n 1 nTJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Godina XXVI, broj 42 20. listopada 2016. cijena 200 Ft

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Turnir u Kaćmaru 6. stranica U Stolnom Biogradu 10 . stranica U Prisiki 11. stranica

Foto: Kristina Goher 4. – 5. stranica

„BRENDIRANJE narodnosnih tjednika”konferencija povodom 25. godišnjice

Hrvatskoga glasnika

„BRENDIRANJE narodnosnih tjednika”konferencija povodom 25. godišnjice

Hrvatskoga glasnika

n 2 n KOMENTAR – UVODNIK

Komentar

Ne dajmo se zavesti ako ne želimo biti „egyebek”

Kada mislimo da takozvano bunjevačko pitanjeviše nije na dnevnom redu, ono se iznenadaponovno javlja, prije svega zahvaljujući pojed-incima, i to „velikim borcima” za priznavanje Bu -njevaca kao samostalne narodnosti. „Molim svakoga da slično popisu pučanstva iz2011. godine što više nas upišemo odgovor „bu -njevac” u rubriku pripadnik druge narodnosti i to:..(egyéb, mégpedig...)” – stoji u pozivu jednogstranačkog parlamentarnog zastupnika iz Bajeobjavljenom na vlastitoj Fejsbuk-stranici u po -vodu mikrocenzusa, iliti malog popisa pučanstva(u poluvremenu dvaju popisa pučanstva), pri -godom kojega se obavlja popis u krugu desetposto ukupnog sta nov ništva.Ne želim se baviti više tim pitanjem o kojem samveć nekoliko puta iznio svoje argumentirano miš -ljenje. Ali ne mogu proći pokraj njega kada je u pi-tanju ponovno izjaš njavanje prigodom malogpopisa pučanstva koji je u tijeku, ponajviše zbogtoga što krug koji se popisuje uključuje i mnoganaša naselja. Primjerice, samo u Bačkoj popisuključuje trinaest naselja u kojima imamo (izuzevdva u kojima ne, ali smo i tamo imali prigodomposljednjeg popisa, vjerujem da ćemo imati i naslje dećem) hrvatske samouprave: Aljmaš, Bikić,Baja, Baći no, Čavolj, Dušnok, Sentivan, Gara, San-tovo, Kala ča, Kaćmar, Kečkemet, Baškut.Pošto je između 1. i 9. listopada postojala moguć -nost za elektroničko samopopunjavanje upitnihlistića, ovih dana pak popisivači obilaze odabrananaselja i domove, što će potrajati do 8. studenogove godine. Naime, u 2148 naselja obavit će sepopis u 440 tisuća kućanstava. Mali popis reguli-ran je zakonskim odredbama, a pučanstvo uodabranim kućanstvima obvezno je sudjelovati upopisu. Rezultate popisa Središnji statistički ured(KSH) objavit će u svibnju 2017. godine. I na kraju samo jedan komentar. U narečenom pozivu parlamentarnog zastupnikauz ostalo stoji: „Mi, koji držimo da je bunjevačkiidentitet vrijednost, mi koji osjećamo da bi bu -njevačku baštinu trebalo puno više cijeniti, i na tajnačin izrazimo svoje mišljenje.“Mi, koji na tome radimo, uključujući i narečenanaselja u kojima desetak pa i dvadeset godinadjeluje hrvatska samouprava, to već odavnoznamo. Na tome radimo, ne samo riječima nego idjelima. Kao što znamo i to da mi bunjevački,šokački, racki Hrvati u Bačkoj, i pripadnici svihdrugih subetničkih hrvatskih skupina u Mađar -skoj, kao grane sa svim svojim posebnostimakrasimo veliko hrvatsko stablo. Ne želimo biti„egyebek“ jer znamo kamo pripadamo, svjesnisvoga imena, podrijetla, kulture i tradicija, naposejezika.

Stipan Balatinac

20. listopada 2016.

U godini kada obilježavamo25. obljetnicu tjednika Hr-vata u Mađarskoj, Hrvat-skoga glasnika, priredilismo konferenciju koju samnaslovila BRENDIRANJE na-rodnosnih tjednika. U sva-kom slučaju intrigantannaslov koji je oduševio sveizlagače na konferenciji kojisu se naprvu odazvali po-zivu, napisali rad, doputo-vali i izlagali u Budimpešti iupoznali pobliže medijske platformeHrvata u Mađarskoj u „održavanju“Hrvatske državne samouprave. Os -tali su preneraženi kada su spoznali

da njihov sadržaj proizvodi petero -člano uredništvo, na čelu s glavnomi odgovornom urednicom. Konferen-cija je održana uz novčanu potporuFonda za razvoj ljudskih potencijalaili, kako smo nedavno čuli, da bi gamožda bolje bilo nazivati upravomkoji je podupro natječaj što ga je pos -lalo Neprofitno poduzeće Croatica zaorganiziranje konferencije s 350 ti-suća forinti.

Mi smo pokušali i ovoga puta iz-brendirati vijest o održavanju konfe-rencije u Hrvatskome glasniku, umedijima u Srbiji, Austriji, Mađarskoji matičnoj domovini Hrvatskoj. Međuzastupnicima, hrvatskim dužnosni-cima, voditeljima ustanova u ovomemanjinskom srednjoeuropskom hr-vatskom prostoru, i ustanovama ma-tične domovine, jer sami za sebe neželimo biti i proizvođači i potrošači,niti je na taj način moguće imati sna-žan brand.

Složili smo se u jednome, da sumanjinski tjednici više od novina, onisu čuvari jezika i nacionalne samo-bitnosti, uza školski sustav manjin-skih zajednica. Kako izvan Hrvatske,u Europi postoje tri manjinska tjed-

nika ko ji itekako na-stoje ići ukorak snovim medijima una-toč skučenim sred-stvima. Spoznali smoda se naša razmišlja-nja poklapaju, a ko-lege iz struke pot -vrdile su da smo napravom putu, potvr-đeni smo u mnogimnašim razmišljanjima.

Bilo je dobro, učilismo, iznosili dvojbe, probleme, ideje.I zaključili skeptično da pri ostvariva-nju potreba, zamisli, ulogu igra mno-štvo čimbenika koji ne ovi se o nama,

te kako je velika štetada ovom i drugim slič-nim skupovima ne pri-bivaju kao slušateljioni koji bi mogli po-moći u prosperiranjumanjinskog novinstvai hrvatske zajednice.Ona zajednica koja neprepoznaje moć me-dija, gla sila u očuvanjui promicanju nacional -

noga identiteta, ne izgrađuje samusebe. Društvena funkcija medija nemože se zanemariti. Mediji manjin-skih zajednica čuvaju i šire hrvatskopismo i govor, čuvaju i njeguju hrvat-sko kulturno nasljeđe, jačaju nacio-nalnu svijest, populariziraju hrvatskijezik, povijest, kulturu, nacionalnubaštinu...

Mediji manjinskih zajednica sim-boli su opstojnosti i snage zajednica,informatori i podučavatelji, stvarate-lji političkog i kulturnog utjecaja,čulo se na konferenciji naslova BREN-DIRANJE narodnosnih tjednika, izpredavanja svih njezinih sudionika.A kako ih još uspješnije promicati?Skupovima poput našega, umjestomarginalizacije i izolacije pokretatitrendove i jačati utjecaj, biti proakti-van kreiranjem sadržaja i buđenjemživota zajednice, umrežavanjem smedijima u obje domovine i razmje-nom sadržaja, prisutnost na novimkomunikacijskim platformama., jerbez jakih (utjecajnih) manjinskih gla-sila zajednica nema svoj unutrašnjinadzor niti osigurava potrebnu jav-nost i demokratičnost.

Branka Pavić Blažetin

Mediji manjinskih zajednica simboli su op-

stojnosti i snage zajednica, informatori i

podučavatelji, stvaratelji političkog i kul-

turnog utjecaja, čulo se na konferenciji

naslova BRENDIRANJE narodnosnih tjed-

nika, iz predavanja svih njezinih sudionika

Glasnikov tjedan

TEMA n 3 n20. listopada 2016.

„BRENDIRANJE narodnosnih tjednika”,konferencija povodom 25. godišnjice

Hrvatskoga glasnikaNeprofitno poduzeće Croatica i Uredništvo Medijskog centra Croatica 6. i 7. listopada, pod pokroviteljstvom Hrvatske državne samouprave, organizirali su konferenciju povodom 25. godišnjice Hrvatskoga glasnika, tjednika Hrvata u Ma-đarskoj, naslova „BRENDIRANJE narodnosnih tjednika”. Na konferenciji, s međunarodnim obilježjem, govorilo se o po-ložaju hrvatskih manjinskih tjednika, izvan Hrvatske, o mogućnostima njihova razvoja, snažnijega brendiranja i kroznove medije.

Okupljene su pozdravili Croaticin ravnatelj Čaba Horvath, pred-sjednik Hrvatske državne samouprave Ivan Gugan, a svečaru sučestitali glasnogovornik hrvatske manjine u Mađarskome parla-mentu Mišo Hepp i veleposlanik Republike Hrvatske u MađarskojGordan Grlić Radman. Na prvoj Glasnikovoj akademiji izlaganjasu imali: Božo Skoko, politolog (Hrvatska), Branka Pavić Blažetin,glavna urednica Medijskog centra Croatica – Hrvatski glasnik,Radio Croatica (Mađarska), Jasminka Dulić, glavna urednica Hr-vatske riječi (Srbija), Andrija Pavleković, urednik hrvatskih radij-skih i televizijskih programa mađarskoga državnog javnogservisa MTVA (Mađarska), Petar Tyran, glavni urednik Hrvatskihnovina (Austrija), Ivo Kujundžić, glavni urednik Međunarodnihmultimedijskih kanala Glas Hrvatske Hrvatske radio-televizije(Hrvatska), Zlatko Romić, urednik Hrvatske riječi (Srbija), NatašaHeror, CEO Heror Media Pont (Srbija) i Davor Lončarić, urednikkoordinator, HRT regionalni studio Osijek (Hrvatska).

Božo Skoko u svome je plenarnome predavanju naglasio danovine do današnjice imaju jednu ulogu koju vrlo teško možedomjestiti bilo tko drugi, a to je informativna i obrazovna uloga.Također je govorio o utjecaju javnoga mnijenja, bez obzira je liriječ o mjesnim ili nacionalnim medijima. Po teoretičarima ključ -ne uloge medija jesu: informiranje, zabavljanje, uvjeravanje i pre-nošenje kulturnoga nasljeđa. U sklopu toga narodnosni medijiimaju veliku ulogu pri očuvanju narodnosnog jezika i kulture, onijesu simboli opstojnosti i snage zajednica, informatori i eduka-tori, jednako tako i poveznica s domovinom, most prema doma-ćim ustanovama i većinskom narodu, te stvaratelji političkog ikulturnog utjecaja u državi.

Branka Pavić Blažetin predstavila je povijest hrvatskoga no-vinstva u Mađarskoj. Osvrnula se i na to kako prije samostalnogahrvatskoga tjednika izlazile su Naše novine i Narodne novine podokriljem Demokratskog saveza južnih Slavena u Mađarskoj. Na-glasila je kako su njezini prethodnici ulagali velike napore pri iz-gradnji novoga brenda zvan Hrvatski glasnik. Smatra da sam

pojam brenda tjednika Hrvata u Mađarskoj nije izraz samogUredništva Hrvatskoga glasnika, nego je pojam brenda i njegovarazvoja usko povezan s hrvatskim političkim tijelom, to jest s Hr-vatskom državnom samoupravom. Potom je predstavila rad Me-dijskoga centra Croatica, s osobitim osvrtom na njegovuplatformu www.glasnik.hu i na društvene profile.

Jasminka Dulić istaknula je da su manjinski mediji prije svegapolitička činjenica, njihov položaj i budućnost određuje pogla-vito politika, a ne naklada, dosezi i prihodi od oglasa. Pri tome jesvaki manjinski medij druga priča jer ovisi o broju pripadnika tenacionalne manjine, odnosu većine prema toj manjini, odnosaizmeđu matične i svoje države, ali i o nacionalnoj svijesti te ma-njine. Smatra da pitanja na koje treba imati odgovor svaki medijpri multiplatformskih produkcijama jesu: tehnološki zahtjevi zaobjedinjavanje i publiciranje sadržaja, stila i žanrova medijskihsadržaja te ekonomskih modela koji omogućuju isplativostmulti platformskoga pristupa.

Andrija Pavleković u svome predavanju „Programi na hrvat-skome jeziku na mađarskom javnom servisu danas i sutra” pred-stavio je povijest hrvatskoga medijskoga prostora u Mađarskomeradiju i Mađarskoj televiziji, njegove tehničke i kadrovske mo-gućnosti od početaka do današ njice. Svoje je izlaganje potkrije-pio i statističkim podatcima o slušanosti i gledanosti emisijahrvatskog ured ništva.

Petar Tyran naglasio je da najstariji tjednik na ovome područ -ju jesu Hrvatske novine u Austriji. Pokušavaju izvijestiti svoje či-tatelje o svim svakodnevnim područjima hrvat skoga manjin skogživota, što iziskuje jezično znanje jednako tako i novinara i čita-telja. Nažalost, stanje glede znanja hrvatskoga jezika isto je ili slič -no kao u drugim drža vama, stariji naraštaj još razumije i govori,ali mlađi, nažalost, već ne. Na različite novinarske načine poku-šava pridobiti i potonje. Istaknuo je da ima svoju viziju kako gra-

Maja Rosenzweig-Bajić, Ivan Gugan, Čaba Horvath

Skup je pozdravio i veleposlanik Republike Hrvatske u BudimpeštiGordan Grlić Radman.

n 4 n TEMA 20. listopada 2016.

dišćanski Hrvati, po onome što se događa u njih, o čemu bi semoglo pisati, imaju mogućnosti za svoj dnevni list.

Ivo Kujundžić uvodno je predstavio rad medijskoga prostorakojemu je na čelu, istaknuo je serijale poput „Otkrivamo Hrvat-sku”, „Hrvatska je moj izbor” te tjedne emisije „Pogled preko gra-nice”. Naglasio je važnost i potrebu dopisničke suradnje hrvatskihnovinara iz Mađarske, Austrije, Srbije, Bosne i Hercegovine te dru-gih država u kojima u većem broju žive Hrvati.

Zlatko Romić u svome predavanju „Manjine očima većine –Zastupljenost i tretman manjinskih zajednica u medijima na je-ziku većine” govorio je o problematičnom odnosu većinskoganaroda u Srbiji prema brojnim manjinama i s gledišta kršenja za-kona i ljudskih prava. Ukazao je na to kako sva istraživanja una-zad četvrt stoljeća, od raspada Jugoslavije, pokazuju da suAlbanci i Hrvati najomraženije nacije koje žive u Srbiji. Svoje jetvrdnje potkrijepio i naslovima novina te brojkama narečenoga.

Nataša Heror govorila je o medijima manjina u Srbiji te ih jeopisala jako utjecajnim u svojim zajednicama, ali jednako tako ikao dio i medijske industrije države u kojoj žive. Govorila je o svo-joj suradnji i iskustvima s tiskanim novinama te on-line izda-njima. Posebno se osvrnula na izgradnju integrirane ponude tihmedija.

Davor Lončarić podvukao je da je Radio Osijek jedina radijskapostaja u Hrvatskoj koja svakodnevno, sedam dana u tjednu,emitira posebnu emisiju na mađarskome jeziku. Potaknuo je pi-tanje i problema slušanosti i određivanja termina emisije, pitanjekako „pokriti” radijskom emisijom sva područja u kojima žive pri-

padnici mađarske nacionalne manjine. Govorio je i o ulozi inter-neta i društvenih mreža u razvoju radija.

Konferencijom Hrvatskoga glasnika „BRENDIRANJE narod nos -nih tjednika” upravljala je te rasprave vodila glavna urednicaMCC-a Branka Pavić Blažetin. Uspješnost ovoga skupa s jednestrane dokazuje živa rasprava o pojedinim temama poput slo-boda govora i pisma, odnosi i suradnja manjinskih zajednica i nji-hovih medija u očuvanju materinskoga jezika i nacionalnesamobitnosti, a s druge strane se rodila zamisao o povezivanju iumrežavanju zastupljenih manjinskih medija, jednako tako i zamogući neprekidni nastavak konferencije po državama sudio-nika. U sklopu programa skupa predavači su posjetili zdanje Ma-đarskoga parlamenta, što je omogućio glas nogovornik hrvatskemanjine u Mađarskome parlamentu Mišo Hepp, koji je gostimapredstavio instituciju glasnogovornika. Sutradan, 7. listopada,organiziran je posjet Uredu Hrvatske držav ne samouprave, ukojem ih je HDS-ov predsjednik Ivan Gugan upoznao sa samo -upravnim sustavom Hrvata u Mađarskoj, HDS-ovim ustrojstvomi ustanovama u njegovu održavanju. Provedbu prve akademijeHrvatskoga glasnika omogućili su: Fond za razvoj ljudskih po-tencijala Ministarstva ljudskih resursa Mađarske, Croatica d. o. o.,Medijski centar Croatica – Hrvat ski glasnik, Hrvatska državna sa-mouprava, Ured glasnogovornika hrvatske manjine u Mađar-skome parlamentu.

Kristina Goher

U društvu glasnogovornika hrvatske manjine u Mađarskome parlamentu Miše Heppa

Petar Tyran, Branka Pavić Blažetin, Davor Lončarić

Zaključne misli konferencije „BRENDIRANJE narodnosnih tjednika”

Branka Pavić Blažetin: Našu konfe-renciju ocjenjujem sadržajnom. Nije bilomnogo zainteresiranih promatračaiako smo mi poslali brojne pozive jersmo mislili kako bi mnogima moglo bitimjesto ovdje s nama danas. Onima ko-jima je između ostaloga zadatak pomo-gati u brendiranju Hrvatskoga glasnika.Mi smo svoj posao odradili. Dio nas sepoznavao otprije i surađivao, došli sunovi kolege s kojima smo razmotrilirazmjene sadržaja ako to bude pot-rebno. I ono što je najvažnije za mene,uvjerila sam se i dobila potvrdu struke

kako je put na kojem se trenutno nalazimo ili način na koji ja kaoglavni urednik razmišljam, ispravan. U svom razmišljanju nisamusamljena pojava, razmišljamo zajedno, sve nas isti problemi tište.Nije lako biti manjinski medij u srednjoeuropskom prostoru. U prvom redu ovdje mislim na tiskane medije, odnosno na medijeu održavanju političkih organizacija manjina. Sudionici su ocijenilidoista pozitivno i pohvalno ono što mi nastojimo raditi, i naše na-pore prepoznali kao dobar put. Zaista, s ponosom mogu reći kakoono što mi danas radimo s našim skromnim i tehničkim i ljudskimresursima u našem Medijskom centru, izaziva priznanja kolega.Nismo neprimjetni, dapače. Jako je dobro kad ti ljudi iz struke kažu:da, da, stvarno to je dobro. Nisi pogriješio, ili si pogriješio, pa to ispravi… i zapravo potvrde te u tome kako bi tu negdje trebali bitiili u tome pravcu bi trebali manjinski mediji ići.

TEMA n 5 n20. listopada 2016.

Jasminka Dulić: Konferencija je bila izu-zetno značajna iz više razloga, kao prvoda smo ponovno obnovili našu suradnju,razmijenili iskustva u kojoj se fazi razvojanalazimo te kako da se suočimo s novimizazovima, a to su novi mediji: internet,Fejsbuk, mobilne aplikacije. Svi smo nanekom raskrižju. Pitanja koja su nam za-jednička jest pitanje ljudskih resursa, kojesu snage potrebne kako bismo ušli u taj

izazov, kako ne bismo uništili ili oslabili ono što već imamo, koji supisani tjednici, koji svakako trebaju opstati, ali je neizbježno da sepojavljujemo na tim novim medijima. I zbog toga je ova konferen-cija početak, i neka naša daljnja suradnja na tome putu kroz razli-čite razmjene sadržaja, zajednički projekti, edukacije itd.

Andrija Pavleković: Konačno se pro-govorilo o narodnosnim medijima napravome mjestu, ne bih rekao da upravo doba jer smo u zakašnjenju uvi-jek, jer mediji idu ukorak s vremenom izdana u dan. Ima tko može pratiti, aliima tko ne. U dnevnoj emisiji trebalo bipratiti, barem preko bloka informacija,vijesti, događanja ili izvješća. Ima kadasmo u zakašnjenju, ima kada uspo-redno radimo, a ima što treba unapri-jed, podrobnije i sadržajnije obraditi.

Meni je drago što sam na ovome skupu upoznao ljude nove-stare injihovo razmišljanje, odnosno nove trendove i na HTV-u i u skloputjednika u Vojvodini i u Austriji. Nije svugdje stanje optimalno, aliako zajednički pozitivnu energiju jedan na drugoga prenosimo,možda se stvori nešto dobro ili još bolje.

Davor Lončarić: Smatram da je ovakonferencija bila izuzetno korisna svimanama, koji na bilo koji način imamoveze s programima za manjine. Dostasmo novih informacija čuli i vidjeli kojisu to načini kako bi trebali novinari prijesvega, i publika koja prati programe ilitjednike na manjinskom jeziku promo -virati sami sebe. Povećati čitanost, slu-šanost i gledanost; vidjeti koje su to

prednosti koje imaju manjinski tjednici, novine ili televizija kako bii dalje ostali čuvati nacionalni jezik, kulturu i običaje. Približiti semožda nekim mladim generacijama, vidjeti kako se može tehničkinapredovati, spojiti više medija u jedan. U svakom slučaju puno ko-risnih informacija i nadam se da će ih prije svega urednici i novinariiz manjinskih medija znati dobro iskoristiti u budućnosti.

Božo Skoko: Što reći na samome krajuove konferencije? Ono što je jako važnojest da manjinske zajednice ne bi smjeleizolirati, zatvarati i govoriti same sebi.One moraju postati proaktivne. A up-ravo tu ključnu ulogu igraju mediji, kojisu ti koji će davati jedan ritam, koji ćenametati teme, koji će otvarati odre-đena pitanja, koji će davati motiva pro-aktivno cjelokupnoj zajednici da onipostanu važni i nezaobilazni, da pos-

tanu središnje mjesto događanja, zbivanja i okupljanja. Naravno,moraju se prilagoditi i tehnički i sadržajno. Prije svega moraju slije-diti te nove medije koji više nisu novi mediji, već doslovce proizvoditisadržaj, koji će onda biti zastupljen, kako to kažemo, na svim plat-formama. Naravno, izazov su i neke stare teme hrvatskog identitetaupakirati na novi način, kako bi bile atraktivne i zanimljive genera-cijama koje nisu toliko vezane za hrvatski jezik ili ga ne poznaju, ilinisu toliko vezani za staru domovinu, ali ona se može prikazati najedan sasvim drugačiji način. I u tome vidim također važnost togamosta između narodnosnih medija ovdje u Mađarskoj s drugimdržavama u kojima žive hrvatske zajednice poput Austrije, Vojvo-dine u Srbiji. A onda umrežavanje s hrvatskim medijima i razmjenasadržaja. Mislim da je to budućnost i drago mi je da smo o tome ot-voreno progovorili na ovoj konferenciji i da će biti sigurno dobrihpoticaja i rezultata nakon svega ovoga.

Nataša Heror: Veoma mi je drago dasam imala priliku sudjelovati na ovojkonferenciji. Mislim da je to jako zna-čajno i ohrabrujem svakako Hrvatskiglasnik da nastavi s ovim aktivnos-tima, jer ono što je jako važno za ma -njinske medije u bilo kojoj državi dabudu vidljivi, da budu prisutni u jav-nom dijalogu i to je nešto na čemutreba raditi.

Zlatko Romić: Moj dojam o skupu bli-zak je mome radu što sam pročitao, ato znači da budućnost manjina, bezobzira o kojoj je riječ, u ovom slučaju ohrvatskoj, bez obzira je li riječ o Vojvo-dini, o Mađarskoj, o Austriji nije svetoukoliko većinski narodi ne prihvatesvoje građane različite nacionalnosti.Dakle, ovdje nije samo riječ o Hrvatima,riječ je i o ostalim manjinskim zajedni-cama, nije riječ samo o Mađarskoj, riječje o cijeloj Europi.

Ivo Kujundžić: Mislim da je ovo bilaizuzetno uspješna konferencija, nakojoj se pokazalo da kolege u srednjo-europskim državama poput Mađarske,Austrije; bili su tu i kolege hrvatskih me-dija u Srbiji, razmišljaju slično kao mina HRT-u. Da budućnost medija Hrvataizvan Republike Hrvatske je multime-dijska prezentacija i upravo i kolegeprimjerice ovdje u Croatici, u Medij -skome centru Croatica – čije djelovanjeapsolutno podržavamo – razvijaju

svoje medije i na internetu. Cijeloj konfe-renciji i Croatici dajemo maksimalnu pot-poru.

Petar Tyran: Puno novoga sam dobio naovoj konferenciji, puno toga sam već čuoi sam radio, puno toga emotivno nosim usebi i sada se sve to i racionalno ponovilo.Puno toga sam radio što je u redu, alitreba mnogo više raditi na tome.

Programi čavoljske Hrvatskesamouprave

Hrvatska samouprava sela Čavolja do kraja godine organiziranekoliko programa. Kako nam reče predsjednik samoupraveStipan Mandić, Plesna skupina bunjevačkih Hrvata 8. listo-pada nastupila je na Berbenom balu u Čavolju. Osim toga, po-vodom 70. godišnjice II. svjetskog rata 22. studenoga prisjetitće se svih poginulih, zarobljenih i politički progonjenih čavolj-skih Hrvata Bunjevaca. Samo nekoliko dana poslije, 26. listo-pada, obilježit će 70. godišnjicu utemeljenja čavoljskeBu njevačke škole kojom će prigodom uručiti dijamantnu dip -lomu Marici Pejić Simon, posljednjoj učiteljici čavoljske Bu-njevačke škole. Nakon toga, 12. – 13. studenoga Bunjevačkikulturni krug s plesnom skupinom sudjelovat će na Berbenimsvečanostima u prijateljskom naselju Nasvadu u Slovačkoj.Kao i svake godine, 3. prosinca priredit će svečanost i dariva-nje u povodu Svetog Nikole za dječju i omladinsku skupinuBunjevačkoga kulturnog kruga. Dana 8. prosinca okupit će iodrasle, prije svega članove plesne skupine i umirovljenikekada će održati i godišnju Javnu tribinu (forum), a 16. prosincaproslavit će Materice i Oce, blagdane bunjevačkih majka iočeva. Kako nam zaključno reče Stipan Mandić, već po obi-čaju, prvo prelo u Bačkoj priredit će se u Čavolju 14. siječnja2017. godine. Za dobro raspoloženje pobrinut će se garski Or-kestar „Bačka“.

n 6 n BAČKA 20. listopada 2016.

Hrvatski malonogometni turnir veterana u Kaćmaru

U suorganizaciji Seoske i Hrvat -ske narodnosne samo uprave, uKaćmaru je 1. listopada ove go-dine priređen prvi Hrvatski ma -lo nogometni turnir veteranskihmomčadi. Iako se na Turnir pri-javilo čak šest momčadi – iz Ve-like (Hrvatska), Tavankuta (Srbija),Baćina, Baje, Budimpešte i Duš -noka – zbog neodgodivih ob-veza, momčadi iz Hrvatske iSrbije u posljednji čas otkazalesu nastup. Kako nas je obavi-jestila predsjednica Hrvatskesamouprave Teza Vujkov Bala -žić, susret je počeo zajedničkim doručkom, nakon čega jeotpočeo Malonogometni turnir ve te rana koji je odigran nakaćmarskome nogometnom igralištu, a trajao je do 15 sati. Pozavršetku Turnira upriličeno je svečano proglašenje rezultatate dodjela pehara, spomenica i darova koje je najuspješnijimauručio kaćmarski načelnik Endre Pál. Prema tome, prvo mjestoosvojila je baćinska, drugo duš noč ka, treće bajska i četvrtobudimpeštanska momčad. Najbolji strijelac Turnira bio je BalažTurčik, najbolji vratar Atila Anišić, a otkrićem Turnira (najmlađiigrač na veteranskom turniru) proglašen je Mato Mujić.

Spomenik palima u II. svjetskom ratu

Spomen-ploča postavljena prigodom 50. obljetnice Bunjevačkeškole

ALJMAŠ – Tamošnja Hrvatska samouprava, Bunjevački „Divanklub” i Rimokatolička župa 5. studenog ove godine suorgani-ziraju već redoviti Spomendan biskupa Ivana Antunovića i Su-sret hrvatskih crkvenih zborova. Program počinje u 14.30polaganjem vijenaca kod spomen-ploče ispred župnogureda. Slijedi susret hrvatskih crkvenih zborova koji će se odr-žati u župnoj crkvi, s početkom u 15 sati, te misno slavlje, s po-četkom u 16 sati. Od 18 sati priređuje se prigodni kulturniprogram u gostionici „Žuto ždrijebe” (Sárga csikó). Dan zavr-šava večerom i Hrvatskim balom na kojem će svirati garskiTamburaški orkestar „Bačka“. Pretprodaja ulaznica u aljmaš -kome Kulturnom središtu 11., 18. i 25. listopada te 3. studenog(utorkom) od 17 do 18 sati. Opširnija obavijest na telefonu:70/338-7198 ili 30/466-5260.

Spomen -ploča biskupu Ivanu Antunoviću na župnom uredu

Otkriće Turnira Mato Mujić

S. B.

BARANJA n 7 n20. listopada 2016.

Mohač

Više od sto učenika u predmetnojnastavi hrvatskoga jezika

Nekada se u Mohaču hrvatski predavao u dvojezičnoj nastavi,koja je onda prekinuta, a trebalo je gotovo dvadeset godinada se opet pokrene. Tako je na poticaj Čitaonice mohačkihŠokaca i Hrvatske samouprave grada Mohača 2010. godine uOsnovnoj školi «Széchenyi” ponovno pokrenuta nastavahrvatskoga jezika, koji se otada predaje kao predmet. Međunajzaslužnijima za to je umirovljena učiteljica Anka Brozovac,a njezin rad nastavljaju učiteljice Anita Jandrok i Marija Barac.Ove školske godine predmetnu nastavu hrvatskoga jezika,sada već od prvog do sedmog razreda, pohađa stotinjakučenika. U nižim razredima iam ukupno 46 učenika, a u tri višarazreda 43 učenika. To znači da imaju sedam skupina, odnosnosedam razreda u kojima jedna polovica učenika uči hrvatski,a druga njemački jezik. Od rujna 2016. imaju ponovo skupinuprvašića učenika, i tako za godinu dana školske godine 2017./2018. doći do osam skupina, od prvog do osmog razreda. U nastavi hrvatskoga jezika rade dvije učiteljice, Anita Jandroku nižim razredima, prvom, drugom, trećem i četvrtom, a MarijaBarac, koja je došla početkom ove školske godine, u petom,šestom i sedmom razredu. Prema zakonom određenoj satnicihrvatski se podučava tjedno pet sati. Uz to imaju i dodatnojedan sat narodopisa u petom, šestom i sedmom razredu.a onse postupno uvodi i u druge razrede. Ravnateljica škole je LiviaTakács Csollák.

Hrvatska samouprava sela Olasa 24. rujna organizirala je III. Danvinogradara i vinara. Program dana započeo je dočekom gostijui koncertom u mjesnoj katoličkoj crkvi, s početkom u 16 sati. Nas-tupio je dardanski Ansambl CroArt iz Hrvatske. Slijedio je folk-lorni program u mjesnoj športskoj dvorani uz nastup kukinjskogaKUD-a Ladislava Matušeka, kazala nam je Ana Rozinger, pred-sjednica tamošnje Hrvatske samouprave. Nakon programa bioje prikaz (izložba) uz kušanje vina, a tom su se prigodom pred-stavila tri vinogorja: Gajić iz hrvatske Baranje i prijatelji iz gajićke

Udruge vinara i vinogradara Martinovo brdo, na čelu s JanjomČeliković, predsjednicom Udruge; Kukinj te Olas i Ašađ (Hasságy).Priredbu je podupro Fond za razvoj ljudskih potencijala Mi -nistarstva ljudskih resursa.

Foto: Á. Kollár

III. Dan vinogradara i vinara

Ivo Grišnik, predsjednik KUD-a „Ladislav Matušek“ i izvrstan vinar

U mjesnoj crkvi nastupio je Ansambl CroArt.

Ana Rozinger i Janja Čeliković

KUD Ladislava Matušeka

n 8 n KULTURA 20. listopada 2016.

Dva su to ženska pisma likovnog izričaja, koja naoko imaju slič-nosti pogotovo u sitnom isprepletanju priče s olovkom u ruci, ilitušem. Motivski bi se također mogli susresti na crti prepoznava-nja i ugrađivanja motiva s tradicijskog „ruva” Hrvata u Mađarskoj,ali na ovoj su se izložbi zaobišli u tom susretu.

Ana Šnajderić 1988. završila je nastavnički smjer hrvatski jeziki književnost i likovni odgoj na pečuškoj Visokoj školi, a 2007. go-dine diplomirala je slikarstvo na pečuškom Fakultetu primijenje-nih umjetnosti. Radi kao nastavnica likovnog odgoja u pečuškojHrvatskoj školi Miroslava Krleže. Uz nastavnički posao malo jojvremena preostaje posvetiti se slikarstvu i grafici, crtanju koje jeizvorno Anina velika ljubav. Do sada imala je tri izložbe, pravo uprostoru Hrvatskoga kluba Augusta Šenoe te nekoliko skupnihizložaba u drugim pečuškim izložbenim prostorima. Sada namse predstavila s nekoliko skica nastalih za vrijeme boravaka u sli-karskoj koloniji na Taru prije nekoliko godina, kako ona kaže, plodšetnje po gradiću Taru u tehnici tuša i flomastera. Premda je prijeviše radila grafitom, danas se Ana okreće i slikarskim tehnikama,a surađivala je i ilustrirala i neka knjižna izdanja.

Jadranka Gyöngyös studentica je, s njezinim izrazom, pastel-nih boja, motivima u kojima se naslućuje žena pa i u mrtvim pri-rodama, naslikani „muškatli”, te u nježnim nenametljivimpotezima olovkom kojima se crta ženska nošnja i njezina nosite-ljica... s pojedinostima frizure, pokretom glave... I ženski likovi, imrtva priroda, i kutija na stolu sve su to simboli ženske ruke kojatraga i istražuje motive i tehnike. Adrienn iliti Jadranka, ilustrira,fotografira, slika. Dvadesetčetverogodišnja Jadranka završila jeSrednju umjetničku školu smjer slikarstvo, a potom sudij surad-nika u kulturnim ustanovama. Do sada imala je više skupnih iz-ložbi, kao i samostalnu izložbu u Hrvatskom klubu AugustaŠenoe .

Branka Pavić Blažetin

Dvije umjetnice jedna izložbaAna Šnajderić, nastavnica likovnog odgoja u pečuškoj Hrvatskoj školi Miroslava Krleže, i Jadranka Gyöngyös suradnica ukulturnim ustanovama 13. listopada 2016. godine imale su skupnu izložbu otvorenu u Maloj galeriji Hrvatskoga kluba Augusta Šenoe. Izložbu je otvorio kulturolog Antuš Vizin. S desetak radova predstavile su nam se ove dvije umjetnice.

Jadranka Gyöngyös

Okupljene je pozdravio voditelj Kluba Mišo Šarošac, a izložbu je otvorio kulturolog Antuš Vizin

Ana Šnajderić

Riječ s rupicom u srediniBila je prozirna ta riječ, tolikoda se kroz nju mogla vidjeti druga obala,jedna od onih riječi koje imaju rupicuu sredini, posred svoga značenja,a rub uokolo – britva, čisto sječivo,na koje se mora oprezno položiti zjenica,nikada isuviše blizu drhtavoj želatini oka,tek toliko da se lagano orosibunjuelovski zijev, posuđen iz kravlje klanice,da se blago zamagli pogled na drugu obalu,poslije toga ona se lakše može držati na umuili zavrtjeti među prstima i baciti u zrakspiralno, dok se ne pretvori u šupalj novčić,ova riječ nikada nije bila nevina,u punoj snazi mogla se ona svojom oštricomsvega dotaći, posvuda se hitnuti,ova se riječ mora držati u poslušnosti,utamničiti najstrože vlastitim pogledom!

Vesna Biga

Trenutak za pjesmu

KULTURA n 9 n20. listopada 2016.

Sunce još sja, ali kao da je mnogo izgubilood one ljetne snage. Danas-sutra i tomumalom zagrijavanju bit će kraj. Nedavno sujoš lastavice kružile iznad nas, ali na jedanosoban cvrkut – tajanstven znak koji samoone razumiju – iznenada nestanu, krenu nadaleki put prema jugu. Uzvišen prizor kojinadahnjuje, ali pomalo i kvari raspoloženje.

Jesen, prolaznost, smjena godišnjegdoba. Nadahnuće pjesnicima, ljudima odpera, ali i ostalima.

Sjećam se školskih godina kada nam jesvake školske godine, tijekom listopada, uči-teljica s lijepim okruglim slovima na pločunapisala naslov zadaće: ,,Stigla nam jejesen“. I mi ,,stvaramo“ pismene sastavke utom tonu kako se od nas očekuje. Nekakoovako: ,,Volim jesen, njenu toplinu i boje,pa se često idem šetati u prirodu“. Lijepe ri-ječi, zapravo oprostiva laž jer onodobno iz-ričito u šetnju išli smo samo onda kada sunas prilikom izleta nastavnici tamo vodili,tako u obližnju šumicu ili na brdo iznadsela. Umjesto šetnje više smo cijenili trčka-ranje i nogomet na zelenoj livadi, i za lijepavremena ili nevremena.

Treće doba. Pitomo je i tiho, ali se dra-matičnost da naslutiti. Još se drže zlatneboje, ali tmurni oblaci, kiše, mraz i maglanagovješćuju da nam je konačno stiglajesen, i bliži nam se zima... Sjedim pred ra-čunalom i tražim nešto što mi odgovara tre-nutačnom raspoloženju. U pozadini tihaglazba. Đorđe Balašević bolno ganutljivopjeva u refrenu: ,,Svirajte mi: Jesen stiže,dunjo moja”. S tekstom pomalo frazira onupoznatu melodiju Zvonka Bogdana. U uši -ma mi odjekuju redci Paula Verlainea kojesam prvi put čuo u srednjoj školi na satumađarskog jezika: ,,Ősz húrja zsong, / Ja-jong, búsong / A tájon, / S ont monoton /Bút konokon / És fájón.” Isto to u jednomod mnogo prijevoda na hrvatski (VladimirNazor: Jesenja popijevka): ,,Plač pune /Bruje strune / jesenje:/ Mene tuge / tišteduge, / Čemerne.“ A kada smo već kod kla-sika, u taj red pripada i pjesma (Jesenja sa-moća) Miroslava Krleže, koji piše: ,,Sve višesam, sve luđe sam, sve tuđe i sve tužnije /sve tamnije, sve sramnije, sve biva ružnije./ Sve hladnije, sve gadnije, sve ledenije, / sa-moća prazna, jesenja, a biva sve jesenije.“

Dosadi mi od zatvora u grijanoj, toplojsobi. Dosta od računala! Grijeh bi bio pro-pustiti veličanstveni doživljaj koji mi na juž-noj padini Jankinoga gorja (Jánkahegy)pružaju voćnjak i vinograd. Ni najskupljiperzer (perzijski tepih) ne može se nadme-tati s tepihom lišća, koje je jučer još čilo, ze-leno bilo, ali s prvim stupnjem zraka ispod

ništice sve se pozlatilo. Najprije je počeli-kalo orahovo stablo, a zatim i krošnja trešnjei višnje. Prava orgija boja, milijun nijansižutog i crvenog. Šteta što traje samo kratko,naime poslije nekoliko dana sve se pretvoriu šušanj. Htio – ne htio, primoran sam uzetiu ruke grablje da taj sivac pokupim. Bit ćekompost od njega, ili će spaljivanjem nes-tati. Ista sudbina čeka i lišće vinove loze, okojoj sam toliko skrbio tijekom cijelogaljeta. Tužan prizor: kao da je netko vrućomvodom popario vinograd.

Znatno više živahnosti pokazuje kesten.Onaj pitomi, koji je k nama dospio s medi-teranskih krajeva. Sjećam se koliko smo us -pjeha imali u peštanskome đačkom domumi Zalci kada smo u paketu dobili kuhanikesten od naših roditelja, i mi smo tu pos-lasticu radosno podijelili s ostalima. Bila jeto prava novost za one koji su stigli onkrajDunava, i prije nisu poznavali taj plod.

Malo je drveća koje dostiže toliku ži-votnu dob: ima uzoraka kestena s više od500 godina, što je slično stablu masline sJadrana. Doduše, na Istarskom poluotokukesten (marun – po tamošnjem nazivu) saz-rijeva ranije. Kod nas se čak i krajem listo-pada mogu sakupljati plodovi s glatkosmeđom, sjajnom korom, sličnoj mahago-niji. Nije baš lako doći do njih jer ih čuvabodljikavi, ježeviti tobolac. Lakše je kadačešer pukne iz samog sebe i dva-tri prek-rasna kestena ispadnu iz njega. Različito odostalog drveća, kesten čak do idućeg pro -ljeća sačuva svoje oble, na rubu krupno na-zubljene listove, oni ispadnu samo onda kadu proljeće novi pupoljci traže mjesta zasebe.

Nije čudo što se mnogo legenda veže zapitomi kesten. Govori se da je grčka vojskana njemu preživjela povlačenje iz MaleAzije 401. godine prije Krista. Hranjivi kes-teni davani su siromašnima u Francuskoj zablagdan sv. Martina, a u talijanskoj Toskanitradicio nalno se jedu na dan sv. Simona.

Divlje guske me bude od zanesenosti.Asinkron na nebu: prije vidim te Božjeptice, a tek nekoliko sekundi poslije čujemnjihovo gakanje – naime, kako su nas učili,glas se širi sporije od svjetla. Guske se selena jug. Lete u obliku slova V. Zašto baštako? Učeni ljudi znaju da struja zraka kojunapravi pojedina guska zamahom krila, po-diže uvis drugu pticu koja nju slijedi. Cijelojato na taj način uštedi mnogo energije. Za-nimljivo je kada pojedinac ispadne iz reda¸on odmah osjeti kako gubi potporu ostalih,pa se hitro vrati ostalima. Kada se guskakoja vodi kolonu umori, ona prepušta svojemjesto drugoj koja leti iza nje. A kada neka

oboli ili je lovac iz puške pogodi, te počnepadati, druge dvije guske ostavljaju jato ispuštaju se prema njoj kako bi joj pružilepomoć i zaštitu. Ostat će uz nju dok ne budemogla opet letjeti ili zauvijek nestane. A štoje također simpatično o tim pticama: vezanjihovih parova je doživotna, mužjak nikadne ostavlja i neće prevariti svoju ženku izab-ranicu, jednako tako i obratno, premda zanevjeru postoji bezbroj prilika u velikomejatu. Jednako tako u tom jatu roditelji i iz-među desetak, stotinjak tisuća drugih mla-dunčadi prepoznaju i štite, brane, uzgajajusvoju rođenčad i ni poslije ih ne ostave na-samo. Ornitolozi upućuju na to da je nemo-guće rasplođivanje gusaka koje su razdvojiliod njihova para, naime one nikako ne pris-taju na novog partnera.

Ah priroda, ah slavna priroda... kako siveličanstvena! – mogli bismo uzviknuti sPetőfijevim riječima u poznatoj njegovojpjesmi Tisza. Sveukupnost živih bića i cije-loga biljnog svijeta – vrijednog čovjekovadivljenja. Mnogočega se može naučiti odnjega, ima se što prihvatiti u našim ljudskimodnosima.

Josip Mihović

KAD KESTENI SAZRIJEVAJUKAD KESTENI SAZRIJEVAJU

Bogatstvo...

Južni dio grada Dombovara 1916. godine – željeznička postaja

s dvojezičnim natpisom: na mađarskom i hrvatskom jeziku.

Do 1918. godine Dombovar i tamošnjiželjeznički čvor pripadali su pod zagrebačku željezničku upravu.

n 10 n BUDIMPEŠTA I OKOLICA 20. listopada 2016.

Stolni Biograd

U ozračju Spomen-godine Nikole Šubića Zrinskog Pod visokim pokroviteljstvom veleposlanika Republike Hrvatske u Mađarskoj Gordana Grlića Radmana i predsjednika Spo-men-odbora Zrinskoga Jánosa Hóvárija, u prostorijama stolnobiogradskog Doma za opću prosvjetu i vjeronauk „Sv. Stje-pan“ 15. listopada priređena je Spomen-konferencija Zrinskoga. Na priredbi Hrvatske samouprave toga grada publika jeiz raznih motrišta stekla nove spoznaje o Nikoli Šubiću Zrinskom, vojskovođi, hrvatskome banu, sigetskome junaku i članuvelikaške obitelji Zrinskih.

Stolnobiogradska Hrvatska samo -uprava Spomen-konferencijomZrin skoga zapravo se pridružilanizu priredaba koja su priređena iliće biti priređeni u Hrvatskoj i Ma-đarskoj u sklopu Spomen-godine,450. godišnjice Sigetske bitke i po-gibije Nikole Šubića Zrinskog.Među inima narečeno je naglasilau svome pozdravom govoru ipred sjednica Hrvatske samoup -rave grada Janja Cindrić Jakubek, potom je posebno pozdravilaprvu tajnicu Veleposlanstva Republike Hrvatske Maju Rosenz-weig-Bajić, predsjednika Spomen-odbora Zrinskoga Jánosa Hó-várija, predavače konferencije: voditeljicu čakovečkoga Po vi- jesnog odjela Muzeja Međimurja Anu Šestak, docenta pečuškeTeološke visoke škole Szabolcsa Vargu te povjesničara i člana Državnog odbora Mađarskoga društva genealogije i heraldikeIstvána Simona. Također je prenijela pozdrav i blagoslov skupustolnobiogradskog biskupa Antala Spányija. Budući da hrvatskiveleposlanik zbog inih obveza nije bio na skupu, uime Velepos -lanstva Republike Hrvatske u Mađarskoj nazočne je pozdravilaprva tajnica diplomatske misije Maja Rosenzweig-Bajić, koja jetumačila osobne pozdrave hrvatskoga veleposlanika, te naglasilakako Veleposlanstvo podupire i ubuduće će podupirati takva zbi-vanja kao što je današnja konferencija. Predsjednik Spomen-od-bora Zrinskoga János Hóvári govorio je o središnjoj priredbiobilježavanja Spomen-godine u Sigetu, također i o važnosti obi -lježavanja obljetnice.

„Leonida graničnoga područja – Nikola Zrinski“ naslov je pre-davanja Szabolcsa Varge, o Nikoli Zrinskome, s naglaskom na voj-skovođi, čovjeku i političaru. Kako reče g. Varga, o školovanjuZrinskoga malo se zna, ali je poznato da je odlično znao mađarski,latinski, njemački i, naravno, hrvatski. Njegov se lik prvi put po-javljuje 1527. godine, i sve do 1566. naglasak je na borbi protivTuraka. Vojskovođa Zrinski svoje vojne uspjehe spretno je pret-vorio u svoju političku karijeru. Njegov grofovski i banski naslov

g. Varga predstavio je iz kuta ma-đarske i hrvat ske historiografije.Ana Šestak sažeto je predstavilaobitelj Zrinski u hrvatskoj i mađar-skoj povijesti. Govorila je o podri-jetlu obitelji, o planskome pri -kupljanju posjeda i o politici obite-lji Zrinski. Istaknula je lik Nikole IV.,njegovu vojnu i političku karijeru,te kako se kult krš ćanskoga junakanjegovao i u samoj obitelji Zrinski.

Predstavila je životne puteve njegova sina Jurja IV., praunuka Ni-kole VII. i Petra Zrinskog, posjede u Hrvatskoj i Mađarskoj. JánosHóvári govoreći o temi razmiš ljanja o mađar sko-turskim odno-sima u razdoblju od 15. do 17. stoljeća, poradi razumijevanja vezau 21. stoljeću, podvukao je da Ugarska za vrijeme osmanlijskenajezde nije imala saveznike. Ugarska je u to vrijeme trebala imatitoliku snaž nu politiku da pridobije Srednju Europu. Primjericekako Matija Korvin nije slijedio očevu politiku, kako je Venecijapokušavala izbjeći borbu protiv Osmanlija, kako nije stigla obe-ćana pomoć Bečkoga dvora Nikoli Zrinskomu i tomu slično. Su-lejman Veličanstveni vodio je 13 vojna, od toga sedam protivUgarske. Ali ne smije se zanemariti da su važne ličnosti mađarskepovijesti pronašle utočište u Turskoj, primjerice Lajos Kossuth.Posljednji predavač skupa István Simon s velikim je emotivnimnabojem govorio o slavnim potomcima sigetskoga junaka, grofaNikole Zrinskoga; što možda i ne iznenađuju jer je i on jedan odnjegovih potomaka. Primjerice, potomci Zrinskih jesu: grof Fe-renc Nádasdy, grof Lajos Batthyány, grof István Széchenyi, ImreMadách, József Eötvös, Loránd Eötvös, obitelj Révay ili EdwardVIII., Elizabeta II. itd., samo nekoliko od poznatih potomaka. Prikraju konferencije predsjednica Janja Cindrić Jakubek zahvalilaje pre davačima i pub lici te pozvala ih na objed u susjednu pro-storiju. Priredba je ostvarena s potporom Gradskog poglavarstvaStolnoga Biograda i Stolnobiogradske biskupije.

Kristina Goher

OBAVIJEST Budimpeštanski Hrvatski vrtić, osnovna škola, gimnazija i đački domsrdačno pozivaju sve one učenike koji su pred izborom škole za daljnju nao-brazbu, i njihove roditelje na uobičajeni Otvoreni dan ustanove. Vrata sukuće otvorena pred gostima 27. listopada 2016., između 8 i 14 sati kadaće se podrobnije izvijestiti o mnogostrukim nastavnim mogućnostima i ookolnostima učenja koje ova dvojezična ustanova pruža. U sklopu Dana.između 8 i 14 sati, ima mogućnosti za sudjelovanje na satima, razgledanjesuvremenoga jezičnog i stručnog kabineta, radionice kulturno-umjetničkograda, športske dvorane i komfornoga Đačkoga doma. U knjižnici će seprikazati film o bogatom i šarolikom životu ove narodnosne ustanove i part-nerskim vezama s prijateljskim ustanovama u matičnoj nam domoviniHrvatskoj. HOŠIG-ova adresa: Bp., XIV. Kántorné sétány 1 – 3. Tel. broj:+36/1-220- 9380, www.hosig.hu OTVORENI DAN DAN JE DOBROG IZBORA!

Predsjednica Janja CindrićJakubek

István Simon, jedan od potomaka Zrinskih

GRADIŠĆE n 11 n20. listopada 2016.

Biblija nagradišćanskohrvatskom jeziku

prikazana u Prisiki Zbirka sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj, 25. sep-tembra, u nedilju otpodne čekala je zainteresirane na pro-mociju Biblije. Ova Sveta knjiga, zapravo zbirka, dili se naStari i Novi teštamenat. Božju rič pomoću autora prof. dr.Štefana Geošića na gradišćanskohrvatskom jeziku po prviput moru štati Gradišćanski Hrvati.

Za pozdravnimi ričiBernadete Zadro-vić, voditeljice, Mir-jana Šteiner tajnicaMuzeja je preštalaživotopisnu lauda-ciju u sastavu And -rije Handlera. Pro -fesor dr. Štefan Ge -ošić rodio se je uPetrovom Selu.Školovao se je uSambotelu i Beču.Posvećen je za du-hovnika 1952. ljeta,svoje vjerničko služ-bovanje začeo je uFiležu. 1953. ljeta doktorirao je u Beču, a od 1955. do 1958. ljetausavršavao je znanje u Jeruzalemu i Rimu. Faru u Klimpuhu preu-zeo je 1958. ljeta, kade je služio Boga i naroda svojega sve doumirovljenja. Duhovnik iz Čajte, Branko Kornfeind, govorio je ohistorijskom djelovanju Štefana Geošića, prvenstveno o prevoduBiblije, na kojem je autor djelao već od dvadeset ljet dugo. Geo-šićev prevod sadžava pet sveskov, sve skupa 3800 stranic. Kodprevoda djelao je iz izvornoga teksta na hebrejskom i grčkom je-ziku, ali hasnovao je latinske i na standardnom hrvatskom jezikunapisane prevode. Gradišćanskohrvatska Biblija je 2014. ljeta pri-vatno izdana u Izdavačkoj kući Croatici u Budimpešti. Nažalost,od onoga vrimena Biblija još nije aprobirana sa strane dijecezeŽeljezna, zbog toga nje hasnovanje u liturgiji još nije moguće.Štefan Dumović utemeljitelj i voditelj Zbirke sakralne umjetnosti,predavač Branko Kornfeind, Ante Kolić farnik u mirovini i mnošt -vo slušateljev slažu se u tom da odobrenje Crikve je sve potrib-nije, jer narod hrvatski u Gradišću nima drugu mogućnost daupozna i hasnuje ov štampani „vjerski kruh“. Da za svakoga, u sva-koj minuti potribovanja bude koristan ov prevod Biblije, morajuse najpr planirati i moderna izdanja kot CD, pametni telefon itd.Predstavljanje Svetoga pisma je obogaćeno i s pjevanjem vjer-skih jačak, ke je na gitari pratio Branko Kornfeind. Na prezentacijinazočni su bili Maja Rosenzweig-Bajić, prva tajnica Veleposlan-stva RH u Budimpešti, dr. Mijo Karagić, počasni konzul, profeso-rica dr. Zrinka Jelaska i profesorica hrvatskoga jezika iz Zagreba,Nada Babić. Velika nam je bila čast osobno slušati i razgovarati ses autorom, farnikom u mirovini, Štefanom Geošićem, komu ježelja da s ovim Svetim pismom ujedinjuju svi gradišćanski bratiki danas živu u već orsagi.

„Ojačajte mlahave ruke, učvrstite klecava koljena, recite pre-plašenim: Budite jaki, ne bojte se!“ (Izaija 35,3-4)

Marija Fülöp-Huljev

Branko Kornfeind, dr. Štefan Geošić i dr. Bernadeta Zadrović

„Kemljanska Marica” osvaja svitNa Županijskomnacionalnom danuu Kemlji je bilajedna jako intere-santna izložba,predstavljene sulutke u narodninoš nja. To ništa no-voga nij', ali ovelutke su sve ručnodjelane, početo odsame gole bapkedo zadnjega molit-venika i očenaša uruki. Članice tako -zvanoga „Kluba odlutkov” iz Jure, sva -ko ljeto si iziberujednu temu, i todjelaju jako poš -teno i lipo. Ovo ljeto im je bila tema hrvatska narodnost. Slučajno samupoznao Gyöngyi Paray, ka me je prosila da joj pomognemsavjetom, po mogućnosti i s materijalom o kemljanskoj hr-vatskoj narodnoj nošnji ku je htila potom načinjiti i prikazati.Vidila je na Fejsbuku naše slike iz Unde, kade je divojačka istara ženska nošnja dobila prvo mjesto na naticanju „Stare inove narodne nošnje kod Gradišćanskih Hrvatov u Ugarskoj”.To je ovu gospu i nje društvo jako fasciniralo, pak tako sumene našle. Pokusio sam njim držati neka predavanja o našojnošnji, pak sam im dostavio i originalne ostatke našega bo-gatstva, ča na našem području je jako rijetko. Došlo je to takodaleko, da nekoliko žen je ovo ljeto u Budimpeštu odneslolutku „Maricu” i „Tetu Pavlu” na izložbu i na naticanje. U cijelojdržavi zgora spomenuta gospa je dobila s „Maricom” drugunagradu! Ova lutka je po originalu s rukom vezana i ušita. Ovadivojačka svetačna nošnja je otprilike iz ljeta 1890. Isto takoje iz ovoga vrimena originalna nošnja ka se je na Undi poka-zala. Ali ovo nije sve, pred kratkim se je ista ta „KemljanskaMarica” predstavila u Budimpešti na Margitinom otoku, u ho-telu Danubiusu, na svitskom naticanju, na kojega su došlebapke od Koreje, Japana, Amerike, Austrije i drugih držav.Prvu nagradu je dobio Japan, a drugo odlikovanje je dostala„Kemljanska Marica”! Zvana toga ona je osvojila i nagradupub like i drugih diozimateljev. Evo, ova lutka je dva tajednedugo bila u Kemlji, u društvu još šezdeset lutkov u različiti na-rodni nošnja. Mi, kemljanski Hrvati, jako smo gizdavi, iakosmo poznati kod Hrvatov u Ugarskoj, nažalost, po tom da prinas umira jezik, kad u školi imamo samo trideset i pet hrvat-skih školarov, a u prvom razredu samo pet. A ostatke materi-jalne kulture upoznaje cijeli svit i ne samo uži kraj u našojokolici. Naša hrvatska društva tribali bi mladinu. KUD „Konop -lje” ima pet novih članov, tako da ukupno tanca dvadeset ipet peršonov u ansamblu. Jačkarni zbor isto tako bi potribo-vao mladju generaciju. Ufam se da ov veliki uspjeh će povlići pažnju Hrvatov u selui će dokazati da za dobrobit naše narodnosti svaki Hrvat morepuno toga učiniti.

Franci Nemet-Kišov

„Jégmadár” na Dravi

U ovome mjesecu još prema rasporedu radi „Jégmadár”, kojinedjeljom popodne kreće iz barčanske luke, ali od stu-denoga brod će isploviti samo kada vozi skupine. Mogućnostjoš uvijek postoji za rezervacije za veće skupine, to se nećeni u studenom promijeniti. Brodić je prije Drave plovio naBala tonu, a od svibnja ove godine radi na toj rijeci. Od togavremena gotovo tri tisuće ljudi putovalo je tim plovilom.

Foto: http://kaposvarmost.hu

Nedaleko od malogpodravskog naseljanalazi se najvećedrvo po mjeri stab -la, koje bi moglobiti zanimljivostposjetiteljima togakraja. Nedavno suotkrili javnosti danajstarije drvo nasvijetu raste u sje -vernoj Grčkoj. Po -znat je po imenuAdonis, po vrsti jebalkanski bor, apre ma raznim iz -vorima star je otpri-like 1075 godina.Za usporedbu, naj -starije drvo u Ma -đarskoj ima „samo“800 godina, što jeznatno manje odprethodnog „star -ca“. Zbog toga su počeli istraživati koje je najstarije drvo, kolikoima godina, gdje se nalazi. Traženje je bilo uspješno, ali su otkrilida to drvo nije samo najstarije, nego i najveće. Ispostavilo se dase u Baranjskoj županiji, pokraj podravskog naselja Drvljanaca,koje više nema stalnog stanovništva, nalazi to drvo, koje je povrsti crna topola. Nije čudo ako je dosad malo nas čulo o tomejer su tek prije šest godina otkrili da ono raste tamo. Ta senzacijaostala je samo u stručnim krugovima iako je to mjesni rekord. Tose, nažalost, nije promijenilo ni do danas, ali po posljednjoj infor-maciji drvo još raste, ove je godine obujam stabla bio 1089 cm.U odnosu na crnu topolu koja se nalazi u Gemencu – koja imanajdeblje, razgranato stablo u Mađarskoj – ovo golemo drvo do-biva nepravedno malo pozornost. Dok ono u Gemencu stalnoima posjetitelja i ploče pokazuju put do njega, o našem, tu uBaranjskoj županiji, jako malo ljudi zna, čak i oni koji obitavaju unjegovoj okolici. Oni koji za razne izlete traže mir i tišinu i voleprirodu, svakako moraju planirati izlet u Podravinu, potražiti Drv ljance i pogledati tu zanimljivost i zaljubiti se u prekrasnu po-dravsku prirodu.

Luca Gažić Foto: http://www.lukacsrobert.hu

n 12 n PODRAVINA 20. listopada 2016.

Zanimljivost iz Drvljanaca

Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje – obi -lježavaju se svake godine tijekom listopada u dječjimvrtićima, osnovnim i srednjim školama, učeničkim do-movima, ustanovama za odgoj i obrazovanje djece s teš -koćama u razvoju diljem Republike Hrvatske. SvečanostimaDana kruha, uz molitvu, blagoslov i simbolično blagovanjekruha zahvaljujemo Bogu na svim plodovima, radostima, us-pjesima i darovima kojima smo tijekom godine kao narod ikao pojedinci bili podareni. Ovo je geslo učenika i nastavnikaOsnovne škole Martinci koji već godinama obilježavaju Svjet -ski dan kruha, koji se slavi 16. listopada. Martinčani su obilje -žili ovogodišnji Dan kruha prigodnim programom i izložbompostavljenom u Kulturnom i spotrskom centru „Josip GujašDžuretin”. Izložba i izložci su trud učenika i djelatnikamartinačke škole (najveći broj dekoracija ispekla je nas-tavnica Ljubica Kollar Vuković), a prigodni program s djecomuvježbala je nastavnica Marta Ronta Horvat.

MARTINCI – U organizaciji Kulturnog i sportskog centra„Josip Gujaš Džuretin“, na poticaj ravnatelja Centra KrištofaPetrinovića, svakog se tjedna priređuju razni zabavni prog-rami za mlade. Cilj je programa da se okupi podravska mla-dež i time učvrsti hrvatska svijest u njima, te važno je i zboguporabe i čuvanja hrvatskoga jezika i kulture. Interes je i dosada jako velik, svakog tjedna u petak i subotu postoji mo-gućnost za druženje, igranje ping-ponga, aktivitija, kartanje,gledanje filmova i dr. Mjesto je programa martinački kulturnidom, organizatori od 7 sati čekaju zainteresirane.

Dani kruha

MALA STRANICA n 13 n20. listopada 2016.

Adrenalinsko nagradno kampiranje

„Doviđenja, moja mala, čuvaj se!“ rekla mi je baka pratećime do škole. Umjesto školske torbe, tog sam jutra uza seimala kovčeg i torbu prebačenu preko ramena. Čekala su mečetiri dana na kampu i prijateljice: Isabell, Maja i Tea.

Zajedno s ravnateljicom uputile smo se prema mađarskojgranici u Serdahel. Tamo nas je dočekao autobus kojim smose zaputili prema kampu. Stigavši, bile smo prezadovoljnesobom i udobnim posteljama.

Prvi smo dan posjetile Adrenalinski park. Spuštale smo sena „krafnama“ (okruglim jastucima) niz visoke i strme tobo-gane, a poslije smo, u zatvorenom ringu, jurile autićima. Došlaje večer, bilo je ludo, ali u pozitivnom smislu. Plesale smo izaspale na kraju od iscrpljenosti.

Drugi dan započeo je posjetom dvorcu hrvatskoga grofaFeštetića. Izvana je dvorac bio veličanstven, ne znam je liuopće ovo dovoljno jak pridjev da se dočara ljepota te građe-vine.

Zakoračivši unutra, najviše me se dojmila prostrana knjiž-nica napravljena od slavonskoga hrasta. Treći dan bio nam jeispunjen kupanjem u Zalakarosu i jurilicama toboganom ukojem je potpun mrak s tek ponekim tragom crvene svjetlostiu obliku mozaika. Večer nam je bila ispunjena zabavnim kvi-zom koji je vodila učiteljica Betika iz Mađarske. Bilo je za-bavno i poučno. Zadnjeg je dana opet bilo adrenalinskihsadržaja u parku, a posebno mi je draga bila podjela medalja.Isabellina i moja skupina osvojile su isti broj bodova i zlatnumedalju, Teina je skupina bila srebrna, a Majina brončana.

Hvala serdahelskoj Hrvatskoj samoupravi „Stipan Blažetin”na nezaboravnim danima u Hrvatskom kampu.

Barbara Hegol uč. 7. r. draškovečke škole

U čast revolucije

Mađarska revolucija 1956. godine bio je ustanak mađarskogastanovništva protiv komunističkoga političkog sustava tadašnjeNarodne Republike Mađarske i njezinih sovjetskih pokrovitelja,koji je trajao u razdoblju od 23. listopada do 10. studenoga1956.

Studenti i radnici izašli su 23. listopada na budimpeštanske ulice,kako bi prosvjedovali protiv staljinizma i prisutnosti sovjetskevojske. Do tada vladajući komunistički poredak raspao se zamanje od tjedan dana. Nije imao nikakvog uporišta u narodu,međutim 4. studenoga Rusi su ušli u Budimpeštu. Počeli su ne-ravnopravnu borbu, tenkovima pucali na sve što se miče i boracaza slobodu naoružanih samo lakim i improviziranim naoruža-njem. Mađarski su domoljubi pokazali nevjerojatnu hrabrostbraneći glavni grad od ruske okupacije. Grad je teško oštećen, aubijeni su i ranjeni desetci tisuća Mađara. Oko 250 tisuća disi-denata prebjeglo je u najbliže države, u Austriju ili Jugoslaviju.

n 14 n POMURJE 20. listopada 2016.

Boršfanski učenici putevima ZrinskihOsnovna škola u selu Boršfi onomad je započela raditi s multikulturalnim odgojem, a danas već radi s pred-metnom nastavom hrvatskoga jezika, 118 učenika uči hrvatski jezik od prvog do osmog razreda tjedno pet satii narodopis. Od jeseni u ustanovi ima i odgovarajućih stručnjaka iz hrvatskog jezika, jedna učiteljica s diplomombajske Učiteljske škole i jedan nastavnik sa spremom hrvatskoga jezika i književnosti. Uz to u okviru kružokapodučavaju i folklor. Da bi djeca što više zavoljela i usvojila hrvatski jezik i kulturu, ustanova osigurava mnoštvododatnih hrvatskih programa za njih. Sedmi razred od 13. do 17. rujna proputovao je dio Hrvatske u okviruprojekta „Bez granica“ pod naslovom Tragovima Zrinskih.

U Boršfi na zadnjem popisu pučanstva svega su se tri osobe izjas -nile pripadnicima hrvatske narodnosni, međutim, po ravnateljiciGabrijeli Holczer, ima više obitelji, to su većinom one koje su seiz hrvatskih naselja doselile. Inače, ustanova je izabrala programpredmetne nastave jezika zbog bliskosti hrvatske granice. Rodi-telji se raduju da će tijekom osam godina njihova djeca naučitijoš jedan jezik. Koliko je teško u čistoj mađarskoj sredini podu-čavati jezik, kazao je nastavnik Stjepan Vuk, koji je radio i u Ser-dahelu:

– Djeca kao djeca, nekad imaju volju učiti,nekad ne, u nižim razredima je malo lakše jermanju djecu lakše je motivirati na sve.

U Boršfi djeca nemaju nikakav drugi dodirs hrvatskim jezikom, osim što čuju u školi, panjima je to potpuno stran jezik, ali nekad ihbaš zato bolje zanima. Cilj nam je da zavoletaj jezik i da što više upoznaju kulturu hrvat-skog naroda, jer pozitivni odnosi prema jezikui drugim hrvatskim sadržajima jačaju u njimavolju za učenjem. – kaže nastavnik Vuk.

Djeca iz Boršfe u okviru projekta Trago-vima Zrinskih upoznala se s momentima za-jedničke mađarske i hrvatske povijesti,posjetili su Draškovec, čakovečku partner -sku školu, Vučetinec, Zagreb, Lovran, Rijeku,Bakar, Kraljevicu, Kuršanec, Goričan i Šen-kovec. Nakon izleta učenici su pripremiliprikaz o izletu, ispričali što su vidjeli i povi-jesna događanja uz određena mjesta.Nakon mnoštva doživljaja održan je i Pro-jektni dan u školi kada su se učenici u sku-

pinama upoznali s poviješću i zemljopisom Hrvatske, s igrama,tradicionalnim jelima, narodnom nošnjom pomurskih Hrvata,odnosno gdje živi mađarska nacionalna manjina u susjednimzemljama. Ustanova dobro surađuje s hrvatskim pomurskim ško-lama i moli pomoć.

beta

Učiteljica Ildiko Vidmar predstavlja narodnu nošnju pomurskih Hrvata.

Učenje narodnih plesova

Pomurska zajednica započela je pripreme na Hrvatski držav nidan koji će se održati u Kaniži 19. studenoga 2016. Mladi plesačiiz pomurskih naselja uvježbavaju zajedničku koreog rafiju.

SA SVIH STRANA n 15 n20. listopada 2016.

Prijateljstvo koje traje

Stanko Vugrinčić (drugi slijeva) zapovjednik je DVD-a Ko-toriba i zapovjednik VZP Kotoriba – Donja Dubrava – DonjiVidovec – Sveta Marija. Jedan je od onih donjomeđimurskihvatrogasca koji čuvaju „budnim” suradnju s vatrogascimapograničnog naselja Kerestura.

Fotografija je snimljena nedavno u Svetoj Mariji na Me -đu narodnom natjecanju s ručnim vatrogasnim štrcaljkama,čiji su vatrogasci iz Mađarske u zadnjih nekoliko godina re-doviti sudionici. Kako bi im bilo lakše snalaženje na natje-canju koje je drugačije nego u Mađarskoj, Stanko se ma -đarskim kolegama javlja kao „desna ruka", odnosno mentor.Upravo glede toga ovi su dečki i njihove kolege ove godinezauzeli 23. mjesto, četiri više od posljednjih, a što su oni sazadovoljstvom prihvatili.

Inače, prijateljstvo kotoripskih i keresturskih vatrogascadatira otprije dva desetljeća.

Tekst i snimka: M. Grubić

BARANJA – Udruga baranjskih Hrvata, u suradnji sa Zornicomnovom, organizira usavršavanje pjevačkih zborova koji djelujuna području Baranjske županije. Prvi će susret biti u Vršendi 29.listopada, s početkom u 9 sati u tamošnjoj Šokačkoj čitaonici,a okupljene će podučavati Aleksandra Čeliković iz Valpova.Drugi će susret biti 5. studenog u Salanti, s početkom u 9 sati,a treći susret bit će u Pečuhu 27. studenog u Pastoralnomuredu Pečuške biskupije. Istoga će dana zborovi sudjelovati nasvetoj misi na hrvatskom jeziku u kertvaroškoj crkvi sv. Eliza-bete, s početkom u 16 sati. Zborovi će nastupiti u sklopu prog-rama ovogodišnjega Božićnog koncerta u Pečuhu 20. prosincau Centru „Kodály“.

ZAGREB – U prostorima Hrvatske matice iseljenika 4. stude-nog održat će se 22. Forum manjina na temu „Mladi u hrvat -skim manjinskim zajednicama – sadašnjost i perspektiva“. Ovajse skup redovito bavi problemima hrvatskih manjina u susjed-nim zemljama. Organizira ga novi voditelj Odjela za hrvatskemanjine mr. sc. Marin Knezović. Kako mladi pripadnici hrvat -skih manjinskih zajednica mogu sačuvati svoja posebna obi -lježja, a da se pri tome integriraju u socijalni, ekonomski ikulturni sustav većinskog društva? Kakvu ulogu mogu imatimediji i suvremene komunikacijske tehnologije u očuvanjumanjinskog identiteta? Kako u većoj mjeri uključiti mladeosobe u aktivnosti manjinskih zajednica? – samo su neka odpitanja na koja će pokušati odgovoriti predstavnici manjina iostali sudionici skorašnjega skupa.

HRVATSKI ŽIDAN – U organizaciji Društva gradišćanskohrvat-ske mladine u Ugarskoj, ponovo se priredjuje „Cvrčak", fes tivalza gradišćanske školare u tamburanju i tancanju. Tako židanskiKulturni dom srdačno čeka sve izvodjače i gledatelje 23. ok -tobra, u nedilju, početo od 15 uri na otpodne talentiranih fol-klorašev i sviračev ki će dojti s raznih krajev Gradišća. Zadnji„Cvrčak" je na druženje zvao 2012. ljeta u prisički Kulturni dom.

SEMELJ – Dana 22. listopada Semeljci slave blagdan sv. Ven-delina, svojega zaštitnika. Proštenje se i danas slavi u obiteljimabošnjačkih Hrvata, prilika je to za susrete i druženja. Na večer-njem balu u mjesnom domu kulture svirat će Orkestar Juice.

ŠELJIN – U osnovnu školu „Géza Kiss“ u četvrtak stižu gosti izGrubišnog Polja. Čekaju 17 učenika i pet pratitelja, a kao što jeveć uobičajeno, djeca će spavati kod šeljinskih obitelji. Šeljin iGrubišno Polje gotovo 20 godina njeguju prijateljski odnos, asuradnja između škola vrlo je dobra. U četvrtak, 20. listopada,organiziraju razne programe za djecu, a u petak će svi otputo-vati u Budimpeštu gdje će pogledati Mađarski parlament, otićiu Croaticu te za objed u HOŠIG.

MOHAČ – Hrvatske autoceste za razvoj prometne infrastruk-ture Osječko-baranjske županije ove godine planiraju uložiti80 mili -juna kuna (3,5 milijarde forinta), a nastavit će se i grad-nja europske prometnice, takozvanog koridora 5C.Nastavit će se i povezivanje mosta na Dravi s osječkim promet-nim čvorištem. Međutim, nema sredstava za gradnju autocestena dionici Beli Manastir – dravski most. Jedino je rješenje dapoduzeće koje upravlja gradnjom hrvatskih autocesta pokušau suradnji s Mađarskom doći do EU fondova za izgradnju dio -nice Osijek – Mohač na teret operativnoga programa EU za raz-doblje 2014 – 2020, čime bi se umjesto Belog Manastiraautocesta produljila do granice, pri čemu bi i Mađarska iz-gradila svoj dio.

Svim članovima Baranjskog ogrankaSaveza Hrvata u Mađarskoj

Poštovani!Predsjedništvo Saveza Hrvata u Mađarskoj saziva sjednicuBaranjskog ogranka, koja će se održati 26. listopada (srijeda)2016. godine u Pečuhu, s početkom u 17 sati u auli Vrtića, os-novne škole, gimnazije i učeničkog doma „Miroslava Krleže”(Pečuh, Szigeti út 97).Dnevni red:1. Personalna pitanja2. Razno.Ne bude li sjednica imala kvorum, ona se s istim dnevnimredom, na istome mjestu za 17.30 ponovo saziva.

Joso Ostrogonacpredsjednik

Poziv na sudjelovanje Eržebetvaroška Hrvatska samouprava, na čelu s predsjedni-com Katicom Benčik, poziva sve zainteresirane na jednod-nevni izlet u tvornicu čokolade u Kittseu, i u Beč na božićnisajam. Kreće se u subotu, 10. prosinca ujutro u 6 sati, iz HOŠIG-ovaparkirališta, a pristizanje je isti dan u kasnim večernjim satima.Cijena sudjelovanja: 5000 Ft/osoba. Rok prijave: 15. studenoga 2016., uplata istovremeno.Podrobnije informacije: 06 30 200 3919 od Katice Benčik.

Trgadbeni festival u KoljnofuTradicionalni trgadbeni festival u Koljnofu 10. septembra, u su-botu, još jednoč je skupaspravio u veselju cijelo selo, a kako seje zapravo odvijala trgadbena povorka, vidi se i na kipici Mo-nike Taschner-Egrešić.

n 16 n GLASNIK

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 06-30-3961852, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac, tel.: +36/30/396/1851, e-mail: balatinac.s.66@nicom.hu,Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat (zamjen. glavne urednice), tel.: +36-30-437-0271, e-mail: tiho@croatica.hu, RAČUNALNI SLOG: Katalin BerencsiZámbóné, tel.: 1/269-1974, e-mail: zkati@croatica.hu, LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 06-70-96 79 333, e-mail: zmsantovo@gmail.com, ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 68. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZA OSNIVAČA: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovipretplate na žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-10000006-10612016, uredništvo Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se financira izdržavnog proračuna Mađarske. Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68.

HU ISSN 1222-1270

20. listopada 2016.

POZIVNICA

Pomurski jesenki književni dani 2016.

27. – 28. listopada 2016. SerdahelProgrami:

27. listopada (četvrtak), sjedište Hrvatskoga kulturno-pros vjetnogzavoda „Stipan Blažetin” (Fedakova kurija)14.00 sati otvaranje izložbe o životu pjesnika Stipana Blažetinau povodu 75. obljetnice njegova rođenja„Tko je bio Stipan Blažetin” – kviz za učenike pomurskih škola

28. listopada (petak), Osnovna škola „Katarina Zrinski”13.00 sati, program obilježavanja 75. godine rođenja StipanaBlažetinaProglašenje rezultata Natječaja „Bodoljaši” i kviza, dodjelapriznanjaPolaganje vijenaca na grob Stipana Blažetina18.00 sati dom kulture u SerdaheluPrisjećanje na dr. Vinka Žganca, skupljača pomurskih pjesamaO životu i djelu etnomuzikologa ukratko govori Stjepan Pro-senjak, ravnatelj Glazbene škole u Letinji.„Popevka našega kraja”, kulturni program – sudjeluju serda-helska djeca i zborovi hrvatskih naselja.Hrvatska samouprava Hrvatski kulturno-prosvjetni„Stipan Blažetin” u Serdahelu zavod „Stipan Blažetin”Hrvatska osnovna škola „Katarina Zrinski”Priredbu potpomažu: Ministarstvo ljudskih potencijala, SavezHrvata u Mađarskoj

POZIVNICA Mješoviti zbor „Đurđice”

sambotelske Hrvatske samouprave srdačno Vas poziva na „20-ljetni jubilej”.

Program će se održati 22. X. 2016. god. u 16 uri.

Mjesto: Sambotel, Ulica Mari Jászai 4. Organizator: Sambotelska Hrvatska samoupravaSponzor: Hrvatska samouprava Željezne županije

Pečuh XIII. Međunarodni kroatistički

znanstveni skupZnanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Katedra za hrvatski jezik i knji -ževnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu, Slavistički odborRegionalnog centra Mađarske akademije znanosti, Zavod za kulturuvojvođanskih Hrvata pod pokroviteljstvom Državnog ureda za Hrvateizvan Republike Hrvatske i Matice hrvatske priređuju u Pečuhu, 21.– 22. listopada 2016. XIII. Međunarodni kroatistički znanstveni skup.Ovogodišnji je skup posvećen ovim obljetnicama: 450. obljetnica Si -getske bitke i pogibije Nikole Šubića Zrinskog; 25. obljetnica Hrvat -skoga glasnika, tjednika Hrvata u Mađarskoj; 20. obljetnica Riječi,prvoga hrvatskog književnog časopisa u Mađarskoj. Skup počinje 21.listopada 2016. u 11 sati u prostorijama Regionalnog centraMađarske akademije znanosti (MTA Pécsi Területi Bizottság Szék -háza, Pécs, Jurisics M. u. 44), a završava objedom i izletom u Sigetu22. listopada u popodnevnim satima. Na skupu sudjeluje više od 70znanstvenika iz Mađarske, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Bosne i Herce-govine, Austrije, Češke, Slovačke i Poljske. Najveći je to kroatističkiznanstveni skup izvan granica Republike Hrvatske koji dvogodišnjepriređuje Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj. Prvoga danadruženja u večernjim satima u svečanoj dvorani Skupštine Baranjskežupanije predstavljanje je zbornika XII. MEĐUNARODNI KROATIS -TIČKI ZNANSTVENI SKUP, potom koncert Akademskoga zbora Filo-zofskog fakulteta u Zagrebu Concordia discors, na što organizatoripozivaju građanstvo. Znanstveni skup podupiru: Minis tarstvo ljud-skih resursa, Filozofski fakultet Sveučilišta u Pečuhu i Generalnikonzulat Republike Hrvatske u Pečuhu.