-

e

~

T God. D. aiBENU(., 18. llstopaua 1931.

što čekamo? Katolička Akcija je najveća potreb:1

svih naših župa. Sanl) ona je kadra, da donese obnovu 11 Kristu naših ela i naših grado\'a. Sv. Otac Papa Ka­loličkoj Akciji posvećuje svoju najve­ću pažnju. l ovaj naš li 1, sjedinjen u jednome srcu i u jednoj misli sa Cr­kvom, sa Papom i sa našim Bi kupom, preporuća i zagovara Katoličku Akciju. To radimo, jer smo duboko uvjereni i stalni, da ništa ne može da donese ljepšega, boljega i većega ploda -pa i za ovozemni građanski život -koliko nadnaravni odgoj puka i in­teligencije u društvima Katolič e Ak­cije. Nema podesnijega društva, di se okupi i odgoji u pravom katoličkom dubu naša uzdanica, ml adež, negoli su Križ arsko Bratstvo (Križari) i Križarska Sestrinstvo (Kr i žar ice) te društva Katoličkih muževa i Katoličkih žena za odrasle.

Nažalost maleni je broj svećenika,

jer samo u našim biskupijama Z11dra i Sibenika ima olw četrdeset župa praznih, a to je strašno! Dakako da su ovi veoma zaposleni i preko svojih sila, a ne maleni broj ih radi u vino­gradu Gospodinovom, i ako su već dosta odmakli u godinama. No raz-

UtjECaj vjere n'a pojedinca, cbitelj i ljudsko društvo *)

(Nastavak)

Čovjek je rođen, da bude sretan. A bijeda je u· životu općenita. Nje­mački pisac Keppler kaže: .Pođi od kuće do kuće i svuda ćeš opaziti, da se trpi, na jedr.om mjestu očito, a na drugom prikrivene". Francuz Paulin je napisao: ,.Čovjek trpi još prije, nego počne misliti•. A stari gr~ki pi­sac Euripid je na jedncm mjestu ka­zao: ,.Plačite, kad se dijete redi , a mr­tvaca nosite sa slavljem u grob". I sama sv. Crkva u molitvi "Zdravt

*)Govor gosp. Sibe Zaninović a, ad\o­kata iz Beograda - koR je za~jenlo književ­nika dra Veiimila Ceželića nit, koji je u udnji čas bio pozvan na voj n i čke vježbe -na javnom zborovanju 26. VII. 1931. prilikClm euharistijskoga kongresa u Visu.

vrat ne i jeje i ookvareno5t hoće da pr . t Kraljevstva Boijega prošire kraljev tvo otone. • e meta, da nas je malo! Sveta dužno t nas zove: u prvom redu pa ·enje duša na ·e uzda­nice, pa onda i svih ostalih.

Sam na preuzv. Biskup, koji nam prednj ači svojim neprekidnim najpožr­tvovn iJim radom, veli nam: "U grobu ćemo se odmoriti l Sada treba raditi!. .. " l on zaista radi. Slijedimo njegov pri­mjer ! Gdje još nije ·mo omoval1 koje vjer ko društvo Katoličke \kcije, ne čekajmo više ni jed 1oga sata, već

radimo, jer neprijatelj ne miruje; a narod, u očaju radi glad . i ekonomske krize, red Jm pada žrtvom razyratnih protivusocijal nih i protivuvjerskih ideja boljševizma l e budimo dakle izda­jice duša voga naroda u ovom te­škom ča~ u l t e oklijeva jmo, već se odmah stavimo svuda na posao, eda ne bude ela, ne bude župe bez or­ganizacije Katoličke Akc1je.

!slina, treba sve du$e spasili, ali na mladež moramo osobito baciti svoj pogled, za nju moramo najviše raditi, da je okupimo u Križar kom Bratstvu i Križar -kom Sestrinstvu, da tu bude zadojena kršćanskim .dealizmom i odgojena u vjer kom i ćudorednom

Kralj ice" nazi a ovaj život "dolinom suza". Pttaćemo e onda, za r očajanje nije opravdano, zar brodolom ž1vota nije siguran? A mi ćemo odgovoriti: Jest očajanje je opravdano, brodolom je neizbj živ, ali samo onda, ako smo

·ostali bez luči vjere. Jer jedino nam vjera kaže, gdje se nalazi prava sreća. Ona nam kaže, da nijesmo rođeni za taj svijet, pa nas radi toga sva bogat­stva, sve časti, sva uživanja ovoga svijeta ne mogu učiniti sretnima. Ali nemojmo misliti, da nas vjera uči pre­zirati ovaj život. Ne, vjera nam kaže, d~ je oyaj život jedno,, i (tp veli~o doora vwa n~m kaže, da s~ raduje­mo životu. Vjera nam kaže, da je ži­vot borba, .Mtlitia vita hominis", a to znači, da je vjera protiv svakoga mr­tvila, duševnoga i tjelesnoga. Vjera je na

Poitarlna plaćena u g<:>tovu

Broj 42.

duhu te da je pasimo od moloha bludnosti, pijanstva i igre - tl je spasimo Crkvi, narodu i obit ;lj i.

Taj pastoralni rad, ako Je uvijek bio velika dužno-t za sve svećenike

u pro~losti, tta je dužno t i sadaš­nja ti, a b .će i u budućnosti, jer je mladež naša nada, naša uzdanica. Za njezino dobro moramo raditi, pa i ako nas to stoji truda, prcgaranja i žrtve. Koju godinu ka:.nije kak o se blago iva av taj rad i znoj oko omladine! Koju godinu kasnije ona po taje naše veselje, naša radost, dika Crkve i naroda.

Zato kao katoličko glasi!:> ovih bi :.:upija molimo i zaklinjemo sve sv · ćenike i dobre katolike vjetovnjake, da ne čekaju više ni časa, već da se odmah stave na posao, odazivajući se pozivu sv. Oca P:;tpe i našega Bisku­pa, koji nam opetuje glas vrhovnoga Vođe i Pastira.

Ako bi svećenstvo željelo, da bi e držali specijalni tečajevi Katoličke

Akcije za vođe i duhovnike, eda budu što bolje upućeni, neka nam samo to jave i naše će se uredništvo vrlo rado i svojski za to zauzeti. R.adimo, žrtvujmo se i molimo, pak će i dragi Bog pomoći! }oje

taj način pobornica kulture i napretka. Vjera nam kaže, da moramo trpjeti i križ nositi, kao što ga je nosio sam Bog-čovjek . Ali vjera nam kaže i to, da sve patnje, svi križevi nijesu ništa drugo nego čišćenje, kroz koje moramo proći, da bismo bili dostojniji Onoga, koji je rekao:" Vi svi, koji prolazite pu­tem, pogledajte i vidite, ima li boli, slič ­

ne boli mojoj u. R.adi toga mi kršćani ka­tolici, mi, koji 21amo smisao života; mi, koji poznamo otajstvo boli, mi nikada ne očajavamo. Mi smo puni životne radosti 1 životne energije. Mi smo pro­ti;-nic~s, ake melanhonije i blijedokrv­nosti. ~i smo radnici napretka, mi smo zatočnici kulture i civilizaci je, mi smo pobornici i moralnog i materijal­nog napretka čovječanstva. Ali mi u­vijek držimo na pameti, nikada ne

MisiJskl đan Nije daleko 18. listopada, koji je

određen ove godine, da se od vjer­

nika po cijelom svijetu sabire prinos

za uzdržavanje i razvijanje katoličkih

misija. Ovo je dan, sada već historičan

i tradicionalan, u koji se ujedinjuju

svi katolici u gorljivosti i simpatijama

po svim krajevima zemlje, gdje Križ

Isusov sjeća· na ljepotu i pobjedu vjere,

svijetleći sa čvrstih toro jeva katedrala

ili sa čednoga vrha koliba. Dan taj

molitve i agitacije, dan propagande i

organizacije budi lij ene sa•tje ti tolikih

katolika; potiče na življe i djelotvor­

nije oduševljenje sve ljude, da tako

razumiju, da nema ni ljepšega ni do­

brotvornijeg apostolata od onoga , koji

se vrši u korist misija. Goleme su potrebe katoličkih mi­

sija. U Kini, koja se neprestano crveni

od krv i treba marno popravljati štete

na cr kvama, <:kolama, kolegijima, si­

roti tima, lanovima mi io nara. Te su

štete od r azbojničk i h, vrlo često uža­

snih navala. Bolne u štete, koje e

od vremena do vreme na ponavljaju,

a dolaze od skakavaca. Ovi uni tuju

najpotrebn ije uvjete za život. Nadalje

poplave, koje upravo haraju po ne­

doglednim pokrajinama i šire žalo t i

strahovitu bijedu. Tako ima mnogo i

premnogo pnlika, da širokim rcem

pomognemo i branimo mi ionare, e­

stre i urođe nike, koje je bijeda i vjera

pobratila i povezala. Tako postaje kruh

misionarev, koji on dijeli sa :, iromašnim

urođenicima, veza ujedinjenja, odakle

zaboravljamo, da su matenjalna dobra

samo sretstvo, a ne cilj, sretstvo za

lakše postignuće konačnoga cilja, du­

ševnoga savršenstva. Zadaća je svakoga kršćanina kato­

lika, da u sebi izgradi ovakvoga čo­

vjeka; čovjeka, koji duboko shvaća

smisao vjere; čovjeka, koji ni u naj­

težim životnim prilikama ne napušta

načela Kristove vjere i Kristovoga

morala. Jer samo na taj način mi će­

mo u sebi stvoriti Kraljevstvo Kr i tov o;

samo na taj način će naš život dobiti

svoj puni misao. Znajmo i to: Uza­

ludne su proce ije, uzaludni euhari­

stijski kongresi, ako mi Krista ne oži­

vimo u sebi, ako srce svoje i dušu

svoju ne preporodimo Njegovim na­

čelima. Nemojmo da nam Krist reče,

kao što je rekao Židovima: "Ovaj me

izvire tolika moralna i građanska do­

brobit za narode. U l n d i j i, kolijevci stare kultu re,

gdje nova VJerska i umna kultura na­

preduje donoseći duševn'J zdravlje, za­

htijeva sudbina onoga čudnovatog

na roda, da e osiluju nove v~like cr­

kve, koje moraju biti utočište za mo­

litvu i duboko razmišlJanje; nove škole,

gdje se mora po mogućno)ti mlađi

naraštaj privezati uz istinu evanđelja;

sirotišta i bolnice, koje - dijeleći

blago kršćan ke ljubavi - moraju

sklonuti zabludjele i nevjernike, da ci­

jene dobrotu kršćanstv3, koje sve ob·

navija. U Indiji ima čitavih ela, koja

sa simpatijom gledaju u na·e misije.

l bila bi laka pobjeda u onim selima,

da im 1 dosta misionara sredstava i

da odgovaraju nadama potrebama

onih stanovnika. _l to u tako ogromni tro · kovi u

Af rie i, koja j:! nekoć bila tamna, a sa­

da ra vi jetljena svijetlom, ko je u raz­

nijeli eria nici evanđelja 'JO vim nje­

zinim pokrajinama. Prema novom ·kol-

kom zakonu, koji su izdale kolon ijalne

vlade, nij e više moguće da misionari­

učitelj i predavaju u drvenim i slabim

dvoranama. Treba toga graditi s kraja

na kraj niz bezbrojnih škola, koje će

po solidnosti, po higijenskim potreba­

ma i po ·tavljenim pedagoškim zahtje­

vima po ve odgovarati novim ojred­

bama z~konodavstva. Sve to zahtijeva

obilna sredstva i tehničku spremu u­

čitelja obih spolova, da misijske ·kJle

narod hvali samo ustima, a srce je

njegovo daleko od mene". Od iskre­

nog i pravog preporoda pojedinca za­

visi preporod obitelji, preporod naro­

da, preporod cjelokupnoga čovječan­

stva. Najvažnija društvena stanka, od

koje uglavnom zavisi budućrwst i

sreća čovječanstva, jest obitelj. Solidna

i moralno zdrava obitelj je bitni NsLov

svakoga naprett<a. Kako se obitelj te­

melji na braku, to od olidnosti i

čvrstine braka zavisi i solidnost i čvr­

stina obitelji. Hvala Bogu, u našim

krajevima su još uvijek i brak i obi­

tt!lj postavljeni na čvrsre oJrJove. Ali

svuda nije tako. Moderan čovjek iz­

gubivši busulu života, izgubio je i

pravi smisao braka, pravi pojam obi­

telji. Katolička vjera nam preko sv.

uzmognu izdržati natjecanje sa musli­

manskun i protestantskim; da s njima

možemo vojevati u ime svetoga prava i

šinti evanđelje u onim zemljama, koje

su plemenitom žrtvom okupane u naj­

čisto· krvi uga n dskih mučenika.

Na vid ku je dakle jedna opširna i

općentta izgradnja, koj~ ne možemo

izvršiti bez potrebnih sr~dstava. Ako

gledamo prosvjetno misijsko polje, onda

vidimo, g 1je se dižu na sve strane

kolegiji, u kojima se kultivira moralni

i civilni odgoj mladeži; nadalje velike

šltole, osobito katolička sveučilišta kao

u Pekingu i Tokiju, koja su kršćanska

intelektualna središta u golemoj kine­

skoj republici i u japanskom carstvu;

pomislimo li kon.!čno na vojsku mi­

sionara i se tara, raspršenu po cijelom

svijetu, pa i na drugu mnogo veću

vojsku katekista, koji su vjerni sarad­

nici na ~ - h misionara, kojima valja naj­

potrebnije dati: kruha i odijela; još

troško ·i zg crkve, kapelice, misijske

po taje, za škole i dobrotvorne zavode,

onda lako možemo hvatiti, kolike i

kal<ve e vote traže, da se zadovolji

mnogim i različnim vjerskim i socijal­

n m zahtjevima, koji su katkada i kroz

indi vid • 1lni. U t avnju ove godine 1931. podi­

jelilo je Papinsko Djelo za širenje

vjere medu sve katolićke misije svijeta

dobri 65 milijuna talijanskih lira. Po­

trebe ra-tu " dana u dan. ~iroki i na­

gučeni Apostolski Vikarijatj, koji obu­

hvc~taju 10, čak i 20 milijuna stanov·

nika, rJ ~dijeljeni su i u razdijeljenim

po 1 rajinama osnovani novi Vikarijati i

AHgu;,tin~ ka !e, da s~ dj~ca, vjera i

sakran Lnat dAPFat ra~j ~ojih je i brak

dobar. Prema tome mi brak poimamo

kJo vršenje Božje zapovijedi1 kao duž­

nost međusobnoga moralnog i mate­

rijalnog pomagl!uJa bračnih drugova,

kao dužno::;t rađanja i dužnost odgoja

djece. Jer se ove dužnosti mogu pra­

vi)no ispunjavati jedino uz veliku P<?­

moć Božju, i to u čvrstom nerazdvoj­

nom br!!ku, Krist je qraJ< Lzvi,io na

čast sakramei,tJ i ~..ao u~i.l je j\.arak~ey

nerazrj~šivosti .• ~to je Bpg SfiSta,vi~,

neka čovjek ne razdvaja!• Ali današnji

.;ovjek. zaborav vši svoj konačni cilj,

sm11trajući, d11 je Olfaj živpt sye, on fe iz pojma braka izbacio pojq,m duiru>­

sti. Moderna poganština je poprimila

nazpre stare p,oganštiJ?e, pa je od

vjere otuđeni čovjek shvatiQ brale sa-

a -lsli­lma va i :oje la~

nove Apostolske Prefekture, koje tako olakšavaju širenje evanđelja i donose više koristi. Osnovane su širom i ne­ovisne misije, da se obrate osamlje ni narodi, koji su još uvijek u tminama poganstva i ll bezumnosti zablude.

Iz svih tih razloga se nameće

veoma velika d!lžnost za propagandu. Općenita ekonomska kriza, koja je u prošloj godini imala žalibože odraz kod sabiranja za fond Društva za ši· renje vjere, treba nas potaknuti, da jače radimo. Ustancvljeno je, da je u času akutne ekonomske i socijalne nevolje, gdje je DŠV bilo dobro or­ganiz.rano, bilo malo ili nikakve štete od te krize. Ali, gdje je ova organi­zacija manjkava, prinosi -su se odmah znatno umanjili. Ova činjenica treba da nas potakne, da dajemo što više stalnih prino5a za Papinsko Djelo za širenje vjere i da navrijeme organizi­ramo promišljenim sredstvima misijski dan l~- listopada.

Misijski apostolat je apostolat civi­lizacije. Zato svima, kojima ie na srcu moralni i civilni napredak čo vJečanstva ,

ne mije biti svejed no, hoće li taj dan uspjeti il i ne ; dan , koji bi morao biti tnumf mis ij~kog ideala. U taj dan neka u . vakoj katoli ćkoj crkvi , u svakom oratori ju, u sva koj čt!dnoj kapeli oživi vjera vjernika! Neka milost oduševi sve, da se uzdignu žarke molitve, da bi Bog, koji ozdravlja narode, dop ustio, da svi budu otkupljeni u riječi i Krvi Kristovoj. Isto tako neka u onaj dan kato­lici svakoga roda i plemena, ujedinjeni u plemenitom natjecanju bratske ljubavi, . ,,,., . ..-m . ., . t" ;, • ,

mo kao izvor užitka. Načelu nerazrje­šivosti braka suprotstavio je slobodnu ljubav, rađanje djece srnafra kao ne­podnosivi teret, a or1goj djece povje­ra.va sluš~inja.ma, d; dllj!\ma i guyer­uanta-p]a. l qejl}oa.č~o)l;l vremenu ij

p*os j.e<Aqo katoli~k~ Cr~yfl ima st,n}e­losti da se sp(>rptstayi. Jedi1_1.a 9na danas u svijetu stqji 1'1~ braniku pra-

. voga shvatanja braka i obitelji; jedino ona u praksi i nauci brani n razrješi­vost qraka; jej:linp pna yčJ i o,po,minje čovječan&tvo, diJ Je sp,reč~vanje poroda gr,ijeh prema Bogu, narodu j čovje­

čanstvu; jedino ona se · neustrašivo bori za pFavo obitelji na odgoj Cilje€e. Baš današnji slavno vlltdajući Papa Pio XI. svojiJ:Q encikljj(ama o kr­š~ns~qm bra)<u i o odgoju mladeži jasno dokaz,lje, da je katolička Crkva

.. .&TOLJ~

dadu veledušno svoj prinos za najsve­tiji od svih ciljeva. Svaki dar je kr u h, koji se đaje hrabrim apostolima kršćan­ske civ ilizacije. Svaki dar toga dana biće dobitak jedne duše ~a blago milosti i sjaj istine. l u koli­ko bude veća sabrana svota, u toliko je bolja suradnja na širenju Kraljev­stva Kri5tova, koje je Kraljevstvo ljubavi, bratimstva i slobode. Biće to bolji dokaz zahvalnosti, koju kršćan ki i civilni svijet daje o­vim nepobjedivim glasnicima, koji su ostali kao predstraže u pogibeljima, u borbi, u pljačkanjirna, u zaraznim bo­lestim~, svjesni svoje dužnost i, na voj­ničkoj službi, a da nijesu uzmakli ni koraka od one slavne zastave, koju je Pio XI., veledušni misijski Papa, po­vjerio srčanosti i hrabro5ti svojih ju­načkih misionara.

U Rimu , u jed ištu Propagande, 20. kolovoza 1931.

Predsjedni k: t Karlo S alotti, m. p. naslovni biskup Plovdivski u Traciji - Propagandin sekretar.

Generalni sekretar: L u i g i D r a g o, m. p. A;)Qstol ki protonotar. A. l.

Opaska: Tajništvo vr hovnoga vijeća DŠV. naglasu je u posebnom dopisu, da bi se gg. svećenici žrtvoval i i po­trudili , te DŠV. sis tematski organizirali po dese tnij ama . Taj način je veoma važan i donosi mn ogo kori:;ti.

U Ljubljani, dne 12. rujna 193 1. N g.rodni odbor DŠ V. za ju a-osla vij u Prino i i darovi ·Š l iju se na : M i-

sij s ka pisarna, Zagreb, Palm o­ti ćeva ul. 31, te će se sa najdubljom zahvalnošću bilježiti i javno za njih zahvalit i .

najveća zaštitnica obitelji, najmoćnija

propovjednica morala, najjača zatoč­

nica slobode i najveća pobornica pra­yoga napretka. Sv. Otac Pap11 u svojoj enciklici o kršćanskom brllkJJ kaže: "Da bi se iz braka mogli dobiyati ~ejjepi plodovi ~od sv.ih q~rodl) svega svijeta i svakoga vremena, moraju se u prvom redu duše ljudi prosvtjetliti nepatvorenom naukom Kristovom o bHlkp , zatim je potrebno, da kr~ćamki supruzi, o~rijeplj~ni u slaposti syoj ih volja unutarnjom milošću Bo!jom, sav syoj rad i mišljenje prilagode onom nrečistorp za~onu Kristovom, u kojem t{i t f

će nji~i mir i blflžeqstvq ~a se i za svoju obitelj". Vjer11 j~ Kristova dakle je~ina, koja je kadra, d11 pojedincima i čovječanstvll diide čvrsti osnov na­pretka i razvitka u čvrstoj, solidnoj i

Proslava 1500. godišnjice Efeškoga sabora u Ražancu

Na Ružarlcu 4. l. mj , crkveni god župe raža n ačkc, slavila se ondje 1.500. godišnjica E­f~koga koncila za sav podgorski dekana t. Bez Ikakve reklame na sam glas o toj Bogorodiči ­

noj slavi dohrll lo je u Ražanac vel iko mnoštvo vj erni ka Iz okolice sa svojim župnicima.

U lijepo Iskićeno) župnoj crkvi iznutra l Izvana u pred večerje kao l sutradan bila je Go­spina ve ć e r n j a s li>topadsko m pobožnošću. U 9 sa ti navečer p očel o je n oć n o kla nja nje presv. Sakramentu, koje j e redovito obavljalo svakoga ata sata po 13 do 15 obitel ji do 3 1 ,

sata ujutro, kad je bila prva pj evana sv. Misa s propovijed u. Zatim j e slij edila t e of or I č n a pr o e e s i j a sa v i jeća ma, koja je ostavila ne­zaboravni utisak na svima onima, koji su bill svj edoci njezine ča robno·tf .

U l O s. ·lijedila j e svečana sv. Mis a uz asistenci ju l propovijed o sv. Bogorodici, a po tome dr u ga procesija sa kipom Gospe Ružarice, kojoj su prisustvovali- kao i noćnoj -škol ka djeca, drušlva l bratovštine, vlast i sa g. ninskim opć. načelnikom pl. Regnerom na čelu

i petorica svt!ćenika. Vrhunac slave bio je čas,

kada je pred crkvom ilmedu la1•oluka bio po­stavljen kip Majke Božje l Izrečena p o s v e t a po vlč. dekanu, dok su vjernici, ganuti do suza. opetovali za njim ri J eči po;vetc l sa .o Marijo, mlli gla ·· zaključili ovaj lijepi 1jcr ki iskilz.

Katolićki život u Beogradu Nedavno jt: blagoslovljen novi sa­

mo tan oo. lazari ·ta na Čukarici. 6. rujna osnovana je nova MariJina kon­grPgaclja djevojaka . Obnovljeno je drušlvo katoličkih zanatllja, ko je broji 60 č l an o va . U župi Kri ta Kralja osno­va no je pj ev ačk o društvo sv. Cecil ij e. U beogradskim o novnim škola ma ima oko 2.000 kat ličke djece. a u sredn jim škola ma ima ih preko 500.

jakoj obitelji ; u obi te lji, u ko joj bračni drugovi ne izbjegavaju bračn i teret; u brak J, koji se ne za niva na prolnnoj tjelesnoj pohoti , već na čvr&tim osno­virna dubokoga č uvstvovanja duše. Vjer:~ Kristova je jed ino kadra , da rrd :tel j.m:1 ulij e duž n r~l ljub~ vi i požr­tvo 1· anjJ prema djeci; vjera je jedino spo obn11 , da u dječj P duše ulij t: svi­jest o rt.d iteljskorn auktoritetu. Jedino po vjeri ir moguće ro. t i ći trajnu sa­glasnost i ljubav m eđ . supru zima, a mir, Ski ~ Qn q . f, požr1yr Vlln j ~ i gošlo­vanje 1zrnedu dj ece i roditelj a. Nije stoga nikakvo čudo , da su tlloog i u­gled r] i držav 11 ic i. ~ocio l ozi i politi čari, povodom posljednj1h Papini h enciklika, javno posvjedo či li i priznali, da je ka­tolička Crkva sa svojom naukom o braku i obitelji na jj ač i stup socijalnog i kulturnog na pretka čovječanstva.

(Svršiće se.)

•

..

atra."" 4.

LISTOPAD li

18 ~ Svjetski .Misijskl Nedjelja l Dan - - l

Po čtfavom Jwio ličkom svi­jetu se u nedjelju 18. /islopado moli i ·sakuplja milodare zo Misije. Čita oci naši, pristupile i vi logo

dana .TlU sv. p6cPSI i namije­n ile je za uspjeh Misija/ Molite, mncgo molile/ Pohodile misij­ske priredbe l Dajte rado svoj milodar l

Za najveću štednju u korist stradajućih

Kolnski kard ina l S e h u lt e izdao j e posebn u okružnicu svećenstv u obzi rom na težak ocija lni polož<> j u Njemač ko j.

On upozorava na p r edstojeću zimu, koja će biti teža od ije dne pos li jerat­ne zine. Ako ika da, a on o sada treba da se iskaže kršćanska ka rita (do­brotvorno t) . Javna, državna br iga za b ij edne ima se potpom oći . No ona n e može da naf.Iomjesli dobrotvo ra n rad pojed inih župa. Pora di toga neka se od rujna u pr il iče posebna sa biranja u novcu kao i u robi .za b1jednike. Da se pom ogne strada ju ćem srednjem staležu, obrt nicima, treba im na ć i za-poslenja kod crkvenih ra dnja, koj e se jmaju izvršiti, gdje je to 1kak o mo­guće. Kod ovakvih radova, koj i se im<tdu odmah na plaćiva l i , treba u pr­vom redu uzet i u obzir pri padnike dotične župe. R.edovi su pozvani, da po mogu ćn osti povećaju djelatnost svoj ih p u č ki h ku hinja . Katol ičke or­ganizaciJe neka se ustegnu od sve­čan ost i , koje i;i.,kuju velike tro kove.

Kardinal n&reduje ujedno, da se održavaju j avne molitve i prepo ruča

n a jveću štednju u korist lradaj uĆih.

KATOLIK roJ 42

-Iz katoličkoga 5ibenika D ADESETIPRVA EDJEWA PO D HO­

VIMA. U nedjelju 18. t. mj. je XXI. nedjelja po Duhovima. Kod sve prirodne plemcn~tine

našega srca i s ih dobrih uzora ne možerr.o e odrvati oapastovanjlma đavolskim i duhu po· hlepe tez milos!! Božje. A mil st Božja jaka je i svemoćna kao l sam Bog, koji sve drži u svojoj ruci. Jedino što j oj se donekle i za čas može su pr th itl, jest naša slobodna volja . No konačno rro ra podleći stvor, koji se usudio proti \ no htjeti od Stvoritelja sv ga - na sud­njem danu ... To je naul< dana ' nje poslanice i

sv. evantlelja.

MISIJSKI rAN. U nedjelju 18. t. mj. će sc i u našem gradu proslaviti J\1isij ki dan. U­jutro će u 7 sati sve Križarice i Male Križarice imal i zajedničku sv. p rlčest u crkvi sv. Ivana, koju će namijenili za mi ije. Po svim crkvama će se toga dana govoriti i saku ljati mil tinja za mi ije. Uvečer u 7 sati biće u • Katoli· čkom Domu· misi j ka priredba, na kojoj će uz prigodno pn da anje i deklamaciju biti l jedan dječj i igrokaz i pjevanje pjesama u j eziku u­roden!ka. Ulazna cijena je: Din 5 za sjedalo, stajanje Din 3 za oc!r asie, a Din 2 za omla­di nu. Milodar! u k r bl katollčhih misija pri· maju se sa zahvalnošću. Moći će !C tu naba· vili i mlsijske dop!~nice i olo ke le .Misijsk i kalendar• za g. 1932.

VELI KI BLAGDAN KRI STA KRAUA U CRKVI 5V. LOVRE. 25. t. mj., to jest u četvrtu nedj el ju, svetkuje se po cijelom katolickcm svijetu novi i znamenil! blagdan Krista Kralja. U crkvi S\' . Lovre pros l aviće se, kao i prošlih godina, s o obitim slavl jem. 22., 23. i 2·1. t. mj. održaće se svečana trodnevnica, pr ko koje će

e moliti Zlatna Krunica l Litanije Srca Isusova.

.SOCIJAL NA REVIJA •, mjesečnik za kul­turu, ekonomiju i socijalnu politiku. Prvi broj je već osvanuo. Moramo priznati, da je potpuno zadovoljio. U1 ednik P?.m je s prijevodom . Đa ­volje izmetine• od Giov. Papini-a pokazaosvoj dobar uku , a člankom . Ri j eč- d\ ije o socija lnom pitanju pr igodom pitanja ncupo lenosll" 1az\•io je na jedan fin i način glavne smjernice k ršćan -

koga socijallzrr.a. Mislim, da do sada nijesmo čitali ovako ja!an članak o tom pitanju. U nje­n u su dane i sr. jern ice, koje C:e n je ečn i k sli­jedili. Nadnij e Imamo nada S\ e interesantan t la­nak od Fr. W. foen.tera .Socij&lni rad tudent­ske omkdlnc u Eq;lc koj l Arredci•, u koj em e ističe, hako za upoznavanje radničkcga pi·

tan jn ni j t covoljno proučavati knjige, već je bitno ži jeti s radnicir: a u j edne, da u ko ne­~tane om diobe, onega j aza l2mcdu jednih i drugih . Done t na j e izjava nadbiskupa Ko rd~ ča

o J;apilali7n u i .ocijalnoj relolll i, a znlim slij~di

aktue.ni člar. ?k o agrarne j reforrr.i u Dalrr a elji.

01im toga jcš !rr a nekih v oma zan imlJi \ lh manj ih članaka. - Urednih'll g. Boži Du lib i ću

čes l itamo na ovako lijero ~:ređeno j reviji, koja je kod na., u doba re\ . 11 , lr~k unik!. m ove; vrsti. 1'\nšim čitaocima pre1 orLčamo, da je narul c. NarLčt:je se na ad n L: l p r ara • 5 0C'IJO/ne

l t •·ue · - S rbttHk. 1 o~ i pr• 1 J 'i. Pretplata god l ~nja Din 60.

l\ STVO KATOLIČKIH MUŽEVA U ŠI-BENIKU Imate u nedjelj u 25. t. mj., na blagd8n Krista Knlja, S\OJ sastanak a izborom L'pra\e . Sastanak će se držati u ve likoj dvorani Biskup­~!, g Daci-e g S jen Eniš ta u 5 sat! p. pC" dne. Ovim se mole sv i čiB novl, da izvole coći i da set< m co edu jo~ koga dot. rC' g ka tolika, eda se broj elanova pO\ e<' a. - Uprava.

Svake vtče ri b i će l propovijed. Teme propov ijedi su ove: 1. Ljubimo Kri ta Kralja! 2. Ljubimo podložnike Krista Kralja! 3. Krist Kralj naša JzJoiba ručnih radova

u korist misija nada i utjeha! Ove veče1nje pobožnosti o ladiće skladnim pjevanjem pj evački zbor Društ,·a Presv. Srca Jsuso a. Svake večeri bogoljubnost

poči ma tačno u 6.30 sati. Da Kri t Kralj doblje Od 18.-26. t. mj. uključivo zadovoljštinu za sve uv1cdc 1 bezal,onja, koja biće U >Katoličkom Domuc mu se dan i noć nano e od nchnrnih grJeSnika i odmetnika, st ga će pteko cijele ol'ožnostl (u gornjim dvjema sobicama biti Izloženo S v e t o t a j s t v o na Ida janje. A d ) i J žb na samu svetkov inu lzložić e se Presv. Sa- na prvome pO U z O a k r amenat od ll sali pdje podne do 5 sati rsznih lijepih ručnih radovs, posli je podne.- UprO IJtl Crkve. koji se prodavaju u kori~t

VIJEĆE KRIŽARA. U nedjelju 11. l. mj. )( a1oJilldh misija. lzJofba Će nljf no Križar~ lw Brats!\ o održalo je s\• oje go-dišnje vijcčc, na kojemu .e biralo novo \'Od- biti OfVQf('f a SV8k0g8 dana stvo. a vijeću !ll do adašnji od born~ izd je- u j utr o od 9-12 sati, a pop o­still o svom radu kroz prošlu g(dinu:\z izvje- dne od 4--8 . sati. 'taja razabrali s mo, da križarska ideja rolsko,

all stalno napreduje u našem gradu, bez bl: ke Katolici dođite l Otkupite 1 reklame, tc dn sc na o~obit i na in mnogo Č uradilo na vjerskom l prOS\je tno·odr,ojntm ro· lt oji taj ru ni rad l Nabavi-

SAT KLA JANJA. U četvrtak 22. t. mj. o- Iju. Dosadašnje voe\stvo dalo je cdrcku, te je ćete lijepi Ukras za SVOjU blčajnl tjedni sat klanjanja u stolnoj balilicl sv. jednogla no izabrano novo vod Ivo iz mladih kuću i ujedJIO pomoći kato-Jakova, spoJen a listopadskom pobožnošću, redova. Nadamo e, da će ono s mladenačkim

počeće u 6 at! uvečer. poletom na ta\' ili rad prijašn j ega vodstva .) ličke misije l .KATOLIK" l z l azl ava.kog tjedna.- GocUi n.Ja pretplata din so.- - Za lnozemat"Vo d'toatJullo. - Orlaal po naro6lhj tarifi. - Vlaanlk l ~odgovorDl uredDlk : ave6. JOSO ~ELIClliOVJČI, Slbe:alk, ulJe& av. m.artllla. - Ađrua uređnfiha l •prave : Slbenlk, poi t. preUDao .17. - Sta mp& : :ra ~ )la '!lill ata, brata Matačić J)k . Petra, Jlređat&"Vmk 'VJelr. llll&ta6lf

V'

b Iri č

n

sl o