51

Zaprimljeno: 4. 12. 2OOl.UDK:343.9

1. PROBLEMUnatod tome da se ve6 godinama kroz razlidi-

te aktivnosti i pisane materijale (strudne i znanstve-ne radove, izvje56a, prijedloge i nacrte programa iprojekata) ukazuje na dinjenicu da u Republici Hr-vatskoj ne postoji jasno definirana koncepcija po-stupanja s djecom i mladima s poreme6ajima u po-na5anju do stvaranja i postavljanja takve koncep-cije jo5 nije do5lo. Tako su primjerice dosada5njaistraZivanja i analize ukazale da neki uvjeti za po-stavljanje takve koncepcde postoje (npr. zakonskepretpostavke u nekoliko zakona i poznavanje po-treba populacije), ali da nedostaje vizija odnosadruStva prema toj populaciji i dovoljan broj razno-likih programa koji bi stvorili mreZu strudn-e po-drSke koja bi odgovorila na njihove potrebe (ZiLak,

STRUENIRAD

1999t Ziilak, Koller-Trbovii i Lebedina-Manzoni,2001). Uz sve ostale poteSkoie koje svakodnevnoproizlaze iz te konstatacije (potpuna nepokrivenostnekih potreba populacije, nejasni kriteriji o tometko provodi programe prevencije, Sto su programi,a Sto je praksa, standardi financiranja tih programana razliditim razinama i sl.) u ovom radu se pripredstavljanju i analizi programa podr5ke djeci imladeZi s poremeiajima u ponaianju susre6emo sproblemom referentnog okvira unutar kojeg ie seto predstavljanje i analiza dogadati.

Stoga se za potrebe ovog rada kao referentniokvir uzimaju rezultati istraZivanja pod nazivom"Preventing Crime: What Works, What Doesn't,What's Prommising" koje je kao izvje5ie US Kon-gresu pripremila skupina znanstvenika sa Sveudi-

I Rad je nakon prezentiranja objavljen u "Final Report -

Academy on the Rights of the Child - Theory and Practice, "JuvenileJustice System

- Protection and Rehabilitation", Dubrovnik, Oct. 2-6,2001.

MALOLJETNICT,I, DELINKVENCUA IPRIMUENJENI PROGRAMI PODRSKE1

Antonija Lina*Edukacij sko-rehabilitacij skij fakultet

Sveudili5ta u ZagrebuMarija Koren-Mrazovi6

Ministarstvo rada i socijalne skrbiRepublikl Hrvatske

SAZETAK

Prevencija kriminalnog ponaianja uvijek se odvija u nekom socijalnom prostoru. Svrha ovograda je prepoznavanje i imenovanje nekih standarda u kocipiranju globalnog pristupa preveni-ranju poremedaja u ponaianju djece i mladih unutar razlititih socijalnih prostora. Cilj rada jena iskustvenoj razini predstaviti programe razliCitih razina prevencije delinkventog ponalanjadjece i mladih u razlititim socijalnim sredinama u Republici Hnatskoj temeljem standardapreuzetih od stranih autora. Pri tome se polazi od definicije socijalnih prostora kako ju ujednojvrlo opiirnoj ameritkoj studiji daju sami autorL U prvom dijelu rada predstavljeni su oni rezul-tati studije koji se odnose na definiranje socijalnih prostora i nekoliko razina uspjeinosti pre-ventivnih programa u tim prostorima. U drugom dijelu rada na iskusnenoj razini razmatrano jestanje kod nas te su naCinjeni pokuiaji razgranitenja, s jedne strane prisutnosti preventivnihprograma u promatranim socijalnim prostorima, a s druge strane evaluacije efikasnosti takvihproSrama.

Kljuine rijeii : malolj etniika delinlatencija, pro grami

52 Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 9 (2001) Br. l-2,5l-60

li5ta u Marylandu (Department of Criminology andCriminal Justice) na delu s L.W. Sherman tijekom1996 i 1997 godine.

Iako je ova studija imala vi5e ciljeva (Scher-man, 1998) ovdje nas primarno zanima dinjenicada je temeljem primjene strogih znanstvenih krite-rija u ra5dlambi vi5e od 500 studija dostupnih iz li-terature, koje su se bavile evaluacijom programaprevencije kriminala (uglavnom iz Amerike, ali iVelike Britanije, Kanade, Australije) proizvela "li-stu" programa koji su prepoznati kao uspje5ni u re-dukciji kriminalne aktivnosti uopde i specifiEnokod maloljetnih delinkvenata. Pri tome je preven-cija definirana u naj5irem smislu te rijedi, dakle kaobilo koja aktivnost koja rezultira smanjivanjemkriminalnog pona5anja. Na taj naEin razmatrani susvi dostupni programi, a narodito oni koji su za ciljimali prevenciju ovisnosti, maloljetnidkog nasilja,smanjivanja rizidnih i podizanja zaStitnih Eimbe-nika vezanih r1z ovisnosti i maloljetnidku delinkven-ciju, pod uvjetom da su imali bilo kakve znan-stvene dokaze o svojoj evaluaciji. Temeljem Mary-land Scale of Scientific Methods svaka je studija,odnosno elementi njenog nacrta i unutra5nje valid-nosti, procijenjena na jednoj od pet mogu6ih razi-na.' Na taj nadin je utvrdeno koji su programi

uspje5ni, koji su neuspje5ni, koji su obeiavaju6i i5to je nepoznato:UspjeYni su oni programi koji s dosta visokom vje-rojatno56u (bar dvije studije dokazuju efikasnost)preveniraju kriminalno pona5anje u socijalnom kon-tekstu u kojem su bile evaluirane pa zbog toga nji-hovi rezultati mogu biti generalizirani i na drugeuvijete unutar istog konteksta;Neuspjeini su oni programi za koje se s dosta viso-kom sigurno5iu (bar dvije studije ukazuju na neefi-kasnost) moZe tvrditi da ne preveniraju kriminalnoponaSanje;

Obeiavajuii su oni programi za koje je razina si-gurnosti zakljudivanja temeljem dostupnih studijaniska da bi se moglo generalizirati, ali za koje po-stoje odredeni empirijski pokazatelji da bi budu6aistraZivanja mogla poduprijeti njihove pokazateljeo efikasnosti;

Nepoznata je efikasnost programa koji nisu klasifi-cirani niti u jednu od tri navedene skupine.

Ti su programi - odnosno oni medu njima kojisu na neki nadin povezani s maloljetnidkom delin-kvencijom imenovani u tablicama Sto slijede.

Programi u: UspjeSni Neuspje5diZaiednicama

- Program otkupa oruZja;

- Program mobiliziranja stanovnika visoko-rizidnih podrudja u borbi protiv kriminala;

Obitelji-

Posjet patronaZne sestre obitelji za djecu do2 god.;

- ljedne posjete odgajatelja iz vrtila zadjecu do 5 god.;

- Obiteljska terapija za obitelji s pred adoles-centima:

- Posjeta policajaca obitelji/bradnom paru na-kon nasilja u svrhu savjetovanja;

St oti-

Osnivanje i osnaZivanje tima strudnjaka uSkoli;

- Jasna pravila o pona5anju u Skoli;

- Trening socijalnih vje5tina./kompetencijekroz duZe vrijeme;

- Trening perceptivnih i kognitivnih vje5ti-na za visoko rizidne malolietnike:

- Individualno savjetovanje i savjetovanje odstrane vr5njaka;

- Edukacija udenika 5 i 6 raneda da kaZu neovisnosti (D.A.R.E.);

- Program informiranja i podizanja straha odovisnosti;

- Program slobodnih aktivnosti u Skoli;

ZapoSljavanju-

Zapo5ljavanje starijih maloljetnika nakoninstitucionali zacije;

- Posao preko ljetnih praznika za rizidne malo-ljetnike;

- Kratkotrajni, izvan institucionalni programstrudnog obrazovania za rizilnu mladeZ;

2 pwa razina = utvrdena korelacija izmedu programa prevencije i kriminalalizika u jednoj vremenskoj todci;druga razina= korelaciji programa i kriminala/rizika utvrdivana u viSe vremenskih todaka; kontnolna grupa ali nekomparabilna stretmanskom;|reea razina= usporedba dva i vi5e programa, skupina, tretmanskih i netretmanskih;ietvrta razina= vi5estruka usporedba skupina s programima i bez programa;peta razina = sludajni izbor i analiza komparabilnih varijabli u programskim i komparabilnim grupama.

53A.ZiZak i M. Koren-Mrazovie Maloljetnitka delinkvencija i primijenjeni programi podrlke

Programi u: Uspje5ni NeuspjeSni

Mjestima/situacijama

- Civilna akcija strogog nadzora ku6evla-snika glede prijavljivanja pojave droge;

Policiji - Program u kojem susjedi straZare zajedno spolicijom u visokorizidnim podrudjima;

- Uhidenje maloljetnika za neznarna kaznenadjela;

- Uhiienje nezaposlenog osumnjidenika za na-silje u obitelji;

- Pove6ano uhi6enje ili racije na mjestima gdjese prodaje droga;

- Otvaranje manjih policijskih stanica u od-redenim podrudjima;

- Policijski bilten s informacijama o kriminali-tetu na odredenom podrudju;

- Dodatne poltctJsKe patrole u vtsoKonzlcnlmpodruEjima;

- Udestalo ponavljanje uhi6enja recidivista;

- Uhiienje izvr5itelja nasilja u obitelji;

Institucijamapravosuda

- Maloljetnidki pritvor za visokorizidne ma-loljetnike;

- Rehabilitacijski-tretmanski institucionalniprogrami koji prepoznaju specifiEne rizidnefaktore;

- Tretman ovisnosti u instituciji.

- Kampovi s programima za preodgoj maloljet-nika koji su bazirani na tradicionalnim vojnimstrategijama;

- Program izravnog zastra5ivanja;

- Sok-probacija koja zapodinje pritvorom;

- Elektronski nadzor kod kuie za nisko riziEnedelinkvente:

- Rehabilitacijski programi utemeljeni na sa-vjetovanju koji ne prepoznaju specifidne rizidnedimbenike;

- Institucionalni tretmanski programi na selu

Programi u: Obe6avqiu6i

Zajednicama Nadzor nad maloljetnidkim bandama od strane struEnjaka u zajednici;Na zajednicu usmjeren mentorski program Big Brothers/Bisg Sisters;Program slobodnih aktivnosti nakon Skole u lokalnoj zajednici;

Obitelji-

Skloni5te zaZenei

Stott - Program "Skola bez Skole" ;-

Trening kognitivnih vje5tina za visokorizidne maloljetnike;-

OsnaZivanje Skolskih timova za inovacije;-

Program podizanja nastavnidkih vje5tina za poudavanje i vodenje razreda;

Zapo5ljavanju Intenzivan institucionalni obrazovni trening za riziLne maloljetnike;Program raseljavanje obitelji iz sredi5ta grada u prigradska naselja;Program industrijalizacije s poreznim olak5icama u podruljima s viskom nezaposlenoS6u;

Mjestima/situacijama

Program uvodenja drugog trgovca u dudanu;Program unapredenja vje5tina osoblja u barovima i tavernama:Detektor metala u Skolama smanjuje moguinost uno5enja oruZja;"Analiza problema u specifidnim kriminalnim situacija"

54 Kriminologija i socijalna integracija. Vol.9 (2001) Br. l-2,5l-60

Programi u: Obe6avajudi

Policiji - Ve6i broj policije u srediStu grada;-

Pisrneno upozorenje (poslano poitom) osobama pod sumnjom da su izvrlili nasilje u obitelj;-

Obavljanje policijskih duZnosti s povedanim respektom za podinitelje;-

Akcija uhiienja pijanih vozada;Pravosudniminstitucijama

Sudovi za ovisnike;Tretman ovisnika u instituciji i kontrola urina u zajednici;Intenzivni nadzor i posttretmanska skrb za visoko rizidne maloljetnike;Novdana globa u kombinaciji s drugim sankcijama.

U istraZivanju se polazi od saznanja da se pre-vencija kriminalnog ponaSanja uvijek odvija u ne-kom socijalnom kontekstu te da je potrebna kritidnamasa takvih socijalni "scena" kako bi prevencijabila efikasna. Te socijalne "scene" su mjesta na ko-jima pojedinci igraju razllEite uloge. Literatura naj-de56e upozorava da postoji sedam takvih socijalnihkonteksta bitnih za prevenciju i to: lokalna zajed-nica, obitelj, Skola, trZi5te zapo5ljavanja, situacionamjesta, policija i institucije pravosuda i socijalneskrbi. Evo kratkih naznaka kriminalno preventiv-nih potencijala svakog od tih socijalnih prostora.

Lokalna zajednica je naj5iri mogu6i socijalnikontekst u kojem se odvija prevencija. Zajednice semedusobno razlikuju po brojnim dimenzijama,prostoru, socijalnoj strukturi, stupnju zaposlenosti,broju religioznih, dru5tvenih i javnih institucija isluZbi, omjeru broja djece, odraslih i starih osoba,stupnju medusobnog poznanstva i sl..

Obitelj je osnova, prirodna grupa svake zajed-nice. U njoj se primarno raduna na neformalnukontrolu dlanova obitelj. Medu obiteljima takodervlada velika raznolikost.

Skola se tretira kao institucija namijenjenadjeci koja povezuje obitelj i zajednice. Uzimajuii uobzir faktor vremena, medu svim drZavnim agenci-jama, Skole imaju najve6u mogu6nost udecanja nasmanjenje rizidnih dimbenika.

Medu svim znadajnim faktorima u zajednicitrZi5te zapo5ljavanja ima najsnaZniji utjecaj nasmanjivanje kriminala jer otvara prostor zalegalneaktivnosti i izravno konkurira nelegalnim izazo-vima. Njegovi su potencijali dokazani brojnim stu-dijama.

Situaciona mjesta su najnovija socijalna "sce-na" i podrazumijevaju prostore od kafiia, uglovaulica, igrali5ta, parkova pa do hotela. Neka od tihmjesta mogu biti kritidne todke (uzrodnici ili recep-tori) maloljetnidke delinkvencije, kriminala opie-nito a narodito "dilanje" droge.

Namjera svakodnevnog policijskog djelova-nja je prevencija kriminala. IstraZivanja pokazuju

daje raskorak u onom Stoje namjera prakse i stvar-nih udinaka djelovanja najve6i u policiji (u odnosuna druge socijalne kontekste i institucije).

Lista pravosudnih (a za na5e uvijete i socijal-nih) institucije koje su ukljudene u neku razinu pre-vencije (uglavnom sankcioniranja i rehabilitacije)vrlo je raznolika i potencijalno velika. Njihova efi-kasnost moZe jako ovisiti o drugim institucijamazajednice, obitelji, Skoli, trZiStu zapoiljavanja i sl..

Upravo navedeni socijalni konteksti posluZitie nam kao referentni okvir za analizu stanja pri-mijenjenih programa podr5ke maloljetnicima u nas.Pri tome ie kao izvor saznanja o postojanju tih pro-grama posluZiti informiranost autorica rada o po-stojanju tih programa kao i uvid u pojedine od njih,odnosno osobno iskustvo te uvid u najnoviju stru-dnu literaturu. Taj je pristup izabran zbog dinjeniceda kod nas programi u pravilu nisu evaluirani ili suinterno evaluirani, dakle bez potrebne znanstveneteZine pa je trenutno mogu6e diniti samo "ad hoc"analize. Pri tome nam cilj nije komparacija sa sta-njem u jednoj drugoj sredini, bitno razliditoj, negosamo preuzimanje referentnog okvira kroz koji iemopromatrati naie stanje i to stoga Sto se na globalnojrazini taj referentni okvir sedam socijalnih kontek-sta potvrdio znadajnim.

PRIKAZ PROGRAMA U REPUBLICIHRVATSKOJ

2.1. Programi na razini lokalnih zajednicaProgrami na razini lokalne zajednice vrlo de-

sto ukljuduju druge institucije pa je te5ko razluditida li se u sludaju nekog programa radi o programulokalne zajednice ili pojedine institucije. Stoga unaj5irem smislu u Hrvatskoj na razini lokalne za-jednice moZemo razlikovati dva tipa programa.

Programi koji pridonose razvoju potencijaladjece i mladeii namijenjeni svoj djeci u lokalnojzajednici mogu biti Sportski, rekreacijski, kulturni,zabavni, stalni ili povremeni. Medu lokalnim za-

)

jednicama postoji velika raznolikost obzirom nabogatstvo ponude. Ve6e i bogatije regije, podrudja,gradovi, mjesta u pravilu imaju vi5e i bolje opre-mljenih prostora (igraliSta, dvorana, klubova, vrtiiai Skola), vi5e strudnjaka i raznoliku ponudu. No,ukljudivanje djece i mladih u takve sadrZaje zahti-jeva znatna materijalna sredstva od roditelja i po-stizanje dobrih rezultata od djeteta/mlade osobe,Sto je neostvariva okolnost za mnogu djece i rodite-lje, a vrlo desto i izvor frustracija, narodito za djecukoja Zive u rizidnim uvjetima.

Programi namij enj eni spe cifidnim skupina-ma djece koja Zive u rizidnom okruZenju ili izraLa-vaju poremeiaje u ponalanju. Neki od tih programasu u posljednjem desetlje6u nadinili konceptualnizaokret u pristupu djeci i mladima s poremeiajimau ponaSanju povezuju6i i udruZuju6i na ostvariva-nju istih ciljeva sustav socijalne skrbi (odnosnoCZSS), prosvjetu (Skolu) i druge institucije i sluZbelokalne zajednice (nevladine udruge, crkvene orga-nizacije, dru5tvene institucije). Neki od tih progra-ma su i dosta dobro predstavljeni u strudnoj literaturi,dakle predstavljeni i javno ne samo u svojoj lokal-noj zajednici. Dobri primjeri su recimo programitipaZdravi grad Pored (Basani6 i sur, 1997), "Lo-kalna zajednica u sveobuhvatnom preventivnom dje-lovanju"

- primjer grada Velika Gorica (Mataga-

Tintor, 2001), "Male kreativne socijalizacijske sku-pine" (Jankovi6, 1995; Koren-Mrazovii i eugalj,2000), "Psihosocijalne potrebe djece u zajednicipovratka" (Ajdukovii i sur., 2000), "Velika sestraveliki brat" (Zii.ak,2000). No ovi, kao i veiina dru-gih primijenjenih programa nije evaluirana (osimuobidajenih internih evaluacija) ili bar nije na razi-ni koja bi ukazala na specifidni doprinos programa

prevenciji poreme6aja u pona5anju, odnosno delin-kventnog pona5anja.

ObiljeZje trenutnog stanja je da postoje raz-liditi projekti financirani od lokalne zajednice, Vla-de Republike Hrvatske, te stranih financijera, ali nepostoji neki sustav i red u ponudi tih programa injihovoj rasprostranjenosti na cjelokupnom podru-Eju. Vedina tih programa namijenjena je speci-fidnim skupinama djece i mladeZi (npr. Romskojmanjini). Stupanj konfuzije pove6ava i dinjenica danema tradicije u suradnji vladinih i nevladinih sluZbii udruga, te nepotrebno rivalstvo dovodi, s jednestrane do rasipanja energije, a na drugoj strani donedostatka vi5e dimenzionalnih programa koji mo-gu biti jedino rezultat suradnje razliditih druStvenihsubjekata, dime su u krajnjoj liniji olteiena samadjeca.

Dakle, joS uvijek nemamo izgradenu udinko-vitu strategiju prevencije poremeiaja u pona5anju ulokalnoj zajednici, nismo uspjeli razviti cjelovitumreZu potpore u odnosu na cjelokupnu populacijuu potrebi, niti smo uspjeli dobre programe dovoljnoopisati, udiniti dostupnim javnost i evaluirati. Ohra-bruje to Sto imamo sve viSe i viSe prihvadanja udin-kovitih inovacija, programa i aktivnosti iz drugihkultura te poku5aji njihove implementacije u naKupraksu, ali i nacionalnu strudnu politiku i pristupdjeci i mladima s poremeiajima u ponaSanju.

2.2. Programi namijenjeni obiteljiProgrami pomoii i podr5ke obitelji i dlanovi-

ma obitelji koji se realiziraju kroz sustav socijalneskrbi utemeljeni su u Republici Hrvatskoj na dvazakona - Zakonu o socijalnoj skrbi (1997) i Obitelj-skom zakonu (1999).

lI

IIIIII

Zakon o socijalnoj skrbiMaterijalna davanja:-

Pomoi zauzdrtavanje-

Jednokratna novdana pomoi-

Zajam-

Osobna invalidnina-

Doplatak za tudu pomod i njegu u ku6i-

Pomo6 u podmirivanju tro5kova stanovanjaSavjetovanjePomo6 u prevladavanju posebnih te5ko6aPrihvat djece u skitnji i djece stranih drZavljana zateEe-nih bez pratnje roditelja ili skrbnika;Smje5taj trudnica koje nemaju osiguran smje5taj ilistan;

Osposobljavanje za samostalan Zivot i rad;

Obiteljski zakonUpozorenje roditeljima na pogre5ke i propuste u odgojudjece;Nadzor nad roditeljskom skrbi;Upu6ivanje u savjetovali5te ili Skolu za roditelje;Oduzimanje prava roditeljima da Zive s djetetom i od-gajaju ga, povjeravanje djeteta na duvanje i odgoj osobiili ustanovi ili drugoj privatnoj osobi koja obavlja dje-latnost socijalne skrbi;Smje5taj djece u domove za djecu s poremedajima u po-na5anju;

Oduzimanje roditeljske skrbi roditeljima koji zlorabe iligrubo zanemaruju roditeljske duZnosti;Zabrana roditelju i drugim skrbnicima da se neovla5te-no pribliZe djetetu i uznemiravaju ga;

-56 Krimirutlogija i sot:ijalna integracija. Vol. 9 (2001) Br. l-2, 5l-60

Zakon o socijalnoj skrbi Obiteljski zakonPomoi u obitelji;SmjeStaj mladeg punoljetnika s poreme6ajima u pona-ianju u dom socijalne skrbi;Skrb izvan vlastite obitelji (udomiteljska obitelj, dom):

SkrbniStvo;

Udaljavanje zlostavljada odnosno osoba koja se nasil-nidki pona5aju iz obitelji:Skloni5te zaLene i djecu

Obiteljska terapija i drugi programi psihosocijalne po-moii , intervencije u kriznim situacijama

Obitelj je joS uvijek najvaZniji, ali u RepubliciHrvatskoj i dosta konzervativan socijalni prostorunutar kojeg se mogu provoditi interventni i pre-ventivni programi. Stoga se u nas uglavnom prakti-ciraju tradicionalne mjere i intervencije za5titnidkogtipa. Novih programa koji bi se primjenjivali uobitelji ili bili namijenjeni obitelji izuzetno je malo.Jedina novina su programi rada s roditeljima tipaSkola za roditelje, koji imaju razlltite verzije i di-menzije, a dija je primjena u praksi djelomidno irijetko opisana (Ple5a i Starc, 1998) i joS rjede eva-luirana. Programa s kojima bi se stvarno interveni-ralo u obiteljsko okruZenje i tako preventivnodjelovalo ili tretiralo poremeiaje u pona5anju za-pravo nema. Postoje ponude nekih programa (Po-mo6 obitelji u obitelji) koje jo5 uvijek nisu na5lesvog financijera, ili bolje redeno strudnu sluZbu ko-ja bi razumjela njihovu pravu misiju i mjesto u sus-tavu programa podr5ke obiteljima.

2.3. Programi vezani uz SkoluSkota je jedina institucija, jedina socijalno or-

ganizirana situacija u koju su u suvremenom svi-jetu ukljudena sva djeca. U Hrvatskoj postojiobvezno osnovno5kolsko obrazovanje, ali se na-rodito od osnovnih Skola odekuje da djeci pruZevi5e od obrazovanja. Ta su odekivanja velika raditoga Sto je Skola vrlo moina u preventivnom udin-ku tijekom ranog razvoja. Ta mo6 proizlazi iz sa-driaja kojima se Skola bavi, kolidine vremena kojudjeca u Skoli provode i dinjenice da su, narodito udoba osnovno5kolskog obrazovanja djeca dostupnavodenju, udecanju i usmjeravanju od strane odra-slih. Jedan dio Skola stoga i nudi programe koji uzstandardni obrazovni program ima potencijale pre-ventivnih aktivnosti ili dak tretiraju poremeiaje upona5anju. Te dodatne programe moguie je raz-vrstati u nekoliko skupina, pri demu treba imati naumu dase radi o artiflcijelnoj podjeli:

Tradicionalni odgojni programi Preventivni programi Pomagaiko-interventni programi

Slobodne aktivnosti

Zabavni programi i radionice

Udenidke zadruge

Pomo6 u udenju

Poludnevni boravak u Skoli

Profesionalno usmjeravanj e

Skola u prirodi

St

n.ZiZa* i M. Koren-Mrazovit: Muloljetnitktt clelinkvencija i primijenjeni progrcuni podrike 57

Uz navedene postoje i programi koje je telkosvrstati u navedene skupine zato jer su tek posred-no namijenjeni udenicima. Takvi su primjerice pro-grami namijenjeni uditeljima i nastavnicima i rodi-teljima. Za razliku od situacije u kojoj se nalazeobiteljski programi, Skolskih progralna ima dovolj-no i dostatno su raznoliki. Medutirn, oni su pre-malo zastupljeni na terenu, tako da vedina Skola naZalost funkcionira na minimalistidkoj praksi kojaukljuduje obrazovni program i eventualno neki odtradicionalnih odgojnih programa koji dakako ima-ju znadajne preventivne potencijale, ali se vrlo de-sto izvode na nadin koji ukljuduje takmidarskuorijentacij u, odnosno orijentacij u na rezultat.

Neki od gore navedenih programa dosta sudobro opisani u strudnoj literaturi. Primjerice pro-gram Kvalitetna Skola (BaSi6, 1997), ModifikacijeponaSanja putem igre (Ilijai i Budanovac, 1998),Odgoj za razvoj (Miljevii-Redidki i sur, 1999),Program promicanja prava djeteta (Male5 i Stride-vii, 2000). U podjednakom omjeru izvode ih vla-dine organizacije, to jest strudni djelatnici samihSkola, fakulteta ili prosvjetnih vlasti i strudnjaci iznevladinih udruga, a u sludaju nekih programa po-stoji suradnja sa sluZbama socijalne skrbi, zdrav-stva i drugih. Neki od tih programa nude i interneevaluacije, medutim evaluacija u smislu udinka pro-grama na prevenciju poremeiaja u pona5anju u pra-vilu nema.

2.4. Programi zapoSljavanjaProstor zapo5ljavanja i profesionalnog do5ko-

lovanja sigumo je jedna od najslabijih karika uovako definiranom lancu ili mreZi sustava pomo6idjeci s poremeiajima u pona5anju. Unutar tog pro-stora nalazimo vrlo skromnu praksu zavada za za-po5ljavanje, sustava socijalne skrbi, specijaliziranihrehabilitacijskih institucija, programa otvorenihsveudiliSta te programa za mlade pri srednjim Sko-lama (vedernje Skole po programu za odrasle). Tra-dicionalno se domena njihovog djelovanja kre6e uprostoru:

- ukljudivanja u radno- okupacione sadrZaje i raduz naknadu maloljetnika za vrijeme neke zavod-ske odgojne mjere;

- pomoi u pronalasku zaposlenja i ukljudivanja usvijet rada nakon zavrlene odgojne mjere ilismje5taja u instituciju po drugom kljudu, posred-stvom zavoda za zapo5ljavanje ili centra za soci-jalnu skrb

- ukljudivanje u programe prekvalifikacije u zavo-du za zapo5ljavanje, odnosno programe Skolova-nja (tedajevi i kra6e osposobljavanje za jedno-stavna zanimanja).

Kako je u Hrvatskoj vei dulje vrijeme stopanezaposlenosti vrlo visoka to ne zaduduje neposto-

janje programa koji bi ostvarivali preventivneefekte. Cak su gotovo nestali neki raniji programiudenidkih servisa koji su na kraie vrijeme zapo5lja-vali srednjo5kolce tijekom ljetnih i zimskih prazni-ka. Postoje6i programi nisu opisani u strudnojliteraturi, nema dovoljno informacija o tome kakopraksa u ovom podrudju funkcionira, pa za razlikuod ranijih dijelova sustava ovdje ne nedostaje samoevaluacija nego i opis postojede prakse kao i novaponuda programa, sluZbi i agencija za zapo5lja-vanje.

2.5. Posebni (situacijsko-lokacijski) programiKao Sto je uvodno napomenuto situaciona

mjesta su najnovija socijalna "scena" za preventi-vne i interventne programe u svijetu. Od svih mo-guiih scena u nas su najprisutniji "kafiii" u kojimase nude poznati sadrZaji (todi alkohol, rade auto-mati, "dilanja" droga, skupljaju osobe asocijalnogponaSanja pa i vr5e kriminalne radnje) koje pro-sudujemo znadajnim dimbenicima rizika. Nisu za-nemarivi niti parkovi, igraliSta, pojedine ulice ilidijelovi ulica, diskoklubovi, stadioni te druga oku-pljali5ta mladih. Medutim, "out-rich" programi kojibi omogu6ili da ta mjesta budu mjesta susreta i sastrudnjacima u nas jo5 nisu saZivjeli. Cini se da jedak i ideja o ozbiljnosti takvih oblika rada u nas"sumnjiva". S druge strane postoje zakonski tek-stovi koji reguliraju neke situacije na tim scenama-

primjerice zabrana todenja alkohola i prodaju ci-gareta maloljetnim osobama, a takoder i ulazak unoine klubove. Kad i kako iemo se pomaknuti smrtve todke i na tom planu za sada je neizvjesno.Nema jasno definiranog sustava unutar kojeg bi ne-dostatak takvih programa bio odit, nema ponudeprograma, nema financijera programa.

2.6. Policijski programiPolicijski sluZbenici svjesni nedovoljne moii

tradicionalnih nadina suzbijanja kriminaliteta u po-licijski sustav u novije vrijeme sve vi5e okreiu odklasidnih represivnih programa prema novim alter-nativama. Cinjenica da su mnogi od tih programaneuspjeSni u prevenciji maloljetnidke delinkvencije(Sherman, 1998) samo svjedodi kako je to izuzetnozahtjevan zadatak. U nas su takoder nadinjeni nekipomaci u naznadenom smjeru. Tako smo iz svako-dnevnog profesionalnog iskustva, a i za potrebe ovograda saznali o sljede6im aktivnostima u okviru po-licijske prakse:-

Analiza i praienje pojave maloljetnidke delin-kvencije i informiranje javnosti;

- Iniciranje mjeraza za5titu djece od strane sluZbesocijalne skrbi ukazivanjem na rizidne obitelji idjecu u riziku;

- Progranri senzibiliziranja javnosti za pojavu za-nemarivanja i zlostavljanja djece, poziv gradani-

58 Kriminologija i socijalna integraciia. Vol. 9 (2001) Br. t-2' 5l-60

ma da pruZe pomoi u otkrivanju pojedinih sluda-jeva;

- Preventivni programi usmjereni na otkrivanjepodinitelja kaznenih djela na Stetu djece i malo-ljetnika i pokretanje postupka za njihov kazneniprogon;

- Program povratka djece u obitelji ili zbrinjava-nja u sludajevima udaljavanja djeteta iz obitelji idoma, odnosno djece mlade od 16 godina za-tedene izvan obitelji u vremenu od 23 do 05 sati;

- Djelotvorno otkrivanje migranata koji ilegalnoprelaze granicu i njihovih pomagada, programisuzbijanja ilegalnog prelaska granice i uhidenjatrgovaca ljudima s posebnim naglaskom na trgo-vinu Zena i djece;

- Pojadani nadzor na mjestima gdje se sastaju mla-di, kontrola rada noinih klubova, todenja alko-hola maloljetnim osobama, "dilanja" droge;

- Suzbijanje maloljetnidke delinkvencije kroz ot-krivanje i Zurno postupanje policijskih sluZbe-nika, prosljedivanje sucu za prekr5aje i drZav-nom odvjetni5tvu na postupanje u cilju sankcio-niranj a delinkventnog pona5anj a.

- Programi otkrivanja vozala koji voze pod utje-cajem alkohola s posebnom namjerom otkriva-nja mladih osoba i njihovog iskuljudivanja izprometa, jer su oni najde56e Zrtve stradavanja nana5im pormetnicama.

Kao Sto je vidljivo radi se o tri tipa programa-

aktivnosti: aktivnostima informiranja i senzibili-ziranja javnosti, programima otkrivanja i progra-mima suzbijanja kriminalnih radnji. NaEinjen jenapor da se djelatnost policije pribliZi maloljetni-cima i roditeljima (Strmotii, 2000), a neki od spe-cifidnih programa su i podrobnije predstavljeni ustrudnoj literaturi (primjerice program prevencijekriminaliteta na Stetu djece i mladeZi u lokalnoj za-jednici

- Martinjak i Mik5aj-Todorovi6, 2001). I

uop6e, djelatnost policije u suzbijanju kriminali-teta na opioj razini sve se vi5e opisuje u strudnoj li-teraturi namijenjenoj drugim socijalnim profesija-ma. Na ovom podrudje ipak nedostaju specifidniprogrami, njihovo predstavljanje u javnosti i na-ravno evaluacija u smislu kako je ovim radom treti-rana.

2.7. Pravosudni programiProgrami koji su u domeni pravosuda ili na

neki nadin inicirani od pravosudnih organa u pravi-lu su namijenjeni maloljetnicima koji su podinilineko kazneno djelo ili prekr5aj. Sankcije za poli-njena kaznena djela maloljetnicima se izridu teme-ljem Zakona o sudovima za mladel, a za prekr5ajetemeljem Zakona o prekr5ajima (dija je izrada u ti-jeku). Maloljetnicima se za podinjena kaznena dje-la kao sankcije izridu odgojne mjere, sigurnosne

mjere i kazna maloljetnidkog zatvora. Odgojnemjere jesu:-

sudski ukor

- posebne obveze ( ambulantne mjere)

- upu6ivanje u centar za odgoj

- pojadana briga i nadzor

- pojadana briga i nadzor uz dnevni boravak u od-gojnoj ustanovi

- upuiivanje u odgojnu ustanovu

- upuiivanje u odgojni zavod

- upu6ivanje u posebnu odgojnu ustanovu

Sigumosne mjere su:-

obvezno psihijatrijsko lijedenje-

obvezno lijedenje od ovisnosti-

protjerivanje stranaca iz zemlje-

oduzimanje predmeta-

zabrana upravljanja motornim vozilimaNavedene odgojne i sigumosne mjere izvr5a-

vaju se u institucijama i sluZbama razliditih sustavapa izvr5enje bilo koje od njih neminovno zahtjevadobru suradnju pravosudnih tijela (odvjetni5tva isuda) s tim institucijama i sustavima. To naravnoima svoje prednosti (u rad s maloljetnicima ukljudenje ve6i broj strudnjaka razliditih profila i razliditihuloga) i nedostatke (traZi dobru suradnju i podjeluodgovornosti, Sto na Zalost uvijek nije prisutno upraksi). Kao 5to je vidljivo iz pnkaza Sto slijedi,najodgovornlja za realizaciju odgojnih mjera jesluZba socijalne skrbi jer se unutar njenih institu-cija i sluZbi izvr5ava najveii broj postojeiih odgoj-nih mjera. Rezultat toga je da u sustavu socijalneskrbi ne postoje zasebne institucije za maloljetnepodinitelje kaznenih djela (za realizaciju bilo insti-tucionalnih bilo poluinstitucionalnih odgojnih mje-ra), nego oni sankcije izvr5avaju zajedno s malo-ljetnicima s drugim oblicima poreme6aja u pona3a-nju.

MoZe se konstatirati da u prostoru izvr5enjaodgojnih mjera prevladava tradicionalna praksa ida su programi za osuvremenjivanje te prakse izu-zetno rijetki. Trenutno su u tijeku dva takva ekspe-rimentalna program

-

program posredovanj a izme-du maloljetnog podinitelja i o5te6enika i mentorskiprogram u odgojnom zavodu. Postojeia praksa naj-vi3e je istraZivana u odnosu na institucionalne od-gojne mjere pa na tom planu postoje parcijalnasaznanja o udinkovitosti i neudinkovitosti te prakse(primjerice

- o tome su istraZivali i pisali: Luli6-

Cavar, 1995; Tasii, 1997; ZiLak i Koller-Trbovid,1999; Bakii,200l; Zii.ak, Koller-Trbovii i Lebedi-na-Manzoni, 2001). Medutim, sustavnog istraZiva-nja udinkovitosti programa za izvrlenje pojedinihodgojnih mjera u nas nema.

A.Ziink i M. Koren-Mrazovit Muloljentitkt delinkvencija i printijenjeni programi podrike 59

Institucije pravosuda Institucije socijalne skrbi Zdravstvene institucije

Sudski ukorUpuiivanje u odgojni zavodMaloljetnidki zatvor

posebne obveze (dio)upuiivanje u centar za odgojPBINPBIN uz dnevni boravakupu6ivanje u odgojnu ustanovuupuiivanje u posebnu odgojnu ustanovu

posebne obveze (dio)sigurnosne mjere

tlII

tltl

3. ZAKLJUCNA RAZMATRANJAU zakljudnim razmatranjima treba poii od

konstatacije da u prethodnom poglavlju sigurnonisu navedeni svi postoje6i programi usmjereni naprevenciju i tretman djece i mladeZi s poreme6a-jima u pona5anju. Mogude je da su narodito ostalinespomenuti raznoliki programi nevladinih udruga.Temeljem prikazane prakse i programa stjede se, sjedne strane dojam da u Republici Hrvatskoj raspo-laZemo raznolikim mjerama i programima, a s dru-ge strane da postoje kritidne todke (ili crne rupe) usustavnom pristupu.

Sto se tide djece i mladeZi s poremeiajima uponaianju praksa zapaLa da seje struktura poreme-iaja u pona5anju u poslijeratnom razdoblju znatnopogoriala, da se je dob podinitelja kaznenih djelaznatno spustila. Takve promjene u obiljeZjima i po-trebama populacije traLe i promjene u pristupu pre-venciji i tretnranu. Medutim, tu promjene nisu biletako sustavne i uskladene s potrebama korisnika.

Iz prikazanog pregleda programa vidljivo jeda primjeren stupanj raznolikih preventivnih i in-terventnih programa postoji u lokalnim zajedni-cama i Skolama. Praksa u tradicionalnom oblikupostoji na podrudju pravosudnog i obiteljskog soci-jalnog prostora te su inovacije u tim prostorima do-brodo5le. Cini se kao da policija polako prevladavatradicionalne pristupe i svoju praksu nadopunjevanovim programima. KritiEne todke unutar sustavasedam socijalnih konteksta su u podrudju novih so-cijalnih scena/mjesta i zapo5ljavanja, gdje progra-ma uopie nema ili su daleko malobrojni i nepri-kladni.

Takoder, treba konstatirati da veiina predsta-vljenih programa postoji u gradskim sredinama i tou veiim gradovima. U tradicionalnoj praksi i pri-stupu obitelji pa i djeci ne poStuju se dovoljnopotrebe korisnika i vrlo desto su korisnici vi5e ob-jekti nego subjekti. Veiina tradicionalnih programanije dobro opisana i predstavljena javnosti, nije su-pervizirana i nema evaluaciju koja bi potvrdila ilinegirala udinkovitost programa u prevenciji dinje-nja kaznenih djela i prekr5aja. Noviji programi (ug-lavnom u lokalnoj zajednici i Skoli) bolje su opisanii predstavljeni strudnoj i drugoj javnosti, neki su i

supervizirani, a neki interno evaluirani. Nadalje, snovim alternativama tradicionalnom pristupu udjelatnost se sve vi5e ukljuduje i nevladin sektorSto u buduinosti moZe donijeti blagotvorne efekte.Na Zalost, jo5 uvijek postoji znadajan raskorak iz-medu teorije/znanosti i prakse pa se i ono malo sa-znanja koja se dobiju kroz istraZivanja nedovoljnokoriste za unapredenje praktidne djel atnosti.

LITERATURA:Ajdukovi6, M. i sur. (2000): Moguinosti psihoedukativ-nih radionica u razvoju otpornosti djece. (u) Ba5i6, J. i J.Jankovii (ur): Rizidni i za5titini dimbenici u razvojuporemedaja u pona5anju djece i mladeZi. PovjerenstvoVlade Republike Hrvatske za prevenciju poreme6aja uponalanju djece i mladeZi i zaStitu djece s poremeia-jima u pona5anju, Zagreb.26l-275.Baki6, D. (2000): Evaluacija institucionalnog tretmanamaloljetnih delinkvenata. Disertacija. Edukacijsko-re-habilitacijksi fakultet SveudiliSta u Zagrebu, Zagreb.Basanii, N. i sur. (1997): Zdravi grad Pored, Zdravigrad Pored.Ba5ii, J. (1997): Korak prema kvalitetnoj 5koli. (u) Ba-sani6, N. i sur. (ur): Zdravi grad Pored, Zdravi gradPored, 54-58.Ilija5, A. i Budanovac, N. (1998): Modifikacija po-na5anja putem igre. Zagreb.Jankovii, J. ( 1995): Male kreativne socijalizacijske sku-pine. (u) Ajdukovii i sur.: Prevencija poremeiaja u po-naSanju kod djece stradalnika rata. Ministarstvo rada isocijalne skrbi Republike Hrvatske, UNICEF. Dru5tvoza psiholo5ku pomoi, Zagreb, 7 l - 1 09.Koren-Mrazovii, M. i J. Cugalj (2000): ObiljeZja djece iobitelji obuhvaiene preventivnim programom u Medi-murskoj Zupaniji uz prikaz poduzetih za5titnih mjera.(u) BaSi6, J. i J. Jankovii (ur): Rizidni i za5titni dimbe-nici u razvoju poremeiaja u pona5anju djece i mladeZi.Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevencijuporemeiaja u pona5anju djece i mladeZi i zaStitu djece sporemedajima u pona5anju, Zagreb. 245 -261 .Luli6-eavar, G. (1995): Neki aspekti evaluacije udinko-vitosti tijeka izvr5enja odgojne mjere upu6ivanja u dis-ciplinski cent^r za maloljetnike. Kriminologija i socijal-na integracija, 3, l, 53-71.

60 Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 9 (2001) Br. l-2, 5l-60

prevencija kriminaliteta na Stetu djece i mladeZi u lokal-noj zajednici. (u) Jankovii, J. i J. Ba5ii (ur): PrevencijaporemeCaja u pona5anju djece i mladih u lokalnoj zajed-nici. Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za preven-ciju poreme6aja u pona5anju djece i mladeZi i zaStitudjece s poremedajima u pona5anj u, Zagreb, 293 -306.Mataga-Tintor, A. (2001): Mogu6nosti djelovanja jedi-nice lokalne samouprave u prevenciji druStveno nepri-hvatljivog pona5anja djecei mladih. (u) Jankovid, J. i J.Ba5ii (ur): Prevencija poreme6aja u pona5anju djece imladih u lokalnoj zajednici. Povjerenstvo Vlade Repub-like Hrvatske za prevenciju poreme6aja u pona5anjudjece i mladeZi i za5titu djece s poremeiajima u pona5a-nju, Zagreb,3l3-331.Miljevi6-Redidki,R., Male5,D. i Rijavec, M. (1999):Odgoj za razvoj. "Naklada Slap" i Unicef, Zagreb.Obiteljski zakon (1999), Narodne novine, Zagreb.Ple5a, A. i B. Starc (1998): Primjena Integralne metodeu radu s roditeljima (u) Ba5ii, J. ZiLak, A. i Koller-Trbovi6, N.: Integralna metodau primjeni, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveudili5ta u Zagrebu i *Ali-ned',Zagreb,77-122,Sherman, L.W. (1998): Preventing Crime: What Works,What Doesn't, What's Promising. www.preventingcrime.

org./report/i ndex.htmStrmotid, J. (2000): Djelokrug rada policije. (u) Koren-Mrazovii, M. Koller-Trbovi6,N. iZiLak, A. (ur): Vodidza roditelje. Ministrastvo rada i socijalne skrbi i Unicef-

Ured za Hrvatsku, Zagreb,23-26.Tasid, D. (1997): Primjerenost strukturiranosti odgojnihmjera psihosocijalnoj zrelosti maloljetnih delinkvenatau RH. Disertacija. Fakultet za defektologiju, ZagrebZakon o socijalnoj skrbi (1997), Narodne novine,Zagreb.LiLak, x. (2000): Velika sestra veliki brat

- dvogodiSnje

iskustvo primjene programa u Hrvatskoj. (u) BaSi6, J. iJ. Jankovii (ur): Rizidni i zaStitni dimbenici u razvojuporemeiaja u pona5anju djece i mladeZi. PovjerenstvoVlade Republike Hrvatske za prevenciju poreme6aja upona5anju djece i mladeZi i za5titu djece s poreme6aji-ma u ponalanj u, Zagreb, 293 -307 .ZiZaU, n. i Koller-Trbovi6, N. (1999): Odgoj i tretman uinstitucijama socijalne skrbi. Deskriptivna studija.Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveudili5ta u Za-grebu, Zagreb.Zizaf, n., Koller-Trbovi6, N. i Lebedina-Manzoni, M.(2001): Od rizika do intervencije. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveudili3ta u Zagrebu, Zagreb.

JUVENILE DELINQUENCY AND APPLIED PROGRAMS OF SUPPORT

SummaryThe prevention of the criminal behavior always takes place within a social space. The purpose of this paper is

recognition and naming ofsome standards in the conception ofthe global approach to the prevention ofchildren andyouth behavior disorders within various social spaces. The goal of the paper is to introduce on the experiential levelthe programs of various levels of prevention of the delinquent behavior of children and youth in different social envi-ronments in Republic of Croatia, based on the standards taken from the foreign authors. The starting point for that is adefinition of social spaces given by authors in a very comprehensive American study. The first part of the paper pres-ents the results of the study that are related to definition of the social spaces and several levels of success of the pre-ventive programs in those spaces. The second part of the paper contains the experiential level of analysis of thesituation in our country; also, a line has been drawn between the presence of the preventive programs in observed so-cial spaces on one side, and the evaluation of efficiency of such programs on the other side.

Key words: juvenile delinquency, programs