Marina MALINOVEC PUČEKMarina MALINOVEC PUČEK

INSTALACIJE ZGRADAINSTALACIJE ZGRADA

1. INSTALACIJA VODOVODA (sanitarna voda + požarna voda)

2. INSTALACIJA KANALIZACIJE (sanitarna voda + oborinska voda)

3. TERMOTEHNIČKE INSTALACIJE

(klimatizacija, grijanje, hlađenje)

4. ELEKTRIČNE INSTALACIJE

SALON NAMJEŠTAJASALON NAMJEŠTAJA

DIMENZIONIRANJE PRIKLJUČNIH VODOVA VODOVODA I KANALIZACIJE

1A) DIMENZIONIRANJE SANITARNOG VODA

1. INSTALACIJA VODOVODA1. INSTALACIJA VODOVODA

1 JO = 0.25 l/s

Određivanje količine vode / dimenzije voda → prema broju jedinica opterećenja JO

(Njemačka DIN 1988-W308)

1 JO = 0.47 l/s (SAD)

1 JO = 0.20 l/s (Rusija)

Veza između protočne količine vode [l/s] i JO : 0.25q JO= [l/s = dm3/s]

2

4dq v π

= ⋅ 4 qdv π⋅

=⋅

promjer voda

Tablica 1. Preporučene brzine vode u vodovodnim cijevima za razne vrste vodova

VRSTA VODAVRSTA VODA Brzina vode Brzina vode vv, [m/s], [m/s]

Kućni priključciKućni priključci 1.0 1.0 -- 2.52.5

Razvodni vodoviRazvodni vodovi 1.0 1.0 -- 2.02.0

VertikaleVertikale 1.0 1.0 -- 2.02.0

Grane i ogranciGrane i ogranci 1.0 1.0 -- 2.52.5

Vertikale i grane u bolnicama, hotelimaVertikale i grane u bolnicama, hotelima 0.5 0.5 -- 0.70.7

Topla voda Topla voda –– cirkulacijski vodovicirkulacijski vodovi 0.2 0.2 -- 0.40.4

Primjer 1: Dimenzioniranje priključnog voda vodovoda obiteljske kuće

SANITARNI SANITARNI PREDMETPREDMET

Broj san. Broj san. predmetapredmeta

JOJO ∑∑JOJO

KadaKada 11 22 22Tuš kadaTuš kada 11 11 11UmivaonikUmivaonik 22 11 22WCWC 22 0.250.25 0.50.5SudoperSudoper 22 11 22Perilica za suPerilica za suđđee 22 11 22Perilica za rubljePerilica za rublje 22 11 22

HV ∑JOHV = 11.5

TV ∑JOTV = 7

330.25 0.25 11 0.85 0.85 10uk HV

l mq JOs s

−= ∑ = ≅ = ⋅

34 4 0.85 10 0.0232 23.22

ukqd m mmv π π

−⋅ ⋅ ⋅= = = =

⋅ ⋅

Potrebni promjer priključnog voda vodovoda:

Odabrani promjer priključnog voda vodovoda:

DN25 (∅30x2.6, du=24.8 mm)

Vanjski promjer cijevi: dv=30 mmUnutarnji promjer cijevi: du=24.8 mm

Debljina stijenke cijevi: s =2.6 mm

I način : RAČUNANJE

II način : Pomoću Tablice 17.7 − brže i jednostavnije

0.25q JO=

∑JOHV = 11.5

Odabrana cijev:

DN25

Brzina strujanjavode u cijevi:

v = 1.45 m/s

ht – pada tlaka [dbar/m], v − brzina strujanja vode u cijevi [m/s]

v = 1 − 2 m/s

1B) DIMENZIONIRANJE POŽARNOG VODA

HIDRANTSKA MREŽA → vanjska hidrantska mreža

(nije potrebna za salon namještaja − postoje ulični hidranti)→ unutarnja hidrantska mreža (OBAVEZNO)

Dimenzija unutarnje hidrantske mreže = f (visina zgrade)

Visina objektaVisina objekta[m][m]

Najmanji protokNajmanji protok[l/s][l/s]

JOJO DNDN vv[m/s][m/s]

hhtt

[[dbardbar/m]/m]

“Pravilnik o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara“

do 22 5 400 DN65 1.3 0.08023 do 4023 do 40 7.57.5 900900 DN80DN80 1.51.5 0.0700.07041 do 7541 do 75 1010 16001600 DN100DN100 1.11.1 0.0310.031

više od 75više od 75 12.512.5 25002500 DN100DN100 1.41.4 0.0490.049

Za objekte visine do 22 m – istovremeni rad 2 hidranta po 2.5 l/s → ukupno 5 l/s

Odabrani promjer požarnog voda: DN65 v = 1.3 m/s

DIMENZIONIRANJE PRIKLJUČNOG VODA KANALIZACIJE

2. INSTALACIJA KANALIZACIJE2. INSTALACIJA KANALIZACIJE

Kanalizacija van zgrade ⇒ DN ne smije biti manji od DN150

Sustavi kanalizacije:

1. mješoviti kanalizacijski sustav

2. razdjelni kanalizacijski sustav

Određivanje ukupne količine otpadne vode:

A) SANITARNA (FEKALNA) OTPADNA VODA

0

100FN P qQ ⋅ ⋅

=

N – broj sanitarnih predmeta iste vrste, [-]

P – postotak istovremenog izljeva iz sanitarnih predmeta iste vrste, [%]

qo – količina izljeva iz pojedinih sanitarnih predmeta, [l/s]

[l/s]

B) OBORINSKA OTPADNA VODA

10000OBA IQ ψ⋅ ⋅

= [l/s]

A – tlocrtna površina krova ili površina prostora s kojeg se vrši odvodnja, [m2]

I – intezitet oborina, [l/(s ha)]→Zagreb I = 143 l/(s ha) (1 ha = 10000 m2)

ψ – koeficijent otjecanja, [-]

ψ = 1.0 ⇒ kosi krov

ψ = 0.8-0.9 ⇒ ravni krov

ψ = 0.6 ⇒ teren oko zgrade

Mješoviti sustav kanalizacije − UKUPNA KOLIČINA OTPADNE VODE:

13uk OB FQ Q Q= + ⋅ ako je uk FQ Q>

uk FQ Q= ako je uk FQ Q<TABLICA KÜTER-a

DN xxx

3A) GRIJANJE → TOPLINSKA STANICA (“proizvodi TOPLU vodu”)

3B) HLAĐENJE → RASHLADNI AGREGAT (“proizvodi HLADNU vodu”)

3C) KLIMATIZACIJA → KLIMA-KOMORA

3. TERMOTEHNIČKE INSTALACIJE3. TERMOTEHNIČKE INSTALACIJE

TOPLINSKA STANICA → unutar objekta

→ prostorija 20−25 m2 s dvostrukim vanjskim vratima

→ za zagrijavanje vode u sustavu grijanja

(radijatori, konvektori, podno grijanje,

predgrijač/grijač u klima-komori)

→ za zagrijavanje PTV (potrošne tople vode)

RASHLADNI AGREGAT → izvan objekta (na krovu ili u okolici objekta)

KLIMA-KOMORA → unutar ili izvan objekta (najčešće na krovu objekta)

PLOČASTI IZMJENJIVAČ(voda-voda)

IZ TOPLANE

U TOPLANU

INSTALACIJA GRIJANJA

3A) GRIJANJE → TOPLINSKA STANICA

Toplinska kompakt stanice

TOPLANA

INSTALACIJA GRIJANJA

PLOČASTI IZMJENJIVAČ

PUMPE

Shema toplinske kompakt stanice

PLOČASTI IZMJENJIVAČ

Shematski prikaz rada pločastog izmjenjivača

PLOČASTI IZMJENJIVAČ

A ↑↑ velika površina za izmjenu topline

Slika jedne ploče pločastog izmjenjivača

Za istu količinu izmijenjene topline Qveličina pločastog izmjenjivača je manja u odnosu na konvencionalne Shell&Tubeizmjenjivače !!! Strujanje fluida preko jedne ploče

pločastog izmjenjivača

CIJEVNI IZMJENJIVAČ – Shell&Tube heat exchanger

OGRJEVNA TIJELA − elementi sustava centralnih grijanja, kojima je zadaća neposredan prijenos topline s grijaćeg tijela na zrak u prostoriji

A) KONVEKTORI (nalazi se uvijek iza MASKE)B) RADIJATORI (člankasti, pločasti, cijevni-kupaonski)

A) Konvektor B) Člankasti radijator od ljevanog željeza

A) KONVEKTORI

→ ogrjevna tijela izrađena od ravnih orebrenih cijevi

→ ugrađuju se uvijek iza maske

→ uz zid ispod prozora, u zidna udubljenja, u podne kanale (podni konvektori),

→ ispod velikih staklenih površina gdje zagrijavaju infiltrirajući zrak čime smanjuju toplinske gubitke prostorije i sprječavaju kondenzaciju na staklenim površinama stvaranjem zavjese toplog zraka

→ ispod klupe za sjedenje i sl.

Ugradnja konvektora s maskom i istrujnim otvorima sa strane i odozgo

h1 − izlaz toplog zrakah2 − djelotvorna visina konvektorah3 − ulaz zraka u konvektor

Što je maska viša odnosno što je h2 veći, to je učinak veći !!!

Konvektori uz zid ispod prozora s bočnim istrujnim otvorom

Podni konvektori ispod velikih staklenih površina

Podni konvektori ispod velikih staklenih površina

OSNOVNI DIJELOVI

1. Izmjenjivač (voda - zrak)

2. Rešetka

3. kućište

Duljine kućišta na raspolaganju:

→ 800-5000 mm

B) RADIJATORI (člankasti, pločasti, cijevni-kupaonski)

ČLANKASTI RADIJATORI

PLOČASTI RADIJATORI

Pločasti radijatori − presjek kroz pločasti radijator

CIJEVNI RADIJATORI

3B) HLAĐENJE → RASHLADNI AGREGAT

Prikaz rashladnog kruga u T-s dijagramu

1−2 KOMPRESOR, 2 −3 KONDENZATOR

3 −4 PRIGUŠNI ORGAN, 4 −1 ISPARIVAČ (HLADNJAK)

Rashladni agregati (rashladnici i hladnjaci vode, eng. chillers) služe kao izvor rashladnog učina pri neizravnom hlađenju, tj. za hlađenje vode, koja se razvodi cjevovodima do izmjenjivača topline u ventilokonvektorima, klima-komorama i sl.

U rashladnom krugu prostrujava RADNA TVAR (R134a, R404a, R407c, R410a)

ISPARIVAČ→ radna tvar isparava na temperaturi isparavanja, primajući na sebe toplinu vode

KOMPRESOR → usisava isparenu radnu tvar i komprimira je na tlak kondenzacije

KONDENZATOR → pregrijana para iz kompresora se hladi, predajući toplinu okolini

Sva para se kondenzira odnosno ukapljuje

PRIGUŠNI ORGAN → snizuje tlak nastalog kondenzata na tlak isparavanja

KONDENZATOR(hlađen zrakom iz okoline)

HERMETIČKIKOMPRESOR

ISPARIVAČ

Isparivač se nalazi unutar hladnjaka i on je taj koji hladi prostor, a time i proizvode u njemu.

Kondenzator se nalazi na poleđini hladnjaka

RASHLADNI KOMPRESORI

→ HERMETIČKI KOMPRESORI (stapni, rotacijski, vijčani)

→ POLUHERMETIČKI KOMPRESORI (stapni, vijčani)

→ OTVORENI KOMPRESORI (stapni, vijčani)

HERMETIČKI KOMPRESORI − kompresor i elektromotor su zatvoreni u

nepropusnu zavarenu posudu od čeličnog lima

OTVORENI KOMPRESOR − elektromotor se nalazi izvan kućišta kompresora

STAPNI POLUHERMETIČKI KOMPRESORI

koljenasto vratilo

stapovi

elektromotor

ULAZ radne tvari

IZLAZradne tvari

RASHLADNI AGREGAT ZRAKOM HLAĐEN → vanjska ugradnja

Odabir agregata na osnovu izračunatog rashladnog učina - proračun

3C) KLIMATIZACIJA → KLIMA−KOMORA

KLIMA-KOMORA

→ dio sustava ventilacije i klimatizacije u kojem se priprema zrak

→ sklop uređaja namijenjen za stvaranje i održavanje zadanih parametaromkakvoće zraka u prostorijama→ upotrebljavamo ih za grijanje, hlađenje, filtraciju, dovlaživanje, odvlaživanje, rekuperaciju, regeneraciju i ventilaciju

Kvalitetna izvedba klima komore sadrži sustav povrata topline. Toplina koju sadržava otpadni zrak pritom služi za predgrijavanje (ili hlađenje) vanjskog svježeg zraka. Za povrat te topline postoje dvije osnovne mogućnosti: pomoću rekuperatora (senzibilna toplina) i pomoću regeneratora (senzibilna i latentna toplina).

Presjek kroz klima-komoru

TOPLINSKA STANICA

RASHLADNIAGREGAT⊕ GRIJAČ

− HLADNJAK

u prostoriju

ZRAK iz prostorije

VENTILOKONVEKTOR (eng. fan coil, njem. der Gebläsekonvektor)

→ dio sustava klimatizacije koji omogućava grijanje, hlađenje i filtriranje zraka

Ventilokonvektor se sastoji od slijedećih elemenata ugrađenih u jedno kućište:

1. filtra za zrak

2. ventilatora s reguliranim brojem okretaja elektromotora

3. izmjenjivača topline s mogućnošću spajanja na hladnu i toplu vodu

4. usisne i istrujne rešetke

Primjena ventilokonvektora: u hotelima, apartmanima i uredskim prostorima.

IZMJENJIVAČ TOPLINE :→ cijevni s lamelama i unutar njega struji voda kao prijenosnik energije→ slučaj GRIJANJA – TOPLINSKA STANICA (osigurava TOPLU vodu)→ slučaj HLAĐENJA − RASHLADNI AGREGAT (osigurava HLADNU VODU)

HLAĐENJE- polazne/povratne temperature vode 10/14.5°C ili 12/16.5°C

GRIJANJE- polazne/povratne temperature vode 45/40°C, 50/40°C ili 55/45°C

VENTILATOR:

→ ostvaruje prisilno strujanje zraka iz prostorije preko izmjenjivačkih ploha, čime se zrak hladi ili grije, ovisno o tome struji li kroz izmjenjivač topla ili hladna voda

NAPOMENA: ventilokonvektori pružaju mogućnost grijanja i hlađenja, ali ne i komformnu klimatizaciju.

Sustav cjevovoda kod ventilokonvektora može biti:

→ DVOCIJEVNI (jedan izmjenjivač, za sezonski rad)

→ ČETVEROCIJEVNI (dva izmjenjivača-za toplu i hladnu vodu,

pružaju potpunu ugodnost, skuplji)

Izmjenjivači topline dvocijevnog i četverocijevnog ventilokonvektorskog sustava

Dvocijevna i četverocijevna izvedba ventilokonvektora

Ventilokonvektori se mogu postavljati:

• na pod (parapetna ili podna izvedba)

• na zid

• vješanjem o strop slobodno u prostoru

• unutar spuštenog stropa (stropna, podstropna ili kazetna izvedba)

Podna i kazetna izvedba ventilokonvektora