio Majstora kui. U svoju odbranu rekao je: Radije u biti ono to sam i dati ljudima do znanja kako se osjeam. Ljubaznost nije nita doli zrak.

Istina, ree Majstor prijatno, ali zrak je ono to je u automobilskim gumama i vidi kako ublaava dombe.

Rijetko je Majstor bio tako rjeit kao kad je upozoravao na zaaravajuu mo rijei:

uvajte se rijei, govorio je, im odvratite pogled one e poeti vlastiti ivot; zasljepljivae, oaravae, zastraivae odvui e vas stranputicom od stvarnosti koju predstavljaju navee vas da vjerujete da su stvarne.

Svijet koji vidite nije Kraljevstvo koje vide djeca vee iscjepkan svijet, razbijen u hiljadu komadie rijeju... To je kao kad bi ste vidjeli kako se svaki okeanski talas odvaja od okeana.

Kad se rijei i misli utiaju Univerzum procvjeta stvaran i cio i jedan i rijei postaju ono to su uvijek i trebale biti: notni zapis ne muzika, meni ne hrana, putokaz ne kraj puta.

Jednom kad je Majstor govorio o hipnotikoj moi rijei neko iz pozadine povika: Pria besmislice! Ako kaem Bog, Bog, Bog, hoe li me to uiniti boanskim? A ako kaem Grijeh, Grijeh, Grijeh, hoe li me to uiniti zlim?

Sjedi, kopile jedno!, ree Majstor.

ovjek se toliko razbjesnio da mu je trebalo vremena da povrati govor. Tada je prosuo kiu uvreda na Majstora.

Majstor, pokajniki, re2: Oprostite gospodine, zanio sam se. Istinski se izvinjavam za svoju neoprostivu omaku.

ovjek se odmah smiri.

Pa, eto vam odgovora: trebala je samo jedna rije da pobjesnite i jo jedna da vas smiri., ree Majstor.

Guverner je napustio svoju uzvienu slubu i doao Majstoru traei pouku.

ta hoete da vas nauim?, ree Majstor.

Mudrost., bi odgovor.

E moj prijatelju! Kako bih to rado uinio da nije jedne velike prepreke.

Koje?

Mudrost se ne moe pouavati.

Znai ovdje nita ne mogu da nauim.

Mudrost se moe nauiti. Ali se ne moe pouavati.

Neki uenici su bili na ekskurziji na snijegom okovanoj planini. Svuda je vladala kosmika tiina. Htjeli su vidjeti ima li ikakvih zvukova tokom noi pa su pritisnuli dugme za snimanje na kasetofonu, ostavili ga na ulazu u ator i otili na spavanje.

Vratili su se u manastir i pustili traku. Ni zvuka; potpuna, nepomuena tiina.

Majstor, koji je sluao traku, ubaci: ujete li?

ujemo li ta?

Harmoniju galaksija u pokretu., ree Majstor.

Uenici se zaueno pogledae.

Privrenost iskrivljuje nau percepciju to je bila esta tema Majstorovih diskusija.

Jednom je uenike zabavio savren primjer toga kad su uli Majstora kako pita majku: Kako ti je ker?

Moja mila ker! Kako je sretna! Ima tako divnog mua! Dao joj je auto, sav nakit koji eli, poslugu. Donosi joj doruak u krevet i ona ne mora ustajati do podneva. Kakav princ!

A sin?

O, jadnik! Kakvom gujom se oenio! Dao joj je auto, sav nakit koji eli i vojsku slugu. I ne ustaje iz kreveta do podneva! Nee ni doruak da mu spremi!

Svi su priali o religioznom ovjeku koji je izgubio ivot u masovnom samoubistvu.

Iako niko u manastiru nije odobravao njegov postupak, neki su se divili njegovoj vjeri.

Vjeri?, ree Majstor.

Pa, imao je hrabrost svojih uvjerenja, zar ne?

To je bio fanatizam, ne vjera. Vjera pak zahtjeva jo veu hrabrost: da se preispitaju vlastita uvjerenja i da se odbace ako se ne uklapaju u injenice.

Kad je Majstor bio jo djeak u koli, jedan kolega iz razreda ga je bio osobito okrutan prema njemu.

Sada, stariji i raskajan, doao je u manastir gdje su ga primili otvorenih ruku.

Jednom je pomenuo svoje nekadanje okrutno ponaanje ali se inilo da ga se Majstor ne sjea.

Posjetilac ree: Zar se ne sjea?

Majstor ree: Jasno se sjeam kako sam to zaboravio? I obojica se prepustie nevinom smijehu.

Majka je upitala kad bi trebala poeti s obrazovanjem svog djeteta.

Koliko joj je godina?, upita Majstor.

Pet.

Pet! Pohitaj kui! Ve kasni pet godina!

Kad je Majstor uo da je susjednu umu unitio poar, okupio je svoje uenike. Moramo ponovo posaditi kedre., rekao je.

Kedre?, uzviknu jedan uenik u nevjerici. Ali njima treba dvije hiljade godina da narastu!

U tom sluaju, ree Majstor, nemamo ni minute za gubljenje. Moramo odmah krenuti.

Prijatelj upita studenta sa univerziteta: Zbog ega ide kod Majstora? Hoe li ti on pomoi da zaradi za ivot? (engleska fraza doslovno znai zaraditi ivot)

Ne, ali zahvaljujui njemu znau ta da radim sa ivotom kad ga zaradim., bio je odgovor.

Vae religiozne voe su jednako slijepi i zbunjeni kao i vi., ree Majstor. Suoeni sa ivotnim problemima sve to mogu smisliti su odgovori iz Knjige. Ali ivot je prevelik da bi stao i u jednu knjigu.

Kao ilustraciju je naveo silediju koji je rekao: Ovo je pljaka! Dajte mi novac ili...

Ili ta?

Nemojte me zbunjivati. Ovo mi je prvi posao.

Kako Majstor objanjava zlo u svijetu?, upitao je posjetilac.

Jedan uenik odgovori: Ne objanjava ga. Previe je zauzet poduzimajui neto oko toga.

Drugi ree: Ljudi se stalno bore sa svijetom ili im je dosadan. Majstor je oaran onim to vidi kao predivno, krasno, nepojmljivo.

Propovjednik je bio nairoko priznat zbog svoje rjeitosti. Ali svojim prijateljima je priznao da njegov rjeiti govor nikad nije imao efekat Majstorovih nenakienih kazivanja.

Nakon to je sa Majstorom ivio nedjelju dana, tano je znao zato.

Kad on govori, ree propovjednik, njegov govor utjelovljuje tiinu. Moj govor, avaj, utjelovljuje misao.

Majstor je izuzetno potovao ljudsko tijelo. Kad mu je uenik rekao kako je to samo zemljani sud, Majstor je zaneseno citirao pjesnika Kabira:

U ovom zemljanom sudunalaze se kanjoni i masivi Himalaja;tu je sedam morai hiljadu miliona galaksija;i muzika sferai izvor vodopadai rijeka.

Kad je Majstor sreo grupu uitelja govorio je dugo i ivo jer je i sam bio uitelj. Problem s uiteljima, ree on, je da oni stalno zaboravljaju da cilj obrazovanja nije uenje ve ivot.

Ispriao je kako je jednom vidio djeaka kako peca na rijeci.

Zdravo! Lijep dan za pecanje!, ree on momiu.

Da, bjee odgovor.

Malo kasnije Majstor ree: Zato danas nisi u koli?

Pa, gospodine, kako i sami rekoste lijep je dan za pecanje.

I ispriao je o kolskom izvjetaju svoje keri: Mina je jako dobar ak. Bila bi jo bolja da joj napredak ne ometa ista ivotna radost.

Majstor je volio pokazivati kako je priroda proeta svetou. Jednom je sjedio u bati kad je uzviknuo:

Vidite onu sjajno-plavu pticu na grani onog drveta kako skakue gore dole, gore dole, ispunjavajui svijet svojom melodijom, naputajui sebe da se preda bezrezervnom uivanju (radosti) jer nema pojma o sutra.

Zakon je izraz Boije svete volje i kao takav se mora potovati i voljeti., ree propovjednik pobono.

Gluposti, ree Majstor. Zakon je nuno zlo i kao takav mora biti sveden na minimum. Pokaite mi onog koji voli zakon i ja u vam pokazati tvrdoglavog tiranina.

Jednom je ispriao o svojoj sestri koja se umorila od guranja kolica za bebu, pa je u njih ugradila motor. Tada je na scenu stupila policija. Prvo su rekli da ta kolica mogu ii tri milje na sat pa spadaju u klasu vozila sa vlastitim pogonom. Zbog toga bi majka morala da nabavi registarske tablice, svjetla i konice; i kao krunu svega, vozaku dozvolu!

Majstor je ispriao o astronautu koji se vratio sa puta oko zemaljske kugle na kojem je petsto puta obiao Zemlju. Kad su ga pitali kako je, odgovorio je: Iscrpljeno! Koliko sam samo puta morao obaviti jutarnje, podnevne, veernje i none molitve koje propisuje moja religija!

Za Majstora sva pravila, kako god sveta bila, imala su samo funkcionalnu vrijednost, i morala su se pokoravati Stvarnosti koja je jedina bila Vrhovni Zakon.

Kad je njegova ki tinejderka, pratei modu, htjela obui haljinu bez ramena, njena majka je mislila da je premlada za takvu odjeu. Usijana rasprava se otegla danima.

Kad su se konano obratile Majstoru, on je rekao: Neka je isproba. Ako ostane na njoj dovoljno je stara da je nosi.

ovjek je bio religiozni pisac i zatraio je rijei mudrosti. Majstor ree:

Neki ljudi piu da zarade za ivot; drugi da podijele svoja otkria ili da pokrenu pitanja koja e progoniti itaoce; dugi opet da bi razumjeli vlastitu duu.

Niko od njih nee potrajati. To pripada onima koji piu samo zato to bi eksplodirali kad ne bi pisali.

Dodao je: Ovi pisci izraavaju boansko ma o emu pisali.

Kad su ga upitali kakav je osjeaj biti prosvijetljen, Majstor je rekao: To je kao kad odete u divljinu i iznenada osjetite da vas se posmatra.

Ko vas posmatra?

Kamenje i drvee i planine.

Jeziv osjeaj.

Ne, utjean. Ali poto je nepoznat, ovjek osjea nagon da pohita nazad u uobiajeni svijet ljudi njihovu buku, njihove rijei, njihov smijeh koji nas je odvojio od Prirode i Stvarnosti.

Upitan da li su ga ikad obeshrabrili mali rezultati njegovih napora, Majstor je ispriao priu o puu koji se poeo penjati na trenjino drvo jednog hladnog, vjetrovitog, kasnog proljetnog dana.

Vrapci sa susjednog drveta su se smijali na njegov raun. Jedan je preletio do njega i rekao: Hej glupane, zar ne zna da nema treanja na ovom drvetu?

Malia je odgovorio bez zaustavljanja: Bie kad se popnem.

Uenik je bio podloan dugim napadima depresije. Moj doktor insistira da uzimam ljekove kako bih otklonio depresiju., rekao je.

Pa zato to onda ne radi?, ree Majstor.

Jer bi mi mogli otetiti jetru i skratiti ivot.

Majstor ree: Da li bi radije imao zdravu jetru nego dobro raspoloenje? Jedna godina ivota vrijedi vie nego dvadeset godina hibernacije.

Kasnije je rekao uenicima: Sa ivotom vam je kao sa priom; nije vano koliko je dug ve koliko je dobar.

Jednog dana je Majstor rekao: Dobra djela uinjena nesvjesno su bolja od onih namjernih.

Ovo je potaklo bujicu pitanja pa se Majstor brzo sklonio ustranu kako je uvijek inio kad bi prosudio da jo nije dolo vrijeme da im odgovori.

Jednom su svi otili na koncert svjetski poznatog pijaniste. Majstor, apui, ree svom susjedu: Kretanje prstiju te ene po klavijaturi je neto to ne moe biti voljno. Tako kvalitetan rad se mora prepustiti nesvjesnom.

Da li te ikad raduje da vidi plodove svojih napora?

Koliko se alat raduje kad vidi ono to je napravila ruka?

Jednog posjetioca u manastiru naroito se dojmilo neto to je nazvao Majstorov sjaj. Jednom kad je sreo starog Majstorovog prijatelja, pitao ga je postoji li objanjenje za to.

Prijatelj ree: Recimo ovako: ivot je Misterija. Smrt je klju koji je otkljuava. Onog momenta kad okrenete klju, zauvijek iezavate u Misteriji.

Moramo li ekati do smrti da okrenemo klju?, ree posjetilac.

Ne! Moete ga okrenuti sada kroz Tiinu i rastvoriti se u Misteriji. Tada ete i vi zasijati kao i Majstor.

Neko je upitao Majstor za znaenje fraze koju je uo: Prosvijetljena osoba putuje bez kretanja.

Majstor ree: Sjedite kraj svog prozora svakog dana i posmatrajte stalnu promjenu krajolika u svom dvoritu dok vas Zemlja nosi na svom godinjem putovanju oko Sunca.

Oaran, uvi Majstora kako melodinim glasom pjeva stihove na Sanskrtu, jedan prouavalac Sanskrta ree: Oduvijek sam znao da na Zemlji nema takvog jezika kao to je Sanskrt za izraavanje boanskog.

Ne budali, ree Majstor. Jezik boanskog nije Sanskrt ve Tiina.

Majstora je nasmijavalo lano samo-omalovaavanje koje ljudi prodaju pod poniznost. Evo jedne parabole koju je ispriao svojim uenicima:

Dvojica ljudi otila u crkvu da se mole, svetenik i crkvenjak. Svetenik se poeo biti po prsima i, zanesen, zavikao: Ja sam najnii od svih ljudi, Gospode, nedostojan tvoje milosti! Ja sam nitavilo, jedno nita smiluj mi se.

Nedaleko od svetenika bio je crkvenjak, koji se u izljevu gorljivosti, takoe tukao po prsima i vikao: Smiluj se Gospode! Ja sam grenik, jedno nita.

Svetenik se uznosito okrenuo. Ha!, ree on. Vidi ko za sebe tvrdi da je nita!

Navedite jedan praktian, obian efekat duhovnosti, ree skeptik koji je bio spreman za raspravu.

Evo jednog, ree Majstor. Kad te neko uvrijedi, moe uzdii svoje raspoloenje uzdii do visina koje uvrede ne mogu dosei.

Zato Zato Zato?, bunio se uenik kad je, na njegovo zaprepatenje, Majstor insistirao da on napusti manastir, jedva dvadeset i etiri sata nakon to je u njega primljen.

Jer ti ne treba Majstor. Ja ti mogu pokazati putali samo ti moe da ga pree.Ja ti mogu pokazati vodu,samo ti moe da je popije.Zato bi ovdje traio vrijemezagledan u mene blistavim pogledom?Zna put. Hodaj!Eno ti vode. Pij!

Grupa hodoasnika odlui da ukljui u svoj pohod i posjetu Majstoru. Kad su bili s njim, zatraili su od njega rije religiozne mudrosti.

Majstor, koji je oas prepoznavao ljude koji se bave religijom, ree: Shvatite da uopte niste duhovni.

Nimalo zadovoljni ovom uvredom njihovog ega, zatraili su objanjenje. Majstor ree:

Zec i lav jednom uetae u restoran.

Svi u restoranu zastae da ih vide. Nisu mogli vjerovati onome to su vidjeli.

Zec ree konobaru: Salatu, molim bez zaina.

A va prijatelj?, ree konobar, ta da donesem njemu?

Nita.

Hoete rei da lav nije gladan?

Zec pogleda konobara u oi i ree: Da je on lav, mislite li da bi sjedio ovdje? On je prevarant!

Radoznali uenik ree: Daj nam znak po kome emo znati kad je neko prosvijetljen.

Majstor ree: Evo vam jedan znak. Uhvatite sebe kako se pitate: Jesam li ja lud, ili su to svi ostali?

U pogledu propovjednika i svetenika Majstor je uvijek poticao ljude da gledaju na sposobnost a ne na tvrdnje.

Dvoje turista se pribliavalo Honolulu-u, ree on, i poee raspravljati kako se ispravno izgovara ime Hawaii. Jedan ree da treba rei Hawaii, a drugi da je ispravno Havaii.

Prvo to su uinili po slijetanju bilo je da se obrate uroeniku. Aloha! Kako vi izgovarate ime otoka: Hawaii ili Havaii?

Havaii, ree uroenik.

Hvala vam.

A very varm velcome to both of you, ree uroenik. (nije znao izgovoriti w)

ta je Majstorov posao?, ree posjetilac sveanog lica.

Da ui ljude da se smiju, ree Majstor smrknuto.

Drugom prilikom izjavi:

Kad ste sposobni da se smijete u lice ivotu postajete vladar svijeta ba kao i osoba koja je spremna umrijeti.

Kako se moe prepoznati prosvjetljenje?

Po tome da kad vidi zlo kao zlo prosvijetljena osoba ga ne moe initi, ree Majstor.

I doda: A ne moe biti ni iskuan. Svi ostali su varalice.

Tada ispria priu o krijumaru koji je, u strahu od policijskih racija, otiao vrlo svetom monahu da ga moli da sakrije neto od svoje krijumarene robe u njegovom manastiru, jer u njega, zbog njegove reputacije, niko nee posumnjati.

Monah se ljutito povukao i zahtijevao da taj ovjek odmah napusti manastir.

Dau vam sto hiljada dolara za va dobrotvorni rad, ree krijumar.

Monah je vrlo kratko oklijevao prije nego je rekao ne.

Dvjesto hiljada. Monah je i dalje odbijao.

Petsto hiljada. Monah je zgrabio tap i povikao: Izlazi odmah. Previe se pribliava mojoj cijeni.

Samo bi budalasta osoba oklijevala da se odrekne svega u zamjenu za Istinu, ree Majstor.

I ispria im sljedeu parabolu:

U vrijeme naftnog buma u malom gradu u unutranjosti zemljoposjednici su rado prodavali svaku kvadratnu stopu zemlje naftnim kompanijama u zamjenu za bogatstvo.

Jedna je gospoa odbijala da proda zemlju po bilo kojoj cijeni.

Ponude su astronomski rasle dok jedna naftna kompanija ne izjavi da je spremna platiti bilo koju cijenu koju ona odredi. Ona se i dalje odupirala, pa je jedan uznemireni prijatelj zahtijevao da zna zato. Starica ree: Ne vidi li da ako prodam, izgubiu svoj jedini izvor prihoda.

Ja sam imuan, ali se osjeam bijedno. Zato?

Jer previe vremena provodi zaraujui, a premalo volei, ree Majstor.

Majstor je pouavao da promjena, ak i promjena nabolje, uvijek ima i sporedne efekte koje treba dobro ispitati prije nego se zatrai promjena: pronalazak baruta je donio zatitu od divljih zvijeri ali i moderne ratove. Automobil je donio brzinu i zagaenje atmosfere. Moderna tehnologija spaava ivote i ini naa tijela mlitavim.

Bio jednom ovjek, ree on, koji je imao zlatan pupak zbog kojeg se neizmjerno sramio, jer svaki put kad je iao na tuiranje ili plivanje bio je predmetom ale drugih ljudi. Molio se i molio da mu se pupak promijeni i jedne noi usni kako ga je aneo odarafio, i ostavivi ga na stolu, nestao. Kad se ujutro probudio, vidio je da je san bio istinit na stolu je leao zlatni pupak. ovjek je skoio u ekstazi i njegov pupak otpade!

Filozof upita: Koja je svrha stvaranja?

Voenje ljubavi, ree Majstor.

Kasnije ree svojim uenicima:Prije stvaranja bijae ljubav.Poslije stvaranja ljubav se vodi.Kad se ljubav dovri, stvorenje e prestati postojati,a ljubav e biti zauvijek.

Jednoga dana, kad razgovor okrenu na temu moderne tehnologije, Majstor ispria o svom prijatelju koji je htio kod svoje djece pobutiti ljubav prema muzici. Stoga im je kupio klavir.

Kad se te veeri vratio kui naao ih je kako zaueno posmatraju klavir. Kako se, upitae ga, ovo ukljuuje?

Kad je bio mlad Majstor je dosta putovao po svijetu. Bio je u angajskoj luci u Kini, kad je uo glasno vritanje kraj svog amca. Pogledavi van, vidje ovjeka kako se naginje iz oblinje dunke drei perin drugog ovjeka koji se koprcao u vodi.

ovjek u dunki bi gurnuo onog drugog pod vodu, i onda ga opet izvukao. Zatim bi njih dvojica divlje raspravljali oko minut, do ponovnog potapanja.

Majstor pozvoni momku od kabine i upita ga zbog ega se svaaju. Momak osluhnu na trenutak, nasmija se i ree: Nita gospodine. ovjek u amcu trai ezdeset juana da ne potopi onog drugog. ovjek u vodi kae: Ne, samo etrdeset juana.

Nakon to su se uenici nasmijali prii Majstor ree: Ima li meu vama ijedan koji se ne pogaa o jedinom ivotu koji postoji? Svi ostae nijemi.

Ko je sretan?

Onaj koji nema ni imovine ni nadanja i ne udi za njima, ree Majstor.

Majstor nikad nije dozvolio da neka tvrdnja o Bogu proe neosporena. Sve tvrdnje o Bogu su bile poetski ili simboliki izraaji Nesaznatljivog; ljudi su ih, meutim, budalasto smatrali za doslovne opise boanskog.

Kada propovjednik ree: Ovoliko znam o Bogu, da je mudar i dobar., Majstor se suprotstavi: Pa zato onda stoji bespomono pred zlom?

Propovjednik ree: Otkud ja da znam? ta misli da sam ja? Nekakav mistik?

Kasnije Majstor poasti svoje uenike ovom jevrejskom priom:

Dva su ovjeka sjedjela pijui aj u tiini. Nakon nekog vremena jedan ree: ivot je kao zdjela mlake supe.Kao zdjela mlake supe?, upita drugi, Zato?Otkud znam? ta misli da sam ja? Filozof?

Majstor je jednom pomenuo hinduistiko shvatanje da je svo stvorenje leela, Boija igra; a da je univerzum Njegovo igralite. Cilj je duhovnosti, tvrdio je, uiniti cijeli ivot igrom.

Ovo je djelovalo suvie neozbiljno jednom puritanskom posjetiocu. Zar onda nema mjesta radu?

Naravno da ima. Ali rad postaje duhovan tek onda kad se pretvori u igru.Neko jednom upita Majstora ta znai 'nezainteresovano djelovanje'. On odgovori: Djelovanje koje se voli i obavlja radi njega samog, a ne zbog neijeg odobravanja, profita ili dobitka.

Tada ispria priu o ovjeku kojeg je unajmio neki istraiva, odveo ga u zadnje dvorite i dao mu sjekiru.Vidi li onaj balvan tamo? Hou da radi pokrete kao da ga cijepa, ali mora koristiti zadnju stranu sjekire, a ne otricu. Dobie sto dolara za sat vremena tog posla.ovjek je pomislio da je istraiva lud, ali se plata doimala odlinom, pa je poeo da radi.Nakon dva sata doao je i rekao: Gospodine, ja odustajem.U emu je stvar? Ne svia ti se plata? Udvostruiu je!Neka, hvala., rekao je ovjek, Plata je dobra, ali ja kad cijepam drva hou da vidim kako leti iverje!

Paru koji je bio zabrinut oko podizanja svoje djece, Majstor je citirao rabinsku izreku:Ne ograniavajte svoju djecu svojim uenjem, jer ona su se rodila u drugom dobu.

Osnovni razlog to ljudi nisu sretni je to to u svojim patnjama nalaze neko perverzno zadovoljstvo., rekao je Majstor.Ispriao je kako je jednom putovao nou na gornjem leaju u vagonu. Bilo je nemogue spavati jer se sa donjeg leaja stalno ulo kukanje neke ene, O, kako sam edna... Boe, kako sam edna...!Kuknjava se nastavljala bez kraja i konca. Majstor je konano spuznuo niz ljestve, otiao kroz hodnik pun propuha cijelom duinom voza, napunio dvije papirne ae vodom, donio ih i dao izmuenoj eni.Gospoo, evo. Voda!Bog vas blagoslovio gospodine. Hvala vam.Majstor se ponovo popeo na svoj leaj, udobno se smjestio i taman to nije zaspao, kad se odozdo zau kukanje: O, kako sam bila edna... Boe kako sam samo bila edna...!

Socijalna radnica se poalila Majstoru. Koliko je samo dobra mogla uiniti za siromahe, samo da nije morala troiti toliko vremena i energije titei sebe i svoj rad od kleveta i nesporazuma.Majstor je paljivo sluao, i odgovorio jednom reenicom: Niko ne baca kamenje na golo drvee.

Mogu li djela dovesti do Prosvjetljenja?, upitae jednom Majstora.Jedino djela i dovode do Prosvjetljenja, bio je njegov odgovor, ali to mora biti neprofitno djelovanje, obavljeno radi njega samog.Objasnio je kako je jednom sjedio na tribinama sa sinom fudbalske zvijezde koja je igrala trening utakmicu. Kad je on zabio izvrstan gol, svi su povikali. Dijete nije bilo impresionirano; samo je sjedilo dosaujui se.ta je tebi?, rekao je Majstor, Zar nisi vidio kako ti je tata postigao gol?Jeste, postigao ga je danas, u utorak. Utakmica je u petak tada e trebati golovi.Majstor je zakljuio: Djela se cijene ako vam pomognu da postignete gol, a ne zbog njih samih, naalost.

Majstor nije bio predan praksi oboavanja.Kad su ga upitali o tome, rekao je:Svjetiljka gubi na svom sjaju kad je postavljena pored sunca; i najvii hram izgleda tako sitno u podnoju Himalaja.

Moj hramski svetenik veli da je hram jedino mjesto u kojem trebam obavljati oboavanje. ta ti kae?Tvoj hramski svetenik nije ba najbolja osoba za savjetovanje o tim pitanjima, ree Majstor.Ali on je strunjak, zar ne?Kao odgovor, Majstor je opisao iskustvo koje je imao u stranoj zemlji dok je razgledao dva turistika vodia koja je kupio. Njegov vodi se smrknuo pogledavi na knjige uperio prstom u jednu i rekao: Ovo je jako lo vodi, drugi je bolji.Zato, ima li u njemu vie informacija?Vodi je odmahnuo glavom. Ovaj kae da vodiu date pet dolara, onaj drugi kae pedeset centi.

Jedan od razloga za ulanjenje u religioznu organizaciju je mogunost za izbjegavanje religije sa istom savjeu koju to nudi, ree Majstor.I ispria o razgovoru koji je vodio sa jednom sljedbenicom koja se upravo bila vjerila sa trgovakim putnikom. Izgleda li on dobro?, upita Majstor.Pa, sigurno je da se ne bi isticao u masi.Ima li novca?Ako ga i ima, ne troi ga.Ima li loih navika?Definitivno pui i pije vie nego to bi trebao.Ne razumijem te. Ako nema nita lijepo rei o njemu, zato se udaje za njega?Pa, on je uglavnom na putu i daleko od kue. Tako imam zadovoljstvo da sam udata bez optereenja zvanog mu.

Majstor je jedva ikada govorio o duhovnim temama. Zadovoljavao se time da jede, radi i igra se sa uenicima i da s njima razgovara o hiljadu drugih tema od politike situacije u zemlji do najnovijeg vica.Neki posjetilac jednom ree: Kako vas on moe pouavati, kad radije pria viceve nego to govori o Bogu?Uenik odvrati: Postoje drugi naini pouavanja, osim koritenja rijei.

Majstor je volio igrati karte i jednom je presjedio cijelonono bombardovanje potpuno unesen u igranje pokera sa nekim od svojih uenika. Kad su napravili pauzu da neto popiju, razgovor se okrenuo ka temi smrti.Kad bih umro usred ove igre, ta biste vi uradili?, upitao je Majstor.ta bi ti volio da uradimo?Dvije stvari. Prvo: da sklonite tijelo.A drugo?

Da podijelite karte, ree Majstor.

Zato si doao Majstoru?Zato to moj ivot nije vodio nigdje i nije mi pruao nita.A gdje sada ide?Nigdje.A ta ti prua?Nita.Pa u emu je razlika?Sad ne idem nigdje jer nema gdje da se ide; ne dobijam nita jer nema niega za ime da se udi.

ovjeku koji je proveo godine uei Zakon svoje religije Majstor je rekao: Ljubav je klju dobrog ivota, a ne religija ili zakon.A onda je ispriao o dvojici uenika u nedjeljnoj koli kojima se smuila religiozna nastava, pa su odluili da pobjegnu.Da pobjegnemo?... Ali nai oevi e nas uhvatiti i prebie nas.Udariemo i mi njih.ta? Da udari svog oca? Mora da si lud. Jesi li zaboravio da Bog nareuje da potujemo oca i majku?Tano. OK, ti udri mog oca ja a u udariti tvog.

Majstor je tvrdio da nema nikakvog smisla da se definiemo kao Indijci, Kinezi, Afrikanci, Amerikanci, Hindusi, Hriani, Muslimani, jer to su samo etikete.Ueniku koji je tvrdio da je Jevrej, prije svega, poslije svega i iznad svega, Majstor je dobroudno odgovorio: Tvoja uslovljenost je jevrejska, a ne tvoj identitet.ta je moj identitet?Nita, odgovori Majstor.Misli da sam praznina i nitavilo?, rekao je sumnjiavi uenik.Nita to se moe etiketirati, odgovorio je Majstor.

Na Majstorovoj roendanskoj zabavi jedan je uenik prilino naglaeno odbio au vina.Dok je iao po sobi naletio je na Majstora koji mu je namignuo i apnuo: Jo ti prijatelju ima da naui nekih zanimljivih stvari.ta na primjer?Na primjer ovo: Mogao bi da oboji svoju molitvenu prostirku vinom a ona e i dalje biti natopljena Bogom.

Majstor je zahtijevao ne strogost ve umjerenost. Kad bismo zaista uivali u stvarima, tvrdio je, spontano bismo bili umjereni.Upitan zato se toliko protivio asketskoj praksi, odgovorio je: Jer ona proizvodi mrzitelje zadovoljstava koji uvijek postanu mrzitelji ljudi kruti i okrutni.Ali i mnogi ljubitelji zadovoljstava su takoe kruti i okrutni.Nije tako. Nije zadovoljstvo to to oni vole jer se njime pretrpavaju. Ono to oni vole je kazna koju nameu svojim tijelima kroz pretjerano zadovoljstvo.

Majstor je uglavnom pouavao kroz usporedbe i prie. Neko je jednom upitao jednog uenika otkuda mu.Od Boga, bjee njegov odgovor. Kad Bog hoe da budete iscjelitelj alje vam pacijente; kada vas uini uiteljem alje vam uenike; kad vam odredi da budete Majstor alje vam prie.

Kad su ga upitali o Isusovoj naredbi uenicima da mrze svoje roditelje, Majstor je rekao: Rijetko ete nai veeg neprijatelja od roditelja.I ispria kako je jednom u supermarketu sreo enu koja je gurala kolica sa dva djeaka u njima.Kako slatku djeicu imate, rekao je Majstor. Koliko su stari?Doktoru su tri godine, rekla je gospoa, a advokatu dvije.

Oni uenici koji su bili naivno uvjereni da nije bilo niega to ne bi mogli postii ako bi se tome odluno posvetili, Majstor je obiavao rei: Najbolje stvari u ivotu se ne mogu voljom natjerati da postoje.Moete odluiti staviti hranu u usta ali ne moete odluiti da imate apetit.Moete odluiti da legnete u krevetali ne moete odluiti da zaspite.Moete odluiti da nekome date komplimentali ne moete odluiti da mu se divite.Moete odluiti da kaete tajnuali ne moete odluiti da imate povjerenje.Moete odluiti da sluiteali ne moete odluiti da volite.

Kad god poelite da promijenite nekoga, ree Majstor, upitajte se ovo: emu e posluiti ova promjena mom ponosu, mojem zadovoljstvu ili mom profitu?I ispria im sljedeu priu:Neki ovjek se spremao da skoi s mosta kad mu je pritrao policajac. Ne, ne!, povikao je, Molim vas ne inite to. Zato bi mladi poput vas koji jo nije ni ivio pomislio na skakanje u vodu?Jer mi se smuio ivot.Posluaj me molim te. Ako skoi u vodu, ja u morati da skoim za tobom da te spasim. Je li tako? E pa voda je led ledena, a ja sam se upravo oporavio od upale plua. Zna li ta to znai? Znai da u umrijeti. Ja imam enu i etvoro djece. Da li bi htio ivjeti s tim na savjesti? Naravno da ne bi. Prema tome posluaj me. Budi dobar. Pokaj se i Bog e ti oprostiti. Vrati se kui. I objesi se u miru i tiini svoga doma.

Iznerviran Majstorovim paradoksalnim govorom, filozof iz Evrope je uzviknuo: uo sam da istono od Sueskog Kanala dvije suprotstavljene izjave mogu istovremeno biti tane.Majstoru se to svidjelo.

Istono od Sueza, rekao je, i mrvicu blie Stvarnosti. Zbog toga je stvarnost nerazjanjiva misterija.

U manastiru nije bilo satova. Kada se poslovni ovjek poalio na nedostatak tanosti, Majstor je rekao: Naa je tanost kosmika, a ne poslovna.Ovo poslovnom ovjeku nije imalo smisla, pa je dodao: Sve zavisi od tvog gledita. Sa stanovita ume, ta je gubitak jednog lista? Sa stanovita Kosmosa, ta je gubitak tvog poslovnog rasporeda?

Zato vie ljudi nije prosvijetljeno?Zato to ne trae istinu nego ono to im pae, ree Majstor.Ovo je objasnio pomou jedne sufijske prie:

ovjek kojem je trebao novac htio je da proda ilim na ulici. Prvi ovjek kojem ga je pokazao, rekao je: To je grub ilim i vrlo pohaban.I kupio ga je vrlo jeftino.Samo minutu kasnije kupac ree drugom ovjeku koji je naiao: Evo ilima mekog kao svila, nema ga takvog nigdje.Sufi koji je vidio tu scenu ree: Molim te ilimaru, stavi me u svoju arobnu kutiju koja pretvara grubi ilim u meki, a kameni u dragulj.

arobna se kutija, naravno, doda Majstor, zove vlastiti interes; najefikasnije orue na svijetu za pretvaranje istine u obmanu.

Mislio sam da duhovnost nema nita sa politikom, ree pomalo zapanjena uenica kad je ula o Majstorovim politikim aktivnostima.To je zato to nema pojma ta je duhovnost, bio je Majstorov odgovor.Drugog dana je dozva i ree: A nema pojma ni o politici.

Postoji li tako neto kao to je nesebina ljubav?, upitao je neko.Kao odgovor, Majstor ree:Gospodin Dobri stajao je tjeskobno dok su aneli na nebesima pregledali njegov dosije. Konano aneo biljenik pogleda i uzviknu: Ali ovo je fenomenalno. Neuveno! Za cijeli ivot nisi uinio ni jedan, mali, najmanji grijeh... ni mrvicu za cijeli ivot! Sve to si radio bila su djela milosra. Pod kojom kategorijom da te sad pustimo na nebo? Ne kao anela jer aneo nisi. Niti kao ovjeka jer nema ni jednu slabost. Poslaemo te nazad na zemlju na koji dan da uini bar jedan grijeh i da nam se vratih kao ljudsko bie!Jadni bezgreni gospodin Dobri se nae na uglu ulice u svom rodnom gradu, nesretan i bijesan, odluan da bar malo odluta sa pravog puta. Proao je sat, pa dva, a gospodin Dobri je jo uvijek bespomono stajao, pitajui se ta da uradi.Kad mu je jedna solidno graena ena namignula, odmah je reagovao. Gospoa je bila daleko od mladosti i ljepote ali ona mu je bila paso za nebo, pa je otiao s njom na jednu no. Kad je svanulo gospodin Dobri je pogledao na sat. Mora pouriti! Jo pola sata i ponovo e ga odnijeti na nebo. Dok se oblaio, sledio se, jer mu je stara

gospoa iz kreveta rekla: O dragi predragi gospodine Dobriu, kakvo ste divno djelo milosra uinili noas!

Umjetniki kritiar je drao predavanje u manastiru.Umjetnost se moe nai u muzeju, rekao je, ali ljepota se moe nai svuda, u vazduhu, na zemlji, posvuda, svima na raspolaganju i bez nekog imena koje je zakaeno za nju.Ba kao i duhovnost, rekao je Majstor sljedeeg dana, kad je bio nasamo sa uenicima. Njeni simboli se mogu nai u muzeju koji se zove hram, ali njena je sutina svuda, svima na raspolaganju, neprepoznata, i bez nekog imena zakaenog za nju.

Majstor, fasciniran kakav je bio, modernom tehnologijom, odbijao je da je nazove napretkom.Istinski napredak za njega bio je napredak srca, napredak sree, a ne napredak mozga ili napredak spravica.ta mislite o modernoj civilizaciji?, upitao ga je jednom novinar.Mislim da bi to bila vrlo dobra ideja, bio je njegov odgovor.

Kad se jednog dana poelo razgovarati o savremenom napretku, Majstor je ispriao priu o dvojici posjetilaca iz zemlje u razvoju.Upitao ih je o ekonomskom stanju njihovog naroda. Jedan od posjetilaca se uvrijedio. ovjee, rekao je, pa mi smo civilizovani; imamo i nekoliko fabrika municije!

Socijalnom radniku Majstor je rekao: Bojim se da pravi vie tete nego koristi.Zato?Zato to naglaava samo jedan od dva imperativa pravde.A to je?Siromasi imaju pravo na kruh.A koji je drugi?Siromasi imaju pravo na ljepotu.

Majstorov prigovor veini drutvenih aktivista bio je ovaj: ono za im su oni teili bila je reforma, ne revolucija.Bio jednom jedan vrlo mudar i blag kralj, rekao je, koji je saznao da je bilo nekoliko nevinih ljudi u njegovom dravnom zatvoru. Zato je naredio da se za nevine sagradi drugi, udobniji zatvor.

Uenik, u svome potovanju prema Majstoru, gledao je na njega kao na inkarnaciju Boga.Reci mi, o Uitelju, rekao je on, zato si doao na ovaj svijet?Da nauim budale poput tebe da ne trae vrijeme oboavajui Uitelje, bio je odgovor koji je dobio.

Kad se jednom neko hvalio ekonomskim i kulturnim dostignuima svoje zemlje, Majstor je bio prilino neimpresioniran. Jesu li sva ta postignua dovela do makar i najmanje promjene u srcima tvojih zemljaka?, upitao je.I ispriao je priu o ovjeku kojeg su zarobili ljudoderi i doveli ga poglavici prije nego to e ga ivog ispei. Zamislite njegovo zaprepatenje kada je uo kako poglavica govori sa istim harvardskim akcentom.Zar te sve te godine na Harvardu nisu nimalo promijenile?, upitao je bijelac.Naravno da jesu. Civilizovale su me. Kad te ispeemo, obui u se za veeru i pojesti te sa noem i viljukom.U ovome je tvoja greka, trai Boga izvan sebe, ree Majstor.Trebam li ga onda traiti unutar sebe?Zar ne vidi da je to tvoje unutar u stvari izvan tebe?, ree Majstor.

Majstor je stalno podsjeao ljude da im je egzistencija poput robotske: Kako se moete nazivati ljudima ako je svaka vaa misao, svako osjeanje i svako djelovanje mehaniko, i proizilazi ne iz vas ve iz vae uslovljenosti?Moe li ita razbiti tu uslovljenost i osloboditi nas?Da. Svjesnost.I onda, poto je promislio na trenutak, doda: I katastrofa.Katastrofa?Da. Jedan vrlo engleski Englez mi je jednom ispriao kako je nakon brodoloma usred okeana i itavog sata plivanja sa drugim Englezom, konano uspio da se oslobodi svoje uslovljenosti i da progovori a da ga nisu predstavili!ta je rekao?Rekao je: Izvinite to vam se obraam a da me nisu predstavili, ali je li ovo put za Southampton?

Majstor je uporno upozoravao na pokuaje da se Stvarnost obuhvati nekim konceptom ili imenom.Neki mistiar je jednom upitao: Kada govorite o BIU gospodine, radi li se o vjenom, transcendentnom biu ili o prolaznom i uslovljenom biu?Majstor je na tren zatvorio oi, razmiljajui.Tada ih je otvorio, zauzeo najprijazniji stav i rekao Da!Kasnije je rekao: im priijete neko ime Stvarnosti, ona prestaje biti Stvarnost.ak i kada je zovete Stvarnost?, upita nestani uenik.Tano, ak i kada je zovete to.

Majstor si je stavio u zadatak da sistematski uniti svaku doktrinu, svako vjerovanje, svaki koncept boanskog, jer su ove stvari, koje su izvorno bile namijenjene kao pokazivai, poele da se koriste kao opisi.Volio je da citira istonjaku izreku:Kada mudrac pokae na mjesec, idiot vidi samo prst.

Majstor nije raspravljao ni sa kim, jer je znao da raspravlja trai potvrdu svojih uvjerenja, a ne Istinu.Jednom im je pokazao vrijednost rasprave:Pada li krika hljeba namazanom stranom prema gore ili prema dole?Naravno, namazanom stranom dole.Ne, namazanom stranom gore.Hajde da to provjerimo.I tako su namazali kriku hljeba i bacili je u vazduh. I pala je namazanom stranom prema gore!Ja sam pobijedio!Samo zato to sam ja napravio greku.Kakvu greku?Oito je da sam namazao pogrenu stranu.

Religiozno vjerovanje, rekao je Majstor, nije izraz Stvarnosti, ve nagovjetaj, natuknica za neto to je misterija, izvan dosega ljudske misli. Ukratko, religiozno vjerovanje je samo prst koji pokazuje prema mjesecu.Neki religiozni ljudi se nikad ne odmaknu od prouavanja prsta.Drugi su zauzeti sisajui ga.Neki upotrijebe prst da si iskopaju oi. Ovo su licemjeri koje je religija oslijepila.Rijedak je uistinu religiozan ovjek koji je dovoljno nevezan za prst da vidi na ta on pokazuje ovo su oni koje, poto su prevazili vjerovanje, smatraju huliteljima.

Jedne noi je Majstor poveo uenike na otvoreno polje, pod nebo posuto zvijezdama. Tada je, pokazujui ka zvijezdama, rekao: A sada se svi koncentriite na moj prst.Shvatili su poruku.

Uznemiren Majstorovom tenjom da uniti svaki izraz vjerovanja u Boga, jedan je uenik povikao: Nije mi ostalo nita za ta u da se uhvatim.To pti kae kad ga gurnu iz gnijezda!, ree Majstor.Kasnije je rekao: Zar oekuje da leti dok si bezbjedno smeten u gnijezdo svojih uvjerenja? To nije letenje. To je mahanje krilima!

Poniznost nije budalasto omalovaavanje samog sebe, ree Majstor, Ona dolazi iz razumijevanja da sve to uspijeva postii svojim naporima jeste promjena vlastitog ponaanja a ne sebe.Dakle prava promjena je bez napora?Tako je, ree Majstor.A kako se to dogaa?Kroz svjesnost, ree Majstor.A ta da ovjek radi da bi postao svjestan?ta ovjek radi, kad spava, kako bi se probudio?, ree Majstor.Dakle nema istinskog dobra kojim bi se neko mogao ponositi?Kao odgovor, Majstor je prepriao razgovor koji je uo:

Na Uitelj kako divan glas imaKako boanski pjeva!Pih! Da je meni njegov glas, ja bih

Pjevao jednako dobro!

Kada je vladar susjednog kraljevstva najavio da namjerava posjetiti manastir, svi su bili uzbueni. Samo je Majstor bio onakav kakav i obino.Kralj je doveden pred Majstora; poklonio mu se kao znak pozdrava, i rekao: Vjerujem da si ti postigao mistino savrenstvo pa sam doao da te upitam o sutini mistinog.Zato?, upita Majstor.elja mi je da proniknem u prirodu postojanja kako bih mogao kontrolisati svoje vlastito postojanje a i postojanje mojih podanika te dovesti moj narod u sklad.Dobro, ree Majstor, ali moram te upozoriti da kad zae dovoljno duboko u svoje istraivanje otkrie da se sklad koji trai ne postie kontrolom nego predavanjem.

Jedan propovjednik koji smatrae sebe pravednim ree: Koji je po tvom sudu najvei grijeh na svijetu?Grijeh osobe koja druge ljude vidi kao grenike., ree Majstor.

Postoje zaista dvije vrste ljudskih bia: fariseji i carinici, rekao je Majstor nakon to je proitao Isusovu parabolu.Kako prepoznati fariseje?Jednostavno. Oni su ti koji klasifikuju!, ree Majstor.

Sva ljudska bia su otprilike podjednako dobra ili loa, rekao je Majstor koji je mrzio koristiti te etikete.Kako neko moe izjednaiti sveca sa grenikom?, pobunio se jedan uenik.Jer su svi na jednakoj udaljenosti od sunca. Zar tu udaljenost smanjuje ako neko ivi na neboderu?

Majstor je tvrdio da je ono to cijeli svijet smatra istinitim, lano; tako da je pionir uvijek sam. Rekao je:Vi mislite o Istini kao je to formula koju moete pokupiti iz knjiga. Cijena koja se plaa za Istinu je usamljenost. Ako hoete da slijedite Istinu, morate nauiti da hodate sami.

Spreman sam poi bilo gdje u potrazi za Istinom, izjavio je revni uenik.Majstora je to zabavljalo. Kad namjerava poi?, upitao je.im mi kaete gdje da idem.Predlaem da ide u smjeru u kojem pokazuje tvoj nos.Da. Ali gdje da se zaustavim?Gdje god eli.I hoe li istina biti tamo?Hoe. Tano pred tvojim nosom, gledajui u tvoje oi koje nita ne vide.

Je li prosvjetljenje lako ili teko?Jednako je lako i jednako teko kao vienje neega to ti je pred oima.Kako moe biti teko vidjeti neto to je pred oima?Na to je Majstor odgovorio sljedeom anegdotom:Djevojka je pozdravila svog momka rekavi:Primjeuje li ita drugaije na meni?Nova haljina?Ne.Nove cipele?Ne. Neto drugoPredajem se.Nosim gas masku.

Uenik je bio budist. ta je u umu Bude?, upitao je.to ne upita o svom vlastitom umu ili sopstvu umjesto o neijem drugom?, rekao je Majstor.Onda, ta je moje sopstvo, o Uitelju?Za to mora nauiti ono to je poznato kao tajni inta je tajni in?Ovo., rekao je Majstor zatvorivi i otvorivi oi.

Majstor je objasnio uenicima da e prosvjetljenje doi ako postignu gledanje bez tumaenja.Oni su htjeli da znaju ta je to gledanje bez tumaenja.Majstor je to ovako objasnio:Par fizikih radnika katolika su naporno radili na putu ispred javne kue kad su vidjeli rabina kako se uvukao u tu kuu na loem glasu.Pa, ta bi drugo i oekivali?, rekoe jedan drugom.Nakon nekog vremena protestantski svetenik se uulja unutra. Nita udno. ta bi drugo i oekivali?Onda doe lokalni katoliki svetenik koji je pokrio lice kapuljaom prije nego to je uao u zgradu. Nije li to strano? Sigurno se jedna od djevojaka razboljela.

Uenik je jednom upitao Majstora kako bi mogao stupiti na Put.uje li um potoka koji protjee pored manastira?Da.To je odlian nain da se stupi na Put.

Majstor je volio da pria ovo o sebi:Kada mu se rodilo prvo dijete otiao je u djeiju sobu i vidio svoju enu kako stoji iznad kolijevke s bebom. Bezglasno ju je posmatrao dok je gledala u usnulu bebu. Na njenom licu je vidio uenje, nevjericu, zanesenost, ekstazu. Dirnut do suza, doao je do nje na prstima, stavio joj ruku oko struka proaptao: Znam tano ta sad mora da osjea, draga.

Doavi sebi njegova ena promrmlja: Da. Nikako mi nije jasno kako su mogli napraviti takvu kolijevku za dvadeset dolara.

Svaki put kad bi se prialo o Bogu, Majstor je insistirao da je u sutini Bog izvan dosega ljudske misli Misterija i zato bilo ta to je reeno o Bogu je bilo istina, ali ne o Njemu, ve o konceptu Njega.Uenici nikad nisu stvarno shvatili ta je to znailo dok im Majstor to jednom nije pokazao.Nije istina kad se kae da je Bog stvorio svijet, ili da nas Bog voli, ili da je Bog veliki jer se o Bogu nita ne moe rei. Zato bi u interesu istine trebalo rei: Na koncept Boga je stvorio svijet, na koncept Boga nas voli, na koncept Boga je veliki.Ako je to tano, zar ne bismo trebali odbaciti sve koncepte koje imamo o boanskom?Ne bi bilo potrebe da napustite svoje idole da ih prvo niste napravili?, ree Majstor.

Nekim je uenicima smetalo to je Majstor vrlo malo mario za to da li ljudi vjeruju u Boga kao linost ili ne.Jednom im je citirao reenicu koja mu je postala omiljena. Bila je to reenica iz dnevnika Generalnog Sekretara UN-a Dag-a Hammarskjold-a:Bog ne umire onog dana kad mi prestanemo da vjerujemo u lino boanstvo, ali mi umiremo kad nai ivoti prestanu biti osvjetljavani stalnim sjajem, svakodnevno obnavljanim, uda, izvor kojega je izvan svakog razuma.

Majstor je jednom vidio veliku gomilu koja se skupila kod manastirskih vrata i pjevala mu drei natpis na kojem je pisalo HRIST JE ODGOVOR.Doao je do nekog ovjeka koji je drao znak i rekao: Da, ali koje je pitanje?ovjek je na tren ustuknuo ali je dovoljno brzo doao sebi da kae: Hrist nije odgovor na pitanje, ve odgovor na nae probleme.U tom sluaju, ta je problem?Kasnije je rekao uenicima: Ako je Hrist zaista odgovor, onda Hrist znai ovo: jasno razumijevanje o tome ko stvara problem i kako.

ta mogu da uinim kako bih zadobio prosvjetljenje?, upitao je jedan revni uenik.Vidi stvarnost onakvu kakva jeste, rekao je Majstor.Pa, ta mogu uiniti da bih vidio stvarnost onakvu kakva jeste?Majstor se nasmijeio i rekao: Prijatelju, imam dobru i lou vijest za tebe.Koja je loa vijest?Nita ne moe uiniti da bi vidio to je dar.A koja je dobra vijest?Nita ne moe uiniti da bi vidio to je dar.

Ljudski problemi tvrdoglavo odolijevaju ideolokim rjeenjima, kako je borac za radnika prava otkrio kada je poveo Majstora da gleda kopanje rova modernim

metodama. Ova maina je oduzela posao mnotvu ljudi. Trebali bi je unititi i postaviti stotinu ljudi sa lopatama u taj rov.Da, ree Majstor. Ili jo bolje, hiljadu ljudi sa kaiicama.

Propovjednik je vrsto odluio da izvue nedvosmisleno priznanje vjere u Boga od Majstora.Vjeruje li da Bog postoji?Naravno da vjerujem, rekao je Majstor.I On je stvorio sve. Vjeruje li u to?Da, da. Naravno da vjerujem.A ko je stvorio Boga?Ti, ree Majstor.Propovjednik je bio zaprepaten. Da li ti ozbiljno kae da sam ja stvorio Boga?Onog o kojem stalno misli i pria da!, mirno ree Majstor.

Majstor je odbacivao ideologe iz prostog razloga to su njihove teorije zvuale razumno ali nikad nisu odgovarale stvarnosti.Ispriao je priu o jednom ideologu koji je rekao: Ovo je lud svijet. Bogati kupuju na kredit iako imaju obilje novca, a siromasi, koji nemaju para, moraju plaati gotovinom.Pa ta ti predlae?, upita neko.Obrnite stvari. Neka bogati plaaju gotovinom a dajte kredit siromasima.Ali ako neki trgovac bude prodavao na kredit siromanima, on e na kraju osiromaiti.Odlino!, ree ideolog, Onda e i on moi kupovati na kredit!

Majstora je zamaralo da razgovara s ljudima koji su uvijek nastojali da brane postojanje Boga ili da raspravljaju o Njegovoj prirodi, dok su zanemarivali nadasve vaan zadatak svjesnosti sebe to im je jedino moglo donijeti ljubav i osloboenje.Grupi ljudi koji su ga zamolili da im pria o Bogu, rekao je: Ono to vi naalost traite je da priate o Bogu, umjesto Ga vidite; a vidite Ga onakvog kakvog mislite da je, a ne onakvog kakav je stvarno. Jer Bog je objavljen, nije sakriven. emu pria, otvorite oi i vidite.Kasnije je dodao: Vienje je najlaka stvar na svijetu. Sve to treba da uinite je da podignete roletne vaih misli o Bogu.

Jedan uenik ree: Moramo se oblaiti i jesti kako da se izbavimo od toga?Jedemo. Pijemo., ree Majstor.Ne razumijem.Ako ne razumije, obuci se i jedi svoju hranu.Kasnije je dodao: Nikad se neete izdii iznad onoga od ega bjeite.A potom: Ljudi koji hoe da se izdignu iznad dobro pripremljenog jela i dobro skrojene odjee su duhovno ludi.

Najei uzrok nesree, tvrdio je Majstor, je odluka koju ljudi donesu da budu nesretni. Zbog toga je od dvije osobe koje se nau u istoj situaciji jedna sretna a druga jadna.Ispriao je kako se njegova kerica protivila odlasku u ljetnji kamp. Pokuavajui da ublai njene sumnje, Majstor je adresirao nekoliko razglednica na samog sebe i dao ih njoj.Svaki dan, rekao je, samo napii Dobro sam na jednu od ovih razglednica i ubaci je u potansko sandue.Djevojica je razmiljala i upitala: Kako se pie jadno?

Majstor je izuzetno podravao istorijska istraivanja. Meutim, njegov jedini prigovor studentima istorije bio je to to su uopte uzevi zanemarivali najvanije lekcije koje je istorija imala da ponudi.Na primjer?, upitao je jedan student.Na primjer, uvid u probleme, nekad vitalne, a danas samo hladne apstrakcije u knjigama. Likove u istorijskoj drami, nekad smatrane tako monima, a u stvari tek marionete na koncima nama tako oitim, a njima tako patetino neprimjetnim!

Majstor ree: Ono to smatrate prijateljstvom je u stvari poslovni aranman: ivi u skladu sa mojim oekivanjima, daj mi ono to elim i voljeu te; odbij me i moja e se ljubav obratiti u ogorenje i ravnodunost.Ispriao je priu o ovjeku koji je doao kui, svojoj eni i svojoj slatkoj trogodinjoj kerki, nakon napornog dana u kancelariji.Moe li poljubac za tatu?Ne.Stidim te se. Tvoj tatica naporno radi da donese kui neto novca a ti se tako ponaa! Hajde, gdje je taj poljubac?Gledajui ga u oi, slatka trogodinja djevojica ree: Gdje je novac?Jedan uenik ree: Ja ne mijenjam svoju ljubav za novac.Majstor ree: Nije li to jednako loe, ili ak i gore da je mijenja za ljubav?

ta znai biti prosvijetljen?Vidjeti.ta?Ispraznost uspjeha, prazninu postignua, nitavnost ljudskih tenji, ree Majstor.Uenik je bio zgroen. Zar to nije pesimizam i oajanje?Nije. To je uzbuenje i sloboda orla koji leti nad provalijom bez dna.

Jedan maloduni uenik se poalio kako ga, zbog njegovih hendikepa, ivot zakida.Zakida?, zavika Majstor. Zakida? Pogledaj oko sebe ovjee! Svakim trenutkom svjesnosti, debelo si preplaen!

Majstor je nastavio priom o vlasniku hotela koji se ogoreno alio na uticaj novog auto puta koji je sagradila vlada, na njegov biznis.

Gledaj, ree mu prijatelj. Prosto te ne razumijem. Svake noi ispred tvog hotela vidim znak NEMAMO SLOBODNIH SOBA.Ne moe suditi prema tome. Prije izgradnje auto puta, vraao sam trideset do etrdeset ljudi svaki dan. Sada nikad ne vratim vie od dvadeset i pet.Majstor doda: Kad ste odluni da se osjeate loe i nepostojee muterije su stvarne.

To je podsjetilo uenike na pesimistu koji je rekao: ivot je tako grozan, bilo bi bolje da se ovjek i ne rodi.Da, odgovorio je Majstor sa sjajem u oku, ali koliko ih ima tu sreu? Moda jedan u deset hiljada.

Majstor je morao znati da su njegove rijei esto nerazumljive njegovim uenicima. Govorio im je ipak, znajui da e doi dan kada e one uhvatiti korijena i procvjetati u srcima koja su ga ula.Jednog je dana rekao:Vrijeme uvijek izgleda tako dugo kad ekate na godinji odmor,na pregled,na neto za im udite ili ega se bojite u budunosti.Ali onima koji se odvae da se predaju iskustvu sadanjeg trenutka bez pomisli o iskustvu, bez elje da se ono ponovi ili da se izbjegne vrijeme se pretvara u sjaj Vjenosti.

Unitava te spokoj ivota, ree Majstor bezbrinom ueniku. Samo te nesrea moe spasiti.I objasni to ovako:Bacite abu u lonac pun kipue vode i ona e odmah iskoiti van. Stavite je u lonac vode koja se polagano zagrijava i izgubie mo da skoi kada doe moment za skok.

Guverner upita: Ima li kakav savjet koji bi mi mogao dati u pogledu obavljanja moje slube?Da. Naui kako izdavati nareenja.Kako?Tako da ih drugi mogu primati a da se ne osjete niima, ree Majstor.

Kad su ga upitali kako ovjek otkriva Tiinu, Majstor je ispriao ovu priu:Fabrika je bila zainteresovana za otkup koa jedne vrste aba. Jedan farmer je javio kompaniji da on moe obezbijediti bilo koju koliinu do sto hiljada i vie prema potrebi. Kompanija je odgovorila: Poaljite pedeset hiljada u prvoj poiljci.Dvije sedmice potom, u potanskoj poiljci stigla je jedna bijedna ablja koa sa sljedeom porukom: Gospodo, izvinjavam se. Ovo je sve abljih koa to se moglo nai u mome susjedstvu. Prevarila me je buka.Kasnije Majstor ree: Istraujte buku koju ljudi prave. Tada vidite kroz buku koju vi sami pravite i pronai ete nita prazninu i Tiinu.

Moj je ivot kao razbijeno staklo, ree jedan posjetilac. Moja je dua okaljana zlom. Ima li nade za mene?Da., ree Majstor. Postoji neto ime se svaka polomljena stvar ponovo sastavlja, i ime se svaka mrlja isti.ta?Opratanje.Kome da oprostim?Svima:ivotu,Bogu,svom blinjem a naroito sebi.Shvatanjem da nikoga ne treba kriviti, ree Majstor. NIKOGA.

Ljudima je bilo skandalozno da uju kako Majstor kae da prava religija nije drutvena stvar. On ree:Bio jednom jedan mali polarni medvjedi, koji je upitao svoju majku: Majko, je li i moj tata bio polarni medvjed?Naravno da je bio polarni medvjed.Neto kasnije, Reci mi mama, je li i moj deda bio polarni medvjed?Jeste, i on je bio polarni medvjed.A moj pradjeda? Je li i on bio polarni medvjed?Jeste. Zato pita?Jer mi je hladno.Majstor zakljui: Religija niti je drutvena niti naslijeena. Ona je izrazito lina stvar.

Traim smisao postojanja, ree stranac.Ti dakako pretpostavlja, ree Majstor, da postojanje ima smisao.Zar nema?Kad iskusi postojanje onakvo kakvo jeste a ne onakvo kakvo ti misli da je otkrie da tvoje pitanje nema smisla, ree Majstor.

Zar ne postoji socijalno osloboenje?Naravno da postoji, ree Majstor.Kako biste ga opisali?Osloboenje od potrebe da se pripada krdu, ree Majstor.

Prijatelju moj, ree Majstor borcu za slobodu zatoenom u zatvorskoj eliji, sutra e se hrabro suoiti sa svojim pogubljenjem. Samo te jedna stvar spreava da se suoi sa smru radosno.Koja?elja da tvoji poduhvati budu upameni. udnja da budue generacije aplaudiraju tvojim herojskim djelima.

Ima li u tome neto loe?, upitao je osuenik.Je li ti ikad palo na pamet da ako potomstvo i upamti, nee vezati tvoja djela za tebe ve za tvoje IME?Nije li to isto?O ne prijatelju moj! Tvoje ime je zvuk na koji ti odgovara. Tvoja etiketa. Ko si TI?To sve to je tom ovjeku trebalo da umre te veeri prije nego to je streljaki stroj u zoru doao po njega.

Pria o Majstorovom razgovoru sa pogubljenim ovjekom je procurila do uenika.Svakako je ovjekovo ime vie od prostog zvuka, rekoe.Kao odgovor na to, Majstor im je ispriao o ulinom prodavcu koji je postao multimilioner, samo je, umjesto potpisa, na ekove stavljao dva krstia, jer je bio nepismen.Jednog se dana Bankar iznenadio vidjevi tri krstia na eku. To je zbog moje ene, objasnio je milioner, ona ima drutvene ambicije. Drugo X u nizu je moje srednje ime.

Uenici su sjedili na obali rijeke.Ako padnem sa ove obale hou li se udaviti?, upita jedan od njih.Nee, ree Majstor. Davljenje nije uzrokovano upadanjem u vodu, ve ostajanjem u njoj.

Kada je komentarisao Isusovu priu o ljudima koji cijede komarca a kamilu prodiru, Majstor je objasnio kako je jednom, tokom rata, stjerao sve ljude u manastirski podrum za vrijeme vazdunog napada. Sjedili su tamo cijeli dan dok su oko njih padale bombe. Kad je dola veer, dvojica vie nisu mogli izdrati. Dosta nam je, rekoe. Bombe ili ne, mi idemo kui.Otili su i vratili su se u podrum nakon tri minute.Vidim da ste se predomislili, ree Majstor smijeei se.Da, rekoe iznervirano, poela je kia.

Kako se radosnim Majstor ini, primijetio je jedan posjetilac.Jedan uenik ree: ovjek uvijek hoda radosno kad odbaci teret zvani ego.

Upitae Majstora o tome ta misli o dostignuima moderne tehnologije. Ovo bi njegov odgovor:Rasijani profesor je kasnio na predavanje. Uskoio je u taksi i povikao: Pourite! Najveom brzinom!Dok je taksi jurio, on shvati da vozau nije rekao gdje da ga vozi, pa povika: Znate li gdje elim ii?Ne gospodine, ree taksista, ali vozim najbre to mogu.

Velika grupa prijatelja i bivih uenika skupila se da proslavi Majstorov devedeseti roendan.Prije nego to se zabava zavrila, Majstor ustade da govori:ivot, ree on, se mjeri kvalitetom a ne brojem dana.

Kada je sazvan ogroman sastanak radi protesta protiv vladine proizvodnje atomskih bombi, Majstor i njegovi uenici su bili upadljivi u gomili.Izjava Bombe ubijaju ljude! doekana je glasnim aplauzom. Majstor je odmahnuo glavom, i promrmljao: To nije istina. Ljudi ubijaju ljude!Kada je shvatio da ga ovjek koji je stajao do njega nije uo, nagnuo se i rekao: Ispravka ideje ubijaju ljude.

Majstor se postarao da manastirska biblioteka bude puna knjiga o svakoj zamislivoj temi POLITICI, ARHITEKTURI, FILOZOFIJI, POEZIJI, AGRIKULTURI, ISTORIJI, NAUCI, PSIHOLOGIJI, UMJETNOSTI... onoj koju je sam najvie koristio, FIKCIJI.Stalno je ponavljao: Sauvaj nas Boe od ljudi koji ne RAZMILJAJU, RAZMILJAJU, RAZMILJAJU!Niega se nije vie bojao, rekao je, nego jednosmjernog uma, fanatika koji se dri samo jedne knjige.Ovo je zbunilo uenike jer je bilo tako daleko od PERCEPCIJE BEZ RAZMILJANJA, NEKONCEPTUALNE SVJESNOSTI, koji su inili stoer Majstorovog uenja.Kad su ga upitali za to, odgovorio je dvosmisleno: Trn se moe izvaditi drugim trnom, zar ne?

Majstor je postavio veliki znak za upozorenje sa mrtvakom glavom u manastirskoj biblioteci. Na njemu je pisalo: KNJIGE UBIJAJU.Zato?, htio je znati neko.Zato to knjige uzgajaju ideje koje se mogu zalediti u vjerovanja izazivajui tako otvrdnjavanje uma i iskrivljeno shvatanje STVARNOSTI.

Neki uenik se poalio na Majstorovu naviku da obara sva njegova uvjerenja do kojih je jako drao.Majstor ree:Zapalio sam hram tvojih vjerovanja, jer kad on bude uniten, imae nesmetan pogled na veliko, neogranieno nebo.

Majstor je sreo vrlo starog susjeda koji je polagano hodao sa tapom u ruci.Dobro jutro, ree mu, kako ste ovih dana?Nisam dobro, ree ovjek slabim glasom. Nekad sam obilazio krug oko cijelog bloka svakog jutra prije doruka. Sada sam toliko slab da mogu prei samo pola tog puta, a onda se moram okrenuti i vratiti nazad.

Majstor je naglaavao svjesnost vie od oboavanja.Ali zar se ne moramo oslanjati na Boga?, upitali su ga.Majstor ree: Onaj koji voli eli dobro voljenoj osobi to izmeu ostalog, zahtijeva osloboenje voljene osobe od Onog koji voli.Kasnije je predstavio izmiljeni dijalog izmeu Boga i njegovog posveenika:Posveenik: Boe, molim te ne naputaj me.Bog: Odlazim da bi sveti duh mogao doi.Posveenik: ta je taj sveti duh?Bog: Neustraivost i sloboda koji dolaze od nezavisnosti.

Majstor je jednom ispriao priu o susjedu na selu koji je bio opsjednut kupovanjem zemljita.Volio bih da imam vie zemlje, rekao je jednog dana.Ali zato?, upita Majstor. Zar ve nema dovoljno?Kad bih imao vie zemlje, mogao bih uzgajati vie krava.A ta bi radio s njima?Prodao bih ih i zaradio novac.Za ta?Da kupim jo zemlje i uzgojim mnogo krava...

Neki propovjednik je jednom raspravljao s Majstorom o pitanju ovisnosti o Bogu.Bog je na otac, rekao je, i uvijek trebamo njegovu pomo.Majstor ree: Kad otac pomogne svom malom djetetu, cijeli svijet se smijei. Kad otac pomae svom odraslom djetetu, cijeli svijet plae!

Majstor je imao vrlo odreena stajalita u pogledu planiranja porodice. Za sve one koji su smatrali da je veliina porodice privatna stvar roditelja ili unutranja stvar zemlje, imao je sljedeu usporedbu:Bila jednom jedna zemlja gdje je svakom bilo mogue da nabavi vlastite nuklearne bombe male, veliine runih bombi, ali dovoljno mone da raznesu cijeli grad.Vodila se ogorena rasprava o pravu privatnih lica da posjeduju takve eksplozive dok se nije dolo do sljedeeg kompromisa: Niko nema pravo da nosi nuklearnu bombu u javnosti bez dozvole. A ta rade kod svoje kue, to je njihova privatna stvar.

Neko je Majstoru ispriao o nevjerovatnom porastu tiraa Seks Magazina.teta, bio je njegov komentar. O seksu kao stvarnosti moglo bi se rei da to vie itate o njemu, to ga manje poznajete.Kasnije je dodao: I manje uivate u njemu.

Savremeni svijet sve vie pati od seksualne anoreksije, rekao je neki psihijatar.ta je to?, upita Majstor.Nedostatak seksualnog apetita.Grozno!, ree Majstor. ta je tome lijek?Ne znamo. Zna li ti?

Mislim da znam.ta?Uinite da seks ponovo bude grijeh, ree Majstor s osmijehom.

Iako se Majstor nije protivio psihoterapiji i ak tvrdio da je nekim ljudima ona neophodna, nije krio svoje uvjerenje da psihoterapeut samo donosi olakanje; on u stvari ne rjeava problem jednostavno ga zamjenjuje za drugi, udobniji.Sjetio se kako je sjedio u autobusu nakon Rata, i kako ga je zaintrigirao putnik koji je nosio neto teko umotano u novine.ta to drite u krilu?, htio je da zna kondukter.Neeksplodiranu bombu. Nosim je vatrogascima.Za ime Boga, ovjee! Takve se stvari ne nose u krilu! Stavi je ispod sjedita!

Na dan izbora Majstor bi uvijek bio prvi na glasakom mjestu.Nikad nije mogao shvatiti zato neki od uenika nisu koristili svoje pravo da glasaju.Ljudi su spremni da plaaju poreze i da proliju svoju krv za demokratiju, rekao je. Zato nee da se potrude da glasaju i da joj pomognu da funkcionie?

Majstor je imao ovu priu o nainu na koji ljudi gledaju jedni na druge.Ubrzo nakon vjenanja ivio je u stanu na desetom spratu. Njegova mlada ena jednom je izala ispod tua da dohvati pekir i zaledila se. Vani je bio pera prozora i gledao ju je. Prola je cijela minuta dok je ona tako stajala prikovana za pod, previe oamuena da bi pomjerila i mii.ovjek je prekinuo utnju. ta je bilo gospoo?, rekao je. Zar nikad niste vidjeli peraa prozora?

Kad je Majstor dobio prvo dijete, inilo se da mu nikad nije dosta gledanja u bebu.ta bi elio da postane kad poraste?, neko ga je upitao.Nevjerovatno sretan, rekao je Majstor.

estitaj mi!Zato?Konano sam naao posao koji prua odline mogunosti za napredovanje.Majstor ozbiljno ree: Jue si hodao u snu. I danas hoda u snu. Hodae u snu do dana svoje smrti. Kakvo je to napredovanje?Govorio sam o finansijskom napredovanju, ne o duhovnom.Aaaa! Jasno mi je. Mjesear sa bankovnim raunom koji ne moe uivati u njemu jer nije budan!

Prosvjetljenje, ree Majstor kada su ga upitali o njemu, je buenje.Upravo sada vi spavate a toga niste svjesni.Tada im je ispriao o nedavno udatoj eni koja se alila na naviku svog mua da pije.Ako si znala da pije, zato si se udala za njega?, upitali su je.

Nisam imala pojma da pije, rekla je ona, dok jedne veeri nije doao kui trijezan!

Isus je dao ptice nebeske i cvijee poljsko za primjer ljudima. I Majstor takoe. esto je priao o pismu koje je primio od imunog susjeda u kojem je pisalo:Dragi gospodine,Piem vam u vezi bazena za ptice koji sam poklonio manastiru. elim vam rei da ga vrapci ne smiju koristiti.

Jedan posjetilac, objanjavajui svoju religiju Majstoru, ree: Mi vjerujemo da smo boiji izabrani narod.ta to znai?, ree Majstor.Da nas je Bog izabrao izmeu svih ostalih naroda na zemlji.Mislim da mogu pretpostaviti ko je od svih ljudi na zemlji, to otkrio, suho odvrati Majstor.

Dozvoli mi da objasnim Dobru Vijest koju moja religija donosi, ree propovjednik.Majstor se sav pretvorio u uho.Bog je ljubav. I On nas voli nagrauje nas zauvijek ako se pridravamo Njegovih naredbi.AKO?, ree Majstor. Onda vijest i nije tako dobra, je li?

Loe zapakovan paket sa biblijama stigao je u potu i pukao, rasuvi prelijepe u kou uvezane knjige po podu.Potar nije odolio iskuenju da uzme jednu.Kada je ovo kasnije priznao, Majstor ree: Ali ta te je, za ime svega, navelo da ukrade Bibliju?Moja religiozna priroda, pokajniki ree ovjek.

Neki ljudi tvrde da poslije smrti nema ivota, ree uenik.Je li?, ree Majstor neobavezno.Zar ne bi bilo uasno umrijeti i nikad vie ne vidjeti ili voljeti ili kretati se?Tebi je to uasno?, ree Majstor. Ali veini ljudi je tako i prije nego to umru.

Uenica je odluila da bude linija i izravnija.Da li ti vjeruje u ivot poslije smrti?, upitala je.udno je da se toliko dri te teme!, ree Majstor.Zato misli da je to udno?Evo je pred tobom divan aprilski dan, ree Majstor, pokazujui kroz prozor, a ti si kao dijete koje odbija da jede danas jer ne zna ta e sutra donijeti. Izgladnjuje se. Jedi svoj svagdanji hljeb!

Majstor je ponekad zabavljao posjetioce priama o potovanom Mula Nasrudinu.Nasrudin se jednom prevrtao po krevetu. ena mu ree: ta ti je? Spavaj!Mula je priznao da nije imao sedam srebrnjaka koje je dugovao susjedu Abdulahu i koje je trebalo da mu vrati sutradan. Bio je toliko zabrinut da nije mogao spavati.Njegova ena odmah ustade, baci al preko ramena, pree preko ulice i vikae: Abdulah! Abdulah! dok stari Abdulah nije izaao na prozor trljajui pospane oi, i upitao: ta je? U emu je stvar?Samo hou da ti kaem da nee sutra dobiti svojih sedam srebrnika. Moj ih mu nema.Tada se vratila kui i rekla: Hajde spavaj Nasrudine. Sada Abdulah moe da brine.Majstor zakljui: Neko mora da plati. Da li iko mora da brine?

Kako bi zatitili usjeve farmeri su pobili nebrojene ptice. Dok je gledao njihova mrtva tijela kako lee posvuda, uenik se sjetio Isusove prie: Nijedna od ovih ptica ne padne na zemlju bez dozvole Oca vaega, i upitao Majstora da li je ta reenica imala smisla.Ima, ree Majstor. Ali te rijei otkrivaju svoju unutranju ljepotu samo ako ih se gleda u svjetlu toga da se ove ptice mnoe na milione i da ih se onda pobije kao tetoine.

ta je konkretno Prosvjetljenje?Vienje stvarnosti onakve kakva jeste.Zar ne vidi svako realnost onakvu kakva je?O, ne! Veina ljudi je vidi onakvu kakva misle da jest.U emu je razlika?Razlika izmeu miljenja da se davi u uzburkanom moru i znanja da se ne moe udaviti jer na kilometre uokolo nema vode.

Psihijatar je doao da vidi Majstora.ta ti radi s neuroticima?, upitao je.Majstor ree: Oslobaam ih.Ali kako?Umjesto da rijeim njihov problem, ja rastvorim ego koji ga je izazvao.Kako bi ja to mogao uraditi?Izai iz zatvora svojih misli u svijet osjeanja, ree Majstor.

Kad se propovjednik vratio na temu Dobre Vijesti, Majstor ga je prekinuo:Kakva je to Dobra Vijest, upitao je, kad ona odlazak u pakao ini tako lakim a odlazak u nebo tako tekim?

Kako bi ilustrovao injenicu da jednostavno nema odgovarajuih simbola za Boga, Majstor je ispriao o sluaju kada se njegova ena vozila s njim kroz zaguenu gradsku ulicu.Udarila je u auto koji se pribliavao, a iji je voza spustio prozor i povikao: Gospoo, zato niste signalizirali ta ete uraditi?

Zato, odgovori ona, to nema signala za ono to sam htjela uraditi.

Jednog je dana Majstor pogledao na propovjednika koji je sjedio pred njim, ohol u svojim uvjerenjima, uvjeren u sopstvenu pravednost u svojim dobrim djelima, i rekao: Prijatelju, ponekad osjeam da kad doe as da umre, da e umrijeti a da nikad nisi ivio bie kao da te je ivot mimoiao.Potom je dodao: Ne gore je od toga: ivot i ti ste ili u suprotnim smjerovima.

Majstoru nije bilo strano ono to se deavalo u svijetu.Kada su ga upitali da objasni jednu od svojih omiljenih izreka,

Nema dobra ni zlaVe ih miljenje ini takvim

Rekao je ovo:Jeste li ikad primijetili da ono to ljudi nazivaju guvom u vozu, postaje atmosfera u nonom klubu?

Kako bi ilustrovao isti aksiom jednog je dana ispriao kako je, kada je bio dijete, uo svog oca, poznatog politiara, kako otro kritikuje lana partije koji je preao u opoziciju.Ali oe, neki dan si bio pun rijei hvale za ljude koji su napustili opoziciju i preli u tvoju partiju.Pa sine, mogao bi ve sada dok si mlad nauiti ovu vanu istinu: oni koji preu u drugu partiju su izdajnici. Oni koji dou nama su obraenici.

U zemlji Prosvjetljenja vae je uenje podjednako beskorisno kao to su toljage beskorisne u savremenom ratovanju. Ono to je ovdje potrebno je svjesnost., ree Majstor.I nastavio je priom o uenici koja je zaposlila latvijsku izbjeglicu kao kunu pomonicu, da bi na svoje zaprepatenje ustanovila da djevojka ne zna koristiti usisava, mikser ili ve mainu.ta zna da radi?, upitala je oajno.Djevojka se tiho i ponosno nasmijeila. Znam pomusti koutu, ree.

Koliko e mi trebati da rijeim svoj problem?Ni minute vie nego to e ti trebati da ga razumije, ree Majstor.

Propovjednik je bio neuobiajen ovjek. Ljudi su drhtali kad bi ga vidjeli. Nikada se nije smijao i bio je uporan u svojoj asketskoj praksi jer je vjerovao u nanoenje bola samom sebi. Znalo se da esto posti i da se slabo oblai zimi.Jednog dana je Majstoru povjerio svoj tajnu muku: ivio sam ivot odricanja i bio vjeran pogledima moje religije. Ali neto mi izmie a ne mogu otkriti ta. Moe li ti ?Majstor ga je pogledao, tako tvrdog i suhog, i rekao: Da. Dua.

Evo prie koju je Majstor ispriao filozofu koji je traio da zna zato je pamet prepreka prosvjetljenju.Bila tri putnika u avionu Mudrac, Izvia i Biskup. Motor aviona je otkazao i pilot je najavio da e iskoiti; u avionu su bila samo tri padobrana i on e uzeti jedan od njih. Ostali treba da odlue ko e se od njih spasiti. Mudrac ree: Poto sam ja neophodan zemlji smatram da je prirodno da bih ja morao dobiti padobran. Tako je zgrabio padobran i iskoio.Biskup pogleda na Izviaa i ree: Sinko ja sam se naivio, pa mislim da bi ti trebao uzeti preostali padobran. Ja sam spreman da umrem.To nee biti potrebno Biskupe., ree Izvia. Tu su dva padobrana. Mudrac je iskoio s mojim ruksakom.Majstor doda: Pamet obino ne ostavlja mjesta za svjesnost.

Na posjetioce je uvijek ostavljala dojam majstorova leernost.Naprosto nemam vremena da urim, rekao bi on.

Zar nam nee poeljeti sretan Boi?Majstor je pogledao na kalendar, vidio da je etvrtak i rekao: Radije bih vam poelio sretan etvrtak.Ovo je uvrijedilo Hriane u manastiru, dok Majstor nije objasnio: Milioni e uivati ne u Danas ve u Boiu tako da e im radost biti kratkog vijeka. Ali za one koji su nauili uivati u Danas, svaki dan je Boi.

Grupi drutvenih aktivista koji su traili njegov blagoslov za plan koji su namjeravali sprovesti u akciju, Majstor ree: Ono to vam treba je, bojim se, svjetlo a ne akcija.Kasnije je objasnio: Boriti se protiv zla aktivizmom je kao boriti se protiv tame rukama. Dakle ono to vam treba je svjetlost a ne borba.

Bilo je nemogue navesti Majstora da uzme ideje patriotizma ili nacionalizma ozbiljno.Jednom je ispriao priu o Englezu kojeg je roak ukorio zato to je postao ameriki graanin: ta si dobio time to si postao Amerikanac?Pa, ree on, za poetak pobijedio sam u Ratu za Nezavisnost.

Majstor je jednom odrao predavanje o OPASNOSTI RELIGIJE, potvrujui, izmeu ostalog, da religiozni ljudi olako koriste Boga kao pokrie za svoju sitniavost i traenje vlastite koristi.Ovo je izazvalo otar odgovor u obliku knjige u kojoj je preko stotinu religioznih voa napisalo lanke u kojima su demantovali Majstorove rijei.Majstor se nasmijao kad je vidio knjigu. Ako je ono to sam rekao pogreno, jedan lanak bi bio dovoljan, rekao je.

Nakon to je odrao vatren politiki govor na mitingu, uenik je upitao Majstora ta je mislio o njemu. Majstor ree: Ako je ono to si rekao istina, zato je bilo potrebno da vie?A kasnije ree svim uenicima:Istina ispata vie zbog vatrenosti svojih branilaca nego zbog svih napada svojih protivnika.

Majstor je jednom razotkrio svoje uenike na sljedei nain:Dao je svakome list papira i traio da napiu duinu sale u kojoj su se nal