Upload
others
View
4
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Univerzitet u Novom SaduPrirodnomatematički fakultet
Departman za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredineUd ž j đ j š i ži di N i S d“Udruženje za unapređenje zaštite životne sredine „Novi Sad“
Aerobni tretman muljeva
MSc Nataša Slijepčević
Novi Sad 25. septembar, 2014.
Aerobna digestijag j
• Upotrebljava se za tretiranje: • Dodatne prednosti aerobne digestije
• otpadnog aktivnog mulja,
• smešu otpadnog aktivnog mulja ilimulja iz kapajućih filtera sai i lj
su sledeće:
• postizanje redukcije organskihmaterija sa manjim vremenomzadržavanja;primarnim muljem,
• primarnog mulja,
• otpadnog mulja iz postrojenja zaaeraciju ili
zadržavanja;
• lakše održavanje opreme;
• ne produkuje se eksplozivni gasdigestoraaeraciju ili
• mulja iz membranskih bioreaktora.
digestora.
Opis procesa aerobne digestijep p g j
• Aerobna digestija je slična procesu aktivnog mulja. Opis procesa kroz jednačine:
• Degradacija biomase aerobnom digestijom:
• C5H7O2N + 5O2 4CO2 + H2O + NH4HCO3Nitrifikacija oslobođenog amonijačnog azota:
• NH4+ + 2O2 NO3
‐ + 2H+ + H2O
• Kompletna nitrifikacija:
• C5H7O2N + 7O2 5CO2 + 3H2O + HNO3
• Parcijalna nitrifikacija:
• 2C5H7O2N + 12O2 10CO2 + 5H2O + NH4+ + NO3
‐
Denitrifikacija primenom nitratnog azota kao akceptora elektrona:
• C5H7O2N + 4NO3‐ + H2O NH4
+ + 5HCO3‐ + 2N2
Kompletna nitrifikacija i denitrifikacija:
• C5H7O2N + 5,75O2 5CO2 + 0,5N2 + 3,5H2O
eerob
ne Mezofilnakonvencionalna digestija
ocesaa
estije Digestija kiseonikom
visoke čistoće
cije
pro
dige
Termofilna digestija
Varijac
Kriofilna aerobna digestija
Konveniconalna (mezofilna) aerobna digestija( ) g j
Primer aerobnih digestora (a) šaržni tip sa dodatkom vazduha, (b) kontinualni tip sa mehaničkim površinskim aeratorom( ) p p
Aerobna digestija kiseonikom visoke čistoćeg j
Ki ik i k či t ć k i ti t d h• Kiseonik visoke čistoće se u ovom procesu koristi umesto vazduha.
• Primenjiva je u hladnim klimatskim uslovima zbog svoje relativne neosetljivosti napromenu temperature ambijentalnog vazduha.
• Proces se izvodi i u otvorenim i u zatvorenim reaktorima• Proces se izvodi i u otvorenim i u zatvorenim reaktorima.
• Visoki troškovi rada, zbog potrebe za proizvodnjom velike količine kiseonika.
Autotermalna termofilna aerobna digestijag j
Autotremalna termofilna aerobna digestija (a) šematski prikaz(a) šematski prikaz sistema,(b) šematski prikaz reaktora
Prednosti i nedostaci procesa sa ATAD reaktorima
Kriofilna aerobna digestijag j
A b di ij k j d ij i ki• Aerobna digestija koja se odvija na niskim temperaturama(manjim od 20ºC)
• Ovaj način aerobne digestija nije dovoljno istražen.
• Za ovaj tip digestije potrebno je duže vreme zadržavanjamulja u digestoru, kako bi se postigao prihvatljiv nivoredukcije suspendovanih materija.
AerobnoVišefazna aeracija
Aerobno‐anoksičan
rad
Prethodno šći j
Kontrola
Tehnike za unapređenje aerobne digestije
ugušćivanje temperature
digestije
Ugušćivanje muljag j j
• Kategorije prethodnog ugušćivanja:
• Kategorija A – Diskontinualan rad i dekantovanje mulja aerobnog digestora.
• Kategorija B – Kontinualni proces punjenja koristeći sedimentaciju nakon digestije
• Kategorija C–upotreba gravitacionog ugušćivača povezanog sa aerobnimdigestorom
• Kategorija D–upotreba membrana za ugušćivanje zajedno sa aerobnom digestijom.
• Kategorija E – upotreba bilo kojeg mehaničkog ugušćivača pre aerobne digestije
Višefazna aeracijaj
• Verovatno najpraktičnija alternativa jednostepenog reaktora sa potpunim meša‐njem je fazna operacija.
• Prednosti dvostepenog sistema reaktora u nizu ili u izolaciji uključuju sledeće:
• (1) poboljšanje uklanjanja patogena;
• (2) poboljšanje SOUR‐a;
• (3) smanjenje troškova opreme za aeraciju;
• (4) smanjenje troškova zapremine rezervoara;( ) j j p
• (5) smanjenje protoka vazduha, kao rezultat zahteva procesa u prvom digestoru i
• (6) smanjenje protoka vazduha, kao rezultat zahteva procesa mešanja u drugomdigestoru.
Aerobnoanoksičan proces i Kontrola temperatureKontrola temperature
• Aerobno‐anoksičan rad• Kontrola temperature:• Redukuje SRT i veličinu postrojenja.
omogućava uspešnu
• nitrifikaciju/denitrifikaciju
• kontrolu pH vrednosti,
Redukuje SRT i veličinu postrojenja.• Smanjuje kapitalne troškove potrebne za
opremu za aeraciju i rezervoare.• Omogućava pouzdan proces tokom cele
di• regeneraciju alkaliteta i
• uštedu energije.
godine
Projektovanje i izbor opremevrste reaktoraj j p
• Aerobni digestori su ili otvoreni ili zatvoreni tankovi.
• Poklopci smanjuju zamrzavanje, gubitak toplote i površinsko isparavanje.
• Uobičajena konstrukcija tankova je: visina zida tanka od 7,3 m i nivo vode od 6,7m.
• Izgrađeni su od armiranog betona i čelika.
• Najmanje dva tanka treba da budu instalirana da obezbede fleksibilnost procesa ifleksibilnost opreme, ukoliko bilo koji tank bude imao potrebu za popravkom.
• Primer jednog poprečnog i uzdužnog preseka reaktora je prikazan na slici
Kontrola procesap
• Primarni indikatori: • Sekundarni pokazatelji:
• Temperatura
• pH
p j
• Amonijak
• Nitrati
• Rastvoreni kiseonik
• Neprijatni mirisi
• Nitriti
• Fosfor
• Karakteristike taloživosti mulja
• Alkalitet
• Starost mulja
• SOUR• SOUR
Preporučene vrednosti primarnih i sekundarnih parametara monitoringa (Stege i Bailey, 2003)g ( g y, )
Parametar monitoringa FrekvencijaOperativni opseg
Minimum Nominalni Maksimum
Temperatura ºC Dnevno 15 20 37
pH Dnevno 6 0 7 0 7 6pH Dnevno 6,0 7,0 7,6
Rastvoreni kiseonik mg/l Dnevno 0,1 0,4‐0,8 2,0
Alkalitet mg/l kao CaCO3 Nedeljno 100 >500 ‐
Amonijačni azot mg/l Nedeljno ‐ <20 40j g/ j
Nitrati mg/l Nedeljno ‐ <20 ‐
Nitriti mg/l Po potrebi ‐ <10 ‐
SOUR, mg O2/h/g ukupnih čvrstih Po potrebi <1 5materija
Po potrebi ‐ <1,5 ‐
Fosfati mg/l Po potrebi <5
Otklanjanje problema kod opreme i u procesu
• Rutinski operativni nadzor uključuje:
• analitičko testiranje i
• periodične provere električne i mehaničke opreme.
• Ponekad greška u opremi može prouzrokovati zastoj u procesu, usled na primeruslova u kojem proces funkcioniše, a ti uslovi mogu izazvati kvar opreme.
HVALA NA PAŽNJI!