NOVA IZDANJAKVARTAL III - 2 - 200623

Ante Rendi-Mioevi

CJELOVITI PREGLED RIMSKOG KIPARSTVA U DALMACIJINENAD CAMBI, Kiparstvo rimske Dalmacije,Split, Knjievni krug, 2005., 284 str.,ISBN 953-163-200-6

Premda hrvatska arheologija s pravom moebiti ponosna na svoju dugu, na neki nainak i nekoliko stoljea staru tradiciju - estose, naime, u podsjeanju na davne korijenevolimo diiti i podatkom o kolekcionarskimambicijama jednog Marka Marulia, ocahrvatske knjievnosti, za kojega je poznatoda je posjedovao zanimljivu kolekciju saloni-tanskih epigrafskih spomenika - ne moemoipak prikriti injenicu da su nai arheolokispomenici, poglavito oni antike provenijen-cije, u svjetskoj arheolokoj literaturi estoposve marginalizirani, nerijetko, barem ponaem miljenju, i nepravedno podcijenjeni.Osim doista rijetkih izuzetaka uzaludno emoih traiti u svjetskim sintetskim edicijamagrkog i rimskog umjetnikog nasljea. Toosobito dolazi do izraaja u publikacijama santologijskim predznakom, ali situacija nijebitno drugaija ni s temeljnim studijama,onima u kojima su na sustavan nain pred-stavljene odabrane kategorije antikih spo-menika, bilo da je rije o arhitekturi, slikar-stvu ili o nama u ovoj prigodi zanimljivojskulpturi. esto smo odgovorne za takavodnos prema naoj spomenikoj batini

skloni traiti u nekompetentnosti i ignorancijiautora, zanemarujui pritom injenicu da diokrivice snosimo i sami jer ne inimo do-voljno za promicanje nae spomenikebatine izvan naih granica. Da bismo takvostanje mijenjali, bilo bi potrebno odvanijepristupiti obradi zaokruenih veih ciklusa,smjelije se uhvatiti ukotac s izazovima kojise neminovno javljaju u svakom takvupokuaju, to bi ujedno trebalo znaiti da ospomenicima koje posjedujemo moramo bitisposobni govoriti na razini najviih postavl-jenih standarda. Nije dovoljno o spomenicimaobjavljivati samo strune i znanstvene osvr-te, jo manje u publikacijama do kojih se i unas teko dopire, ve ih je potrebno vredno-vati i u sinteznom obliku te svakako najezicima dostupnim svjetskoj itateljskoj eliti.Oba najvanija kriterija ispunilo je, ini se,najnovije monografsko izdanje Nenada Cam-bija, knjiga posveena rimskoj skulpturi uDalmaciji, koja je, nema nikakve sumnje,prva i najpotpunija sinteza o tom segmenturimskog umjetnikog stvaralatva u naimistonojadranskim prostorima, ali ujedno iknjiga koja se po svim relevantnim elementi-

prijelom 07.06.2006 20:51 Page 23

NOVA IZDANJAKVARTAL III - 2 - 200624

ma moe staviti uz bok slinim izdanjimakoja se pojavljuju izvan naih granica. Mnogisu razlozi zbog kojih hrvatska arheolokaliteratura oskudijeva ovakvim izdanjima sin-tetskog karaktera. S jedne strane samo je posebi jasno da je osnovni preduvjet realiza-cijama takvih djela vrsno poznavanje proble-matike o kojoj autor pie, a potrebno je pos-jedovati i odvanost koja se ponekad izlaerizicima, jer, kako je jedan poznati pisactakvih arheolokih izdanja primijetio, osimpoznavanja materije autor mora posjedovati ivjetinu balansiranja jer o njemu ovisi to e,koliko i na koji e nain pojedini segmentibiti zastupljeni te kako e biti evaluirani. Po-trebno je naglasiti i da u ranije vrijeme nak-ladnike kue nisu pokazivale gotovo nikak-vo zanimanje za takve publikacije, baremkad je arheologija u pitanju, pa su rijetkepojave sintetskih djela graniile s pravimpodvigom u kojemu je najlaki dio posla sig-urno bio onaj koji je bio i osnovnim pievimzadatkom. U tom je pogledu situacija danasznatno poboljana i zainteresirati izdavaaoigledno vie nije toliki problem, to se moedokumentirati itavim nizom primjera. U to-mu prednjae pojedini zagrebaki izdavaipoput Naklade Ljevak, zatim kolskeknjige ili Golden marketinga, ali je, inise, najuspjeniji splitski Knjievni krug, kojinas je zaduio nizom doista dragocjeniharheolokih izdanja. Upravo je taj nakladniknedavno objavio i knjigu Nenada CambijaKiparstvo rimske Dalmacije, kao 38. svezak useriji Biblioteka knjiga Mediterana. Vrijednoje istaknuti da je isti izdava prethodno obja-vio nekoliko zanimljivih izdanja istog autora,primjerice knjigu Antiki sarkofazi na

istonoj obali Jadrana (1988.), monografijuAntiki portret u Hrvatskoj (1991.), odnosnoImago animi (2000.), jo jedno izdanje ukojemu je u sreditu pozornosti bila antikaportretistika u Hrvatskoj. Iskustva steena unavedenim izdanjima, kojima bismo svakakopridodali i njegovo kapitalno, a na stanovitnain i pionirsko djelo Antika, prvu cjelovitusintezu antike umjetnosti u Hrvatskoj(2002.),1 autor je ugradio i u ovu knjigu. Nebismo smjeli propustiti ni udio njegovih bro-jnih znanstvenih priloga, poglavito opsenestudije o salonitanskom kiparstvu, objavljene2002. u svescima Longae Salonae I i II uizdanju Arheolokog muzeja u Splitu jer jeupravo ta studija bila, ini nam se, svo-jevrsnim putokazom za knjigu kojoj posveu-jemo ove retke. Postavljeni zadatak autor jeobavio promiljeno i temeljito te, to je oso-bito vano, s potrebnom odmjerenou inunom razinom znanstvene akribije.

Kiparstvo rimske Dalmacije u metodolokomje pogledu, ini se, slijedilo strukturu netomspomenutog opsenog poglavlja o salonitan-skoj plastici, objavljenog pod naslovomKiparstvo. Na, recimo to tako, globalnojrazini, autor je, barem u osnovnim struktur-nim elementima, slijedio koncepciju knjigeRoman Sculpture autorice Diane E.E. Kleiner.Koliko je teak zadatak pisati sintezu umjet-nikog stvaralatva nekog razdoblja, najbo-lje je definirala sama autorica spomenuteknjige, navodei da je knjiga nastala kaosvojevrsni pandan knjizi Andrew Stewarta ogrkoj skulpturi, ne propustivi naglasiti dase pisanja knjige prihvatila tek kad je i samazakljuila da su takva izdanja razmjerno

1 Knjigu je izdala Naklada Ljevak u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti u Zagrebu kao drugu u nizuPovijest umjetnosti u Hrvatskoj.

prijelom 07.06.2006 20:51 Page 24

NOVA IZDANJAKVARTAL III - 2 - 200625

rijetka, a onih starijih, kao to je primjericesluaj s knjigom Roman Sculpture fromAugustus to Constatine (1907.) autoriceEugenije Strong, vie uope nema na tritu!Istodobno, kapitalna djela o rimskoj umjet-nosti pojedinih poznatih strunjaka - meunjima su, primjerice, Bernard Andreae,Richard Brilliant, Donald Strong - pruajuipak opi, iri pregled rimske umjetnosti, neusredotoujui se samo na rimsku skulpturu.Teko je porei ispravnost njezinih procjenaak i kad uzmemo u obzir jo neka poznataizdanja, osobito ona o grkoj skulpturi, pri-mjerice knjigu Johna Boardmana posveenurazvoju grke skulpture ili pak sjajnu knjiguR.R.R. Smitha o helenistikoj skulpturi. Gle-dajui u cjelini, oigledno je da su takvaizdanja ipak razmjerno rijetka, ak i u svjet-skim relacijama, pa je tim znaajnija pojavaove Cambijeve knjige, unato injenici to jeprostorno definirana granicama samo jedneprovincije. Stoga bismo u vezi s time zaklju-ili, svakako ne samo u namjeri da Cambijevuknjigu vrednujemo odmjeravajui njezinsadraj s izdanjima to smo ih prethodnospominjali - ona, ponavljamo, problematizirasamo maleni isjeak iz bogate rimske skulp-turalne batine - da u mnogim elementimaKiparstvo rimske Dalmacije moe stati uzbok drugim slinim publikacijama te da se -si parva licet componere magnis - tom knji-gom moemo ravnopravno nositi i sa zemlja-ma koje imaju znatno duu nakladniku tra-diciju i neusporedivo vee materijalne isvekolike druge mogunosti.

Kao to smo u naslovu ovog prikaza nazna-ili, Kiparstvo rimske Dalmacije sadri ukup-no 284 stranice i ak 776 biljeaka kojeupuuju na sloen znanstveni postupak kojim

se autor sluio u koncipiranju tekstualnogdijela knjige. Dodatna je vrijednost knjigeiznimno bogat ilustrativni dio, s ak 317 vrlokvalitetnih ilustracija, od ega su najveimdijelom fotografije u boji. Druga vrlo vanakarakteristika temelji se na injenici da jeznatan dio teksta preveden na engleski jezik:39 stranica prijevoda ukljuuje i popis brojnihilustracija (autorica prijevoda je Maja Cambi).Knjigu zakljuuju Kazalo osobnih imena, na-roda, plemena i zemljopisnog nazivlja teKazalo pojmova i stvari, to je svojevrsni, unas - ini nam se - jedinstveni, arheolokipojmovnik, za koji pretpostavljamo da ekorisno posluiti ne samo onima koji se budusluili knjigom nego i svima koji osjete potre-bu za pojanjenjima razliitih pojmova, nepo-znanica i nejasnoa vezanih uz ovu tematiku.

Teko je, gotovo i nemogue, samo u kratkimcrtama predstaviti djelo koje doslovce vrviprijedlozima, idejama i raznovrsnim spozna-

prijelom 07.06.2006 20:51 Page 25

NOVA IZDANJAKVARTAL III - 2 - 200626

jama o rimskom kiparstvu u Dalmaciji, atreba dodati i da se se u njemu susreu ipodaci koji nerijetko nadilaze zadani temat-ski okvir, ali slue potpunijem razumijevanjuonoga to nam je autor naumio priopiti iobjasniti. Ako bismo eljeli izdvojili temeljnoobiljeje ove knjige, a u stanovitoj mjeri idrugih, prethodno spomenutih Cambijevihknjiga, onda je to poglavito vrlo kompetentnastilska analiza dosljedno provedena u inter-pretaciji gotovo svakog zastupljenog spome-nika. Vrijednost knjige je i u injenici todonosi cjelovit pregled rimskog kiparstva uDalmaciji i to su njome obuhvaeni i onispomenici do kojih je ponekad teko doprijetii koji su, ak i kad su u pitanju strunjaci,esto nedovoljno poznati. Knjiga je autoruposluila za iznoenje osobnih prijedloga istavova o nizu nerijeenih pitanja, osobitokad je rije o pojedinim atribucijama i, to jeosobito vano, moguim datacijama: uinio jeto, dodue, i u nekim ranijim knjigama i lan-cima, napravivi u tom pogledu znaajaniskorak u dosadanjoj arheolokoj praksi, jerje poznato da su se mnogi nai autori rijetkoi nerado izjanjavali o atribucijama i datira-nju pojedinih spomenika ili su to inili svelikom dozom opreza. Kao vrstan pozna-vatelj karakteristinih stilskih osobina urazvoju antike umjetnosti, sagledavanih ukontekstu pojedinih razdoblja, osobito kad jeu pitanju antiko kiparstvo, figuralni sadrajina sarkofazima, portretna umjetnost i sl., naneki je nain bio u nas pionirom takva meto-dolokog pristupa, kreui se stazama koji-ma su potom krenuli i drugi istraivai, oso-bito oni mlaih generacija.

Nakon opirnog Uvoda u kojemu je apostrofi-rano znaenje velikih urbanih sredita u roma-

nizacijskim procesima (u tomu je svakakoprednjaila Salona, a slijedila su i drugavanija sredita, Narona, Epidaur, Jader i dr.)te istaknuti pozitivni uinci kontakata irazvitka trgovine sa susjednim regijama, toje stvorilo uvjete za fluktuiranje umjetnina,ali i kolovanih majstora koji su prenosiliiskustva i onima iz domaih radionica,objanjena je i svrha knjige, sadrana u eljiza oslikavanjem poetaka i pojedinih razvoj-nih faza antikog kiparstva na irempodruju provincije Dalmacije, od dolaskaRimljana pa sve do kraja tetrarhijskog raz-doblja. Slijede poglavlja koja korespondirajus rimskim carskim razdobljima. Prvo u nizuje poglavlje Augustovo doba, posveeno raz-doblju u kojemu su poloeni temelji roma-nizacije, a u umjetnosti dominirao klasicizam;posebno mjesto u vrijeme vladavine Augustapripada formiranju carskog kulta kao osebuj-nog izraza dravne politike, a u isto se vri-jeme na javnim zdanjima poinju pojavljivatireljefi. Slijedi Tiberijevo doba u kojemu seranije zapoeti procesi nastavljaju i dobivajujasnije obrise, osobito kad je u pitanju daljnjaafirmacija carskog kulta, dok se klasini duhinfiltrira praktiki u sve drutvene pore. Uumjetnosti prevladavaju mirnoa i klasicis-tiki akademizam, a istodobno se u portret-noj umjetnosti idealiziraju fizionomska obi-ljeja. U tom poglavlju autor raspravlja i opojavi najranijijih sauvanih primjeraka relje-fa s rustinim prikazima Silvana i pripadnikanjegova kulta, postavljajui razliita pitanja inudei na njih odgovore, osobito na uvijekaktualno pitanje njihove mogue autohtonos-ti: on naime smatra da su ti reljefi svojevrsniodgovor lokalne sredine na klasine, poglavi-to grke i rimske poticaje. Doba Klaudijevacaprema Cambiju karakterizira izostanak slu-

prijelom 07.06.2006 20:51 Page 26

NOVA IZDANJAKVARTAL III - 2 - 200627

benih reljefa, ali se u to vrijeme snanorazvija portretna i nadgrobna umjetnost.Zanimljivo je da upravo tom razdoblju autorpripisuje neke poznate spomenike iz zagre-bakog Arheolokog muzeja: rije je, primje-rice, o vrlo kvalitetnoj enskoj glavi iz Solina,za koju pomilja da bi mogla predstavljatiLiviju, zatim o polunagom mladiu bez glave,takoer iz Solina, za kojeg se ranije smatraloda predstavlja Apolona, predlaui za njeganovu atribuciju (pretpostavlja da je rije okipu cara u obliju Diomeda ili Hermesa), dokza poznati viki carski torzo iznosi pretpos-tavku da se moda odnosi na cara Klaudija.Autorov analitiki pristup vidljiv je i u poglav-ljima to slijede: doba Flavijevaca vrijeme jestilskih promjena, pa julijevsko-klaudijevskiakademizam zamjenjuje sve izraenija tenjak naturalizmu, a Trajanovo pa Hadrijanovodoba oznaavaju uvoenje mnogih stilskihnovina, primjerice oblikovanja kose s uvojci-ma nalik punicama te umetanja arenica izjenica u one duplje. Poglavlja o Antonin-skom i Severskom dobu donose podatke oznamenitim portretima dviju Salonitanki kojimoda prikazuju Karakalinu zarunicu, kas-nije i enu Plautillu, a to je ujedno i vrijemepune afirmacije upotrebe luksuznih sarkofa-ga, najprije atikih, da bi se potom u veojmjeri poeli uvoziti i sarkofazi iz Rima.Razdoblje vojnikih vladara doba je najveegimporta atikih sarkofaga u Dalmaciju, paneki od najljepih i najvanijih sarkofagapotjeu upravo iz tog vremena, kao i nekipoznati spomenici kultnog karaktera, poput,primjerice, poznatog kipa Dijane Lucifere izAequuma nedaleko Sinja. Uz tetrarhijsko sedoba vezuju pojedini poznati salonitanskisarkofazi, poput sarkofaga s motivom Dobrogpastira ili pak onoga s prikazom Hipolita i

Fedre, a to je razdoblje vano i zbog inje-nice to je tada Dioklecijan u blizini Salonepodigao svoju rezidenciju, koja je morala bitirudnikom razliitih skulptorskih dostignua,sauvanih, naalost, samo u rijetkim izuzeci-ma. U poglavlju nazvanom Za kraj pisacraspravlja o karakteristikama umjetnikograzvitka, eksploataciji kamena, uvozu mra-mora i umjetnina, lokalnim radionicama,urastanju domaeg panteona u rimsku religi-ju, valorizaciji pojedinih kiparskih ostvarenjai slinim temama. Pritom autor naglaava ipotekoe u praenju razvitka kiparstva uDalmaciji, pronalazei ih u looj ouvanosti iinjenici da su mnogi spomenici uniteni,osim djelomice nadgrobnih spomenika kojihje svakako i najvie.

Osvrt bismo zakljuili konstatacijom da jeknjiga Kiparstvo rimske Dalmacije nadasvevrijedno znanstveno i struno djelo koje eosobito biti od koristi strunjacima i studen-tima, koje je istovremeno i svojevrsni priru-nik, neiscrpan izvor podataka koji e biti odkoristi ak i onima u kojima arheologija budisamo usputnu znatielju. Preostaje namnaposljetku poeljeti da se u to je mogueskorije vrijeme pojavi djelo slinih karakter-istika o rimskoj skulpturi u provinciji Pano-niji, kako bi bio obuhvaen itav hrvatskiprostor. Na taj bismo se nain dostojno pred-stavili svjetskoj strunoj i znanstvenoj jav-nosti, to bi bio znaajan prilog afirmacijinae spomenike i poglavito arheolokebatine, kako ne bismo bili nepoznanicom naarheolokim zemljovidima, o emu je bilorijei na poetku ovog osvrta.

prijelom 07.06.2006 20:51 Page 27