A) ZNANSTVENI STIL

Uvod Znanstveni stil blizak je administrativnomu, a te dvije vrste pisanja čine osnovicu standardne uporabe jezika u svim kulturama.

1. Priprema i istraživanje Prije pisanja znanstvenoga teksta valja na temelju proučenih bibliografija pročitati što je o problemu dosad napisano, a zatim slijedi samo istraživanje. Ono dokazuje, dopunjuje ili obara hipotezu koju smo prethodno postavili rješavajući problem. Umjesto prije navedenih poslova, ili uz njih, pripravnik će se pripremati tako što će stažirati i proučavati literaturu s popisa iz Programa stručnoga ispita za pripravnike u srednjem školstvu (Prosvjetni vjesnik, lipanj 1999.) ili one knjige koje mu preporuči savjetnik njegove struke.

2. Kompozicija Nakon što skupimo podatke i na temelju njih izvedemo zaključke, počinjemo pisati tekst. Najbolje je na početku napraviti opći raspored gradiva, dakle napisati kazalo i kratak sažetak svakoga poglavlja. Tijekom samoga pisanja pojedinosti se mogu mijenjati. 2.1. Prva inačicaSvi tekstovi ne mogu imati isti slijed, jer je on određen i temom. Navest ćemo tri inačice, a prva je izvedena na temelju Platonova djela Fedar :

1. Opis problema 2. Neke mogućnosti rješenja i izbor najboljega prijedloga 3. Dokazi da je navedeno rješenje najbolje4. Zaključak (5. Literatura )

Primjer: Tekst o problemima izgovora engleskih glasova u hrvatskim školama u prvom bi dijelu naveo da o tom piše Filipović, zatim bi locirao diferentne glasove koje određenoj skupini učenika predstavjaju teškoću, pa bi naveo foneme koje čujemo u riječima think i that . Drugi bi dio predložio vježbe s izvornim govornicima, računalne rječnike s glasovnim mogućnostima, pozorno slušanje tekstova omiljene pjesme uz učiteljevu pomoć te napokon oblikovanje skupina u kojima bi bili učenici s boljim i lošijim izgovorom. Treći dio opisao bi učiteljev posao sa skupinama koji bi mogao uključiti sve što je navedeno u drugom dijelu. Naveli bi se i rezultati s podatcima o učenicima, vremenu, mjestu itd. Zaključak bi ukratko ponovio ključne probleme i odluke te donio sažetu misao o korisnosti rada po skupinama.

Tekst može govoriti o problemu financiranja polivalentnih srednjih škola pa navesti u prvom dijelu nedostatna sredstva, a u drugom spomenuti ove mogućnosti: jaču suradnju s tvrtkama u koje se učenici zapošljavaju, veća sredstva mjesne samouprave i pokrovitelja za konkretne aktivnosti, internet kafe s bezalkoholnim pićima unutar škole te prodaju učeničkih proizvoda . Prednosti i načini provedbe

1

posljednje mogućnosti tumačili bi se u trećem dijelu. Četvrti dio obnavlja najvažnije segmente i uobličuje završnu misao.

2.2. Druga inačica1. Uvod: osnovni podatci o teoriji ili problemu2. Dijelovi od kojih se sastoji problem i kako su elementi povezani-raščlamba s dokazima i primjerima 3. Kojim poznatim situacijama teorija ili problem sliči -usporedba s dokazima i primjerima.4. Rješenje s dokazima5. Zaključak: praktične upute ili rekapitulacija (sažetak)6. Literatura

(Ako je tema pisanoga dijela postavljena tako da nije riječ o problemu koji treba riješiti, nego o prikazu, npr. Povijesna građa o Domovinskom ratu na području Grada Senja onda je drugi dio najopširniji, treći je vrlo kratak, a četvrti nije potreban.)

Primjer A: Problem ukrcaja žita do određenoga gaza na brodu 1. O stabilitetu na bulk carrierima pišu Antun Kristić, A.R. Lester, D.R. Derrett. 2. U našem slučaju imamo dva problema: a) moramo ukrcati žito do određenoga gaza i b) brod mora biti na ravnoj kobilici ili zatežan.3. U knjizi A. Kristića opisan je srodan problem, o tom piše i Lester. Sličan problem javio se na brodu Zadar 28. VIII. 1996. u Los Angelesu.4. Prvo valja očitati gaz, koji je 12,50; budući da mi moramo doći na 12,60, možemo uroniti brod još 10 cm. Zatim pogledamo hidrostatske tablice, gdje su dane tone po centimetru, i tu vidimo da za 1 cm gaza možemo ukrcati 112 t određenoga tereta. U našem slučaju možemo ukrcati još 1120 t. Drugi dio problema, da nam brod bude zatežan ili na ravnoj kobilici, rješavamo distribucijskim formulama - engl. trimming - koje imaju nekoliko elemenata, a među njima je i prije dobivena količina koju moramo ukrcati. Tako dobijemo koliko moramo tereta ukrcati u koju štivu. Provjerom gaza nakon ukrcaja dokažemo da smo veličine točno izračunali. 5. Ukratko ponovimo o čem smo pisali i gdje je važnost dobroga rješenja.6. Popis navedenih knjiga i autora.

Primjer B: Tekst o motivu osamljenosti u Georga Trakla kazao bi u prvom dijelu o kolikom je korupusu pjesama riječ i koliko se često motiv javlja. Drugi bi dio protumačio da je motiv redovito dio tročlane strukture osamljenik-put-nadsvođenost. Treći bi dio upozorio na srodnosti s presudnim književnim djelima, od Biblije i Gilgameša, preko Dantea i Cervatnesa do Joycea, Eliota i Tolkiena. Četvrti bi dio mogao navesti da se po učestalosti s ovim motivom u Trakla može mjeriti jedino motiv sestre i metafizički kompleks – dakle se osamljenost nastoji izliječiti, a uspjeh je dvojben. Zaključak bi obnovio sve što je rečeno i potvrdio da je u Trakla na relativno malom opusu pružena varijanta simbola koji je poznat u presudnim literarnim djelima.

Treća je točka važnija no što bi se na prvi pogled moglo činiti, poglavito ako prikazujemo nešto što čitatelju nije posve jasno. Charles Sanders Peirce, američki teoretičar semiotike i pragmatizma, kazao je da nema prave spoznaje bez

2

usporedbe. Nemoguće je ispitati efekte inzulina na zdrave pacijente ako nemate skupinu koja ga nije uzimala i skupinu koja ga jest uzimala.

2.3. Treća inačica Treća je inačica izvedena iz Uputa za prijavu teme i oblikovanje magistarskoga rada i doktorske disertacije na Medicinskom fakultetu u Rijeci.

Predloženi su ovi dijelovi magistarskoga rada ili disertacije: 1. Uvod (prikaz područja) 2. Cilj istraživanja (hipoteza, pretpostavka) 3. Materijal i metode (ili: Ispitanici i metode) 4. Rezultati 5. Rasprava 6. Zaključak (ili: Zaključci), i 7. Literatura (referencije)

Dijelovi 1., 2. i 3. opisani su i u Prijavi teme. Prikaz problema sadržavao bi kraći prikaz (...) biti problema koji se istražuje ili predlaže za istraživanje - jesu li već takva istraživanja provedena, kada i gdje, u čemu su sličnosti i razlike, tko se sve time bavio i što su znanstveni timovi zaključili, zašto je važna takva vrst istraživanja, kako znanost tumači probleme vezane uza to i takva istraživanja? Cilj istraživanja morao bi ispuniti ove zahtjeve: kratko, jasno i točno navesti, oblikovati i izreći znanstvenu hipotezu istraživanja. U dijelu Ispitanici i metode valja opisati osobe ili materijal koji će se istraživati, kako i gdje je materijal prikupljen itd. Metode obuhvaćaju mjerne instrumente i metode mjerenja. Statistička obrada podataka mora kazivati kojim će statističkim postupkom podatci biti raščlanjeni.

Primijenjeni na pisanje stručnoga ispita, navedeni bi dijelovi sadržavali sljedeće podatke: 1. O kojem problemu mislimo pisati i tko se time dosad bavio 2. Zašto smatramo da je problem važan i koja je njegova uloga u cijeloj organizaciji posla, što mislimo postići našim pristupom 3. Na kojem je uzorku učenika ili u kojim knjigama točno lociran problem 4. Što smo otkrili proučavanjem problema, u razredu ili u knjigama5. Kako se ono što smo otkrili može primijeniti u praksi da bi se problem riješio. 6. Kratka rekapitulacija svega napravljenoga7. Popis literature.

Već je rečeno da će slijed nametnuti tema. Pri temama Problemi financiranja i organizacije polivalentih srednjih škola u Republici Hrvatskoj , Metodički postupci u tumačenju trigonometrije, Metodički pristup usvajanju točne engleske dikcije u srednjim školama - možda bi prvi slijed bio primjereniji. Metodički pristup Božanskoj komediji, Bolesnici s celijakijom vjerojatno bi zahtijevali drugu kompoziciju. Treći je slijed dobar za tekst kojemu je prethodio pokus na skupini osoba ili književnih tekstova.

3

2.2. Količinski raspored Drugi, treći i četvrti dijelovi – u trećoj inačici i peti - najopsežniji su i obuhvaćaju temeljne stvari o kojima smo već govorili: navode iz literature i primjere iz prakse. Valja se čuvati nepotrebna rasta manje važnoga dijela teksta. Ako nam je tema Metode igre u učenju engleske gramatike moramo navesti što o tom piše Paul Davies u Grammar Games. Ne valja 50 % teksta s prije navedenom temom posvetiti problemima izgovora i zabunama koje stvaraju opreke tipa thinker/ tinker , makar je točno da srodne opreke mogu potaknuti igru. Ako nam je tema financijsko upravljanje polivalentnih škola, onda valja srž posvetiti prihodima i rashodima po stavkama.

Navodi moraju biti vezani s okolnim tekstom i imaju dvije svrhe: dokazuju prethodnu tvrdnju ili ju čine razumljivijom. Navodi koji samo pokazuju da smo neku knjigu imali u ruci obično nagrđuju kompoziciju, a uvijek su opasni jer možemo krivo navesti izvornik. Suvremeni znanstveni tekstovi citiraju na dva načina: iza citata istakne se ime autora kojega navodimo i broj stranice iz knjige, dakle bez imena knjige, jer se podatci o njoj mogu naći u popisu literature:

Poznati su zadatci povijesti književnosti, kojom se više ili manje neizravno bavi i srednjoškolska nastava: Povijest književnosti treba da odgovori na pitanje zašto skupina tekstova x ima posve drukčija obilježja nego skupina tekstova y, udaljena od prve recimo, stotinjak godina. (Žmegač, 21.). Navedeno otvara sociološke i terminološke probleme.

U POPISU LITERATURE: Žmegač, Viktor: Književnost i zbilja, ŠK, Zagreb 1982.

Drugi način teži tomu da pojača protočnost teksta, pa nema ničega u zagradama, nego se na kraju teksta, obično podijeljeno po poglavljima, opet navedu početne riječi citata i podatci izvornika:

Poznati su zadatci povijesti književnosti, kojom se više ili manje neizravno bavi i srednjoškolska nastava: Povijest književnosti treba da odgovori na pitanje zašto skupina tekstova x ima posve drukčija obilježja nego skupina tekstova y, udaljena od prve recimo, stotinjak godina. Navedeno otvara sociološke i terminološke probleme.

NA KRAJU TEKSTA: Povijest književnosti treba... : Žmegač, str. 21 U POPISU LITERATURE: Žmegač, Viktor: Književnost i zbilja, ŠK, Zagreb 1982.

Pri pisanju teksta na stručnom ispitu nije dopušteno rabiti literaturu, pa navodimo po sjećanju:

Srednjoškolsku nastavu interesira povijest književnosti, a Žmegač u Književnosti i zbilji kaže kako su njezini zadatci i u tom da odgovori zašto se skupine tekstova koje su nastale na suprotnim rubovima stoljeća toliko razlikuju. Naravno da rečeno otvara upite vezane za teoriju književnosti, sociologiju i razvoj tehnike.

4

2.2 Sadržaj Sadržaj teksta povezan je s prethodno tumačenim elementima i mora pokazati četiri pojedinosti: 1. Poznavanje literature koja govori o problemu ili temi 2. Praktično iskustvo s problemom 3. Sposobnost autora da donese konkretne primjere i dokaze 4. Rješenje ili barem dijagnozu

Pišemo li o ženskim likovima u Georga Trakla, moramo znati da je Sonja Habecker u Muenchenu 1957. obranila disertaciju o tom (1), nadalje moramo dokazati da smo sami uočili kako se problem sestre vezuje za problem komunikacijskoga znaka (2); moramo navesti i primjere, recimo iz posljednje pjesme Grodek (3). Posljednja točka mora navesti do kojega smo zaključka došli - ako se u dvjema zbirkama motiv sestre javlja više od 20 puta, riječ je o naglašenom interesu, potaknutom i biografijom, dok je na intertekstualnom planu moguća veza s Danteovom Beatrice, Goetheovom Gretom i Wagnerovim libretima.

Pišući u Pismenim vježbama o problemima sadržaja, Dragutin Rosandić neizravno kaže da će tekst biti sadržajno dobar ako zadovoljava sljedeće uvjete: - vezanost s temom - konkretnost (ostvarit će se ako poznajemo literaturu i primjere iz prakse)- potpunost (reći sve bitno, npr. o tumačenju 1. zakona termodinamike)- podatci moraju biti točni

Vezano za sadržajni element, tipične rečenice izgledaju ovako:

Stjepko Težak u Teoriji i praksi nastave hrvatskoga jezika tvrdi da su radio, film i televizija naviknuli Hrvate na različite idiome. Izvodeći izbornu nastavu hrvatskoga jezika g. 1996./ 97. u Desetoj gimnaziji u Zagrebu, uočio sam da učenici brzo i točno iznose i primjere iz narječja u kojem nisu izvorni govornici - poglavito se to odnosi na splitski govor koji je često nazočan u elektronskim medijima.

3. Stil Govoreći o stilu, pružit ćemo opće podatke te ispitati razine riječi, rečenica i izbora obavijesti.

3.1. Opće pravilo: Sve što se može izreći, može se izreći jasno. (Wittgenstein, Tractatus Logico- Philosophicus).Znanstveni tekst ima ova obilježja: - donosi točne i provjerene podatke - za svaku važnu tvrdnju pruža dokaz- teži najvećoj mogućoj jasnoći - ne uključuje osobne emocije onoga koji piše - učestalo ali svrsishodno rabi termine - riječi iz struke – i tamo gdje je

potrebno donosi primjere za njih.

5

- nema neuobičajenih glagolskih vremena, rečeničnih konstrukcija i nestandardnih riječi (ako se ne radi o tekstu iz hrvatskoga ili kojega drugoga jezika, pa se navedene pojedinosti rabe kao primjeri).

3.2. Riječi Znanstveni stil obiluje terminima, pa njihova učestalost najčešće ne smeta. Valja pripaziti da ne opetujemo nepotrebno riječi iz struke, ali će ipak u članku o podmornicama sama ta riječ biti učestala i ne će kvariti stil kako bi ga kvarila u drukčijem kontekstu. Katkad je suvišno ako se opetuje ista riječ u okviru jedne stranice, a istančanomu uhu smetat će kad se u rečenici dva puta javlja isti slog (Ali, da li možemo tvrditi... ; Samo, ni tamo nismo mogli naći potvrde za DNA...) . Valja se dakle čuvati monotonije.

Loš stil: Postupak koji ću opisati uporabio sam u razredu koji je bio sastavljen od učenika koji su bili prethodno pripremljeni na takav postupak.

Dobar stil: Postupak koji ću opisati uporabio sam s razredom što je bio pripremljen za takav oblik posla.

3. 3. RečeniceDobar tekst varirat će dužinu rečenica, a posebno će se uklanjati nizu jednostavnih kratkih rečenica, dakle parataksi. Tumačeći neki problem znanstvenim stilom, u sredini pasusa redovito rabimo duge, često višestruko složene rečenice: one misao mogu osvijetliti sa svih strana, ali moraju ostati jasne. Kratka rečenica je zaključak na kraju pasusa.

Loš stil: Razgovor je česta metoda u nastavi. On je vrlo koristan kad je sadržajan. O razgovoru je pisao dr. Vladimir Jurić. Knjiga mu se zove Metoda razgovora u nastavi.

Dobar stil: Vladimir Jurić u Metodi razgovora u nastavi opisuje podvrste i primjenu ovoga oblika komunikacije.

3. 4. Izbor obavijesti Loš pisac s puno riječi daje malo obavijesti, pa u rečenicama frazira, razmeće se terminima, ispunjava prostor nevažnim pojedinostima i ostaje neshvaćen. Pisac dobra stila pruža puno podataka s malo riječi, zna zorno usporediti, ne frazira i traži jasnoću.

Loš stil: Neobično uspjelu i nadasve zanimljivu knjigu o nekim teoretskim problemima povijesti književnosti uspio je napisati dr. Northrop Frye, koji je inače bio profesor na Victoria College u Kanadi, gdje je taj znameniti znanstvenik živio i radio najveći dio svojega života.

6

Dobar stil: Frye tumači povijest književnosti u eseju Teorija modusa iz Anatomije kritike (1957.), gdje tvrdi da glavni literarni likovi u slijedu epoha od Biblije do modernizma posjeduju sve manje moći.

Obje rečenice imaju tridesetak riječi, a prva je loša iz ovih razloga: - na početku frazira (neobično uspjelu i nadasve zanimljivu....)- ne donosi puno podataka- sadrži nevažne podatke (za temu nije važno autorova titula i položaj)- rabi stilski obilježen red riječi: prirodno je da u hrvatskom standardnom jeziku subjekt dolazi prije objekta, dakle bi ime autora trebalo doći prije knjige koju je napisao.

Možda je najgori stilski nedostatak fraziranje koje se razmeće tobožnjom znanstvenom terminologijom i glumljenom stručnošću, iza koje se skriva šupljina :

Loš stil: Učenici ne vole čitati lektiru koja im nije zanimljiva i koja je stara, pa ih treba metodičko-pedagoškim i psihološki produbljenim postupcima potaknuti da svoje mentalne sposobnosti usmjere prema koncentraciji na koristan literarni predložak. Sve će to poboljšati njihove kognitivne mogućnosti, pa ćemo tako oplemeniti njihov duh. Korelacijsko-integracijski sustav sigurno će biti prihvaćen i cijenjen među profesorima i učenicima, a sve za boljitak naše literature, nastave i efikasnosti obrazovnoga sustava- koji konačno izlazi iz mračnoga doba prema svjetlijim godinama. U svom magistralnom djelu glasoviti ...

Dobar stil: Djelo Canterbury Tales u religioznom okviru hodočašća razvija humor i erotičnost, pa je u tonu katkad srodno Držićevim ostvarajima, dok s Boccacciom ima i intertekstualnih veza. Ove rimovane priče iz 14. st. preveo je na hrvatski Luko Paljetak, a Mreža nudi usporedno prikazan staroengleski tekst i prijevode na suvremeni engleski standard. Na istom mjestu Jane Zatta izravno odgovara na upite studenata i učenika, a dostupni su i podatci o kulinarskim aspektima djela.

NA KRAJU POGLAVLJA: usporedan staroengleski tekst : http://www.siue.edu/CHAUCER/podatci o kulinarstvu: www.godcookery.com/chaucer/ccookery.htm

Oba pasusa imaju oko sedamdeset riječi, ali drugi daje pet puta više uporabljivih informacija.

Makar je u znanstvenom pristupu svaki podatak koristan, valja pripaziti da ne otežamo komunikaciju s tekstom:

Luko Paljetak preveo je Canterbury Tales (14.st.) na hrvatski, a adresa http://www.siue.edu/CHAUCER/ nudi staroengleski tekst i prijevode na suvremeni engleski standard - tu stručnjak ujedno odgovara na upite studenata i učenika. U nizu spomenutih priča religiozni okvir potaknuo je

7

erotičost i humor, dok www.godcookery.com/chaucer/ccookery.htm sadrži podatke o kulinarskim aspektima djela - koje je u tonu donekle srodno Boccacciovim i Držićevim ostvarajima - s Dekameronom imamo i intertekstualnih veza.

4. Pravopis, gramatika, konačno oblikovanje i vježbe4.1. U Republici Hrvatskoj trenutno je na snazi četvrto izdanje Hrvatskoga pravopisa, autora Babića, Finke i Moguša. Dopušteno je pisati zadatci i zadaci, ne ću i neću, pogrješka i pogreška. Autor ovoga teksta preporučuje prve navedene oblike: zadatci, ne ću, pogrješka.

4.2. Gramatika i stil uče se cijeli život. Ako smo nesigurni u pisanju neke riječi, uporabit ćemo na njezinu mjestu drugu riječ: umjesto odijeljeno pisat ćemo odvojeno, razdvojeno.

4.3.1. Govornici hrvatskoga jezika pri pisanju najčešće griješe s aoristom, odnosno s njim povezanim kondicionalom:

1. LICE JEDN. (JA) :Želio bih pisati o Radiću. ISPRAVNO .

1. LICE JEDN. ( JA) : Želio bi pisati o Radiću. NEISRAVNO.

2. LICE, JEDN. ( TI) : Ti bi pisao o Radiću ISPRAVNO

1. LICE, MNOŽ ( MI): Razgovarali bismo o gimnazijama ISPRAVNO

1. L. MNOŽ. ( M)I: Razgovarali bi o gimnazijama NEISPRAVNO

2. L. MNOŽ. Razgovarali biste o gimnazijama ISPRAVNO

4.3.2. Učestale su i pogrješke s prijedlogom s/sa, makar je pravilo jednostavno: prije zamjenice mnom i riječi koja počinje glasovima s, z, š, ž, ps, ks, dolazi prijedlog sa, a u drugim okolnostima dolazi prijedlog s. Ako instrumental označuje sredstvo, uopće nema prijedloga nema. (Putujemo zrakoplovom.)Računalni pravopis može pomoći, ali je najdragocjenije imati pozorna čitatelja koji će nas upozoriti na manjkavosti - ovo se ne odnosi samo na gramatiku, nego na ukupnu problematiku o kojoj govorimo. Tekstove iz enciklopedija čita sedam do osam osoba, što uključuje dragovolnje sustručnjake, recenzente, urednike, lektore i korektore.

4.3.3. U novije vrijeme učestalo se javlja posve kriva uporaba prijedloga kroz. Zbog utjecaja njemačkog i engleskoga jezika, čuju se loše konstrukcije: Kroz igru, djeca će puno toga naučiti. Kroz razgovor s običnim ljudima, upoznao sam probleme koji muče stanovnike manjih sredina. Ispravno bi bilo reći: Djeca puno toga nauče u igri. / Igrajući se, djeca će puno to naučiti.

8

Prijedlog kroz rabimo u hrvatskom jeziku za oznaku prostornih odnosa: Kroz široka vrata ušli smo u dobro osvijetljenu dvoranu. Gledala je kroz prozor kako pada snijeg.

Vježbe: 1. Proučavati i naglas prepričavati izabranu literaturu 2. Doslovno prepisivati od riječi do riječi izabrane dijelove literature 3.Prepisivati dijelove literature uz malene izmjene pridjeva i interpunkcije 4. Pismeno prepričavati stručni tekst uz pomoć samoga izvornika 5. Pismeno prepričavati stručni tekst bez gledanja u izvornik.

Najbolje je imati stručnjaka koji će na ispravljati pogješke.

Apsolutni uzor dobra znanstvenoga stila morali bi biti članci iz enciklopedija, kako hrvatskih tako i inozemnih, od kojih je jedna Encyclopaedia Britannica. U hrvatskom jeziku preporučljivi su tekstovi Branka Fučića, pa je svakomu intelektualcu korisno čitati njegove članke iz Leksikona ikonografije, liturgike i simbolike zapadnoga kršćanstva.

5. ZaključakDobar tekst čine ovi elementi: korisni podatci koji rješavaju ili dijagnosticiraju problem, pregledna kompozicija, jasne rečenice i pozoran izbor riječi. Toma Akvinski naveo je u 13. st. tri obilježja svega što je lijepo, a njegove oznake inegritas, claritas i consonantia važe i danas kao obilježja dobra sastavka. U tekstovima ne smije ništa manjkati, oni moraju nadalje biti razumljivi, a njihovi dijelovi moraju biti povezani i podudarni po veličini i smislu. Tekst mora biti jasan, cjelovit i skladan.

Dean Slavić

LITERATURA: 1. Eco, Umberto, Come si fa una tesi di laurea, Fabbri, 1997 2. Encyclopaedia Britannica, 2001, CD 3. Grupa autora : Hrvatski jezični savjetnik, ŠN, Zgb 1999. 4. http: // www.medri.hr/informatika/ uputaMD.doc 5. Assunto, Rosario: Die Theorie des Shönen im Mittelalter, Verlag M. DuMont Schauberg, Köln 1963. 6. Beker, Miroslav: Kratka povijest antičke retorike, ArTresor, Zg, 1997. 7. Brodnjak, Vladimir: Razlikovni rječnik ŠN, Zgb 1991. 8. Fowler, H.W. & W.G.: The King's English , Wordsworth Edition, 1993 9. Platon: Fedar, Naklada Jurčić, Zagreb 1997. 10. Rosandić, Dragutin: Pismene vježbe , Zagreb 1990. 11. Vlatko Silobrčić, Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo, Medicinska naklada, Zagreb 2003.12. Škarić, Ivo: Temeljci suvremenoga govorništva , ŠK, Zgb, 2000. 13. Teitelbaum, Harry, How to Write a Thesis, Thompson Arco, 2003 14. Vidović, Radovan: Kako ne valja / kako valja pisati MH, Zgb 1969.15. Wittgenstein, Ludwig.: Tractatus Logico- Philosophicus

9

B) PRIMJERI TEMA ZA PISANI DIO STRUČNOGA ISPITA

Pristupnici biraju jednu od ponuđenih tema i pišu 180 minuta; dopuštena je uporaba pravopisa. Tijekom ispita mogu biti zadane i teme koje nisu na ovom popisu.

1. Dramski tekst u osnovnoj školi2. Priprema, pisanje, ispravak i drugi poslovi vezani za pisanu

provjeru slovnice3. Medijska kultura u osnovnoj školi

1. Roman u višim razredima osnovne škole2. Sintaksa u višim razredima osnovne škole3. Literarna družina

1. Jezik suvremenih medija i nastava hrvatskoga jezika2. Sintaksa u višim razredima osnovne škole3. Stilske osobitosti izabranoga pisca

1. Metodički pristup lirskomu tekstu u srednjoj školi2. Stilske značajke izabranoga pisca iz programa za srednje škole3. Ukupni poslovi vezani za školsku zadaću u strukovnoj školi i gimnaziji

1. Primjena stilistike u nastavi i izvannastavnim aktivnostima srednje škole2. Metodički pristup prostornoj, vremenskoj i funkcionalnoj raslojenosti leksika3. Dramska družina u srednjoj školi

1. Metodički pristup književnomu liku u pripovjednim i dramskim djelima2. Metodički pristup rečenicama3. Novinarska družina

1. Teorija književnosti u višim razredima osnovne škole2. Imenice u programu i praksi osnovne škole3. Priprema, pisanje i ispravak školske zadaće

1. Metodički pristup ženskim likovima u romanima iz doba realizma2. Leksikologija u srednjoj školi 3. Provjere znanja iz gramatike

1. Prikaz izabrane lingvističke ili književnoznanstvene monografije 2. Lektira u osnovnoj školi 3. Načelo zavičajnosti

10

1. Kritički prikaz izabranoga književnoga djela2. Metodički pristup izabranoj nastavnoj jedinici iz morfologije3. Provjere znanja i ocjenjivanje u srednjoj školi

1. Dramski tekst u srednjoj školi2. Metodički pristup izabranoj nastavnoj jedinici iz leksikologije3. Ukupni poslovi oko pripreme, pisanja i ispravka školske zadaće

1. Načelo znanstvenosti2. Stilske značajke izabranoga djela iz programa za osnovnu školu3. Provjere znanje iz gramatike

1. Lirika u nastavi i izvannastavnim aktivnostima2. Metodički pristup izabranoj nastavnoj jedinici iz morfologije3. Novinarska i literarna družina

1. Prikaz izabrane književnoznanstvene monografije (moguće je izabrati knjigu znanstvenoga karaktera iz bilo kojega područja znanosti o književnosti , uključujući metodiku nastave književnosti)

2. Rečenica u višim razredima osnovne škole3. Recitatorska i dramska družina

1. Prikaz izabrane jezikoslovne monografije 2. Metodički pristup pripovijetci i noveli 3. Nastave jezičnoga izražavanja u gimnaziji / strukovnoj školi

1. Stilske osobine izabranoga književnoga djela2. Metodički pristup izabranoj nastavnoj jedinici iz leksikologije3. Literarna družina u gimnaziji / strukovnoj školi

1. Dramski tekst u osnovnoj školi 2. Metodički pristup glagolima3. Provjere znanja književnosti

1. Metodički pristup književnomu liku u osnovnoj školi2. Načelo zavičajnosti u osnovnoj školi3. Dramska družina

1. Metodički pristup romanu u osnovnoj / srednjoj školi 2. Načela nastave hrvatskoga jezika i njihova primjena u osnovnoj / srednjoj školi3. Opisivanje u osnovnoj / srednjoj školi

1. Sat lektire u osnovnoj / srednjoj školi 2. Metodički pristup izabranoj nastavnoj jedinici iz morfologije u osnovnoj /

srednjoj školi3. Školska zadaća

11

1. Motivacija za čitanje teksta2. Artikulacijske vježbe3. Film u nastavi

1. Interpretacija književnoga teksta u osnovnoj školi2. Metodički pristup zavisno složenim rečenicama

3. Računalo u nastavi hrvatskoga jezika

1. Metodički pristup izabranomu liku (bilo koji lik iz bilo kojega književnoga djela, makar se trenutno i ne nalazi u programu za srednje škole)

2. Metodički pristup leksiku u gimnaziji / strukovnoj školi 3. Računala u nastavi hrvatskoga jezika

1. Roman u gimnaziji / Roman u strukovnoj školi2. Nastava leksikologije u gimnaziji / Nastava leksikologije u strukovnoj školi3. Ukupni poslovi vezani za školsku zadaću

12

ZAVOD ZA ŠKOLSTVO REPUBLIKE HRVATSKE PODRUČNA JEDINICA RIJEKA

Rijeka, 27. ožujka 2006.

TEME ZA PISANI DIO STRUČNOGA ISPITA IZ HRVATSKOGA JEZIKA

1. Roman u gimnaziji / Roman u strukovnoj školi

2. Nastava leksikologije u gimnaziji / Nastava leksikologije u strukovnoj školi

3. Ukupni poslovi vezani za školsku zadaću

Viši savjetnik Dean Slavić

13

ZAVOD ZA ŠKOLSTVO REPUBLIKE HRVATSKE PODRUČNA JEDINICA RIJEKA

Rijeka, 15. svibnja 2006.

TEME ZA PISANI DIO STRUČNOGA ISPITA IZ HRVATSKOGA JEZIKA

1. Roman u osnovnoj školi

2. Metodički pristup zavisno složenim rečenicama

3. Film u osnovnoj školi (program, metodički pristup filmu, filmska družina )

Viši savjetnik Dean Slavić

14

AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

Rijeka, 10. studenoga 2006.

TEME ZA PISANI DIO STRUČNOGA ISPITA IZ HRVATSKOGA JEZIKA

1. Metodički pristup izabranomu književnomu tekstu

(Moguće je izabrati bilo koje književno djelo koje pristupnik smatra pogodnim za školsku interpretaciju u osnovnoj ili u srednjoj školi. Moguće je

osmisliti sat lektire ili bilo koji drugi oblik rada.)

2. Metodički pristup izabranoj sintaktičkoj nastavnoj jedinici

(Moguće je izabrati bilo koji sintaktički problem i prikazati mogućnosti rada s učenicima u osnovnoj ili srednjoj školi ).

3. Računalo u nastavi hrvatskoga jezika

Savjetnik za hrvatski jezik dr.sc. Dean Slavić

15