RETORIKI STIL

Anela RahmanoviNajla Alagi

Retoriki stil posebno je zanimljiv budui da je on razvijan u okviru antike retorike, te da je ak bio njen prvi i osnovni predmet.Oratori, tj. retori imali su specijalni sistem obrazovanja. Vjetina govornitva bila je jedna od najcjenjenijih vjetina kroz vei dio historije, da bi sa padom retorike dolo i do njenog pada.

Jo iz antike retorike potie podjela retorike na 5 dijelova: -inventio (invencija) slui odreivanju teme, argumenata i iskaza;-dispositio (dispozicija) odgovara pojmu kompozicije;-elucutio (elokucija) se bavi ukraavanjem iskaza, tj. teorija tropa i figura-actio (akcija) nain izlaganja, gestove, intonaciju i sl.-memoria ( pamenje) razvija mnemotehnike postupke.

Za stilistiku su tri elementa retorike posebno znaajna: uenje o tropima i figurama, teorija kompozicije i teorija triju stilova.Za razvoj funkcionalne stilistike naroito je vanu ulogu imao onaj dio retorike u kojem se izdvajaju razliiti tipovi diskursa(tj.tri tipa govora).Antika je retorika izdvajala tri tipa diskursa : sudski , savjetodavni(politiki) i sveani (epideiktiki).Svaki je tip morao imati uvod, izlaganje, dokazivanje i zavretak.

Osnovnom retorikom funkcijom smatra se ubjeivaka, persuasivna- odatle i njena ideoloka funkcija kao njen neodvojiv dio. Zadatak govornika prije svega jeste da ubijedi auditorij u svoje tvrdnje, da utjee na njega tehnikom argumentacije.Budui da je orijentiran na primaoce poruke, govor i debata kao osnovni anrovi retorikog stila posjeduju konativnu funkciju (odatle esta retorika obraanja, upotreba drugog lica jednine i mnoine, imperativa).

Retoriki stil se moe podijeliti na dva podstila:

- oratorski: koji podrazumijeva prije svega govore, dakle, monoloki je u svojoj strukturi .- debatni: podrazumijeva debate (javne, parlamentarne i slino) i jezik sudnice, tj.suenja.

Oratorski podstilGovori kao dio oratorskog podstila realiziraju se usmeno, a funkcija im je da se ubijedi auditorij. Govori ija je funkcija prije svega fatika i emotivna se realiziraju u sveanim prilikama, a zadatak im je da se jedna skupina ljudi (porodica ili neka drutvena skupina) prepozna kao jedinstvena, dok im informativna vrijednost nije u prvom planu. Ovdje spadaju govori povodom proslave vjenanja, diplome, nekog familijarnog skupa, odlaska u penziju, govori povodom dodjele nekog priznanja i sl

Postoje i govori koji su zbog svojih specifinih kvaliteta i karakteristika esto citirani, a posjeduju estetsku funkciju.U takve govore spadaju npr. Sokratov govor, govor Martina Luthera Kinga, Kenedijev govor itd.

anrovski variraju od javnih do privatnih, porodinih, od politikih do kominih.Jezika sredstva nee biti ista u zvaninom politikom govoru i u neobaveznom govoru (govoru poslije veere), ali oratorski stil u cjelini posjeduje i neke zajednike specifine karakteristike, ukljuujui i shematiziranost kompozicije.

Vana je pravilna artikulacija, jasna dikcija, variranje intonacijskih tipova, izbjegavanje monotonosti, ritam govora ne smije biti ni prebrz ni prespor.Oratorski stil podrazumijeva i upotrebu tropa i figura, upotrebu ekspresivne sintakse, iji je zadatak da pojaa efekt onoga to se govori. Ustaljeni dijelovi govora su obraanje, uvod, centralni dio, zakljuak, zakljune formule. Kompozicija je, dakle, izuzetno znaajan element govora, a njegove jake pozicije moraju biti paljivo rasporeene.

Debatni podstilOvaj stil kombinira monoloke metode sa dijalokom, ali dijaloka forma posebno mu je znaajna.Debata se nalazi u temeljima moderne demokratije, predstavljajui istinsku razmjenu miljenja. Ona poiva na argumentacijskoj tehnici kao neoretorikoj kljunoj postavci, na odreenim pravilima anra i slino.U svakoj debati postoje dva suprotna miljenja, a sudionici u debati dokazuju ili pobijaju odreene stavove, koristei se logikom i retorikom.

Specifian podtip ovog podstila jeste jezik suenja. anr suenja realizira se u usmenoj formi, a uz pravnike, suce, vjetake, ukljuuje i laike (kao svjedoke odbrane ili optube, a u nekim zemljama kao i porotu). Zbog toga uz profesionalni jezik prava ovdje moe doi i konverzacijski stil ili elementi nekih drugih specijalnih stilova (zavisno od sudskog procesa).

Suenje je velika narativna forma, koja posjeduje niz etapa: uvod, sredinu i kraj, a od drugih narativnih formi razlikuje se po tome to nju pria vie lica i to postoji u najmanje dvije suprostavljene verzije.Razvojem drutva pravni stil, koji je jedno vrijeme i odgovarao administrativnom stilu, u nekim svojim anrovima prelazi u retoriki stil, uz bitnu promjenu jezino-stilske prirode.

Savremena je nauka utvrdila i masovno promovirala jednu vanu injenicu o ponaanju, pokretanju i uvjeravanju ovjeka, tj. da to u puno veoj mjeri ovisi o osjeajima nego o umu i inteligenciji.

HVALA NA PANJI!