na tragovima prolosti

Adin Ljuca

MAGLA]na tragovima prolosti

PragOpina grada Maglaja

1999

Ova knjiga nastajalaje u Pragu odjuna 1997. dojula 1999. godine.Moja prvobitna namjera bilaje mnogo skromnija: sakupiti i obraditi mate-rijal oMaglaju iz ekih i njemakih izvora iz razdoblja austro-ugarske upra-ve. Zahvaljujui vjeri i podrci maglajskog naelnika gospodina IsmetaMustabaia knjigaje dobila svoj dananji oblik.

Prijatna mije obaveza navesti i imenajo tri osobe koje smatram spolu-autorima ove knjige: pokojni profesor Reymond Rehnicer mi je u poetku,kada je to bilo najpotrebnije pomagao svojim dragocijenim savjetima i pri-jevodima. Naalost, teka bolest otrgnula gaje od nas 2.2. 1998. godine.Osmanistka Amina Kupusovi s Orijentalnog instituta u Sarajevu ustupi-la nam je prijevod Nahije Maglaj prema Opirnom popisu Bosanskog san-daka iz 1604. godine, koji ovoj knjizi daje posebnu vrijednost. Neprocjenjivdoprinos za ovu knjigu predstavljalaje suradnja sbibliotekarkom iz Magla-ja, gospoom Elzom Sremevi.I na kraju, elio bih rei, iako je koriten materijal iz biblioteka i arhi-

va iz vie drava, najvie upotrebljene literature je iz fonda Slavenske biblio-teke (Slooanska knihovna) u Pragu, te i izraziti zahvalnost njenom ljubaz-nom osoblju.

Adin Ljuca 1999 autor

I. PRAHISTORIJA

9STARIJA PRAHISTORIJSKA RAZDOBLJA

Poetak istraivanja. Osnivanje Muzejskog drutva 5. oktobra 1884.godine i proglaenje Muzeja za dravnu (zemaljsku) ustanovu 1. februara1888. godine predstavljaju jedinstvene datume u kulturnoj povijesti Bosnei Hercegovine. Ti datumi oznaavaju i poetak sustavnog rada u oblastiprahistorijske arheologije: ve 1888. godine iro Truhelka, prvi kvalifici-rani strunjak Zemaljskog muzeja, poinje sustavno iskopavanje tumulana Glasincu. Snaan podsticaj razvoju prahistorijske arheologije pret-stavlja dolazak eha Vaclava Radimskog (Vaclav Radimsky, 1832-1895)u Sarajevo, te Moravca iz Brna, Franje Fiale (Frantiek Fiala, 1861-1898).Ukljuivanje obrazovanih amatera za rad na prahistorijskim istraivanji-ma, aktivirat e uz ostale i Tomu Dragievia, to e biti od velikog znaa-ja za maglajsko podruje jer zasluge za otkrie vie prahistorijskih i antik-ih nalazita s tog podruja pripadaju upravo njemu.

Drugo znaajno razdoblje u istraivanjima iz prahistorijske arheologi-je pretstavlja razdoblje poslije Drugog svjetekog rata, pogotovo to je teku ovom razdoblju poelo istraivanje paleolitskog doba. Iz te generacijestrunjaka istiu se imena ure Baslera i Alojza Benca, koji su radili i nalokalitetima s maglajskog podruja.'

1) Spomenica stogodinjice rada Zemaljskog muzeja Bosne iHercegovine 1888-1988. Sarajevo, ZM BiH, 1988. str. 74 idalje.

Otkrie bogatog neo1itskog nalazita kod Novog ehera opisuje rijeima:~ "Kad sam minule godine 1896. u zvaninom poslu bio na putu iz NovogSehera u Mladoevicu, zapnu mi oi za iverje od kremena, koje je lealoujednomjarku pokraj ceste.

Pokupim i razgledam te iverke i odmah pomislim, da bi tu mogla bitikakova naseobina iz predhistorijskog doba. Poslije nekoliko dana otiemopet na to mjesto pa uz pomojednog seljaka zakopam ondje nekijeh 60 cmduboko u zemlju. Tom prigodom opazim, da se tu nalazi mnogo iveraka odkremena ihrbina od ilovastog posua, kojeje graenoprostom rukom. Naaosam pri tom kopanju jo i nekoliko komada pokvarene alatke od kamena.Sve naene stvari poslao sam u zemaljski muzej u Sarajevu, s tom primjed-bom, da bi se na ovom mjestu, po mojem mnijenju, mogle nai kojekakvestvari iz kamenog doba. Slavno ravnateljstvo bos.-herc. zemaljskog muzejaposlalo mije 20. for., da ih upotrebim za prekopavanje ovog mjesta".5

Izvjetaj o tom prekopavanju podnio je u Glasniku Zemaljskog muzejaza godinu 1897. Iskopavanjem je ustanovljeno da je to neo1itsko naseljezauzimalo povrinu od 70 m".Dalje, izvieta] sadri toan popis svih prona-enih predmeta s crteima istih. Naene su ove stvari: sttjelice ("osobitolijepo izraene"), strugalice, pile, svrdlii, jedna sulica, noevi, nekakva

STARIJE KAMENO DOBA - PALEOllT

Trebalo je neobino puno vremena dok nije pronaen pouzdan trag izivota diluvijalnog ovjeka na podruju Bosne i Hercegovine. Sve do 1945.godine nije bilo poznato niti jedno paleo1itsko nalazite. A i to prvo nala-zite, paleolitska stanica u Makljenovcu, otkriveno je sasvim sluajno. Onopredstavlja najstarije do sada poznate ostatke ljudske kulture na teritori-ju BiH. Iskoritavanjem tamonjeg kamenoloma unitenje u 1949. godi-ni jedan bogati kulturni sloj iz starijeg kamenog doba.

Najvie paleolitskih stanica na podruju Bosne i Hercegovine nalazi seu sjevernoj Bosni koja je otvorena prema panonskom podruju. Anajviedosad poznatih stanita paleolitskih ljudi u sjevernoj Bosni smjeteno jeoko ua Usore u Bosnu (Kamen, Crkvina i Londa u Makljenovcu, Kuumu Karuama), na tromei izmeu maglajske, teanjske i dobojske opine.Na otkrivanju tih paleolitskih stanica kao i na njihovom istraivanju najza-shiniji je uro Basler iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

Istraivanja u dolini rijeke Usore ukazala su da gotovo svaki pogodanbreuljak uz ovu rijeku sadri ostatke paleolitskog ovjeka. Zadravanjepaleolitskih skupina u ovim krajevima uvjetovano je vjerojatno bogatstvompanjaka i vode za stada jelena i druge divljai, kao i kremene rude bezkoje paleolitski ovjek.sigurno nije mogao opstati. 2

MLAE KAMENO DOBA - NEOLlT

Istraivanje ovog razdoblja poelo je za vrijeme austro-ugarske upra-ve. Najstarija neolitska nalazita su K1akar i DonjaMahala u Posavini i Kra-ljiino guvno i Kraljevine kod Novog ehera. Najdragocjenije nalazitesvakako je u Butmiru kod Sarajeva, na kojemje i izvreno prvo veliko arhe-oloko istraivanje u razdoblju od 1893. do 1896. godine.3

Za otkrie neolitskog naselja na Kraljiinom guvnu i Kraljevinama kodNovog ehera zasluan je gospodin Tomo Dragievi (koji ako po zvanjui nije bio strukovnjak, ve oruniki stramister, s velikom se ljubavi ba-vio sakupljanjem folkloristikog 'materijala i arheolokim istraivanjem.Bio je dugogodinji suradnik Glasnika Zemaljskog muzeja u Sarajevu.Kao umirovljeni orunik proveo je posljednje godine ivota u udobnimprilikama u epu, gdje se bio nastanio i postao podnaelnikom, a kadaje planuo rat, stavio se opet u slubu domovine, ali razbolivi se premi-nuo je u zemaljskoj bolnici u Sarajevu 30. 12. 1914.4 Svojim radom poseb-no je zaduio podruja Maglaja i Novog ehera, te epa i Vlasenice.)

Br. 1. Strjelice, osobito lijepo izraene; nalo ih se 10 sasvijem itavih i 11 vie manje nezgotovljenih ilipokvarenih pri radnji. Skoro sve imaju drak sa kukama.Slik? 1: prikazuje vei tip od ronjaka. Slika. 2: manji tip od jaspisa.

2) Kulturna istorija Bosne iHercegovine. Sarajevo, VM, 1966. str. 14-15.3) Jbidem str. 25-26.4) Nekrolog: Tomo Dragievi. GZM. Sarajevo - XXVI(1914). 5) DRAGIEVI, Tomo: Nalazite iz neolitikog doba na Kraljevinama kod Novog ehera. GZM. Sarajevo _ JX(1897). str. 161.

10 11

12 13

MAG LAJ PRAH ISTORIJA

alatka, sjekirice, dlijeta, komadi jednog ekia, jednog kesera ~~e-raxt), okrugli i iljasti tuci, brusovi i gladilice, itd. Nijeprona~en ~tiJedanita lonac alije bilo mnogo hrbina od zdjela i lonaca. Dragievi pretpo-~~v~ja da je na Kraljiinom guvnu bila prahistorijska utvrda. Od ~aljii-nog guvna prostiru se njive nizbrdice prema NovomSeheru. :;TenJwez~vuse 'Kraljevine'. Idui putem pokraj tih njiva prema Novom Seheru, nasaosam na povrini u grabi ipo njivama ovdje ondje po koju kamen~ alatku;a i ljudi su mi pripovijedali, da se po 'Kraljevinama' izorava po koja alatkaimnogo kremenja. S 'Kraljiinog guvna' jedno 6-700 koraka pre~~ Novomeheru, dao sam na 'Kraljevinama', aunjiviEminaMulabegaSpahIca, ko~a-ti najednom mjestu, po prilici zajedan metar dub~~o, te sa~. i n~ to~ mJ:s:tu naao prilian broj raznovrsnih alatki, pa bas I ono najljepe dlijeto.

Istraivanja u okolici Novog ehera nastavljena su i narednih go.di-na. Prvo je Tomo Dragievi, boravei jedne prilike tijekom 1906. godin~u Novomeheru, posjetio kovaa glasovitih novoeherskih kosa Arifa ~1~a i naao u njega ulomak mlata iz neolitskog doba. Taj uls>maksu nas~radnici u dubini od 4-5 metara, kada su 1898. u Novom Seheru kopalibunar, a Lepi ga je uzeo mislei da je belegija. Tom priliko~ Dragievije nastavio istraivanja i naao jo nekoje neolitske nalaze o cemu ponovopodnosi i.z\jetaj u Glasniku Zemaljskog muzeja,"

Zatim je detaljno istraivao ovaj kraj bivi muzejski dire~or C~oTruhelka (1865-1942) kojije ustanovio da u okolici NovogSehera ima ene-li niz naselja iz mlaeg kamenog doba. Po njivama Ferhe i Mura~-be~aAlispahia, Saliha Duvnjaka i Hamze Hamzia naao je dosta neolitskihostataka, te se odluio za nastavak iskopavanja koja je obavljao u razdo-blju od 1906. do 1908. s dobrim uspjehom; iskopavanja su bila mnogouspjenija negoli u K1akaru.

Truhelka je ustanovio da se novoeherska naseobina razlikuje o~k1akarske poglavito time, da je tu kamena materijala, zgodna za obra~-vanje, bilo na pretek. U novoeherskoj neolitskoi naseobini izvanredno Jeusavrena .fabrikacija bruenih kamenih sjekira i drugog orua i da se ~o-stupak kod fabrikacije moe pomno proslijediti od prosto okresanog SIro-vog materijala do posve savrena obraene i izbruene rukotvorine, kojase imala raspaati trgovinom." Sudei po velikom broju nalaza raznogorua, Truhelka zakljuuje da je poljodjelstvo bilo ve zamjemo procva-10. to se tie keramike, Truhelka zakljuuje i na osnovu ono malo nae-nih poveih komada, daje keramika u Novom eheru bila d~eko napred-nija, nego li u K1akaru ,jer se tu pojavljuju prvi put tragovi one ornamenti-ke, koja u mlaim neolitskim naseljima igra tako vanu uloqu. Ima tu do-sta, ako i veinom sitnijih. komada s takozvanim vrpastim ornamentom(Bandornament) i to u dvije tehnike: ujedne, starije, uparane su konture

vrpce otrom halatkom a prostor izmeu linija ispunjen je nizovima sitnihudubina, nainjenih time, da se u mehku ilovau zabadalo iljkom poseb-ne ipke (Stichpunkt) ; u druge fale konture, ali su zabadaji praoilniji igu-i te se punktirane vrpce otrije istiu od dna posude". Prikazivani motivisu linearno-geometrijski: nizovi trokuta, rombova i koncentrine rombi-keprutice.

Detaljan opis rezultata tog istraivanja s brojnim ilustracijama nalazi-mo u njegovom glasovitom" Voi kroz prehistoriku zbirku Bos.-Herc.Zemaljskog muzeja" iz 1914. godine, u kojem je dao prvu sintezu o prahis-torijskom dobu u Bosni i Hercegovini."

Piui o nepubliciranim predmetima iz prehistorijske zbirke Zemalj-skog muzeja, M. Mandi spominje i poliranu sjekiru od kamena naenupod baom ime Borovca iz Novog ehera9

Godine 1924, piui o neolitu u Bosni, Vejsil uri (1868-1959) zapa-a: "Najzanimljivija pojava meu ivotinjama ovog doba u naim krajevi-maje konj. U kunimjamama u Novom eheru naenoje esto konjskihzuba. Tada konjjo nije bio pripitomljen, pa su ga po svoj prilici lovili ijelikao diolja", "

Kasnije je neka manja istraivanja u istom kraju poduzeo i MihovilMandi. Prvo muje u martu 1932. godine gospodin Seid Alispahi, trgovaciz Novogehera donio jednu probuenu i poliranu sjekiricu od serpentinau obliku ekia, i istu darovao prehistorijskoj zbirci Zemaljskog muzeja. Taje sjekirica naena za vrijeme oranja na :njivi"atui", kojojje vlasnik biospomenuti gospodinA1ispahi. Poniknut time, M.Mandi je u avgustu 1933.otiao u Novieher pretraiti tu njivu. I poslije povrnog istraivanja naaoje nekoliko zanimljivih predmeta. Temeljito istraivanje te njive, na alost,tada nije izvreno ve je ostavljeno za bolje financijske prilike. u

Budui da od ovih starijih istraivanja nisu ostali:nikakvi podaci okua-ma niti o njihovom rasporedu, u Kraljevinama su i poslije II s~etskog ra-ta poduzeta sondana iskopavanja koja, naalost, nisu donijela oekivanerezultate.

Dakle, da zakljuimo: neolitsko naselje Kraljevine kod Novog eheraprualo se uz potok Ljenicu koja se kod Maglaja ulijeva u Bosnu. Prosti-ralo se na ogromnoj povrini, ija duina iznosi oko pola kilometra. Pripa-dalo je butmirskoj neolitskoj grupi, a bilo je locirano na teritorijalnoj peri-feriji te grupe. Na itavom prostoru naselja protee se vrlo plitak kulturnisloj, ija se debljina kree od 20-40 cm. I kako primjeuje Alojz Benac

6) Ibidem str. 164-165.7) DRAGIEVI, Tomo: Nekoji neolitski nalazi iz kotara epa. GZM. Sarajevo -XV/II(J906). str. 243.

8) TRUHELKA, iro: Kulturne prilike Bosne i Hercegovine u prehistoriko doba. Sarajevo, Nakladom Bos=Herc. ZM,1914. str. 2/-31.

9) MANDI, M.: Nepublikovani predmeti u naoj prehistorijskoj zbirci. GZM. Sarajevo -XXXIII-XXXIV(J921-1922). str. 31.10) URI, Vejsil: Iz predhistorije Bosne: Mlae kameno (neolitsko) doba. Gajret. Sarajevo - V111(J924). Br. 17.II) MANDI, Mihovil: Prehistorijski nalazi prigodom rekognosciranja u okolici Kaknja, Semizovca i Novog ehera kod

epa. GZM. Sarajevo -XLV(J933). str. 4-5.

MAlJLAJ

(1914-1992): "Ni ujednoj od brojnih sondi nisu zapaeni ostaci kunog lije-pa, izqorjele grae ili bilo kakvih ostataka neolitske arhitekture. Zbog togase sam po sebi namee zakljuak da su uKraljevinama graene trone grae-vine, kolibe i nadstrenice, pa od njih nisu ni mogli ostati izrazitifi tragovi.To, dalje, navodi na misao da ovdje nije ni bilo neko trajnije naselje, sa svimureajima iorganizacijom koja prati ovako neolitsko naselje. Vanredno broj-ni nalazi okresanih kamenih sjekira, za koje se moe rei i da su poluizra-evine, svjedoe moda o najpoznatijem radionikom centru neolitskog svije-ta u Bosni. "12

Poslije Drugog svjetskog rata obavljana su istraivanja i u neolitskimnalazitima u Vinogradinama i ijama, u dolini Bosne, to donosi veli-ki napredak u istraivanju vinanske neolitske grupe u sjeveroistonojBosni." To su naselja karakteristina za rubni prostor vinanske grupe.Vinogradine su osnovane krajem srednje$ neolita i ugasile se negdje u prvojpolovini kasnog neolita. 14 Dr Borivoj Covi za Vinogradine kae da sunajstarije dosad poznato naselje u Bosni koje, po svom geografskom polo-aju moe biti ubrojano u gradinska naselja. Starije naselje na ovom nala-zitu on oznaava kao Vinogradine A. To je naselje pripadalo vinanskojgrupi, a egzistiralo je priblino u vrijeme koje odgovara kraju vinansko--tordoke faze. Ono se ne moe sinhronizirati ni s jednim drugim dosadpoznatim gradinskim naseljem u ovim krajevima, pa se moe pretposta-viti da su i uzroci njegovog osnivanja upravo na ovom poloaju bili dru-gaiji nego to je to s kasnijim naseljima ovog tipa bio sluaj; vjerojatnoje najvaniji momenat bila prisutnost raznovrsnog kamenog materijalau nanosima Bosne na ovom mjestu, s im bi u vezi, onda, bila i intezivnaobrada kamena u ovom naselju, koju istie A. Benac."

r IO\rtT:5I o KIJ A--------------

kojih ne!ti kOI~~oliraju ire doline rijeke, kao to je sluaj sa Vinogradi-nama u S~var~Jama k~d Maglaja, a druge su zavuene meu breuljke.17

Lokalitet Vmogradine ima oblik prahistorijske gradine, a nalazi se nad~~oj obali rijeke Bosne, nedaleko od eljeznike stanice evarlije. Zapad-lli dio ovog kupastog brijega bio je odsjeen radom tamonjeg kamenolo-ma, no gornji plato i drugi dijelovi brijega ostali su poteeni, pa je glav-ni dio nalazita ipak sauvan.

Alojz Benac je izvrio sondana istraivanja na Vinogradinama tije-kom 1961. godine. Ujednoj sondi na junoj padini brijega naao je koma-die lijepa i keramike fragmente s vrlo karakteristinom fakturom i orna-m~~om ..O tome je ~abiljeio slijedee: "Ve na prvi pogled se moglo za-kljuiti daje to keramika. badenske kulturne grupe. Poto je uz te kerami-ke na~aze n~e~o i uobi~ajeno neolitsko orue od kamena i kremena, izgle-dal~ Je da ce Vmogradme predstavljati prvorazredan lokalitet za proua-oanjeprodora badenske kulturne grupe dolinom rijeke Bosne injenih odnosaprema domaoj neolitskoj tradiciji. Zbog togaje ujunu 1962. godine izvre-no prethodno sistematsko iskopavanje da bi se preciznije ustanovio kara-kter nalazita. Taj posao izvrio sam zajedno sa v. kustosom urom Basle-

PRELAZNO DOBA - ENEOLlT

U ovom razdoblju poinje naputanje kamenih orua, ija je upotrebau historiji ovjeanstva trajala najdue, i poinje prelazak metaliziranjuorua za proizvodnju. Zato' ga i zovemo prelaznim dobom." U toj epohiuoava se prvo radikalna promjena u poloaju naselja. Obale rijeka i njiho-ve terase ne privlae vie onako maginom snagom prahistorijske stanov-nike kao to je bio sluaj u neolitskom dobu. Takva mjesta su postalakrajnje nesigurna u nemirnom vremenu prelaznog doba. Daleko najveibroj zajednica iz tog razdoblja nastanio s na pogodnim breuljcima, od

Br. 2.

12) Kulturna istorija Bosne iHercegovine. Sarajevo VM, 1966. str 49-50.13) Ibidem str 27.14) 1bidem str 41.15) OVI, Borivoj: Uvod u stratigrafiju i hronologiju praistorijskih gradina u Bosni. GZM Sarajevo - XX(J965). sIr. 68-69.J 6) Kulturna istorija Bosne i Hercegovine. str. 67.

Keramiki fragmenti s Vinogradina.

1-2: Bikonine olje, sive i sivosmee boje, bez ornamenata ili s ornamentima crnih mrlja.3-4: Bikonins visoke olje, tamnije boje, s malim ispupenjima na trbuhu i ukrasima kosih ureza ilipolukrugova na ispupenjima. 5: Posuda s urezanim ukrasom u vidu stiliziranog ovjeijeg lika.

17) lbidem SIr. 74.

14 15

MAGLAJ r~Anl::>IU~IJA

16 17

MLAA PRAHISTORIJSKA RAZDOBLJA

6-7: Fragmenti keramike (koja pripada badenskoj kulturnoj grupi) s ornamentalnim cik--

MAGLAJ

Od ovih stvari sauoae se samo ova tri komada, koje otkupihza na muzej:1. Broncana grivna, ljevena, uplja, malo otvorena; onaje linejarnogravirana te ima upremjeru 9 x 9 cm, adebelaje 2-3 cm (slika 1).Sluila je valjda kao narukvica i nosila se na miici pod ramenom.2. Broncani iljak od koplja, dug 13,5 cm (slika 2).3. Broncani kelt s odbijenom uicom, s tri okruga ispod vijenca, dug9 cm (slika 3).

Po kazivanju Savia nagjoe on i pokojni mu otac ovom prigo-dom: etiri velike grivne, istog oblika kao ona, toje prikazana u slici1.; dvije grivne malo manje i tanje i lijepo iarane; oko 50 keltaikakvih 10 iljaka od kopalja, konanojednu plosnastu icu, smota-nu na kotur.

Ove su stvari koje kuda razneene, jer se je mislilo da su zlatne,a ono to je ostalo raznesoe seljaci, popov i i drugi.

Nai seljaci obiavaju ovake keltove upotrebljavati za otik a ilj-ke od koplja nabijaju na tap.

Pobrinuo sam se, da se traga za razneenim starinama imodae mi srea posluiti dajo koji komad nagjem. Ono mjesto, gdje suizorane te stvari, tano sam pregledao te se uvjerih, da su samo sluaj-no mogle onamo dospjeti.4. Broncana otka s otrim dugim krilima, straga malo svedena i naralju. rasjeena, sprijeda plosnata, duga 25 cm, iroka na bridu4,5 cm (slika 4). Ovuje otku izorao neki seljak Kovaevi u DonjojPaklenici kod ahin-kamena u kotaru maglajskom, u maju 1896.ujednoj kosi (njivi), zvanoj .Paradenci".

Dobio samju posredovanjem orunikog kot. strametra IvanaRaia u Maglaju, koji mi ree, da seljaci utvrdo misle, da bi se natom mjestujo kojeta nai moglo.

Br. 3. Slika 1: Broncana grivna. Slika 2: Broncani iljak. Slika 3: Broncani kelt. Slika 4: Broncana otka.

4

18

II. RAZDOBLJE RIMSKE VLADAVINE

UVOD

Rimljani su morali skoro dva i po stoljea voditi vrlo teke i ogorenevojne protiv ilirskih plemena prije nego to su bili u stanju organiziratiprovinciju ilirik. Zavretak Batonovog rata 9. g. n. e. oznaava potpunoukljuenje llira u sastav rimske drave. ilirik je neposredno iza toga biopodijeljen na dvije provincije: Dalmaciju i Panoniju. Podruje Bosnei Hercegovine ulo je veim dijelom u sklop Dalmacije, a manjim u sklopPanonije. 19 Granica izmeu Dalmacije i Panonije na podruju Bosnei Hercegovine ilaje linijom dananjih mjesta Teanj, Graanica i Bijelji-na, to znai da se maglajsko podruje nalazilo u sjevernim granicamaprovincije Dalmacije. Rimska vlast u ovim krajevima trajala je punih petstoljea, -go do 476. godine, kada je propalo Zapadno rimsko carstvo."

Porjeje Bosne od Zenice prema Savi, prema onome to do sada znamooskudijeva u rimskim spomenicima. Ipak i u tom dijelu Bosne zasluujupozornost neka nalazita koja ukazuju na postojanje antikih aglomeraci-ja, a poseban znaaj imaju numizmatiki nalazi iz ovogkraja. A najvie ihse nalazi u neposrednoj blizini Maglaja. U blizini Novogehera otkrivenisu ostaci rimskih zgrada, a u ruevinama je naeno i nekoliko primjera-ka rimskog novca iz 3. V. n. e. i raznog orua i kunog pribora. Novac izrimskog razdoblja naenje i kod Trbuka. A svakako najznaajnije rimskonalazite u ovom dijelu Bosne je Makljenovac na uu Usore, gdje su nae-ni ne samo ostaci rimskih graevina, ve i brojni natpisi i numizmatikiprimjerci. 21

Prvi kojije otkrio ostatke iz rimskog doba na ovompodruju bioje neza-obP.aZniTomo Dragievi, u to vrijeme kotarski strametar orunitvau Zepu, Ovdje u cjelosti navodimo njegov vrlo zanimljivi izvjetaj, kojijepodnio u Glasniku Zemaljskog muzeja davne 1896. godine (Sarajevo - VIlI//1896, str. 423-427):

~9)Kulturna istorija Bosne iHercegovine. Sarajevo, VM, 1966. str. 172. i 186./) HANDtI, Adem: Tuzla i njena okolina uXVlvijeku. Sarajevo, Svjetlost, 1975. str. 17.1) PAALI. Esad: Antika naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini. Sarajevo. ZM. 1960. str. 45.

21

MAG l

Ruevine rimskih kua u Novom eheru(kotar epe)Priopio:

Tomo Dragievi

Br. 5: Tlocrt.

. '2:~o- _ .. - .. 5'&0- .,. 3'20 -,o i

i D oE .00 li.. I .0'01-_;....- I --li'- .._ .. - .. -_. r"A-"Joo-e- B ~.o I~ ~-e-

",ooa( ,O'~O iaaa.

B Oon"'

Kad sam godine 1895. iz Vlasenice ovamo premjeten, bijae miuz moje slube dunost i ta prva, da ispitam, imade li u ovom kota-ru kakovih starina.

U mjesecu aprilu godine 1895. doem u Novi eher, kojeje selo'od epa udaljeno oko tri sata na sjevero-zapad.

Nekako uskoro povedem razgovor s tamonjim odlinim opin-skim naelnikom, gosp. Mehom Mula-Smajiem o starinama, koji mitom prilikom priopi, da se jedno pola sata zapadno od ehera,u njivama Avde Lepia iHalila Mujkia, zvanim 'Gromile' ili 'Crkui-te', koje lee jedna do druge blizu ceste, nalaze dvije gror~ile, pa dasu radnici, kad su prije desetak godina cestu kod Novog Sehera gra-dili, jednu od tih gomila raskopali i mnogo kamenja odatle za gra-dnju ceste upotrebili, pa da su tom prilikom neko like omanje opekeiz nje iskopali.

Uputim se odmah na lice mjesta. Poto sam to mjesto i okolicurazgledao, te se uvjerio, da po njivama imade mnogo komadia odrazbijenih opeka, zakljuio sam, da su na tom mjestu nekakve zgra-de morale nekada postojati; zamolih stoga ravnateljstvo bos.-herc.zemaljskog muzeja za dozvoljenje, da na tom mjestu pokuam kopa-ti. I kad mi za par dana stie ta dozvola, zaponem svoja istraiva-nja, koja urodie time, da sam otkrio temeljne zidove nekakvih sta-rih zgrada. O mojem poslovanju predajem ovaj izvjetaj:

Zgradaje dugaka 13,4 m, a iroka 11 m.Kao to se razabire iz ovdje otisnutog nacrta, zgradaje imala pet

prostorija.Prostoriju B presijeca po sredini kanal C, 40 cm irok a 50 cm

dubok, koji je sluio za grijanje te prostorije; bio je pokriven ploas-

Ruevina!'Zidovi ove zgrade jo su na mjestima 1m visoki, 50 cm debeli;

zidani su ponajvie od lomljenog vapnenca, a poneto i sedrom savrlo vrstim lijepom, u kojem imade poneto pomijeane tucane ciglei sitnih kamenia. Zgrada je po duljini okrenuta bila na istok, a nepoznaje se, s koje je strane bio ulaz.

Br. 4: Prorez.

1JT(fo-)i I i ; , :

._.-j.os

tim opekama, koje su etverokutnog oblika a 55 cm velike i 8 cmdebele. Dva komada ovijeh opeka spremio sam muzeju.

Opeke su istoga oblika kao i one, to sam pronaao u selu Tui-njevcu, bjelinskog kotara, pri otkopavanjujedne rimske zgrade, u kojojje jedna prostorija takovom opekom potaracana bila. (Vidi" VjesnikHrv. arkeolog. drutva" 1889., str. 23. i 24.) Bilo ihje i raznovrsnoornamentiranih, ponajvie u pravim i talasastim crtama.

U slikama I.-IT predoene su nekoje od tih opeka. Od interesaje naroito fragmenat, slika IT, gdje su, kako dr. Karl Pa (Patsch)veli, otrim oruem u mokru jo ilovau utisnuti oblici stojee podo-be, kojaje ispruila lijevu ruku, tejojje tijelo opasano irokim ptisom.

dobro uzdrana: Alexander Severus (Cohen 435), Gallienus, Clau-dius II. (Cohen 68) ,Aurelianus (Cohen 111). Tri su komada dostaoteena, ali se ipak raspoznaje, da pripadaju drugoj polovini treegvijeka posl. Hr. Zgrada je prema tome sagraena tek krajem treegstoljea.

Osim pomenutih novaca pronaene su pri kopanju ovdje ondje,ponajvie pak upomenutom sloju crnice ove stvari: dvasvinjskazuba,avlovi razne veliine i svakojakog oblika, gvozdeni klju sa odloml-jenom bradom, fragmenat gvozdene baglame, odlomak gvozdenogsrpa, broncani komadi, do polovice oblo zaotren, od polovice plos-nato savijen (slika VI.); jedan maleni, na pero izdjelani broncaniintrumenat u obliku pincete (slika VII.), 0,05 cm dugaak; odlo-mak ovake stvari; razno komae ilovastog sua, okrajci, dna idrci.

U prostorijama B, DiE nalazi se dosta komada lijepa, koji jeprilijepljen. bio za nekakvo prue te iaran bojama: crvenom, crnomijojednom, kojaje ve lice izgubila. Po tome se vidi, da su prosto-rije bile raznovrsnim bojama ukraene.

U prostoriji D, na junom zidu, sauvan je lijep jo vrlo dobro.Vidi se daje bio vrlofino uglaen iokreen, apoznaju sejo tri okomi-to povuene crvene crte, 4 cm iroke, koje su razmaknute jedna oddruge na 120cm. S istone strane oveprostorije nalazi sepod podomjedan sloj, kojije u debljini jednoq metra nasut krupnim kamenjem.Naao sam takav nasip i ujunom kraju prostorije E.

-".._ ..I

'-2'50-, _o ~ooT

I

B A Ioo oOQ ~00

U kanalu pod opekama bile su zemljane ogrijevne cijevi, ali naalost nijesam. mogao nai nijedne zdrave; no ipak seje moglo usta-noviti, da su cijevi bile 27 cm duge, sa etverouglastom upljinom. od10 cm, adebele 1,5 cm. U kanalu je bila nekakova poput ugljenacrna zemlja, 5-10 cm debela.

Nad kanalom su bile jo nekakove opeke (vidi sliku V.), poputcrijepa tanke, koje su na oetu koliko moe mali prst proi provr-tane. Razmjere ovih opeka nijesam mogao ustanoviti; moe biti dasu te luknje sluile za putanje pare iz kanala.

Uprostoriji A nema nikakvog znaka, da su tu bile ogrijevne cije-vi, doim u prostoriji D poznaje se pokraj junoga zida, po naqorje-loj zemlji, da su ogrijevne cijevi onuda bile, a u prostoriji E, krajemistonog zida imad u po tri opeke jedna na drugoj, ijedna pramadrugoj, u razmaku od 50 cm; izmedu ovijeh ima 25 cm prostora.

Opeke su jedna na drugu vrstim lijepom uvrene; donja jeopeka 28 cm duga a tako isto iroka, 5 cm debela; gornje su dvijeduge 18 cm a iroke 17 cm, neke su debele 4,5 cm, a neke 5,5 cm.Svesu skoro gornje opeke ornamentirane.

Sve prostorije bile su potaracane kamenom, debelim 20 cm,a prostorija E bijae potaracana sedrom. Ozgor je zaliven taj taracvrlo vrstim uglaenim lijepom, u kojemu imade poneto stucanecigle iprilino mnogo sitnog kamenja.

U prostorijama A, B iD dva su poda lijepom zalivena, a meunjimaje za 20 cm kamenom potaracano, pa bi se iz toga moglo zakl-juiti, da je, moe biti radi vlage, poslije u tim prostorijama podpodignut.

Pod donjim je podom skoro svuda, a osobito u prostoriji A,8-16 cm debeli sloj crnice, u kojoj se nalazi podosta ugljena, crjepo-vlja od polupanog zemljanog posua, kostiju, stakla, it.d.

U toj sam crnici naao sedam komada bakrenih rimskih novaca,i to:u prostoriji A 5, a u prostoriji B 2 komada, od kojih su etiri jo

Ruevina II.Od prve ruevine, od prilike 80 koraka sjevero-istono, bila je

takoer jedna zgrada, koja se sastojala samo oddvije prostorije, kakose to vidi iz otisnutog ovdje nacrta.

Zgradaje po duljini bila okrenuta na sjever; dugaje 8,80 m, a iro-ka 7,80 m; vanjski zidovi debeli su 0,9 m a nutarnji 0,5 m. Zidani su

Br. 7: Tlocrt

24 25

y "

vrstim lijepom od tesanog vapnenca, u kojemje dosta stucane ciglei sitnih kamenia. Podje svuda potaracan kamenom i zaliven vrs-tim lijepom. Pod spoljanjim su zidom velike ploe, koje sa obe stra-ne zida za 0,25 m pretjeu, pa tako ine postavak zidu. Te su ploe10-12 cm debele. Ja bih rekao, dasu ispod zgrade u nakrst bile isko-pane grabe, za metar duboke i iroke, koje su krupnim kamenomzasute; moe biti daje to sluilo na to, da voda otie ispod zgrade.U prostoriji A nema nikakvog znaka da su bile namjetene ogrijev-ne cijevi, dok u prostoriji B uzdu istonog i zapadnog zida imade .ostataka od ogrijevnih cijevi, pa iprilino mnogo opeke, kojom su tecijevi valjda bile utvrene. U toj je prostoriji svuda po podu crnica,poput ugljena crna, a 0,08-0,10 cm debela.

Kod prekopavanje te prostorije naao sam dva gvozdena ekse-ra, dva zuba od krmeta i komad roga odjelena. Otale proizlazi, daje u ono vrijeme u ovom kraju bilo ijelenova. Ja drim, da obe zgra-de potjeu iz jednog vremena.

Ne moe se ustanoviti, kakovim su materijalom bile pokrivene tezgrade. Kao to se nita od znamenitih stvari niti natpisa nije prona-lo bie da nijesu zgrade nasilno razorene, ve su valjda sve stvarivremenom iz zgrada odneene; nuja sam samo temeljne zidove zgra-dama ustanovio i mjestimice u prostorijama prekopavao; ali nijemogunost iskljuena, da e se moda jo neto zanimljivo pronai,a osobito novac, kad se sva ona crnica pod podom u prostorijiI. A prekopa, i sve tano pretrai.

s gosp. Vajiem na oznaeno mjesto, na ahin-kamen, gdje je nakon polasata zaista i naao dva izlizana komada: Valens ili Valentinianus I, Gloriaromanorum. Po miljenju D. Sergejevskog: "naeni novac je sastavni diojednog veegpoklada, kojije bio negdje na gornjem dijelu stijene. Taj pokladtreba postaviti u hronoloku vezu sa ostalim pokladima slinog novca izBrkoga, koji je bio naen ima nekoliko decenija, i iz Bijeljne, gdje se god.1931. nalo do 20 kg sitnog novca Valentiniana J, Valensa iGratiana(muzejska zbirka, invent. br. 12306 J. Sve ovo blago van sumnje biloje sakri-venoprilikom navale Gota iza bitke kod Jedrena (Nadrianopolis) god. 378.,kada su oni krenuli sa istoka dolinom Save. "23

Naeni novac kod Trbuka sad se nalazi u muzejske] zbirci, invent. br.12346.

U austrijskom vodiu kroz Bosnu iz 1890. autor pie da su kod selaPaklenice naeni grobovi iz rimskog doba". Istu informaciju uvodi i ekituristiki vodi od Ferdinanda Velca iz 1907. godine, naalost ne dajuinikakvih drugih podataka. 25

Iako nisu naeni tragovi rimske ceste niz Bosnu od Zenice do Dobojai dalje, Esad Paali ukazuje na vieroiatnost postojanja rimskih komuni-kacija u ovom dijelu Bosne. 26

* * *

Dragievi pretpostavlja da obje zgrade potjeu iz istog razdoblja.Mnogo kasnije ove ruevine je posjetio i veliki poznavatelj rimskog kultur-nog razdoblja Esad Paali (1915-1967), koji dri da se ovdje radi o poljo-privrednom dobru s kompleksom gospodarskih zgrada i stanova (vi11arustica)."Numizmatike biljeke

Dalje niz Bosnu, naena su dva iz1izana primjerka rimskog novca.Naime, suradnik Zcmal5skog muzeja, gospodin Dimitrije Sergejevski(1886-1965), je u ljeto 1932. godine posjetio Doboj, i tom prilikom je uood gosp. Vajia, eljeznikog inovnika na stanici u Doboju, da na njego-vom zemljitu na stanici Trbuk, na stijeni zvanoj ahin-kamen jaa kiaredovno ispire iz zemlje neke sitne bakrene parice na kojima je s jednestrane glava, a s druge strane ovjek dri visoki kri. Budui da je opispara odgovarao "gloria romanorum", otiao je gosp. Dimitrij Sergejevski

22) PAALI, Esad: Antika naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, ZM, 1960. str. 45.

23) SERGEJEVSKlJ, Dimitrije: Numizmatike beleke. GZM. Sarajevo -XLIV(J932). str. 28.24) BOROEVIC, Svetozar: Durch Bosnien. lllustrirter Fuhrer auf K. u. K. Bosna-Bahn. Wien, 1890. str. 49.25) VELC, Ferdinand: Pruvodce Bosnou a Hercegovinou. Praha, Klub eskych turistu v Praze, 1907. str. 14.26) PAALI, Esad: Antika naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, ZM, 1960. str. 46.

2726

III.IZ VREMENASREDNJOVJEKOVNE

BOSNE

SREDNJI VIJEK

UVOD

Nema nikakvih podataka o prilikama u Bosni i Hercegovini u prvimstoljeima nakon doseljavanja Slavena, ni historijskih, ni arheolokih. Prvispomen imena Bosna javlja se kod bizantijskog cara Konstantina Porfiro-geneta sredinom 10. stoljea."

Podruje prvobitne Bosne prostiralo se od Konjica do blizu Maglaja.Marko Vego (1907 -1985) vidi sjeverne granice srednjovjekovne Bosne predMaglajem, i to tako da su podruje Zavidovia i epa pripadali Bosni,a Maglaj oblasti Usore." Pavao Aneli (1920-1985) rauna daje i epepripadalo usorskoj oblasti." Sigurno je u svakom sluaju, da je Maglaju srednjem vijeku pripadao usorskoj oblasti. Kao pet primarnih usorskihupa Aneli navodi: Maglaj, Usoru, Nenavite, Koraj i Bijeljinu.

Ferdo ii pie, da se Donji Kraji prvi puta spominju dne 20.jula 1244.uz Usoru i Soli, kao sastavni dio banovine Bosne, koja se tada (za MatijeNinoslava) nalazila pod vrhovnim gospodstvom ugarskim. Kralj Bela IVnaime odredi spomenutog dana, da biskup bosanski (a tadaje to bio domi-nikanac Ponsa) i kaptol njegov imadu pravo pobirati u ime svojih prihodadesetinu u Usori, Solima i Donjim Krajima."

Ve prvi spomen Usore u poznatim povijesnim izvorima tretira zemlje:Bosnu, Sol i Usoru - kao zaokruenu cjelinu. Zajednika osobina svih trijuzemalja je zaraenost heretikom poasti (Pismo pape Honorija III od 15.maja 1225. g.)31.Pavao Aneli pie da se kao jedan od ranofeudalnihupskih gradova u oblasti Usore pojavljuje Maglaj. Od utvrenih gradova,koji su se bili razvili i u politike centre, pouzdano se zna samo za Maglaj.A u vrijeme kasnog feudalizma, od naselja gradskog tipa - varoi - koja suobavljala ulogu gospodarskog centra, osim podgraa Maglaja, mogu se regi-strirati i epe i dananji Novi eher. I kako utvruje Aneli: Neposrednodo dananjeg epa nalazi se selo pod karakteristinim imenom Varoie,a imenom Varo zove se jo ijedan zaselak Novogehera i kvart dananjegMaglaja; sve su to svjedoci srednjovjekovnih naselja gradskog tipa". Tako-

27) Kulturna istorija Bosne iHercegovine. Sarajevo, VM, 1966. str. 380.28) VEGO, Marko: Postanak srednjovjekovne bosanske drave. Sarajevo, Svjelost, 1982. str. 19.29) ANELI, Pavao: O usorskim vojvodama ipolitikom statusu Usore u srednjem vijeku. P/S Sarajevo -1977. str. 28.30) /1, Ferdo: Vojvoda Hrvoje Vuki Hrvatini i njegovo doba (1350-1416). Zagreb, MH, 1902. str. 3.31) ANELI, Pavao: ibidem, str. 28.32) Ibidem str. 20.

31

er toponimi Kraljevine u Gornjem eheru, te Kraljica, planinska kosa izme-u Maglaja i Doboja, ukazuju na nekadanje banske i kraljevske posjede."

Stara katolika upa za ovaj predio nosila je irne Maglaj, iako joj jesjedite bilo u epu ili u Osovi nedaleko od Gornjeg ehera. Aneli jesklon miljenju da se u ovom kraju nalazio ijedan od franjevakih samo-stana usorske kustodije u drugoj polovini 14. stoljea (moda samostanVrbica, kako se i danas zovejedno selo blizu Osove)."

Naalost, kako pie Aneli, izvori ne doputaju da se u maglajskompodruju registrira i neko srednjovjekovno vlastelinstvo. Ipak, VladislavSkari (1869-1943), u svojoj studiji "Stara bosanska vlastela u dananjojtoponamistici", nalazi vezu izmeu maglajskog podruja i dvije vlastelin-ske obitelji. Skari, smatra "dananju zajedniku granicu kotareva Graa-nice i Maglaja" sjevernom granicom drave Jablania, a pretpostavlja dabi rijeka Bosna izmeu Doboja i Maglaja mogla biti njenom zapadnomgranicom, dok s velikom sigurnou kao drugi dio njene zapadne granicevidi "razvoe izmeu Krivaje i Gornje Bosne, jer ono dijeli rudarski krajoko Olova, koji je bio u vlasti Jablania, od oblasti stOnih mjesta bosan-skih vladara: Bobovca, Sutjeske, Trstionice i Visokog." U jugozapadnomdijelu drave Jablania bila je upa Vrhbosna, dananja sarajevska okoli-na." AUstikotlinu, Skari smatra varoicom obitelji .Jablania."

Piui o obitelji Curovia, Skari kae: U opini Dubu ima naselje Curo-via, koje je, sudei po imenu, kao batina Istoimene obitelji steklo nje-no ime. To je obitelji Miotoa Curia, aka Radosavljevih sinova. Ovaj biMioto mogao biti unuk onoga vojvodeMiotoa, kojije sahranjen na Vlae-vinama. Jo ima jedan dokaz, da je njihova batina bila u ovom kraju.U oblinjem selu Seljanima je sahranjena Grubaa, ena vojvode Miotoa.Jedan ogranak ove obiteljije ivio u drugom kraju Bosne, u opini Bako-tiu u maglajskom kotaru, gdje je danas selo Curovii'", Na temelju ovetvrdnje, Skari ustanovljava granicu drave Jablania na rijeci Bosni kodMaglaja.

Aneli spominje i ruevine grada nepoznatog imena kod sela Trbuka,sjeverno od Maglaja. O njemu pie i Ivo Bojanovski: "O gradu se nita nezna. U narodu je bio poznat pod imenom Gradi. Sastoji se od trapezoidnekule (cca 5x 6 m) i bedema krunog oblika sajarkom na sjevernoj strani,sa koje se ulazilo u katel. Gradje vjeto izgraen na stijeni. Sauvali su seprizemni zidovi kule i bedema na duini od 30 m. Zidovi kule su naknadnopojaavani. Kastel je dominirao kanjonom Bosne kod Trbuka i skelom

('brod') kojaje ispod grada prevozila putnike preko Bosne. Gradje sigur-no iz srednjeg vijeka, ali nije identificiran. Jedino ga spominje Boi u svomopisu Bosne iz 1795. ('auf einer Felsenkupe liegenden ruinirteri SchlossTerbu', po emu bi se moglo zakljuiti da je tada bio jo dosta dobro sau-van). Moda bi se ovdje mogao locirati Brodar, jedan od dva grada (Brodari Susjed) to ihje podigao Hrvoje poetkom 15. stoljee u vrijeme borbi saSiqismundomi"," Vjerojatno se na taj srednjmjekovni grad odnosi i bilje-ka iz jednog ilustriranog vodia kroz Bosnu, samo to je autor pretposta-vio da se radi o ostacima turske karaule. 39

to se sauvalo do naih dana s maglajskog podruga iz vremena bosan-ske samostalnosti? To su dvije srednjovjekovne povelje, nekoliko deseti-na steaka, maglajski utvreni grad i srednjovjekovni arheoloki nalazinaeni na njemu. Apovelje naih vladara i feudalne gospode, steci i razva-line utvrenih gradova su, kao to je ope poznato, najkarakteristirrijibosanski erednjovjekovni spomenici. Ali prije svega, Maglaj je sauvao dodanas svoje srednjovjekovno ime.

TOPONIM MAGLAJ

Toponim Maglaj oslanja se na prirodnu pojavu to je ovdje na okuci rije-ke magla esta, svakidanja prirodna pojava. Toponomastika naih sred-njovjekovnih gradova isto je narodna, izvedena najee izprirodnih karak-teristika mjesta i grada (Sokol, Bora, Kamengrad, Ostroac, itd.), ato,ini se, ukazuje da su nai obrambeni gradovi najveim dijelom i osnovaniu srednjem vijeku, dok su za starije gradove nazivi redovito poslavenjeni(Labin, Skradin, Solin, Norin, Klis, Senj, Sisak, itd.). Ime Maglaj, s davnozastarjelim. sufiksom, spada u red topografskih naziva staroga kova, kaoto su Blagaj, Duboaj, Oglaj i sl. Maglajski kastrum se ve 1408. javljapod tim imenom, to dokazuje daje taj toponimjo stariji, a sigurno i samobrambeni poloaj (moda neki od onih 'munitiones et castra' iz 13. st.,Fermendin, ActaBosnae, Zagreb, 1892, 14). Jelije (GZM 1898, str. 551)toponim. Maglaj dovodio u vezu s panonskim plemenom Mezeja - Maezaei- (Maizaioi kod Ptolomeja, Geograph. II, 5) to se ne moe prihvatiti nis lingvistikog ni topografskog gledita. 40

O nazivima naih gradova ostavio nam je Velimir Gaj u svom Balkan--divanu iz 1878. godine poetinu biljeku: "Zenica se takvim imenom zove,

33) ANELI. Pavao: Studije o teritorijalno politikoj organizaciji srednjovjekovne Bosne. Sarajevo, Svjetlost, 1982. str.238.

34) ANELI. Pavao: O usorskim vojvodama ipolitikom statusu Usore u srednjem vijeku. PIS. Sarajevo - God. X1IJ. Br.IJ. 1977. str. 20.

35) SKARJ, Vladislav: Stara bosanska vlastela u dananjoj toponomastici. GGD. Beograd - VII-VIII(I922). str. 128.36) Ibidem str. 130.37) Ibidem str. 132.

38) BOJANOVSKI,lvo: Stari grad Maglaj: Istraivaki i konzervatorski radovi 1962. i 1963. g. Nae starine.Sarajevo - X(I965). str. 64.!9) BOROEVIC, Svetozar: Durch Bosnien. lllustrirter Fiihrer all! K. li. K. Bosna-Bahn. Wien, 1890. str. 48.

O) BOJANOVSKI,lvo: Stari grad Maglaj: Istraivaki i konzervalorski radovi 1962. i 1963. g. NaesIarine.SarajevO-X(I965). sIr. 62.

32, 33

MAbLAJ

_ kako narod pria; - jer je u svoj Bosni, to je zemlja ne samo prirodnimblagom, nego i ljepotom ponosna, ova varoica najljepe poloena. Jer, kanoto je zjenica najkrasniji i najmiliji dio od oka, te nesmije 'dirnuti komuu zjenicu' bez osvete, onakoje i okolina ove varoke u svoj Bosni najdivni-ja, upravo elenka Bosne ponosne. "Jer na narod oduvjek zem1jopisna vlas-tita imena daje prema prirodnom svojstvu. "Gdjeje mjesto tvrdo, pa neha-je za navalu i neprijatelja, prozvao gaje Nehajem. Gdjeje visoko, uzvieno,pa kano gniezdo sokolovo u grebenju, na sve strane zorno i odtvoreno, zovega Sokolom, maglovito, Maglajem, a krovito, Zveajem. "il] .

U zagrebakom Viencu iz 1887. god. gosp. F. Hefele pie da u Bosnipostoje dva Maglaja "ovaj na Bosni ijedan manji na Vrbasu". Ali u Bos-ni postoji samo jedan Maglaj, ovaj na Bosni. U banjalukoj opini posto-je Maglajani, a kod Bosanske Dubice nalaze se Maglajci. Prema popisustanovnitva iz 1895. u Maglajanima su bile 104 nastanjene kue s 690stanovnika, a svi stanovnici su bili pravoslavne vjeroiepovjestd'". Premaistom popisu u Maglajcima je bilo 45 nastanjenih kua s 320 stanovnika,236 pravoslavaca i 84 katolika". Nazivi ovih sela, kao i ~erska pripadnostnjihovog stanovnitva, govore da bi njihov nastanak ili njihova povijestmogla biti u vezi sa selidbom vlaha iz nekadanje maglajske nahije, odnos-no s njihovim pomicanjima prema granicamaOsmanskog carstva koje seirilo u pravcu sjeverozapadno od Maglaja.

Hefele pie dalje u svom zanimljivom lanaku: "Maglaj na Bosni zvaoseje njekad po narodnom prianju 'Straa', a to daje bilo u vrieme, kadjegrad Teanj bio glavni grad banovine Usorske. U to doba bilaje 'Straa'veoma neznatno mjestance s malom tvrom, kojaje bila gradu Tenju kanopredstraa sjugoiztone strane ... Kako je 'Straa' dobila svoje dananje ime'Maglaj', o tome pripoviedaju stari ljudi ovu priu: Straani esto zadirki-vahu u Graaniane, pa bi kod svake prilike s njima ale zbijali. Jedan eGraanlija kano za odmazdu Straanima: 'Va grad Straa postao je dodu-e po milosti sultanovoj velik, no ipak ne imate u njem nita drugo, ve samumaglu. Vi mislite, daje magla pamuk, pa skaete s vaega grada u nju; alise nijedan ne vraa - vi ste prave maglajlije'. Eto odatle, vele, dobioje Maglajsvoje ime. Jo idanas uje se u narodu, kada njetko na sreu u kakav posaoide: 'Skae kao maglajlija u maglu ".44

Da se Maglaj nekada zvao Straa, pie jo nekoliko autora potkreplju-jui tu informaciju frazom "pria se". O tom imenu nisu poznata nikakvamaterijalna svjedoanstva, ali zato znamo za jo jednu legendu o nastan-ku imena Maglaj: Legenda kazuje daje tu negdje na obali Bosne bilo nekadmaleno naselje, da mu se ni ime nije sauvalo. Usred toga mjesta dizao se

41) GAJ, Velimir: Balkan-divan. Zagreb, 1878. str. 44.42) Glavni rezultati popisa iiteljstva u Bosni iHercegovini od 22. aprila 1895., s podacima o teritorijalnom razdjeljenju,

javnim zavodima i rudnim vrelima. Sarajevo, Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu, 1896. str. 160-161.43) Ibidem, str. 178-179.44) HEFELE, F: Maglaj na Bosni. Vienac. Zagreb -X1X(I887), br. 12, str. 190.

34

i granao veliki dub-hrast. U to vrijeme pala je nad rijekom Bosnom takvamagla da se ni prst pred okom nije vidjeo. Kada se magla digla, duba nigd-je nije bilo. Svi su se udili i o tome prepriavali. "Magla izvalila dub, maglaizvalila dub". Iod te magle nastade Maqlaj:"

U svojojstudiji iz historijske onomastike, prof. Vegoukazuje i na mogu-nost tumaenja toponima Maglaj preko keltske rijei Maglo: Naziv Magloje keltska rije koja se pojavljuje uz boanstvo Silvana u znaenju Veliki.Na jednom rimskom spomeniku s latinskim natpisom u Osjeku spomin-je se boanstvo Maglo Silvanus. ini mi se da se brdo Magli kod Tihalji-ne blizu Imotskog moe izvoditi od spomenutog starog naziva Maglo.Moda je s tim u vezi i ime brda Magovik (Maglovik) kod Litice blizuMostara, grad Maglaj u Bosni, vjerojatno i planina Magli kod Sutjeskeu istonom dijelu stare Hercegovine. 46

MAGLAJSKI GRAD

Gradom se zove utvrda ozidana od kamena". Podizanje erednjovjekov-nog utvrenog grada na strmoj stijeni iznad Bosne, zasigurno predstavljanajvaniji dogaaj u povijesti ovogpodruja, naime podizanjem ove utvrde,definitivno je odreeno mjesto i fiksirano sredite budueg naselja.

Gradje podignut na vrletnoj i strmoj efuzivnoj magmatskoj stijeni, kojase snano istie nad desnom obalom Bosne. U kontrastu sa ivopisnomokolinom, itav arhitektonski ansambl, iako torzo, jo i danas plijeni pan-ju putnika koji prolaze ovim najfrekventnijim bosanskim putem".

O maglajskom gradu najznaajnije radove napisali su iro Truhelka,Hamdija Kreevljakovi, te Ivo Bojanovski. Dok su Truhelka i Kreevlja-kovi posebno obraivali razdoblje od 18. stoljea s posebnim osvrtomna instituciju kapetanije, Bojanovski je izvrio i arheoloka iskopavanjai posvetio se i srednjovjekovnom razdoblju grada. Osim toga, dragocijeneinformacije o dogaanjima na maglajskom gradu tijekom 18. i poetkom19. stoljea nam pruaju dokumenti koje je u Maglaju pred drugi s~etskirat sakupio orijentalist Abdulah Mahmutagi.

Sadanji je izgled stari grad dobio u tursko doba, tek u 18. stoljeu.Iako je u svom dugom ivotu proivio brojne manje i vee promjene, iakoje proao kroz vie faza izgradnje, maglajskije kastrum u temelju sauvaosvoju srednjo~ekovnu jezgru.

45) MEZILDl . .46) vJ, Bedrudin: Legenda o Maglaju. Preporod Sarajevo - JV(1973). Br. /3 (68). str. 15.47) ~O, Marko: Iz historije srednjovjekovne Bosne iHercegovine. Sarajevo, Svjetlost, 1980. str. 4Jl-412.48) BO SEVLJAKOVJ, Hamdija: Stari bosansk!gr~dovi. Nae starine. Sarajevo - 1(/953). str. 7. .

S '.fANOVSKl, Ivo: Stan grad Maglaj: Istraivaki I konzervatorski radovi 1962. I 1963. g. Nase starine.rafevo -X(1965). str. 61.

35

IV\ 1-\ UL 1-\ J

Ivo Bojanovski navodr" ove faze razvitka maglajskog grada-tvrave:1. faza: upski grad 13. i 14. stoljea, moda u osnovi slian Vranduku

i susjednom Stogu, s jednom kulom i bedemom koji je zatvaraousko i strmo dvorite, djelomino izgraen u drvu i suhozidu. Ovaromanika faza nije potvrena ostacima arhitekture, ali za njusnano govori poloaj grada koji ne odgovara epohi vatrenog oru-ja. Iz ovogbi doba bila i cisterna.

2. faza: Feudalni burg iz kraja 14. i 15. stoljea. Sastoji se od masivnebrani- kule kao jezgra i visokih bedema koji su na junom bokupojaani kulom (Mauerturm), Lako je mogue da je juna kulas unutarnjim dvoritem izgraena neto kasnije od donona, tije-kom 15. stoljea. Burgje ovaj oblik uglavnom zadrao i kroz 16.stoljee pod upravom novih gospodara.

3. faza: U 17. stoljeu burg se pretvara u tvrdavupo arti1jerijskoj koncep-ciji: oborena je brani- kula, snieni i ojaani bedemi, izgraenadva manja (nepravilna bastiona) i ojaana kapi-kula. Dvorite jepovieno i proireno za topovsku bateriju. yjerojatno je u ovojfaziureen prilaz sa sjeverne strane.

4. faza: Krajem 17. stoljea izgraeni su kazamati, kapi-kula je tad dobi-la svod i visinu, a vjerojatno su tada ugraeni i banketi uz istonibedem.

5. faza: Negdje u poetku 18. stoljea tvrava je dobila predvorje i oboroko sahat-kule, koja je izgraena jo u 17. stoljeu. Na kulamai bedemima oteenim 1697. izvrene su popravke.

Kao najznaajnije razdoblje u ivotu maglajskog grada, Ivo Bojanov-ski vidi 15. stoljee, a to mutatis mutandis vrijedi i za ostale nae grado-ve koji su nadivjeli revoluciju u ratovanju koju je donijela pojava topova.Vekrajem 14. stoljea dolo je i u naim krajevima do potpune prevlastivatrenog oruja. U isto vrijeme sve vie je jaao i turski pritisak. Nijednoni drugo nije moglo ostati bez znaajnih posljedica i za razvoj gradova.Neprekidni ratovi izmeu vlastele ubrzali su jo vie proces jaanja gra-dova. Da se odre i da ojaaju svojumo, morali su - kao to je ve pozna-to - feudalni gospodari obranu svojih gradova prilagoditi novim uvjetimaratne tehnike.

Kako su se i u kojoj mjeri ove promjene odrazile na Maglaju? Kako seburg prilagodio novim potrebama? Odgovor na ova i slina pitanja u osku-dici narativnih izvora, mogla su dati samo sustavna kasteloloka i arheo-

. loka ispitivanja grada i njegove arhitekture. Ona su nas trebala dovestido samog poetka grada, koji je ako prosuujemo po njegovom poloaju,morao nastati prije pronalaska vatrenog oruja, negdje u 13. stoljeu: po-loaj grada bio je dominantan dok su glavno oruje bile strijele, ali kada

49) Ibidem sl, 83.

36

su strijele zamijenili topovi, susjedni vii breuljci postadoe bastioni zanapad na sam grad."

Iskopavanjem se nije mogao utvrditi kontinuitet od rimskih ili akprahistorijskih vremena. Ako je na ovom poloaju i postojala ilirska gra-dina ili neko ranoslavensko gradite od 8. do 12. stoljea, njihove su trago-ve zatrla kasnija zdanja, izvedena na starom substratu, ali u mnogo solid-nijoj tehnici. Najstariji otkopani ostaci pripadaju srednjo'\jekovnom kast-rurnu, onom koji se spominje u Sigismundovoj povelji iz 1408. godine. Toje ve sasvim razvijeni tip srednjovjekovnog grada-burga".

KRALJ EVSKE POVELJ E

Povelja kralja Stjepana Ostoje od 15. 1. 1399. godineNajstariji pisani podatak koji bi se mogao odnositi na Maglaj nalazimo

u povelji kralja Stjepana Ostoje upuene Dubrovanima od 15. 1. 1399.godine. Ostoja se nalazio u Usori "va slavnoj vojsci na Linici" i tu dubro-vakim poklisarima predao "voljom pae i hotinjem vlastel i velmo kral-jevstva ... zemlje od Kurila deri do Stona ... "Kako Maglaj lei pokraj Lije-nice, Vego smatra da se pod tim ima smatrati Maglaj. Teko je u slabojsvjetlosti izvora utvrditi o emu se zapravo radi. Znamo da je jo u oktob-ru 1398. Sigismundova vojska ratovala u Usori i da joj se suprostavio samkralj Ostoja s brojnim velikaima. Ostojaje ostao u Usori sve do krajajanu-ara 1399., nakon ega se povratio u Su1jesku, gdje se oenio drugom enomKujavom. Ostoja se nalazio na Lijenici, koja utjee u Bosnu 1km uzvod-no od Maglaja, oito opsjedajui maglajski kastrum, kojije tada bio u ruka-ma ugarskih vojnika. Prema tome prvu pojavu Maglaja u svjetlu izvoraimamo u vrijeme Sigismundovih intervencija nakon akovakog sporazu-ma (1393.), kadaje ovajbosanski grad, sudei po krtim vijestima, eeprelazio iz jedne u drugu ruku. 52

OVUpovelju pisao je kaligraf Stipan Dobrinovi, dijak na dvoru Osto-je. Poznat je i po povelji istog kralja od 20. 11. 1398.53 Original povelje, kaoi vjerovnog pisma, uva se u Dravnom arhivu u Dubrovniku.

Naslijedeoj Ilustraciji vidimo original povelje. Faksimil prijepisa origi-nala ove povelje navodimo prema F. Mikloiu (1813-1891), a transkrip-ciju prema Maku Dizdaru (1917-1971):

Br. 8: Kralj Stjepan Ostoja ustupa Dubrovanima sela od Kurila do Stona 1S. 1. 1399. Dravni arhiv u Dubrovniku .Acta et diplomata. Br. 131. Beki broj 1037.

50) BOJANOVSKJ, Ivo: Stari grad Mag/aj: Istraivaki ikonzervatorski radovi 1962. i 1963. g. Nae starine. Sarajevo-X(!965). SIr 66.

51) 1bidem SIr 66.52) Ibidem str. 63.53) MAZALI, aka: Leksikon umjetnika. sl, 39.

37

SREDNJI VIJEK

ccxxv. 1399.1~.jaDuam. Na U80ri u Li.nici.Stephanu8 08tOja, B080&8rex, Bagu8iDi8 eedis '.08

qnosdam.G) .IAM\OtpH eHAO np-tc T ro AafX' , ae CA HMH ILI

TPOHI4H, "'A H p.lClt H CHH"k H e TOM AlteH, '"TItOHI4' np-te T , tA T'Il-t, s T. ilO ICpeTHX' Cl, H TOIlOIOnpotp 1l0M.teT Hlho IlAroAHT.. enOAoE Awlt M. HCAHAoUTHnpotcTo MOHX''' np"p0,&.HTIA, roenoA' epGclC. H see HelC., 341H.

se TH MOH np"poAHTIAH. 3(.)MA"H"k l4pe(T).-t I4"P"-C(T).(O.) W., H H H.llltHO. l4"p eT.o np-tCIAHA-t Cl: M.H

HA.tplt 3.MAIO np"poAHTIA" MOHP no HHX''' "'eT AWltlO, H. HM'tplt c.oler n tTHp", "',I." HHX':IK. nAMUH. H "3" H3"-IIpH 1l-tX' nOMO",1O 1l0.H.1O H np-t HCTH rO M.tT.p -tH - H Il-tp EoroA"pO HHM itH"I4.M H ICpAICT.O, -t1C0 IlHTH

MH." XPHtT Ilor IlArO.Hp"HOM~ H GorOM.. nOCT".A.HOMltrocnoAHHlt ICHp" GTHn Hlt G)CTOH ICP"A"~ CpGA.M , 1i0CHH HnOMopHIO H .eHM 3n"A HHM.. CTpHM, H no TOM H"-"'p U GorOM ICP"AfTH H np HTH np-tCTO ICpAfCT , AHA' MHAOCTH, HH. 3nHuHHit rp"Ao.oM H M-tCTOM", se lCo-Mlt :lK. no AOCTO-tHHIO .rO: CHX''' BCHX' itA -tp Cp

HltlO AIOSB H BHpHO nop ROTdHH. POAHTIA.M H np"pOAHT'-AfM ICpA tT . MH H UMOM~ Kp.A CTBlt MH, .A eTIA. eM.-Hor.. rp ..AltSPOBHHK. , H . np BO. MO. npitw tTH' H ap -

A tTKO A"PH, MH A"POB.W. MHoro no T.HH' e .IAHICOIO'p .HOIO AIOGO IO HHX''' HIAHl\.MHp HOIO; H TltH H3HAOW'np-tA" Kp.M.tTBO MH .ClnO TIHH Mlt~H' Altapo .eI4H H nO-

KAHe"pH., ICOHIlHX'lt AoeA.HH ICpA CT.lt MH "'.I." BA.eTIA.. H"',I." o"'ntiHH' rp",," AltGPo.HHIC , Hd HM. ~ltH" ~ltp rO.Hti H MHX'O PeTH"" H W-HHMH HHICOAdr~"'THti , H ~enOM'Hlt-WI ICpA eT.lt MH "' pHHp .MeTIA H "',I." o",ntiHH', rO-KOp. 3 . 3M'''', ",0 elt H ICO. elt "',I." KltPHA A.pH ,1.0 GTOH.. .1.0""X''' MitCTd, 'P' 3. T.H 3.MA. MOH np .pOAHTIAH., roenoA"P.tWIC.iH see .HClCd, AOSpHM "'SHTO."A" "M" cl elt, H 3" TO 341"H{Io .itp HO noeAlt H"., K.ICO pHO, M"" no MHAOCTHRo."." ICp.A GTm .H (i)tToit C SOAOM n " e X'OTHH"'M"SMCT.A H A.MO Kp.AICT MH A"X''' lt 1lH"lt " lt nA.MI-"HTO BMCT.A.M"" BeO" ",ntiHH" rp"A" AltEpo.HHU C MHAO-tTHIO H C ltT.P :lKA.HH.M 3.M", "'A" KltPHA.t A'PH ,1.0 GTOH

39

C" SCH"'H C.AH H SAC.W",H H C "tJA""'H N C SCN"'H ",.-k"'H H np -SHN MH H C SOA.MH H C n"W""'H H S Ap SMH H S AtJSp "'H HS rp Mit.M H U aCKHM.. HNHM AOCTOitNH.M.. H C. SeNMHnp SHMH KOT.pH THIH S.M A H "W"" NHI , N HM. eHitN eHit efA : NHnp"so KtJpHAO, (i)e " HHK , AtJs , f pOM.-

(i) wl\ , Tp eT.NO, Mp so, Iip"""'Bo, M".BHN.l\",AtJ" re , M " KOB. H AptJr. M.".KOB., G" NO, T pNOB,nOA rOP", 'fIRNKtJfi., nOAHHMO , KOT.sH, 3..TON , IiHeo-NH, TO H" NHK , GMOKOB"clNH, G)w". HTono,," ; H T. elA srop nHe N e seHM AoeToitNH.M NHI" A eMo NHM tJ BitKHsitKOM" tJ nAlM.NHTO AO eKONNH-k CB-kT , A" etJ BO""HH HWG"eNH NHMH tJ BitKH WHH H AHT"l\AI H tJHtJH. H np tJHtJH.

NHI", AOK'" es-kT" eToH, KKO np s H n".M.HHT . oenoA"BP"ItJ nHCHHM" elAMH H BAdA NHIO. H K"A" eTBopH eHIOMH"oeT" K".BCTBO MH, TtJ3H SHItJ KpAICTB.. MH s" eTIA', Ncl HM' BO.BOA" Xp BO., KH.S" U u".P"AHHOKHfi , BO'Ko-.1." G H"A."", TIR H-k Ii.TclAO H BO.BOA" 1i""TKO TBp TKo-SHfi , So.BOA" liaJKWHH MHA TOBHfi , KO'BOA" OSA KA.-WHfi , KN.S Up-kG'" M.eHOBHfi , KH.3" P.AO. P"AOU"Hfi ,KH'3" P"AO. Ap roe.MHfi , KHU" 1i0HUB 1i0.BOAHfi , KN.S liaJK.lWNH 3A TONoeOBHfi , KN.S KOB AHHH Hfi... H KP"-

"ICTBO MH npit",... H POTH " e BP"ItJ nae NHMH H"'WHMHB,,"eTlAH, A" eH. nHeMO H 3 nHe NH-k, KO' eTBopH KpAICTKOMH HWHM ep HH.".. npit-kTM.M , A'" Kp-knK" H H.no-

PO"HO tJ BitKH, n A.I HI" 3GAtJA'" KP""ICTBO MH WA" KU-K. eKp .SH H n AH KKO N"WaJ ep "'HtJ RpTHIO H npit-kTlAH.H Kor4,... GO. H3KOAH roenoAOK4TH no N4e , MOAtJ KKO 1'0-

enOAHN4 H Sp T4 "I''' nHuHHit N. nOTKopHT., H,... A"POB"'I"34 np4BtJ AIOSS KA4eTIA.M AtJSpOB euHM 3.1 nop"'ROT HIH 3.t eT.. NHI": TKO AH SH " nOTKopHA , A'" npOKAlT

WA" roenOA4 GOI''' BClMtJ Ap ,..HTfA H WA" np' HeT. '1'0 M"-T.P' H WA4 . KI. eB.THI" BP"IOBHHI" ","(o)eTOA H WA" . A.R HfilAHeT.. H WA" . O. H34SP4HHI" H WA.4 RCHI" liortJ tJr,,-AHSUlHP WA" SitK.t, .1." n "k".CT.tN HIOAN np"kA"ANTlAtJIP tTOSaJ, H WA" Kp.tAlS CT MH .1.4 n"oKA.T S "kKN. nH-eHO N );tOPH s t""SNON N"WON SOHel\H tJ ANW".l\N S "N-T.. pO .teTB.. I"HtTOS.. TGA. "itTO. Mitt.l\cl . NSp.. N. . A N... A N ItT WA" paJK. CTHn N. AOSPHIIOSHU Kp""'-

40

J r\. u''1 J I V I J l: 1\

CTB "'H A ititK" MHN

t foenOAHN KVP" CT H (i)eTW", lep"""G p S " M ", li o e"-N N n ..IIMO" H 10.

A ter~o: Poue~lia de re 08toia, chomo dona a RapxiJe vije de Umbla per fin a Stsno. 1399 die 1~.zen.ro.

SiilJUDl avulsum. Ori8in. membran. in c. r. rchiyjoVienoae. eOO.eR. St.Br. 9: Prijepis povelje kralja Stjepana Ostoje od 15. januara 1399. MIKLOSICH, Fran.: Monumenta serbica: Spec-

tantia historima Serbiae, Bosnae, Ragusii. Graz, Akademische Druck-u. Verlagsanstalt, 1964. str. 233-235

STJEPAN OSTOJA(15.januara 1399.)SEGA PISANIJA NE POTVOR1TEI tuj izidoe prid kraljevstvo mi vsepoteni muije, vlastele dubrovasci ipoklis-

arije, koji bihu dos lani kraljevstvu mi od vlastel' i od opine grada Dubrovnika,na ime: un urgovi i Miho Rasti i njima Nikola Gueti,

I uspomenue kraljevstvu mi od reenih vlastel' i od opine, govore za zemlje,to se i koje su od Kurila deri do Stona, do njih mista -jere za tej zemlje praro-ditelji (moji), gospoda raka i bosanska, dobrim obitovali su im se,I zato, za njih vimo posluenije, kako je reeno, mi, po milosti boijej kralj

Stjepan Ostoja, s voljom, pae i s hotinijem vlastel' i velmo' kraljevstva mi, dahu batinu i u plemenito vlas telem i vsoj opini grada Dubrovnika, s milostijui utvrdjenijem, zemlje od Kurila deri do Stona, sa vsimi seli i zaseoci i s ljudmii vsimi mejami i s pravinami i s vodami i s paami i s drvmi i s grmjem i sa vsakiminim dostojanijem.I sa vsimi pravimi kotari tihi zemalj' i seol reenih, a na ime sije i sijesela: najpr-

vo Kurilo, (zatim) Osalnik, Ljuba, Gromaa, Oraac, Trsteno, Mraevo, Brsee-vo, Mravinac, Dulgo, Malkove i druge Malkove, Slano, Trnova, Podgora, epikue,Podinmo, Kotezi, Zaton, Visoani, Toilnik, Smokovljani, Olje i Topola.I ta sela zgora pisana, sa vsim dostojanijem njih', dasmo njim u vike vikoma,

u plemenito do okonanija svijeta, da su voljni i oblasni njimi u viki, oni iditeai unuja njih' dokle svit stoji, kako prava i plemenita gospoda vrhu pisanim selmii vladaniju.I kada stvori siju milost kraljevstvo mi, tuzi bihu kraljevstva mi vlastele, a na

ime: vojevoda Hrvoje, knez Pavel Radinovi, vojevoda Sandalj, tepaija Bata-lo i vojvoda Vlatko Tvrtkovi, vojevoda Vukain Milatovi, vojevoda Paval Kle-i, knez Priboje Masnovi, knez Radoje Radosali, knez Radoje Dragosali, knezVOjislav, knez Vukain Zlatonosovi, knez Kova DiniI kraljevstvo mi prisee i roti se s vrhu pisanimi naimi vlasteli -da sijepismo

i apisanije, koje stvori kraljevtvo mi naim sranim prijateljem, da je kripkoi neporeeno u viki, a pae, da ih sbluda kraljevstvo mi od vsake skrbi ipeali kakonau sranu bratiju i prijatelji.I kogae bog izvoli gospodovati po nas, molju kako gospodinai brata, sega pisanija ne potvorite, ie darovah za pravu ljubav vlas telem

dubrovskim, za porabotanije i za ast njih '.Tko li bi sepotvoril da je proklet .. ,Pisano na Usori, va slavnoj naoj vojsci u Linici, va lito ...

41

MAGLAJ

BILJEKA O TEKSTU 54POVELJU O PRODAJI BOSANSKOG PRIMORJA napisaoje kance-

lar kralja Ostoje, dijak Stipan Dobrinovi, kojije prekinuo s tradicijom kolelogoteta Vladoja, kraljevskog kancelara Tvrtka Prvog. Pooeljuje u Dubrov-nik ponio njen pisac, a vjerovno pismo za Stipana Dobrinovia napisao jeistog dana njegov pomonik dijak Hrvatin. Njegov list je interesantan potome to je pisan minuskulom, iako Hrvatin u poveljama pie samo maju-skulu. Upravo po ovoj praksi moe se zakljuiti da je u dvorsku kancelari-ju tradicija dijaka Draeslava vraena svjesno, a ne sluajno. S .metrom.Stipanom" u Dubrovnik je poao "i vojevoda Hrvoja sluga knez Raup" podmitrovdanski dohodak.

O ovoj povelji-darovnici, kao i o cijelom kontekstu prodaje bo~anskogPrimorja Dubrovniku, bivi kustos Zemaljskog muzeja dr Gregor Cremo-nik napisao je studiju pod nazivom "Prodaja bosanskog Primorja Dubrov-niku god. 1399. i kralj Ostoja" kojuje publicirao 1928. godine u GlasnikuZemaljskog muzeja.

54) DIZDAR, Mak: Stari bosanski tekstovi. III izd. Sarajevo, Svjetlost, 1990. str. 379.

42

SREDNJI VIJ K

Pod naom tvrdavom Maglaj

Poznata povelja "sub castro nostro Maglay" ("pod naom tvravomMagla}") od 18. septembra 1408. je nesumnjivo najstariji poznati pisaniizvor u kojem se izravno spominje Maglaj. To ne bijae najsretnije vrijemeni za Maglaj ni za Bosnu. Klai pie, da je glavna vojska Sigismundovanegdje u augustu 1408. provalila u Bosnu, po svoj prilici u Usoru, gdje suse vodile ljute borbe oko Srebrenika, grada Brania, a i kod drugih utvr-da i gradova. No najei i odluan boj bio je napose kod grada Dobora,koji bijahu Bonjaci podigli iz praha i pepela, te ga ponovo utvrdilt."

Povjesniar Ferdo ii (1869-1940) prvi je primjetio povelju "subcastro nostro Maglay" (uMihalyi: Miiramarosi diplomdk a x:rv. es xv. sza-zadbol. Maramaros- Sziget 1900., pg. 156.), o emu ostavlja biljeku uVjest-niku Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog arkiva, Zagreb, 1904, str. 135.Potom, svi povjesniari redom, ako i koriste tu njegovu biljeku, koristeje samo kao potvrdu najstarijeg spominjanja imena Maglaj. Meutim, nijemi poznato daje netko kod nas publicirao prijepis te povelje, kojaje dra-gocijena ne samo zbog prvog poznatog spominjanja imena Maglaj, ve jeznaajna i kao vaan prilog za povijest ugarsko-bosanskih ratova, kako pieii.

Iako je povelja "sub castro nostro Maglay" [u prijepisu originala:Magday (?)] izdana 18. septembra, ii kao datum njenog izdavanja navo-di 16. septembar, budui da nije primjetio da se radi o tiskarskoj greci,to se vidi jasno u ispravkama na koncu knjige. Potom, svi ostali autori,budui da citiraju iia, ponavljaju njegovu greku.

ivkovi56 i irkovi57 piu da je Sigismund sa svojim logorom 20.septembra bio pod Maglajem. Ve deset dana kasnije bio je na povratkuu Dubocu, tvravi na Savi. Tom prilikom Sigismund je porazio bosan-sku vojsku i napravio pravi pokolj bosanske vlastele. Eberhard Windeck,njemaki ivotopisac kralja Sigisrmmda, pie kako je Sigismund dao "stoi dvadesetestorici zemaljske gospode glave odrubiti i s visoke stijene kodDobora (zu.Tobra) pobacati iz grada u vodu". Premajednom drugom izvo-ru bio je posjeen i sa zidina Dobora baen 171 bosanski vlastelin. O odlu-nom boju kod Dobora, kao i o njegovim posljedicama, neto opirnije pieYJekoslav Klai. 58

Na slijedee dvije stranice dajemo faksimil prijepisa Sigismundovepovelje i ispravke tiskarskih greki koje potvruju daje datum (16. septem-bar) naveden u Mihalyia na 156 stranici pogrean, odnosno da je poveljaizdana 18. septembra.

55) KLAI, Vjekoslav: Povijest Hrvata. Kn}. 2. Zagreb, MH, 1981. str: 338.56) IVKOVI, Pavao: Tvrtko II Tvrtkovi. Sarajevo, Institut za istoriju, 1981. str. 58.57) IRKOVI, Sima: lstorija srednjovekovne bosanske drave. Beograd, SKZ, 1964. str. 210.58) KLAI, Vjekoslav: Povijest Hrvata. Kn}. 2. Zagreb, MH, 1981. str: 387-391.

43

1408. Szeptember 16. Jfngda,Y. (?) Zsigmond kiritl.r reti-delete e leleszi Conventbez az irent, hogy miutitn Lrinczfia Baranyai Lukecs es ennek iiei Lrincz, Jun os, Egy edes Istv ennek: baranyai birtokuket, Huszt verosben lev6 Cu-

"riajukat s a Huszt fo/.yim epfi.lt melmuket. erdekl ckireteikelvesztek, ezok: mesei kikeresietv en, nev ezeiieknek atiratbankiedessenek:

Sigismundus Dei gratia Rex Hungariae, Dalmatiae, Croatiae etc.Marchioq_ue Brandenburgensis etc. Sacri Romani imperii vicarius ge-neralis e~ Regnl Bohemlae gubernator~ fidelibus suis conventui Eccle-siae de Lelesz, Salutem et gratiarn. Dicitur nobis in personis Lucaefilii Laurentii .et alterius Laurentii, Ioannis, Egidii et Stephani filiorumejusderri Lucae de Baranya, .quod quaedarn .Iiteralla eorum instru-menta, facturn possessionis ipsorum Baranya praedlctae, necnon fundi- ..curiae in, Civitate seu oppido nostro Hust vocato .habiti, ac molendiniin fluvio similiter Hust vocati decurrentis, in Comitatu Maramarusiensiexistentium deperdlta et ~lienata haberentur, .quorum paria in sacristia-seu conservatorio dictae Ecclesiae vestrae more sollto reposita habe-

. . - . . -,rentur, quae nunc pro tuiclone dtctorum.' jurium suorum plurlrnumforent .necessarta, Super .quo Ildelttatl vestrae flrrnlter praecipiendomandamus,_ quatenus dicta literalla eorul!l instrumenta, factum juriumpraedictarum possessionis, fundi etmolendini .tangentia, diligenterrequlrere et reinvenire faciatis, requisitorumque et relnventorurn si.praefatos Lucam, Laurentium, Ioannem, Egidium et Stephanum rite etIegltime tang ere agnoveritis, ex tunc tenorem eorundem in transcrlptollterarum vestrarum concedatis elsdem ad cautelam. Caventes tamenne fraiis et dolus allqualls eveniat in hac parte. Aliud non facturl. Da-tum sub castro nostro Magday (ji) vocato feria te-tla proxima post festumexaltationis sanctae Crucis. Anno Domini millesimo quadringentesimooctavo. Fldelibus suis conventul Ecclesiae de Lelesz, pro Luca filioLaurentii de Baranya et aliis infra scriptis. Requisitoriae.

.,;"o

= .....~'o

'I l , I I t I

I , , l , r r I , I I r r I I , rtl tri I ...

~ Il. r e : : I : t r r t t

cocl. t , I I I t , t I I , t I: I , , I , : I : , r t.!!

~~~g~~ . I t~ I~",'g~~e~!d~~g ~~~o-i _ . ~ . .-I;:~~:.:;:.:;:.:;~~:~~~

1) Leleszi Convent (Actorum A. 1408. No. 14. B. B. I. pag. 215.)

Br. 10: Prijepis povelje "sub caslro nosiro Maglay" ("pod naom tvravom Maglaj"l od 18. septembra 1408. godine.

44

r , I I , , , : ~ , : e : t I I r

.,;"oC~ I I J I I I r I I I I I I & I ~>'o

~Ocl)

J

~~~~~N~~~~d~~~~~~~~~~~~~d~~NM~~~~~~~" ~- NN ~NN~~N~ " ~NNN~~H~ ~ ~ "~co~ I' I I I I

----------------~M~A~G~LAaJ~------------~--------------~----------------------------~nTK~~njSTECI Postavljeni su po pravcu z-i. Jedan primjerakje odmaknut oko

100m.Nemaju ukrasa.2 - Oko 2 km cestom ka Preslici, uz kuu Stanoja Ilia, nalaze

se dva osamljena steka u obliku sanduka.Spomenici su relativno veih dimenzija, osrednje su obraeni,

danas su prilino oteeni. Postavljeni su po pravcu z-i.Nemaju ukrasa.

Srednjo~ekovni nadgrobni spomenici ili steci predstavljaju svakakonajzanimljiviju i najznaajniju pojavu u umjetnosti stare Bosne. O steci-ma i njihovoj umjetnosti napisana je obimna literatura, vea nego o bilokojoj drugoj kulturno-umjetnikoj pojavi iz nae starije povijesti.

Pavao Aneli dri da je do sredine ezdesetih godina naeg stoljeabilo sauvano oko 50.000 steaka, ada ihjejo toliki broj uniten tijekomposljednja dva stoljea." v

ezdesetih godina ovog stoljea gospodin Sefik Belagi obavio jesustavno istraivanje i evidentiran je steaka u Bosni i Hercegovini (58.547steaka) i u susjednim podrujima Hrvatske (3.253 steka), Crne Gore(2.803) i Srbije (2.060 steaka). Prostor na kojem je ustanovljeno posto-janje steaka uglavnom se poklapa s teritorijem srednjovjekovne bosanskedrave. Belagi zakljuuje da steci egzistira ju od 13. do 16. stoljea, adase vjerojatno pojavljuju i u 12. stoljeu. Od tadanjeg ukupnog broja stea-ka (66.663 steka), 363 su s natpisima.

Valjda najstariji tekst o stecima iz maglajske okoline objavljenje u Sa-rajevu 1. septembra 1886. u Bosanskoj vili. Napisali su ga V. Staki i .Markovi, a radi se o steku s natpisom. 60

Po iri Truhelki na maglajskomje podruju 1895. godine bilo 158 stea-ka." Sedamdesetak godina kasnije, na podruju maglajske opine nalazise samo 100 steaka, znai 58 steaka manje. Kao to vidimo iz Belagi-eve knjige "Steci centralne Bosne", na podruju maglajske opine ima17 lokaliteta (uz 9 naselja) s ukupno 100 steaka (42 ploe, 42 sanduka,11 sljemenjaci i 5 amorfni), od kojih nijedan nije s natpisom.

Precizan popis steaka smaglajskogpodruja iz ezdesetih godina ovogstoljea ovdje navodimo u cjelini prema efiku Belagiu'".

efik BelagiMaglaj

DONJA PAKLENICASelo kojeje odMaglaja udaljeno oko 10 km zrane linije na sjever-

nu stranu. Ranijeje bilopoznato pod imenom Rjeica. Steci se nala-ze na tri mjesta.

3 - Neto prije sela, dolazei od Maglaja, pokraj ceste i eljez-nike pruge, nalazi se nekropola s 6 steaka u obliku sanduka.

Spomenici su slabo obraeni i ouvani.Postavljeni su po pravcu z-i, u dva niza.Nemaju ukrasa. .4 - U dvoritu Milivoja Devia i u susjednom dvoritu Bogdana

Lazarevia nalazi se nekropola s est steaka (1 ploa, 2 sandukai 3 sljemenjaka) .

Spomenici su dobro obraeni i ouvani, 1 sljemenjak relativnovrlo velikih dimenzija je prevaljen.

Postavljeni su po pravcu s-j.Nemaju ukrasa.5- Na lokalitetu Todorovia brijeg, oko 300 m istono od seoskih

kua, nalazi se nekropola s 5 steaka u obliku amorfnih sanduka.Postavljeni su po pravcu z-i.Nemaju ukrasa.Nekropola je ranije imala vie spomenika. Primjeuje se da su

steci ovdje unitavani.

OSOJNICASelo kojeje odMaglaja udaljeno oko 13km zrane linije na sjever-

nu stranu.1 - Na poumljenom brijegu iznad zgrade Osnovne kole nalazi

se nekropolica s 4 steka u obliku amorfnih sanduka.Spomenici su vrlo slabo obraeni i ouvani.

GORNJA PAKLENICASelo kojeje odMaglaja udaljeno oko 12 km zrane linije na sjeve-

roistonu stranu.6 - Na njivi Bjelobor (vlasnitvo Spasoja Lazareoia), izmeu

Krmarice i Okolita, nalazi se nekropola s 11 steaka u oblikusanduka.

Blii podaci nisu poznati.(Podaci Alije Delibegovia, uitelja iz Maglaja.)7 - Na njivi Ravan (vlasnitvo oke Stanojevia), istono

od kote Dukin krst, nalazi se nekropola s 19 steaka (11 ploa,5 sanduka i 3 sljemenjaka) .

59) Kulturna istorija Bosne iHercegovine. Sarajevo. VM. 1966. str. 455.60) STAK1, v. - MARKOVI, .: Starine iz okoline maglajske. Bosanska vila. Sarajevo -1(1886). Br. 17. str. 267-268.61) TRUHELKA, iro: Natpisi iz sjeverne i istone Bosne. Sarajevo, Zemaljska tamparija, 1895. str. I.62) BESLAGI, Sefik: Steci centralne Bosne. Sarajevo, Zavod za zatitu spomenika kulture BiH, 1967. sir. 85-87. Isti:

Steci. Katoloko-Iopografski pregled. Sarajevo, VM, 1971. sir. 138-139.

46 47

MAGLAJ SREDNJI VIJEK

Spomenici su osrednje obraeni, danas su znatno oteeni i uto-nuli.

Ostali podaci nisu poznati.DONJA BOINJASelo kojeje od Maglaja udaljeno oko 10 km zrane linije najugo-

istonu stranu.13 - Na lokalitetu Joavac nalazi se osamljen steak u obliku

sanduka.Obrada i orijentacija nisu poznate.Spomenik je ukraen tordiranom vrpcom.

RAKOVACSelo kojeje od Maglaja udaljeno oko 10 km zrane linije na isto-

nu stranu.8 - U samome selu, iznad kue Simeona Lekia, nalazi se osa-

mljen steak u obliku sljemenjaka:Spomenik je osrednje obraen i ouvan.Postavljenje po pravcu z-i.Nema ukrasa.

KOMIISelo kojeje od Maglaja udaljeno oko 5 km zrane linije najunu

stranu.14 - Na breuljku Pazari, iznad sela Lijenice, nalazi se nekro-

pola s 35 steaka (30 ploa, 4 sanduka i 1 sijemenjak):Obrada i orijentacija nisu zabiljeene.Spomenici nemaju ukrasa.U blizini je suvremeno rimokatoliko groblje.(Podaci Skupine opine Maglaj.J

BAKOTISelo kojeje od Maglaja udaljeno oko 6 km zrane linije na jugo-

istonu stranu.9 - Na lokalitetu Krevine, na zemljitu ede Moia, nalazi se

nekropola s 12 steaka (10 sanduka i2 sljemenjaka) .Spomenici su veoma utonuli i zarasli u dbunje.Ostali podaci nisu poznati.

48 49

KRSNOPOLJESelo kojeje od Maglaja udaljeno oko 5 km zrane linije na jugo-

istonu stranu.10- Na lokalitetu Crkvina, na livadi pokraj ceste, u samom nase-

lju, nalazi se nekropolica s 4 steka (3 sanduka i 1 sljemenjak),Spomenici su dobro obraeni, danas su oteeni i utonuli.Postavljeni su po pravcu z-i, ali su neki primjerci pomicani.Nemaju ukrasa.Nekadaje ova nekropola imala vie spomenika.Pregledajui neposrednu okolicu nekropole, vidjeli smo da je

1 steak uzidan u oblinju zgradu, a jedan je upotrebljen za koritoesme.

ARHEOLOKI OSTACI IZ 14. I 15. STOLJEA

GORNJA BOINJASelo kojeje od Maglaja udaljeno oko 10 km zrane linije najugo-

istonu stranu.11 - Na lokalitetu Porez, na seoskom putu, nalazi se osamljen

steak u obliku sanduka.Blii podaci nisu poznati.12- Na njivi zvanoj Kedua, blizu pravoslavnog groblja na ela-

ru, nalazi se osamljen steak u obliku sanduka.Blii podaci nisu poznati.

Za vrijeme istraivakih i konzervatorskih radova na starom maglaj-skom gradu 1962. i 1963. godine prof. Ivo Bojanovski obavio je i arheo-loka iskopavanja na samom gradu. Od pokretnih arheolokih nalaza iz 14.i 15. stoljea, osim obilja fragmentarne keramike, naao je depo srednjov-jekovnih kaciga i jednu manju obrambenu bombardu od lijevanog eljeza.

Ustanovio je da keramika predstavlja grub domai rad na lonarskomkolu, od neproiene zemlje i da je obino bez ukrasa. Pretpostavlja dasu naeni primjerci nastajali u razdoblju od 13. do 15. stoljea.

Osim est srednjovjekovnih kaciga (od kojih je jedna sasvim istrulilaod korozije) tada su naeni i ovipredmeti: jedan, potpuno istrulio, metal-ni sud u kojem se nalazila ve karbonizirana penica (oko 2 kg), zatimnekoliko kovanih eljeznih k1inaca, pougljenirano drvo i ivotinjske kosti.

Sve kacige tipoloki pripadaju najkasnije 14. stoljeu (tzv. Kesselhau-be) i vjerojatno su ve kao neupotrebljive bile odbaene u ostavu. Neki odovih tipova kaciga nisu do tada bili naeni u Bosni, to je ovom nalazudavalo posebnu vrijednost.

Znaajan nalaz predstavlja i mala bombarda (sl. 13 i 14) koja je otko-pana u kapi-kuli, u nasipu na dubini od 1,50 m, tono pod velikim prozo-rom pukarnicom u zapadnom zidu (gdje je moda i stajala). Uz bombar-

MA A

4

;: ,-{";'1 . ~-

~',,"",~.'L "" "of' ..,.

5

8

10

Br. 11: Primjerci slavenske keramike s Maglaja (13-15 stoljee)

so

11

12

13

Br. 12: Srednjovjekovne kacige - otkopa ne na starom gradu Maglaju, crte.

15

du su naene i dvije kamene kugle, promjera 90 i 120 mm. Ona promjera90 mm odgovara kalibru topa.

Po svom primitivnom obliku bombarda je slina naim najstarijimPrlmjercima jednodjelnih topova, iskovanih iz eljeznih lamela, iz kraja14. ili poetka 15. stoljea, ali od njih se maglajska bombarda, kako pieprof. Bojanovski, prije svega razlikuje po tome to je napravljena od lije-vanog gvoa, dok su svi ostali najstariji topovi, kako je openito poznato,iskovani od eljeznih obrua, Jedinu analogiju maglajskoj bombardi naao

Sl

je u topu iz Artiljerijskog muzeja u Petrogradu, samo to je bombaras Maglaja neto mastvnija i moda rustinija. Budui da se do otkriamaglajske bombarde openito dralo da se bar kod nas nisu lijevali eljez-ni topovi prije kraja 15. stoljea, ovaj nalaz predstavlja znaajan prilog zapoznavanje tehnologije eljeza i razvoj topovskih orua kod nas.

Osim te bombarde iskopan je jo jedan oteeni top kalibra 55 mm,prikazan na sl. 15, ali taj pripada znatno kasnijem razdoblju.

Iskopan je i vei broj kamenih topovskih kugli, manjeg kalibra (150,120, 100,90,85 i 80 mm), i oko 80 komada eljeznih kugli, takoer manjegkalibra (100, 75 i 55lllffi). Gradje, dakle, raspolagao samo lakim naoru-anjem, a to potvruju i izvori.

Svakako jedno od najdragocjenijih otkria tog arheolokog istraivan-ja,je nalaz do tada nepoznatog srednjmjekovnog oruja neodreene narnje-ne. Prof. Bojanovski pretpostavlja da se radi o srednjovjekovnom oruju zabacanje zapaljene kuine (Pech1anze?), oklinovima koji su izbacivali samo-sirijel, i u prvo vrijeme i bombarde, a kakve su Dubrovani jo 1420. slaliSandalju (tzv.veretoni).

Br. 13: Bombarda S Maglaja (15. stoljee)

~----------420 ----------~Br. 14: Srednjovjekovna bombarda - otkopana u kapi-kuli, crte.

52

Br. 1S: Oteeni top iz 16. do 17. stoljea otkopan u turskom nasipuu dvoritu grada.

Br. 16: Klin (vereton?)za bacanje zapaljenekui ne, otkopanu kapi-kuli na Maglaju.

Sav taj naeni pokretni arheoloki materijal (keramika, kacige,bombarda, kamene kugle i veretoni) sviedoe da je krajem 14. i poetkom15. stoljea na maglajskom gradu bujao ivot.63

Prof. Desanka Kovaevi-Kojikoja je u svom djelu "Gradska naseljasrednjo"\jekovne bosanske drave" prvi put na sintetiki nain obradilagradska naselja i predstavila srednjovjekovnu Bosnu kao urbanu zemlju,Primjeuje da je u srednjo"\jekovnojBosni postojao snaan proces urba-nizacije' zapoet u prvoj polovini 14. stoljea, da bi vrhunac doivio u 15.stoljeu. Tajproces urbanizacije imaoje oevidan utjecaj i na Maglaj.Maglajse ubraja meu one bosanske gradove koji su se razvili kao podgraafeudalnih utvrenja. Dolaskom Osmanlija proces urbanizacije se nasta-vlja ali dobija potpuno druge oblike.

63) Detaljan izvjetaj arheolokim iskopavanjima, kao i o cjelokupnom istraivakom i kanzervatorskom radu na staromgradu Maglaju podnio je prof Bojanovski u Naim starinama, Sarajevo - X(J965), str. 61-97. Toje nesumnjivo jedan odnajkompleksnijih i najvrjednijih radova posveenih gradu Maglaju.

53

IV. DOBA OSMANSKE UPRAVE

DOBA OSMA S

POVJESNI OSVRT

UvodPoetak 15. stoljea protjee u neprekidnim ratovima. Tako, ugarsko-

-hrvatski kralj s proljea 1411. godine nanovo zapoinje rat. Krajem apri-la ugarska vojskaje zauzela grad Srebrenicu, a ubrzo zatim postie i drugeuspjehe, tako da su ve krajem maja bosanski velikai zamolili mir odSigismunda. Uvjeti tog mira, kojije uspostavljen tek poetkom septembrasu nam djelomino poznati: osim to je kralj Stjepan Ostoja morao priz-nati vrhovnu vlast kralja ugarskoga, izgubio je na sjeveru obje oblasti,i Usoru i Soli, a isto tako nije imao nikakve vlasti ni u Donjim KrajimaHrvoja Vukia. U Usori namjesti kralj kao vojvodu Ivana Gorjanskoga,a u Solima po svoj prilici Ivana od Morovia, dokje vani rudarski gradSrebrenicu s okoliem darovao svomu vazalu, srpskom despotu StjepanuLazareviu. Tako je tek sada, nakon tekog krvoprolia, Sigismund posti-gao u Bosni ono, za imje kroz tolike godine udio."

Ali, ve 1415. godine, Bosanci i Osmanlije su kao saveznici ametompotukli ugarsko-slavonske ete nekoliko kilometara juno od Doboja.Ugarske su vojske vodili Ivan Go:tjanski, Ivan odMorovia,ban Pavao upori drugi odlini velikai, dokje uz Hrvoja Vukia bio od Osmanske stra-ne, kako se ini 1sak-beg. Osmansko-bosanske ete bile su bez sumnjejae od ugarskih, dapae u taj je kritini as, kako saznajemo preko dubro-vakih izvora, "itava Bosna bila jednoduno protivna Ugarskoj". Kona-ni i odsudni boj vodio se negdje u prvoj polovici augusta 1415., a svrioje potpunim porazom ugarske vojske. Sve ugarske vojskovoe dospjeeu osmansko suanjstvo. Ovompobjedom Hrvoje Vuki Hrvatini postadeopet neogranieni gospodar u zapadnoj Bosni (samo to vojvoda Hrvojeumire ve u aprilu 1416.), dokje ostali dio zemlje ipak bio u osmanskimrukama; ugarski utjecaj je bio potpuno istisnut, Sigismund ni njegovi na-sljednici nisu vie upadali u Bosnu. "I tako bude ono, to je kroz tolikegodine iuz gubitak tolike krvi steeno ,jednim udarcem izgubljeno za Sigis-munda. Od tog vremena noga njegova vie nije prelazila Save"."

Bie da se Osmanlije prvi puta pojavljuju u Usori 1415. godine, kaobosanski saveznici u spomenutom boju. To je vjerojatno bio i prvi susretMaglaja s buduim gospodarima. oni se, prema dubrovakim izvorima(Dipl. ragus, 317-319.) ponovo pojavljuju na Usori ve 1426., ali ne kao

64) SISI. Ferdo: Vojvoda Hrvoje Vuki Hrvatini i njegovo doba (1350-1416). Zagreb. MH. 1902. str. 223.65) Ibidem str. 234-235.

57

MAGLAJ

saveznici nego kao osvajai. O osmanski1n provalama u Bosnu pisali suDubrovani Sigismundu 6. 8. 1426. pismo iz kojega se vidi da su Osman-lije te godine dva puta pljakali Usoru i Srebrenik." Proi e, ipak jo jedanljudski vijek do pada Maglaja u njihove ruke.

1460. godine su zvorniko i srebreniko podruje, kao i Usora, odnos-no istoni dijelovi Usore, potpali pod osmansku vlast."

Kada je 1463. godine propalo bosansko kraljevstvo (iste godine jeformiran bosanski sandak) a kralj Matija Korvin formirao obrambenu Iini-ju od Beograda do Jajca (1464.), izmeu ugarskog i osmanskog posjedau sjevernoj Bosni ostao je iroki prostor "niije zemljev'".

1465. godine Osmanlije su na tom podruju utemeljili tzv. "OBNO-VLJENO BOSANSKO KRALJEVSTVO". O tom "bosanskom kraljevstvu",pisalo je vie autora iznosei razne pretpostavke. Iz nedoumica oko togproblema, izazvanih nejasnoom i nesuglasicama, oslobaa nas AdemHandi, koji na osnovu najstarijih turskih popisa dolazi do konkretnihspoznaja:

"Do sad nije sigurnije utvreno na koja se sve podruga protezala vlastovog bosanskog kratkotrajnog kraljeostoa. Govorilo se o est njegovih grado-va", da se njegova vlast prostirala od Lave na sjever do ugarskih banovinajajake i srebrenike, te se kao najvjerovatnije njegovo sjedite isticao Vran-dukr . Na kraju, isticanoje kao najkonkretnije, uvidom i u turske popise, dase ta 'bosanska drava' protezala izmeu Vranduka, Travnika iMaglajacOdmah mogu rei daje Vranduk iskljuen zbog toga to su ga 1468/9.,a i kasnije, vrsto drale turske posade. Isto tako ni Travnik nije tu spadao,jer je te godine popisana cijela nahija Laoa ... Daljnjim. razmatranjem poda-taka o tome, kao i dva narednapopisa (1485. i 1489.), moe se tvrditi dase ta drava protezala jo sjevernije od Maglaja, odnosno da su njene glav-ne gradove predstaoljali: Teanj, Doboj, Maglaj. Dokazi su sljedei: Ujednojnaknadnoj biljeci deftera iz 1468/9., datiranoj 1. dana dumada I 882. tj.10. 9. 1477. nagrauju se bivi posadnici dobojske tvrave, poimenice: knezJovani i Stepan, tj. podjeljuju. im se timari, s napomenom: 'Jer su predaligrad Doboj" . Ta predaja Doboja ne odnosi se, svakako, ni na ta drugonego na likvidaciju tog 'bosanskog kraljeostoa', to se dogodilo neto prije3. jula 1476". godine. Dolie, u popisu iz 1485. za carske vlahe Maglaja

66) BOJANOVSK1, Ivo: Stari grad Maglaj: Istraivaki i konzervatorski radovi 1962. i 1963. g. Nae starine. Sarajevo+X(1965). str. 64.

67) DINI, M.: Za istoriju rudarstva u srednjovekovno] Srbiji iBosni I. Beograd, 1955. str. 86-87.68) BOJANOVSK1, Ivo: Stari grad Maglaj: Istraivaki i konzervatorski radovi 1962. i 1963. g. Nae starine. Sarajevo-

X(I965). str. 64.a) Tha1l6czy-ujJlay: Povijest Jajca (1450-1527). Zagreb, 1916.b) S. irkovi: Vlastela i kraljevi u Bosni posle 1463. godine. Istorijski glasnik Srbije, 1954, br. 3, str. /23-131.c) H. abanovi: Bosanski paaluk. NDBiH, Sarajevo, 1959. str. 119.d) Defter No 0-76,/0 36 - vid}. bilj. 1.e) ThaIl6czy-ujJlay: isto, str. 110-111.

58

DOBA OSMANSKE UPRAVE

i epa, za koje je evidentno da pripadaju brodskoj nahiji, kae se da su tobivi 'kraljevi vlasi' i da prije toga (dok je trajala kraljeva vlast) nisu bilipopisani. Godine 1489. za vlahe oko teanjske tvrave, takoer u okvirubrodske nahije, kae se da su i oni 'bivi kraljevi vlasi' i da su (kao regali-je) postali carski has. To su izriiti podaci da su gradovi Doboj, TeanjiMaglaj bili u okviru te bosanske kraljevine. Nije jasno da lije iepe imaloranije neko utvrenje. Ostale gradove, ukoliko ih je bilo est, treba svaka-ko, traiti sjeverno od spomenutih. Moguejo Gradaac i Soko.69"

Juno od 'obnovljenog kraljevstva bosanskog' bilaje NAIllJABROD.Poznato je da je imenom Brod nazivana prvobitno srednjo'\jekovna upa,koja se u izvorima prvi put spominje 1244. godine. Zatim, Osmanlije sutim imenom nazivali nahiju, kao i kadiluk. Nahija se prvi put spominje1468. godine, ali je bila formirana kratko poslije osmanskog osvajanjaBosne, kao i sve ostale nahije." Likvidacijom 'obnovljene bosanske kra-ljevine' 1476. godine, ovoj nahiji pripojenje privremeno teritorij te kralje-vine." Dakle, po Ademu Handiu, likvidacijom 'obnovljenog bosanskogkraljevstva' 1476. godine, potpali su pod osmansku vlast gradovi: Maglaj,Doboj i Teanj."

U meuvremenu se zbog promjena na terenu, odnosno uslijed Osman-skog napredovanja, stalno obavljaju nove administrativne podjele i u dru-gim podrujima. Tako je, 1470. godine formiran hercegovaki sandak."Iz juna 1483. godine datira najraniji do sada poznati spomen zvornikogsandaka, a Handi pretpostavlja daje nastao poslije 1478., a prije 1483.74

Strategijsko-obrambena situacija u dolini Bosne mijenja se poslije likvi-dacije 'bosanskog kraljestva'. Dokje ona svojevremeno zaklanjala podrujebrodske nahije, Osmanlije su od kralja mogli traiti pokornost i zatitu svojihposjeda od Madara. Sada je ovo podruje postalo otvoreno, a status vojnekrajine je bio proiren i na vranduko i zeniko podruje."

I grad Maglaj i NAIllJAMAGIAJ, pie Hazim abanovi (1916-1971),spominju se u osmanskim izvorima prvi puta tek u defteru iz 1485. godi-ne kao "Nahiye-i kale-i Maglay =Nahija grada (tvrave) Maglaja". U istomizvoru spominje se i selo Maglaj s 32 porodice. Maglaj su tada naseljavali"vlasi koji dolaze izvana i tu se nastanjuju". Tada ih je bilo popisano 90porodica. Za selo Maglaj kae se izriito da pripada Brodskoj nahiji. To

69) HAND'J, Adem: Nahija Brod krajem XV ipoetkom XVI vijeka-Radovi 1l1-Muzej grada Zenice, Zenica, 1973. Isti:Studije o Bosni: historijski prilozi iz osmansko-turskog perioda. Istanbul, Research Centre For Islamic History, Art andCulture, 1994. str. 103-104.

70) HANDtI, Adem: Studije o Bosni ... str. 10/.7/) Ibidem str. 103.72) Ibidem str. 10.73) HANDtI, Adem: Zvornik u drugoj polovini XV i u XVI vijeku: GDIBiH. Sarajevo -XVIJJ(1968-1969). str. 143.74) Ibidem75) HANDtI, Adem: Studije o Bosni ... str. 104.

59

MAGLAJ

znai daje upravo 1485. godine formirana Maglajska nahija, koja se i kasni-je dugo vremena vodila u tefterima kao vlaka nahija. Do 1512. godineprotezala se i na osmanske posjede s lijeve strane Bosne, kao i na sve njiho-ve posjede sjeverno od Maglaja. Sredite nahije bilo je u Maglaju. Ona jeostala u sastavu Brodskog kadiluka do druge polovice 16. stoljea."

Privremenost te administrativne podjele za trajanja vojne krajine, kaoi sloenost situacije, izraavaju se i u kolebljivosti podataka u izvorima.Adem Handi pie: iako se 1485. godine Maglaj spominje u okviru nahi-je Brod, na drugom mjestu u istom izvoru spominje se i nahija Magla]."

Poslije propasti te 'kraljevine' ova oblast postaje isturena vojna kraji-na. Gradovi: Doboj, Teanj i Maglaj dobivaju na stratekoj vanosti, teu njih Osmanlije naseljavaju brojnije posade graniara, martolosa, azapa,mustahfiza, farisa i drugih graniarskih odreda. oni ovu oblast obram-beno pojaavaju i doseljavanjem brojnijih skupina vlaha-stoara, ije suusluge, koje su inili Osmanlijama u pograninim oblastima, ve poznate.Dok su 1485. godine popisani carski i sandakbegovi vlasi u Mag1aju(122domainstva) i u epu (48 domainstava), dotle su oni 1489. godineu ovom podruju spominju u veem broju. U varoi Maglaja ostaju i daljecarski vlasi, dok samu mag1ajsku nahiju naseljavaju brojnije skupine vlaha,ukupno 850 domainstava, podijeljenih na 29 demata s knezovima naelu, koje su pripadale hasu bosanskog sandakbega. Za njih se u izvorukae da su to "vlasi koji su doli sa strane". Od tih, 13 demata bili suvlasi Banjani iz Rndina u istonoj Hercegovini, istono od Bilee. Oni,dakle, iz porijeja Pive prodiru uz Drinu i Krivaju te su u ovom podrujubili naseljeni u toj mjeri da je prije 1489. bio donesen i poseban zakon kojije regulirao dunosti i povlastice mag1ajskih vlaha. Prije te godine vlasiprelaze i na lijevu stranu Bosne, u porjeje Usore, pa su tada evidentni nesamo u podruju teanjske tvrave nego su carski vlasi bili naseljeni i u seluPapratnici, zapadno od epa, kao i u gornjojUsori, u selu Komuini. Osta-lo stanovnitvo u ovojkrajini, osim vlaha, u ovim izvorima se i ne spomin-je. Porezi zemljoradnikog rajinskog stanovnitva, ukoliko su djelominoi mogli biti ubirani, davani su, svakako, ujeftin zakup (mukata)."

su vlasi naselili trokut izmeu tvrava Maglaj-Doboj-Teanj da je prije1489. godine bio donesen i poseban zakon o maglajskim vlasima."?

Kanun o vlasima Kraljeve zemlje iz 1489. godine80

Svakako, jedan od najznaajnijih dokumenata iz ranog doba osmanskevladavine, koji se tie maglajskog podruja, je kanun o vlasima Kraljevezemlje iz 1489. godine. Ovaj prijepis kanuna uzet je iz opirnog popisnogdeftera Bosanskog sandaka iz 1489. godine. (Istanbul, Basveka1et Arsi-vi, Tahrir defteri, br. 24.)

Br. 17: Faksimil prijepisa:

Svako pomicanje granica Osmanske drave na sjeveru i na zapadu re-zultiralo je novim pomicanjem i naseljavanjem vlaha u nove oblasti. Veu drugoj polovini 15. stoljea brojne skupine vlaha, iz prenaseljenih kraje-va Hercegovine i Crne Gore, pole su prema sjeveru i naselile prorjeenapodruja u cijeloj sjeveroistonoj Bosni. U dolini rijeke Bosne u tolikoj mjeri

..:.,.)\S 4~;){;\~.1);.1\ ~.1l)' ~J;. J).) }:.J: ~\-;')\;\ ~)\~ "~(2~l;.. J\} .::....~\).1~t;){;\ .::....~~.:f ;.)J""b- 0)\ - J~: .....~)-:,.1 r....) 0)\

-lo:"" Y. \}x:

~.1\ ~ .l~~.)-';.~--'~y.:;.J~)} )'. .J ~)}; )'. o~ ~.).J\ )~)if>J).).J~..s}.J:l;.J .-'; J\ ":.).J\ (.>11\ .1 })r.. .J ~j\ J.~").J\ S .L~ .)Y:: .J .} J'. .J 4_~;\ J\~~ y. }).J;-~.J ~j\ ).J~ .s..~-~.).1;'~~ ~ )'. 0.1\ (.>U\ .1 ~j\ J.-:J\ is..~ .).,;.-:

~.)}:y, J });:'.J 0-4.JS--..)';.J\ 0.J)-" .us::::.:.) (S;.JS--V'~I\ (~;. o~ )'. .J'4 ~'J.1\.1.r\ (4){! oj....4..~=--)t.....)4::: ~;.,s:::~\)'.~.1\ ~.J\;if> '::"";.1J'.1.JJ.1\ j .....sr-i>

.)r.-- L\ })).) rL .J jL .~,..GL~)\~ J.'.L...o;::"" ..:,..t;.JJ.1\b\ r~ .:....~-'!lA:L });-:..J ~~}-) ~~.JA ~\).J\ ;~ .J!o;::,., ..:.n ..1:1.1\ jA;:'J

MAG

Vlasi nahije tvrave MaglajTo su vlasi koji su doli svana, naselili se i daju pristojbu po vlakom

obiaju, a prihod od njih je (upisan) na sandak-bega. oni se ubrajajuu skupinu vlaha kraljeve zemlje i has su mirlive Bosne.

Njihovje zakon ovo:oni daju od svake kue godinje 1 filuriju, lovcu s jagnjetom ili kao

vrijednost toga 12 aki, i 1 ovna ili kao njegovu vrijednost 15 aki. Na 50kua oni daju 2 ovna ili kao njihovu vrijednost 60 aki i na 50 kua 1 ergu(ator) ili kao njenu vrijednost 100 aki. Ovo to je spomenuto oni dajusvake godine na dan kojije po imenu poznat kao dan Hizr-Tl jasa". Poredsvega ovoga, kad bude pohod, iz svakih 10 kua izlazi 1 konjanik i podorujem sudjeluje u pohodu na konju. Poto ta sluba bude izvrena, onisu oproteni i osloboeni ostalih nameta. Ali neoenjeni izmeu njih nedaju nita. Poto se oene, daju svoje pristojbe po onome to je spomenu-to. Ranije je gospodin Vildan tako upisao. Ali je zakon to da se daje podimu (tiitim). Tako je ubiljeeno u (ovaj) defter.

Ugovor od 20.8.1503.Prvi diplomatski dokumenat kojim se Maglaj prizna