Agencija za vodno područje rijeke Save - Dilista Hrkašobalu rijeke Bosne na ovom lokalitetu što je početkom 2016. godine uspješno realizovano. U ljeto 2016. godine, pokrenut je

Dilista Hrkaš

Uvodnik

3VODA I MI BROJ 97

edavno na jednoj društvenoj mrežipročitah kako je radio Glas Amerike(VOA-Voice of America) u jednoj odsvojih priča posvećenoj Bosni i Herce-

govini istakao problem velikog zagađenja voda izaključio da bi zbog toga Bosna i Hercegovina ubližoj budućnosti mogla postati zemlja saizraženim nedostatkom čiste i kvalitetne vode prijesvega neophodne za vodosanbdijevanjestanovništva. Nije ta priča Glasa Amerike ni pot-puno tačna ni netačna. Da problem nekon-trolisanog zagađenja voda u Bosni i Hercegovinipostoji – istina je, kao što je i istina da smo togasvjesni kako kao građani, tako i u vladinom inevladinom sektoru i da shodno tome već uvelikoradimo na rješavanju tog problema.

Naravno, razvijenim zemljama je lako sadagovoriti o tome kako oni svoje komunalne, indus-trijske, poljoprivredne i sve druge otpadne vodeprečišćavaju i prečišćene vraćaju u rijeke i drugepovršinske vode (prirodu), ali su i one prvobitnogotovo uništile svoje velike rijeke (Temza, Rajna,Dunav, Sena i dr.) velikim i naglim privrednimrazvojem, da bi potom finansijski toliko ojačale dasu obezbijedile značajne finansije za tretman svihvrsta otpadnih voda.

O tome je puno riječi bilo na prošlogodišnjemobilježavanju Svjetskog dana voda i u prošlombroju časopisa je toj temi posvećeno mnogo pros-tora. Ono što intrigira u priči Glasa Amerike je tošto nam se spočitava slaba briga o zagađivanju

voda a da se pritom ne spominju i ne uvažavajuobjektivne okolnosti institucionalno-pravnog i poli-tičkog okvira, ekonomsko-finansijskog i širegdruštvenog konteksta upravljanja/gospodarenjavodama u Bosni i Hercegovini. Pa ipak, i poredsvih problema i teškoća, u Federaciji BiH je rekon-struisano, izgrađeno i stavljeno u pogon 13 ure-đaja za tretman komunalnih otpadnih voda, dakle13 gradova tretira, tj. prečišćava svoje komunalneotpadne vode koje su zahvaćene kanalizacionimsistemima. Među njima je i glavni grad Sarajevokao najveća urbana cjelina u Bosni i Hercegovini.U planu je da se slične mere zaštite voda u skorijevrijeme pokrenu u još dvadesetak općina u Fed-eraciji BiH, čime bi praktično polovina urbanihzona Federacije BiH do 2025. godine bila„pokrivena“ uređajima za tretman komunalnih ot-padnih voda. Kada tome dodamo još i neka in-dustrijska postrojenja koja preduzimaju određenemjere tretmana svojih otpadnih voda prije ispuš-tanja u vodotokove (“Natron-Hayat“, cementaraKakanj, TE Kakanj i dr.), onda s pravom očeku-jemo da kada neko želi govoriti o upravljanju vo-dama u Bosni i Hercegovini (bez obzira o kojemse segmentu upravljanja radi!), treba prethodnoprikupiti malo više relevantnih i lako dostupnih po-dataka i informacija prije svega od onih koji su di-rektno zaduženi i odgovorni za brigu o vodama.Ishitreni zaključci tipa: “BiH će uskoro ostati bezčiste vode za vodosnabdijevanje stanovništva...“nisu ni od pomoći ni od koristi nikome, a najmanjestanovništvu u Bosni i Hercegovini.

N

POŠTOVANI ČITAOCI/ČITATELJI

Autori su u cijelosti odgovorni za sadržaj i kvalitet članaka.

01 uvodnik:Layout 1 1/31/2018 10:42 AM Page 1

Rosa Školjić, dipl.inž.građ. Nermina Hodžić, dipl.inž.građ.

Aktuelnosti

4VODA I MI BROJ 97

rema Planu i Finansijskom planu kojise donosi i usvaja svake godine, Agen-cija poduzima aktivnosti i radove napovršinskim vodama I kategorije usvrhu zaštite od poplava. Obzirom da

je Zeničko-dobojski kanton pretrpio značajne šteteu poplavama 2014. godine, Agencija u skladu saAkcionim planom za zaštitu od poplava i upravl-janje vodama poduzima niz aktivnosti na sanacijišteta nastalih tokom poplava, izradi tehničke doku-mentacije i izgradnji novih objekata za zaštitu odpoplava u općinama ovog kantona koje suizloženi visokom riziku od poplava. U nastavku sli-jedi opis aktivnosti i radova koje je Agencija po-duzela u proteklom periodu u sljedećim općinamaZeničko-dobojskog kantona.

RIJEKA BOSNA

Grad Zenica

1. Regulacija rijeke Bosne u Zenici – dionicaBilmišće – Lukovo polje

Ova Agencija od 2013. godine, uz podrškuGrada Zenica i pomoć UNDP-a radi na realizacijiprojekta «Regulacija rijeke Bosne u Zenici od dr-venog mosta na Bilmišću do željezničkog mosta uLukovom polju» u ukupnoj dužini od 3.900m. Zbogneuređenosti i nedovoljnog kapaciteta korita napredmetnom potezu dolazilo je do izlijevanja ve-likih voda, urušavanja obala, odnošenja istih, teugrožavanja okolnih stambenih i privrednih ob-jekata.

Veliki problem na ovoj dionici predstavljaju inelegalna odlagališta materijala i smeća na obalerijeke, što dovodi do sužavanja korita i povećanjarizika i šteta od poplava.

U cilju rješavanja ovog problema, Agencija jefinansirala izradu Glavnog projekta regulacije

Bosne na predmetnoj dionici. Projektom je pred-viđena zaštita od «stogodišnjih» velikih voda.

Nakon izrade projektne dokumentacije, usaradnji sa predstavnicima Grada, kao prioritetnaza realizaciju, definisana je dionica od «drvenog»mosta na Bilmišću do kolskog mosta u Lukovompolju u ukupnoj dužini 1.800m.

Realizacija ovog projekta odvija se fazno od2013. godine. Do kraja 2015. dodine završeno jeuređenje 1.450m desne obale i 950m lijeve obale.Ukupna vrijednost radova je 1.800.000,00 KM, odčega je Agencija finansirala 1.000.000,00 KM aiznos od 800.000,00 KM finansiran je od straneUNDP-a BiH.

U toku 2016. godine realizovani su preostaliradovi na desnoj obali u ukupnoj dužini 250m, a utoku su radovi na lijevoj obali (lokalitet Bojin Vir) udužini 250m. Za realizaciju ovih radova Agencijaje obezbijedila 500.000,00 KM a UNDP100.000,00 KM.

Za završetak uređenja rijeke Bosne na dioniciBilmišće – most u Lukovom polju, preostaje da seuradi još 200m regulacije lijeve obale te sanirapostojeća obaloutvrda u dužini od 400m.

U cilju obezbjeđenja proticajnog profila, pre-duzimanja preventivnih mjera zaštite od poplava isprečavanja erozionih procesa na obalama rijekeBosne u naselju Vranduk-lokalitet Lipice, Agencijaje 2015. godine pokrenula postupak za eksploat-aciju šljunkovitog materijala kao i uklanjanje osta-log riječnog nanosa i samoniklog rastinja uz desnuobalu rijeke Bosne na ovom lokalitetu što jepočetkom 2016. godine uspješno realizovano. Uljeto 2016. godine, pokrenut je postupak za ek-sploataciju šljunkovitog materijala i uklanjanjenanosa iz korita rijeke Bosne za nova tri lokalitetana području grada Zenice (ušće Babine rijeke,Blatuša i Kamberovića polje-između mosta kodLamele i Bilinopoljskog mosta).

P

REALIZACIJA PROJEKATA U ZENIČKO-DOBOJSKOMKANTONU

02 ze do:Layout 1 1/31/2018 10:42 AM Page 1

5VODA I MI BROJ 97

Slika 1 i 2 – Zenica, desna obala rijeke Bosne, prije i nakon radova

Slika 3 i 4 – Zenica, desna obala rijeke Bosne, prije i nakon radova

Slika 5 – Zenica, desna obala rijeke Bosne, nakon radova


6VODA I MI BROJ 97

2. Izgradnja zaštitnog zida na desnoj obali rijekeBosne nizvodno od ušća Babine rijeke

U toku 2015. godine Agencija je finansirala iz-gradnju zaštitnog kamenog zida duž desne obaleuređenog korita rijeke Bosne, nizvodno od ušćaBabine rijeke u dužini od 340m. Ukupna vrijednostradova 35.000,00 KM.

3. Izrada glavnog projekta: «Uređenje desneobale rijeke Bosne od pješačkog mosta na Kam-berovića polju do Energopetrolove pumpe, dužinecca 500m»

Jedan od prioriteta u Gradu Zenica je zaštita odpoplavnih voda rijeke Bosne – uređenje desneobale rijeke Bosne na dionici od pješačkog mostana Kamberovića polju do benziske pumpe Ener-gopetrol. Nizvodno i uzvodno od ove dionice rijekeBosne je regulisana. U periodu velikih voda, na di-

jelu neregulisanog korita rijeka Bosna se izliva nasportske terene na Kamberovića polju, prolazi krozpodvožnjak ispod magistralnog puta M17 (Sara-jevo-Zenica) i plavi naselje Kamberovića Čikma.

U toku je izrada projektne dokumentacije zauređenje korita rijeke Bosne i zaštitu od «sto-godišnjih» velikih voda predmetne lokacije. Ugov-orena vrijednost projekta je oko 6.500,00 KM.

4. Uređenje korita rijeke Bosne u naselju Ne-mila

Usljed nedovoljnog kapaciteta korita rijekeBosne, izraženih niskih obala, obraslosti korita kojapovećava otpor tečenju, nanosa u koritu i okostubova saobraćajnog mosta, na lokalitetu naseljaNemila pri nailasku velikih voda dolazi do plavljenjaokolnog zemljišta, stambenih, javnih, privrednih ob-jekata i infrastrukture. Agencija je u saradnji saopćinom Zenica 2013. godine obezbijedila izraduGlavnog projekta: Uređenje korita rijeke Bosne unaselju Nemila, općina Zenica (dionica: nizvodnood saobraćajnog mosta u dužini cca 1000m),urađen od strane «ES-HYDROTECHNICS» d.o.o.Sarajevo. U toku 2016. godine pristupilo seizvođenju radova na uređenju korita rijeke Bosne(produbljivanje korita nizvodno od praga u dužiniL=240m na dionici od profila P12 do profila P16)čime su se dobili povoljniji hidraulički uslovi za oti-canje na predmetnoj i uzvodnoj dionici. Vrijednostrealizovanih radova je oko 37.000,00KM.

5. Čišćenje korita Ciganskog potoka, Starinskerijeke i potoka Baretnjak u naselju Topčić Polje

Tokom poplava koje su zahvatile područjenaselja Topčić Polje u maju i oktobru 2014. godinedošlo je do pokretanja velikih količina materijala

Slika 6 - Zenica, obale rijeke Bosne, nakonradova


Slika 8 - Fotografija Nemila, rijeka Bosnanizvodno od mosta


7VODA I MI BROJ 97

koji je završio u koritu rijeke Bosne i koritima Cigan-skog potoka, Starinske rijeke i potoka Baretnjak nadionici neposredno prije ušća u rijeku Bosnu. Agen-cija je u skladu sa Akcionim planom za zaštitu odpoplava i upravljanje vodama poduzela aktivnostina čišćenju korita i ušća navedenih vodotoka u ri-jeku Bosnu od nanosa u količini od oko 6.500m3.Radovi su izvedeni prema Elaboratu «Čišćenje ko-rita: Ciganskog potoka, Starinske rijeke i potokaBaretnjak» urađenom od strane «HIGRACON»d.o.o. Sarajevo. Deponija za iskopani materijal jeutvrđena sa predstavnicima Grada Zeniceodnosno MZ Topčić Polje. Ukupna vrijednost izve-denih radova na čišćenju je 14.424,50KM.

Općina Žepče

U naselju Begov Han, općina Žepče, u perioduod 2012. do 2014. godine urađeni su radovi na reg-ulaciji desne obale rijeke Bosne (kameni nabačaj)na potezu od ušća Pepelarske rijeke u dužini oko400m a u svrhu zaštite stambenih, privrednih ob-jekata i infrastrukture od plavljenja. Agencija je fi-nansirala izradu projektne dokumentacije a potomi izvođenje radova u dvije faze u vrijednosti od oko160.000,00KM.

Na području ove općine, nakon poplava 2014.godine, Agencija je u skladu sa Akcionim planomza zaštitu od poplava i upravljanje vodama po-duzela sljedeće aktivnosti na sanaciji štetanastalih tokom poplava i izradi tehničke doku-mentacije:

• Izrada Elaborata «Čišćenje korita rijeke Bosneu Žepču» i «Sanacija obaloutvrde u BegovomHanu, općina Žepče» (ukupna vrijednost9.265,00KM)

• Čišćenje korita rijeke Bosne od nanosa naušćima pritoka Željeznica, Papratnica iRakovica u vrijednosti od 70.000,00KM (sred-stva prenešena na račun općine Maglaj)

• Uklanjanje nanosa iz korita rijeke Bosne naušću Pepelarske rijeke u naselju Begov Han uvrijednosti od 25.000,00KM (sredstvaprenešena na račun općine Žepče)

• Sanacija obaloutvrde u naselju Begov Han uvrijednosti od 60.000,00KM

U centru grada, na potezu od ušća rijeke Krajn-jače u rijeku Bosnu do pješačkog mosta, u perioduod 2014. do oktobra 2016. godine izvedeni seradovi na uređenju samog ušća rijeke Krajnjače urijeku Bosnu i uređenju lijeve obale rijeke Bosne udužini oko 200m (kamen u betonu). Radovi suizvedeni u tri faze a prema projektnoj dokumentacijitakođe finansiranoj od strane Agencije. Posljednjafaza je završena polovinom oktobra ove godine.Ukupna vrijednosti izvedenih radova na uređenjuušća rijeke Krajnjače u rijeku Bosnu i uređenju li-jeve obale rijeke Bosne u dužini oko 200m dopješačkog mosta je oko 250.000,00 KM.

Radovi su izvedeni u cilju poboljšanja hidromor-foloških karakteristika korita, zaštite od dalje dev-astacije korita i lijeve obale rijeke Bosne,smanjenja mogućnosti plavljenja stambenih ob-jekata, šetnice i kolektora.


Slika 1 Žepče, lijeva obala rijeke Bosneprije radova


8VODA I MI BROJ 97

Općina Maglaj

U sklopu programa zaštite od poplava i ure-đenja vodotoka, «Agencija za vodno područje ri-jeke Save» Sarajevo u saradnji sa općinom Maglajduži niz godina realizuje projekat uređenja obalarijeke Bosne u Maglaju. Dionica rijeke Bosne kojaje predmet izvođenja radova na području oveopćine u periodu od 2013.-2016. godine obuhvatapotez vodotoka (lijeva obala) na ulazu u grad dogradskog mosta u centru grada i dionica u naseljuKosova te desna obala rijeke Bosne u Staromgradu.

Za uređenje lijeve obale rijeke Bosne, općinaMaglaj je obezbijedila projektnu dokumentaciju dokje za desnu obalu na dionici u Starom gradu,Agencija obezbijedila izradu i reviziju projektnedokumentacije - Glavni projekat Uređenja desne

obale rijeke Bosne u Maglaju, uzvodno od grad-skog mosta 1000m i nizvodno 100m urađen od«TZI-INŽENJERING» d.o.o. Sarajevo, decembar2008. godine

U toku 2013. godine, pristupilo se izvođenjuradova na uređenju desne obale rijeke Bosne nadionici u Starom gradu prema navedenom pro-jektu. Radovi su obuhvatili izgradnju obaloutvrdeod kamena u betonu (u produžetku ranije iz-građene obaloutvrde) od profila P112 do stabiliza-cionog praga SP15 - neposredno prije P116 uukupnoj dužini od 87,65m. Ukupna vrijednost izve-denih radova je 100.388,66 KM.

Istovremeno, započeti su radovi na uređenju li-jeve obale nizvodno od škole finansirani sred-stvima u iznosu od 70.000 KM koja su od straneAgencije prenešena na račun općine Maglaj.Istegodine, za radove na uređenju lijeve obale rijekeBosne u naselju Kosova, Agencija je finansiralaizradu projektne dokumentacije u vrijednosti oko12.000,00KM a radovima se pristupilo neposrednonakon poplava 2014. godine. Ukupna vrijednostizvedenih radova je 79.733,40 KM.

Nakon poplava 2014. godine, Agencija je uskladu sa Akcionim planom za zaštitu od poplava iupravljanje vodama poduzela sljedeće aktivnostina sanaciji šteta nastalih tokom poplava, izraditehničke dokumentacije i izgradnji novih objekataza zaštitu od poplava:

• Izrada Elaborata i izvođenje radova nasanaciji regulisane lijeve obale rijeke Bosne naulasku u grad Maglaj (ukupna vrijednost94.889,40KM)

• Uklanjanje naplavina na više lokaliteta uopćini Maglaj u vrijednosti od 90.000,00KM (sred-stva prenešena na račun općine Maglaj)

• Uređenje lijeve obale rijeke Bosnenizvodno od škole u vrijednosti od 250.000,00KM(sredstva prenešena na račun općine Maglaj)

• Sufinansiranje u obnovi odnosno izgradnjinovog pješačkog mosta preko rijeke Bosne «Na-tronka» u vrijednosti od 74.562,93KM (projekatCESTA «Obnovom infrastrukture do ekonomskograzvoja zajednica u BiH»)

U 2016. godini, Agencija je finansirala izvođenjeradova na uređenju preostalog, neuređenogpoteza lijeve obale rijeke Bosne – dionica od«škole do gradskog mosta» dužine L=535m, u vri-

Slika 2 Žepče, lijeva obala rijeke Bosnenakon radova

Slika 3 – Žepče ušće r. Krajnjače, nakonradova


9VODA I MI BROJ 97

jednosti od 113.370,27KM a nakon što je općina Maglaj obezbijedila izradu nove projektne dokumentacije(Izmjene i dopune Glavnog projekta regulacije lijeve obale rijeke Bosne u Maglaju - dionica urađeno odstrane «INVEST-PROJEKT» d.o.o. Zenica, august 2015. godine). Izmjene projektne dokumentacije suuslijedile u cilju poboljšanja hidrauličkih uslova i povećanja proticajnog profila na ovom kritičnom potezuali i zbog usaglašavanja sa projektnim rješenjem rekonstrukcije ulice Srebreničkih žrtava rata koja se pro-teže lijevom obalom.

Završetkom ove faze radove, kompletna lijeva obala rijeke Bosne, od ulaza u grad do mosta u centrugrada, je regulisana sa kamenom obaloutvrdom, novom pješačko-ribarskom stazom, stepenicama naobaloutvrdi, zaštitnom kameno-be- tonskom ogradom na kruni nasipa.

Svi radovi na uređenju obala izvedeni su u cilju poboljšanja hidromorfoloških karakteristika korita, za-štite od dalje devastacije korita i obala rijeke Bosne, smanjenja mogućnosti plavljenja okolnog zemljišta,stambenih objekata, infrastrukture, sprečavanje erozije zemljišta.

Slika 1 – Maglaj, lijeva obala rijeke Bosneprije radova

Slika 2 – Maglaj, lijeva obala rijeke Bosneu toku radova

Slika 3 – Maglaj, lijeva obala rijeke Bosne u toku radova


10VODA I MI BROJ 97

Općina Kakanj

Na području općine Kakanj u periodu od 2009.godine do 2012. godine Agencija je finansiralaizradu projektne dokumentacije a potom iizvođenje radova na uređenju desne obale rijekeBosne na potezu od Cementarskog mosta od ušćarijeke Zgošće u Bosnu u dužini od oko 440m. Vri-jednost radova izvedenih do 2012. godine je oko492.000, 00KM. Radovi su izvedeni premaGlavnom projektu uređenja desne obale rijekeBosne u Kaknju od km 0+000 do km 0+700 (Ce-mentarski most-ušće rijeke Zgošće) urađenom odstrane Instituta za hidrotehniku Građevinskogfakulteta u Sarajevu, septembar 2009. godine i re-vidovanom od strane «Zavoda za vodoprivredu»d.d. Sarajevo, septembar 2009. godine.

Za nastavak radova na uređenju desne obaledo 2015. godine Agencija je finansirala radove uvrijednosti od oko 290.000,00KM. Dužina kom-pletno uređene dionice desne obale rijeke Bosnetrenutno je oko 550m. Do samog ušća rijekeZgošće, kako je predviđeno projektom, preostaloje da se urade radovi na uređenju u dužini oko150m.

U toku 2016. godine Agencija je finansiralaizradu Glavnog projekta uređenja desne obale ri-jeke Bosne, dionica nizvodno od Cementarskogmosta dužine cca1,2km što bi ujedno predstavljalonastavak radova na uređenju desne obale rijekeBosne.

U 2015. godini, Agencija je finansirala izvođenjeradova na uređenju lijeve obale nizvodno od Mosta

Slika4 – Maglaj, lijeva obala rijeke Bosnenakon radova

Slika 5 – Maglaj, uzvodno od mosta nakonradova

Slika 6– Maglaj, desna obala rijeke Bosneuzvodno od mosta nakon radova

Slika 7– Maglaj, lijeva obala rijeke Bosne,naselje Kosova, nakon radova


11VODA I MI BROJ 97

Mladih prema Cementarskom mostu u dužini oko80m u vrijednosti od oko 110.000,00KM. Za kom-pletnu dionicu između predmetnih mostova Agen-cija je finansirala izradu i reviziju projektnedokumentacije.

Obzirom da se razmatrane dionice nalaze u ur-banom području općine Kakanj, izvedenimradovima su od plavljenja zaštićeni brojni stambeniobjekti i putna komunikacija a stanovnici su dobili ilijepo uređenu šetnicu na desnoj obali.

Na području općine Kakanj, korito rijeke Bosnenajvećim dijelom je neuređeno, obraslo i devasti-rano te se stvaraju naplavine i rječne ade kojepovećavaju otpor tečenju. Odstranjivanje naplavinana lokalitetu uzvodno od mosta Alije Izetbegovićadužine cca 700m u naselju Doboj, općina Kakanjizvedeno je 2013. godine prema Elaboratu«Odstranjivanje naplavina u cilju povećanja ka-paciteta protočnosti korita rijeke Bosne uzvodnood mosta Alije Izetbegovića u Kaknju» urađenomod strane «Zavoda za vodoprivredu» d.d. Sara-

jevo, novembar 2012.godine a u svrhu povećanjakapaciteta protočnosti korita rijeke Bosne. Vrijed-nost izvršenih radova je oko 90.000,00KM.

Nakon poplava 2014. godine, Agencija je na po-dručju općine Kakanj finansirala radove na uklan-janju naplavina na ušću rijeke Zgošće u rijekuBosnu, u Karaustom polju i u naselju Doboj u vri-jednosti oko 74.000,00KM.

U cilju obezbjeđenja proticajnog profila, preduz-imanja preventivnih mjera zaštite od poplava isprečavanja erozionih procesa na obalama rijekeBosne na više lokaliteta u općini Kakanj, Agencijaje 2016. godine pokrenula postupak za eksploat-aciju šljunkovitog materijala kao i uklanjanje osta-log riječnog nanosa i samoniklog rastinja. U tokuje procedura odabira Izvođača radova za eksploat-aciju šljunkovitog materijala i uklanjanje nanosa izkorita rijeke Bosne za četiri lokaliteta: naseljeDoboj, Roščevina, ušće Miočkog potoka i Bil-ješevo, kod naplatnih kućica.

Slika 1,2 i 3– Kakanj, desna obala rijeke Bosne prije, u toku i nakon radova


12VODA I MI BROJ 97

Općina Zavidovići

U periodu od 2010.-2014. godine na područjuopćine Zavidovići u potpunosti su završeni radovina uređenju obala rijeke Bosne na potezu dužineL=256m između dva mosta: kolski i pješački most«Duga» koji, na žalost, nije izdržao velike vode uproljeće 2014. godine. Agencija je 2009. godine fi-nansirala izradu Glavnog projekta uređenja koritarijeke Bosne u Zavidovićima urađenog od strane«IPSA Institut» d.o.o. Sarajevo, a potom i revizijuiste. Radovi su izvedeni u potpunosti prema pro-jektnom rješenju sa izvedenom obaloutvrdom odbetonskih prizmi i šetnicama na obje obale.Ukupna vrijednost izvedenih radova je oko900.000,00 KM pri čemu je Agencija investirala700.000,00 KM a općina Zavidovići oko200.000,00 KM.

Slika 4 i 5– Kakanj, desna obala rijeke Bosne nakon radova

Slika 6 i 7 – Kakanj, lijeva obala rijeke Bosne-prije i nakon radova

Slika 1– Zavidovići, uređenje obala rijekeBosne nakon radova


13VODA I MI BROJ 97

Nakon poplava 2014. godine, Agencija je uskladu sa Akcionim planom za zaštitu od poplava iupravljanje vodama poduzela sljedeće aktivnostina sanaciji šteta nastalih tokom poplava i izraditehničke dokumentacije i izgradnji novih objekataza zaštitu od poplava:

• Izrada Elaborata «Čišćenje korita rijeke Krivajeu Zavidovićima» i izvođenje radova po istomelaboratu (ukupna vrijednost oko 74.000,00KM)

• Izrada Elaborata «Obezbjeđenje proticajnogprofila korita rijeke Krivaje, općina Zavidovići»

i izvođenje radova po istom elaboratu (ukupnavrijednost oko 85.000,00 KM)

• Izrada Elaborata «Sanacija ušća rijeke Gos-tović-desna obala i sanacija lijeve obale rijekeBosne u naselju Omećak u Zavidovićima» iizvođenje radova na sanaciji u naseljuOmećak (ukupna vrijednost oko 55.000,00KM)

• Uklanjanje naplavina na ušću rijeke Gostović iKrivaje u rijeku Bosnu u vrijednosti od50.000,00 KM (sredstva prenešena na računopćine Zavidovići)

Slika 2– Zavidovići, desna obala rijekeBosne nakon radova

Slika 3– Zavidovići, most DUGA

Slika 4 i 5 – Zavidovići, desna obala r. Bosne prije samog ušća Krivaje, prije i nakon radova


14VODA I MI BROJ 97

RIJEKA USORA

Općina Tešanj i Usora

Korito rijeke Usore na području općina Tešanj iUsora najvećim dijelom je neuređeno, obraslo,devastirano i «napadnuto» nekontrolisanom ek-sploatacijom šljunka, što pri veliikim vodama,dovodi do plavljenja okolnog terena, naselja,privrednih i infrastrukturnih objekata te dodatnedevastacije korita i obala.

Na osnovu «Glavnog projekta uređenja korita ri-jeke Usore od km 8+500 do km 18+500»urađenog od strane «Zavoda za vodoprivredu»d.d. Sarajevo urađenog u julu 2012. godineutvrđene su prioritetne dionice za čišćenje,sanaciju, uređenje i osiguranje konkavnih krivina

kamenim nabačajem. Za sve odabrane dioniceurađeni su elaborati za čišćenje i uređenje koritarijeke Usore.

U periodu od 2013. do 2015. godine realizovanisu sljedeći radovi:

• Općina Tešanj

Uređenje korita rijeke Usore u na šest lokalitetai to: Kalošević (3 lokaliteta), dionica Jelah-Mrkotić,naselje Jelah (2 lokaliteta) u ukupnoj dužini od oko650m. Vrijednost izvedenih radova sa pripremomelaborata je oko 450.000,00 KM

U toku su radovi na uređenju korita rijeke Usoreu Tešnju. Vrijednost radova sa izradom elaborataje oko 75.000,00 KM

Slika 1– Tešanj, rijeka Usora lokalitetKalošević, prije radova

Slika 2– Tešanj, rijeka Usora lokalitetKalošević,nakon radova

Slika 5 – Tešanj, lijeva obala rijeke Usore lokalitet Kalošević, nakon radova


15VODA I MI BROJ 97

• Općina Usora

Uređenje korita rijeke Usore u na tri lokaliteta unaselju Žabljak u ukupnoj dužini od 412m tečišćenje korita rijeke Usore u naselju Usora. Vrijed-nost izvedenih radova sa pripremom elaborata jeoko 280.000,00 KM

Slika 6 – Tešanj, rijeka Usora lokalitetJelah, prije radova

Slika 7 – Tešanj, rijeka Usora lokalitetJelah, nakon radova

Slika 8 – Tešanj, rijeka Usora lokalitetJelah, u toku radova

Slika 1 – Usora, rijeka Usora lokalitet Žabljak, prije radova

Slika 2 – Usora, rijeka Usora lokalitet Žabljak, nakon radova


Velid Džindo, novinar

Zaštita od voda

16VODA I MI BROJ 97

ederalni radio i Agencija za vodno po-dručje rijeke Save odlučili su obići bro-jna gradilišta i radilišta na našimrijekama i čuti od samih gradjana, ali i injihovih općinskih i kantonalnih

rukovodstava i izvodjača radova, kako oni gledajuna vodoprivredne graditeljske zahvate, čiji su rezul-tati potpuno vidljivi na terenu.

I sama dužina ovog reportažnog zapisa govorizapravo o velikom angažmanu Agencije za vodnopodručje rijeke Save. Ovakav zaključak nameće seiz brojnih izjava i razgovora koji se prezentiraju uovom tekstu izvorno – onako kako su i gdjeizrečene. Očito, Akcioni plan zaštite od poplava uperiodu 2014-2017. pretočen je u konkretne, golimokom vidljive promjene nabolje na našim rijekamai njihovim priobaljima.

Priče sa brojnih radilišta i gradilišta slikovitopotvrdjuju da je u godinama i godini iza nas uradjenodosta posla na realizaciji Akcionog plana zaštite odpoplava u periodu 2014-2017. godina.

U tekstu koji slijedi prenosimo vam, tek djelićpriča i izjava koje smo zabilježili boraveći tokom2017. godine u gradovima i selima - na obalamaSave, Bosne,Drine,Vrbasa,Sane, Sanice, Spreče,Prače,i Sokoluše i njihovih pritoka.

BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON

GORAŽDE - ENVER ADŽEM, POMOĆNIKGRADONAČELNIKA ZA POSLOVE URBANIZMAI PROSTORNOG UREDJENJA:

NEDOSTATNA SREDSTVA ZAOPĆINU I GRAD

Goražde je 2010.pretrpjelo najveće poplave usvojoj historiji. Odgovornost za to pada naHidroelektranu Mratinje, iz koje je ispuštena vodapoplavila ovaj grad.

- Odmah nakon katastrofalnih poplava pristupili

smo izradi studije , podsjeća Adžem i dodaje da suna tome radili eksperti iz cijele BiH,koji su utvrdilida je nužna izgradnja vodoutvrda nizvodno odmosta Žrtava Srebrenice u Kopačima,kako bi se ri-ješio plavni rizik prema Hubijerskom polju i Kazag-ićima.Vodoutvrde je nužno graditi i uPodhranjenskom potoku, kao i od Bačanskogmosta, nizvodno prema industrijskoj zoni uVitkovićima i Mravinjcu, dodaje Adžem.

- Projektnu dokumentaciju je pripremila AVPRSkvalitetno i u rekordnom vremenu. Riješili smo iimovinsko-pravne probleme i zaključili da su nami-jenjena sredstva za izgradnju vodoutvrda u OpćiniGoražde još nedostatna – kaže Enver Adžem.

FOČA/USTIKOLINA – NAČELNIK ZIJADKUNOVAC:

DRINA UKROĆENA U USTIKOLINI

Nakon dogovora u Prači, u kome su učestvovalipredstavnici Federalnog ministarstva poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva, Bosansko-podrinjskogkantona, Agencije za vodno područje rijeke Save itriju općina u ovom kantonu, u Foči/Ustikolini sekrenulo u realizaciju dogovorenih poslova.

- Goraždanska gradjevinska firma „Okac“ jekvalitetno i na vrijeme završila planirane radove udužini od 200 metara, uz adekvatan nadzor. HirovitaDrina je na ovom dijelu svoga toka kroz BPKukroćena. Pohvale Agenciji za njen poseban an-gažman – kaže Zijad Kunovac .

PALE/PRAČA – NAČELNIK ASIM ZEC:

VODOUTVRDE – HISTORIJSKI PRO-JEKAT U PRAČI !

Nakon dugo vremena, nešto važno se zbilo naobalama rijeke Prače: izgradjene su vodoutvrdekoje su u svakom pogledu faktor sadašnje sig-urnosti gradjana i njihove imovine. Tako su riješene

F

TROGODIŠNJI NAPREDAK NAUREĐENJU RIJEČNIH OBALA

03 dzindo i voda i mi:Layout 1 1/31/2018 10:44 AM Page 1

17VODA I MI BROJ 97

dugogodišnje patnje naroda mjesnih zajednicaPrače i Hrenovice.

- Konačno su se neki dobri ljudi sjetili i nas, kaženačelnik Asim Zec i dodaje da je veliki doprinos dalaAgencija za vodno područje rijeke Save. Mi smo imzahvalni na tome. Ispunjena su i naša očekivanja odVlade Bosansko-podrinjskog kantona, a pružio namje pomoć i federalni Fond za zaštitu okoliša. Ovo jenajveće ulaganje u historiji ove općine ! Prije togagodinama su naši poljoprivrednici i gradjani trpiliogromne štete i bili prepuštani sami sebi. Infrastruk-turni projekat, koji smo realizirali na rijeci Prači jedo sada najveći ! Odmah po završetku izgradnjevodoutvrda zasijala je cijela pračanska dolina. Za-huktali su se i privatni biznisi, otvoreno je nekolikonovih radnih mjesta i deminirano područje tri sela iprostor u samoj pračanskoj čaršiji – ističe Asim Zec.

MUNIR RADAČA , ŠEF CIVILNE ZAŠTITE –PRAČA:

UREDJENE OBALE - NOVA RADNAMJESTA

Rijeka Prača često je plavila imanja i gazdinstvažitelja ove općine. Kupila je ta bujična rijeka svesnjegove i kiše s okolnih brda. Bila dobar sluga – izao gospodar. Sad se stvari mijenjaju iz temelja. Uplodnoj pračanskoj dolini sad ljudski trud nije uza-lud, kako su obale rijeke uredjene.

- Čim su završeni radovi na rijeci poduzetnici supočeli otvarati privatni biznis, objašnjava Radača.Počele su da niču plantaže malina,jagoda,jabuka idrugog voća. Sve je više plastenika i malinjaka. Naneki način uredjene obale rijeke zaustavljaju kiše ipoplave, ali i one koji su razmišljali da negdje odutrbuhom za kruhom.

- Čuli ste valjda da su četverica naših mještanadobili stalni posao. Naše Hrenovačko polje jezlatno polje. Riješili smo se ovih dana i mina, a ri-ješićemo i probleme izgradnje kanalizacije i kolek-tora. Ovdje se školuje 85 djece, život buja na svestrane,dok drugima prijeti „bijela kuga“. Eto šta svemogu da poguraju uredjene obale jedne rijeke !Pogledaj novinaru još jednom dole niz rijeku - menisada Prača liči na pravi grad,a tebi ? Vjerujte – sadse sva sijela započinju i završavaju na obalama ri-jeke. Hem lijepo – hem zabavno - šeretski zboriMunir Radača !

IVICA STILIN, RUKOVODILAC BRITANSKEAGENCIJE ZA DEMINIRANJE MAG:

PRAČA KONAČNO BEZ MINA

- Marljivi su ljudi, ovdje u Prači. Mislim da jesramota da su duže od dvije decenije nakon krajarata živjeli sa minama u susjedstvu. To je sudbinamalih sredina.Imamo odličnu saradnju sa njima.Nisu Europljani samo Sarajlije, Zagrepčani,Beogradjani. ..Europljani su i ovi ovdje ljudi, u Prači.Prača jeste mala ali je puna historije,stećaka,min-eralnih voda. Imaju i svoj drevni Stari grad.Zato jesramota da su tako dugo čekali da im se deminirajuimanja. Novim načinom razminiranja sada se dobivaviše sredstava. Sa manje novca čiste se većepovršine. Takav je slučaj i ovdje u Prači. Ovdje smoimali čak tri sela u koja se mještani nisu mogli vratitini dvadeset godina nakon rata - kaže Ivica Stilin!

AMER KAVAZOVIĆ – ODJELJENJE ZA ZA-ŠTITU OD VODA U AVPRS:

Na području ovog kantona realiziraju se projektikoji imaju za cilj rekonstrukciju postojećih i izgradnjunovih objekata za zaštitu od velikih voda rijeka Drinei Prače.Projekat Svjetske banke na Drini je podi-jeljen na dvije entitetske komponente.

- Riječ je o stredstvima u iznosu od 35 milionaKM, od čega u RS „ide“ 20, a 14 miliona za općineu Bosansko-podrinjskom kantonu. Ostatak sred-stava osiguran je kroz domaće učešće za ekspro-prijaciju i tehničku podrška. Finansira se iztakozvanih IDA kredita i sredstava. Uglavnom se naDrini i Prači radi o izgradnji vodoutvrda koje su odkamenog materijala i betonskih prizmi. U samomGoraždu je aktuelno šest podprojekata – u centrugrada, zatim u Vitkovićima i Podhranjenskom po-toku, kao i podprojekti nizvodno od centra grada,zatim uzvodno od Bačanskog mosta i na hitnimradovima na sanaciji Goražda.

U Općini Foča/Ustikolina realiziraju se tri pod-projekta: Ustikolina, zatim uzvodno od Kolinske ri-jeke i nizvodno od Kolinske rijeke, do Kosovskerijeke i regulacija Kosovske rijeke.

Agencija za vodono područje rijeke Save usaradnji sa Svjetskom bankom, uspjela je da uključiPraču u ovaj projekat, stavljajući na raspolaganjesvoje kapacitete lokalnom stanovništvu, koje je go-dinama trpilo posljedice poplava. AVPRS pružila jekompletnu tehničku podršku u pripremi i realizaciji


18VODA I MI BROJ 97

ovog projekta,a osigurala je i učešće vlastitih sred-stava, kako bi se ubrzao cijeli proces izgradnje.Takodje, AVPRS je izradila i revidirala više podpro-jekata u ovom sistemu zaštite od poplava.

Projekte na Drini koordinira Federalno min-istarstvo poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva -PIU šumarstva i poljoprivrede – kaže Amer Kava-zović.

GLAS NARODA - ALMIR ŽIGO-PRAČA:

MILINA ŽIVLJENA NA UREĐENIMOBALAMA PRAČE

- Meni se ova uredjena rijeka Prača odužila nadva načina: Prvo, mirno spavam i uživam dokgledam ove popločane obale,drugo, dobio sampos'o ! Bogami. Ovaj naši biznismen Samir Ah-metbegović godinama nije smio podići plastenike, aonda kad vidje ovu ljepotu – osnova Zemljoradničkuzadrugu i naredi nam da mu podižemo plastenike.Ja i trojica komšija dobismo pos'o ! Stalni. Šta da tipričam! Sad je ljepota živjeti na obalama Prače.Gledam, ljudi zastaju pored rijeke, razgledaju, uži-vaju. Ostave prolaznici koju marku i u mehanama, iu privatnim plastenicima.Svima bolje. Uredjeneobale rijeke - urediše evo i naše živote. Zahvalju-jemo se danju-noću ljudima koji ovo uradiše – riječisu Almira Žige, poljoprivrednika iz Prače.

ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON

OPĆINA ZENICA - EDIN BIJEDIĆ :

KAD SE HOĆE...

- Drago mi je da ste došli da vidite kako usp-ješno saradjuju Zenica i AVPRS, na potezu od Dr-venog ,pa do Novog mosta u Vukovom polju . To jenovi dio grada Zenice koji se razvija i raste i trebaga zaštititi od poplava. Do ovog ljeta je ova desnaobala rijeke Bosne zaštitila jedan veliki kompleksškola i stambene i druge objekte. Gradićemo i šet-nicu niz rijeku Bosnu, koja će predstavljati izuzetanrekreacioni sadržaj. Imaćemo klupe,rasvjetu,sve štotreba stanovniku ovog grada.Osjećamo veliku zah-valnost AVPRS koja je ostvarila sa nama i mi sanjom izuzetnu saradnju. Želim reći da smo mi i prijetragičnih poplava iz maja 2014. krenuli u tu saradnjusa AVPRS ,koja nam je uradila projektnu doku-mentaciju za regulaciju korita rijeke Bosne – kažeEdin Bijedić.

NAČELNIK OPĆINE MAGLAJ MIRSAD MAH-MUTAGIĆ:

ČEKA NAS JOŠ DOSTA POSLA

Stanje nakon poplava se vidno popravilo i uMaglaju, ali je ostalo još dosta posla da se uradikako bi se riješili svi problemi . Zadovoljan je i prvigradjanin Općine – načelnik Mirsad Mahmutagić.

- Projekat treba završiti , od Tvornice „Hayat Na-tron“, do željeznih mostova, u sjevernom dijelugrada. Dobro je uradjeno proširenje korita rijekeBosne, čime je povećan protok vode. Imamo zado-voljavajuću saradnju sa AVPRS iz Sarajeva. Vidimoda tu ima obostranog razumijevanja i želje da seuradi što više. Kao i ja, zadovoljne su i naše službetom saradnjom. Tako trebamo i nastaviti, kakobismo još povećali stepen zaštite od velikih voda,veli Mahmutagić.

NAČELNIK ZAVIDOVIĆA HAŠIM MUJANOVIĆ:

GRADNJA DVA OD SEDAM MOSTOVA

Starim putem Iz Maglaja odlazimo u Zavi-doviće,gdje nas je dočekao načelnik Hašim Mu-janović. Veli kako je pred tom općinskomzajednicom još dosta posla koji moraju uraditi.

- Preko 26 miliona KM iznosile su štete odpoplava. Uz bok smo Maglaju. Sanirane su štete uiznosu od oko tri miliona maraka. Ostalo je načekanju. Vodena stihija je odnijela sedam mostova.Gradimo mostove „Duga“ i objekat u Stipinomhanu. Što je uradjeno na izgradnji vodoutvrda,uradjeno je do 2014. Nakon brojnih kontakata i do-brog razumjevanja menadžmenta AVPRS , na putusmo da realizujemo neke projekte. Kao rezultatneblagovremenog ulaganja u izgradnju vodoutvrda,čeka nas dosta posla na rijekama Krivaji i Bosni. Uzsve to dosta ljudi ovdje još čeka našu i pomoć med-junarodne zajednice. Zato nas raduje praktičanpristup AVPRS našim problemima u ovoj oblasti –kazao nam je ljetos načelnik Opštine ZavidovićiHašim Mujanović.


19VODA I MI BROJ 97

GLAS NARODA ZENIČKO-DOBOJSKOGKANTONA

ADIL ZUKIĆ – ZENICA: Ovo Bilmištetamo...Ono je stradalo puno. Onaj tamo nasip urad-jen je baš dobro. Posebno za učenike tamošnješkole. Treba sada uraditi još objekte za sport irekreaciju na obali rijeke Bosne. Znam da ne možesve odjednom,ali , neka bude što prije. Sjedim čestona ovoj klupi u parku,kao i svi penzioneri, i gledamkoliko je samo betona i željeza ugradjeno u teobaloutvrde. Koliko je rovokopača i bageradanonoćno brektalo na obalama ove rijeke u Zenici.

MEHMED ŽUNIĆ – ZENICA: Dobro je ovouradjeno – sad još više ličimo na evropsku čaršiju.Još da su nama ribarima kakvog puteljka ili staziceuradili tamo na ušću Babine rijeke, bilo bi nam bašpotaman. Ovako, kad silazim niz onu strminu,počesto se i više puta zakolutam. A i riba ne možeda udje u mrijest zbog pješčanih nanosa. Ima tonekakvo skladište, koje je zauzelo dio zemljišta uzrijeku Bosnu, tako da je otežano kretanje ri-bolovcima, ali i šetačima. Inače, od Radničkogmosta do tog skladišta, sve je lijepo uradjeno.

RASIM KARABEGOVIĆ – MAGLAJ: - Vidimene na biciklu: sretni i ja i moje pedale. Sad slijediteži dio posla: valja ovo sačuvati. Ja ponosniMaglajlija Rasim sin Atifa Karabegovića, poznat pobrkovima ovdje i u kantonu, zadesio sam se u svojojkući kad je Maglaj potopljen. Ušao na vrata kakotreba, a iziš'o – preko krova, sa ženom i djecom !Bilo je jezivo. Poslije dobio kredit od Mikrokreditneorganizacije, na kojem se makro zahvaljujem. Timnovcem sam popravio moju kućicu – moju slobod-icu. Vidi sad, majke ti, ove maglajske ljepote! Aopet,gledao sam iza trnja nekidan i gledao jednogjunaka koji je opleo na obali rijeke Bosne roštiljijadu.Zarek'o se ja kako ću čekati do kraja dana da vidimkud će s onim otpadom, kad podje kući. I, kakosam i očekivao, frljaknu junak nekoliko plastičnihflaša u rijeku. Uhvati me huja i ja istrčim pred njega:Šta to bolan radiš,podvrisnuh? A on sliježe ra-menima. Ovo je jadan i moja i tvoja rijeka. Još gapriupitah zna li on koliko smo uložili truda i novcada grad i rijeku učinimo još ljepšim i čistijim ! Znaš,ja jesam čak četiri puta pobjegao hodži sa tabuta !Zato, neka se niko ne igra samnom! A ni sa rijekom,zapisah riječi brke Rasima Karabegovića, Maglajlijevjernog svom gradu.

NERMINA I MIRSADA

Utom nam pridjoše dvije gospodje Nermina iMirsada, i rekoše da treba uhapsiti sve one kojinam kvare ovu ljepotu.

Pa veli NERMINA:

- Vjerujte mi da mirnije i ljepše spavam kako surijeku Bosnu natjerali u suru ovi gradjevinari. Ko ihposla i ko pare dade – baš im hvala.

- Sav Maglaj je sada kao bajka – sretna je iMIRSADA. Hvala onima koji su pomogli. A pomoćje stizala sa svih strana.

Slično zbori i penzioner FADIL HALILOVIĆ: Sadje Maglaj ispao ljepši nego što je bio. Nakon belajastigla je pomoć...Ova Bosna sad teče k'o sev-dalinika.Čuo sam da u gradu ima neki čovjek kojibesplatno čisti grad.

- Ja znam kako se zove,upadoh u riječ Fadilu

- Kako se zove?

- Rasim, najpoznatiji brko u Maglaju, velim.

MIRZA BEZDROB – RUKOVODILAC SEK-TORA INVESTICIJA U AVPRS:

OD VISOKOG I KAKNJA – PREKOZENICE, ŽEPČA I ZAVIDOVIĆA – DOUSORE, OLOVA I JELAHA

U Zeničko – dobojskom kantonu u 2017. nas-tavljene su brojne aktivnosti u više općina na pre-ventivnoj odbrani od poplava, pojašnjava MirzaBezdrob.

-U toku je realizacija dva velika projekta: glavniprojekat uredjenja rijeke Bosne u Žepču,na trilokacije,u ukupnoj dužini od 1.800 metara i ure-đenje lijeve obale rijeke Bosne u Maglaju, na potezuGradski most-Željeznički vatreni most, u dužini od1.300 metara. Na području ZE-DO kantona imamotri vodotoka prve kategorije, prema značaju za up-ravljanje vodama, gdje se radilo ili su vršenepripreme za radove na devet lokacija, u ukupnoj vri-jednosti od oko 1,8 miliona KM. Što se tiče rijekeBosne, tu su radovi u Visokom,na izgradnji desneobale rijeke Bosne – u naselju Mulići, zatimk uKaknju uredjenje lijeve obale iste rijeke,u dužini odoko stotinu metara,potom u Zavidovićima na dvijelokacije – dionici nizvodno od novog mosta i nalokaciji Omećak, na lijevoj obali rijeke Bosne. UMaglaju je radjeno na izgradnji parapetnog zida duž


20VODA I MI BROJ 97

lijeve obale, u dužini od oko 800 metara. Na rijeciUsori planirani su radovi u vrijednosti od oko 500 hil-jada KM na najznačajnijem dijelu te rijeke,blizu ušćaUsore u rijeku Bosnu i radi se o radovima u dvijeopćine:Doboj-Jugu i Usori. Radjeno je i na područjuopćine Tešanj,u MZ Jelah, kao i na rijeci Krivaji,uolovskom naselju Solun. Najzad, u Zenici su tekliradovi iz velikog projekta, u koje je do ove godineuloženo 2,5 miliona KM, od čega je AVPRS uložila1,6 miliona KM i UNDP 900 hiljada KM,za uredjenjerijeke Bosne na potezu Most-Bilmište,Most-Lukovopolje i na lokaciji Bojin vir,na sredini ove dionice. Za-vršetkom ovih radova imaćemo uredjene obale ri-jeke Bosne u gradu Zenici , u dužini od oko1.800metara – ističe Mirza Bezdrob.

POSAVSKI KANTON

RADOVI NA DIONICI PRUD-NETEKA

U priobalju rijeke Bosne, na dionici koja spajaposavska naselja Prud i Neteka, jesenas suudarnički radili radnici i mašine lukavačke kom-panije Den Alm Kompani, srebreničkog Jata groupai odžačke Vodoprivrede „Posavina“. U ambijentu Mi-holjskog ljeta razgovarali smo sa načelnikomodžačke općine Jakovom Ivankovićem, šefomgradilišta firmi konzorcija Rešadom Mujkićem,čel-nikom posavske Vodoprivrede Borisom Zelićem,tepredstavnicina Rudarskog instituta Tuzla,zaduženimza nadzor, Bilalom Hodžićem i Ramizom Mumi-novićem.

U nastavku prenosimo njihove impresije sagradilišta i oko njega.

NAČELNIK OPĆINE ODŽAK JAKOVIVANKOVIĆ:

I načelnik odžačke općine je preživio majskepoplave, zajedno sa ostalim Odžačanima,u maju2014-te. Zato u potpunosti razumije sve gradjane uBiH, koji su patili tih dana.

- I danas, čim kiše udare, ljude obuzimastrah.Puno je od tada do danas učinjeno od stranedržave,entiteta,županije,Civilne zaštite i Agencije zavodno područje rijeke Save na saniranju posljedicai izgradnji vodoutvrda i nadvišenja nasipa. Uz sveizgradili smo ovdje i Centar odbrane od poplava,kojije opremljen čamcima i drugom neophodnom opre-mom. Općina je donijela planove i sada imamoskladište pijeska za ove namjene. Uradili smo ogro-

man posao na eksproprijaciji zemljišta i izgradiliuzvišenja nasipa u Prudu,uz rijeke Savu i Bosnu.Nastavili potom isti posao i na dionici Prud-Neteka,na rijeci Bosni, gdje su se radovi odvijali brzoi kvalitetno.Planira se nastavak gradnje nasipa udužini od oko osam kilometara,od Pruda do DonjegSvilaja i lokaliteta Zorice,kao i od Pruda do naseljaAda. To mi je potvrdio i direktor Agencije SejadDelić.Nadamo se još boljoj saradnji dvije entitetskihagencija za vodna područja,kako bi se zaštitileobale rijeke Bosne u modričkoj i odžačkoj općini.Bilo je ideja da se od Modriče, pa do ušća rijekeBosne, zaštite ljudi i njihova imovina na obje obale– modričkoj i odžačkoj istodobno. Ta je idaja,nažalost, propala. Mi smo kao općina uradili što smomogli zaštitivši naše oranice i gradjane i njihovadobra na nekoliko mjesta gdje rijeka Bosna, da takokažem, grize obale i približava se svom starom ko-ritu od prije stotinu godina, čime ugrožava okolnanaselja. I tu se mora nešto pod hitno poduzimati –ističe načelnik Općine Ožak Jakov Ivanković.

BORIS ZELIĆ – VODOPRIVREDA „POSAV-INA“ ODŽAK:

DIŠEMO JEDNOM DUŠOM

- Dobili smo na javnom pozivu da radimo narekonstrukciji lijevog obrambenog nasipa na rijeciBosni. Podigli smo nadvišenja u rekordno kratkomvremenskom roku i uz obilatu naklonost vremena.Dišemo jednim srcem. Saradnja sa druge dvije kom-panije je na zavidnom nivou. Sve funkcionira kaojedan savršen stroj ! Bez bilo kakvih problema, beztenzija i uz zajednički, kvalitetan nadzor ljudi izRudarskog instituta u Tuzli. Iza nas ostaju novi kilo-metri nasipa, uradjeni po svim pravilima i bespri-jekornog kvaliteta. U istom sastavu i na isti način –maksimalno brzo i kvalitetno - radili smo i na Savi.Golim okom je vidljivo da će se velike vode odbitiod tih nasipa. U Vodoprivredi „Posavina“ je za-posleno 25 radnika. Upošljavamo mahom mlade ičinimo sve da doprinesemo njihovom ostanku naovim prostorima. Oformili smo jedan tim,koji pred-vode trojica diplomiranih inženjera . Ovo što se radizajedno sa Agencijom za vodno područje rijekeSave doprinosi sigurnosti naših gradjana i njihovihkuća i gazdinstava. Svjedoci smo njihove sreće štosu obale ovih rijeka sve sigurnije za sve nas,ali isvakodnevne spremnosti da dozvole našim rad-nicima da prolaze kroz njihova imanja i nesmetanorade svoje poslove - kaže Boris Zelić.


21VODA I MI BROJ 97

REŠAD MUJKIĆ – ŠEF RADILIŠTA UPOSAVINI:

BRZO I KVALITETNO

- Radovi na izgradnji nasipa tekli su neočeki-vano brzo i kvalitetno. Svi smo kao jedan, što rečeBoris Zelić. Ovo je nastavak kvalitetno obavljenihidentičnih poslova na rijeci Savi. Tri firme rade kaojedna na ovom velikom gradilištu, dužine četiri kilo-metra i tristo metara! Nedostaje nam još petnaestakradnika, koje je teško naći u Posavini. I pored toga,mi smo na dobrom putu da radove okončamo prijeroka, a on je - kraj 2017-te.

NADZOR - RUDARSKI INSTITUT TUZLA

Ramiz Memišević i Bilal Hodžić ističu kako supotpuno zadovoljni dinamikom i kvalitetom izgrad-nje nadvišenja nasipa na rijekama Savi i Bosni.

- Očito je da ćemo posao na bosanskomnasipu završiti prije roka,ali ne na uštrb kvaliteta.Ovo što vidimo na terenu obećava kvalitetan završe-tak radova, koji će život ljudi i njihovih dobara učinitisigurnijim. U saradnji sa konzorcijem izvodjačaradova i i stručnjacima Agencije za vodno područjerijeke Save na terenu se čini sve da novoizgradjeneutvrde spriječe velike vode kako u budućnosti ne biplavile ovo područje. Svakodnevno susrećemoovdje Posavljake koji sa zanimanjem prate radove idijele sa nama zadovoljstvo do sada uradjenim –kažu Memišević i Hodžić.

GLAS NARODA – TADIJA PARADŽIK -PRUD:

VRATIO SE SAN NA OČI

- Ja vjerujem da ovdje u Prudu neće višenikad biti poplava! Dobro su uradili ove utvrde inasipe. Čak smo i sinoć izlazili ja i moje komšije igledali kako ovi majstori rade. A rade baš domaćin-ski ! K'o sebi. Ama,milina. Odbili su vodu, a namase vratio san na oči. Znaš šta – nama su ovdje uPosavini ovi nasipi sada promjenili život. Briga mesada dal' pada kiša il' ne pada. A ranije – po svu noćsmo bili na oprezu.Prije bi se sve kiše iz Slovenije iHrvatske izli u Posavinu. S druge strane i rijekaBosna bi se izli. Nisi im'o kud.Dobro se sjećam kadme je komšija Ilija, ono u maju 2014. pozv'o u triujutru: Veli, dodji Tadija da vidiš posavskog cu-namija. Ode sve niz rijeku. Nekad bilo – sad se

spominjalo. Vjerujte mi: ponekad pomislim da san-jam ove naše nasipe. A, ono jok - oni su pravi, našinasipi. Nek' smo vala i ovo dočekali!

ALMIR PRLJAČA, RUKOVODILAC SEK-TORA ZA ZAŠTU VODA U AVPRS:

Zadovoljstvo nam je da smo krenuli u sanacijubosanskog nasipa u Posavini. Ovdje su se u maju2014. desila prva prelijevanja rijeke Bosne. Rekon-strukcija ovog nasipa će povećati bezbjednost ljudii njihove imovine. Podsjećam da Svjetskabanka,nakon poplava,aktivno podržava projekthitnog oporavka od posljedica poplava. FERK kreditSvjetske banke, u iznosu od stotinu miliona amer-ičkih dolara, stavljen je na raspolaganje cijeloj BiHi mi smo uspjeli od tog kolača, a na osnovu projekta,koji smo pravovremeno uradili, da se uključimo urekonstrukciju savskog nasipa u Odžačkoj Posavini– na lokalitetu Prud – i u Srednjoj Posavini –nalokalitetu Tursinovac. Agencija za vodno područje ri-jeke Save pravovremeno i kvalitetno je pripremiladokumentaciju i materijalno podržala svu potrebnueksproprijaciju zemljišta, pošto Svjetska banka nijeplanirala sredstva za ove namjene. Takav pristupimao je pozitivnog odjeka i medju članovima Up-ravnog odbora Svjetske banke, koji je vodio ovajprojekat, pa je Agencija, uz sufinansiranje u iznosuod 300 hiljada KM, za te dvije dionice, iz ostatkasredstava , nominovala i radove na dionici bosan-skog nasipa Prud-Neteka, što je prihvatio i Upravniodbor Svjetske banke. I na tom projektu smo finan-sirali eksproprijaciju i nadzor.

Što se tiče IPA fondova, imamo tu četiri dioniceSavskog nasipa, koje su predvidjene za rekonstruk-ciju. Riječ je o po dvije dionice u Odžačkoj i SrednjojPosavini, u dužini od 16 kilometara. Krajem oktobravršena je evaluacija ponuda za radove i nadzor,tako da očekujemo da ćemo imati otvoren prostor u2018. godini da se, čim se steknu povoljni vremen-ski uslovi, krene u realizaciju radova na te četiridionice. Time bi doveli zaštitu vodnih objekata uPosavini na jedan uniforman isti stepen zaštite, štopredstavlja značajan domet i veliki uspjeh i Agencijeza vodno područje rijeke Save, kao i ostalih sub-jekata,uključenih u ove aktivnosti... Zbog svega togatreba još jednom istaći da je dobro da je naša Agen-cija na vrijeme i kvalitetno definirala područja zaštit-nih vodnih objekata, koji nisu imali adekvatnanadvišenja i uradila na vrijeme projekte. Bez toga mibi teško došli do ovog cilja. Sugerišemo i drugim in-


22VODA I MI BROJ 97

vestitorima u be-ha vodnom sektoru da na vrijemeurade kvalitetnu projektnu dokumentaciju, bez kojeje nemoguće bilo šta uraditi. Na taj način otvarajuse vrata medjunarodnih fondova i potencijalnih in-vestitora. Nama u Agenciji predstavlja veliko priz-nanje da je bosanskohercegovačka javnost i ovegodine izrazila zadovoljstvo izgradjenim vodoutvr-dama i nadvišenjima nasipa, jer, sve što radimo –radimo u interesu sigurnosti naših gradjana i njihoveimovine – zabilježili smo izjavu Almira Prljače naradilištu Prud-Neteka u Posavini.

TUZLANSKI KANTON

NAČELNIK OPĆINE DOBOJ ISTOK KEMALBRATIĆ:

- Zadovoljstvo mi je istaći da je AVPRS našpouzdan partner na ovim poslovima regulacije ko-rita rijeke Spreče i izgradnji vodoutvrda, kaže načel-nik Doboj Istoka Kemal Bratić.

- Imali smo dobru saradnju i prije tragičnihpoplava u 2014.godini. Od 2012. doo 2014.godinerealizirali smo projekte u Maloj Brijesnici i na lokacijiMujkin mlin, u što je uloženo oko 280 hiljada KM,aod 2014. do 2017.godine ovdje je uloženo preko mil-ion KM. Nažalost, to je tek oko 10 do 20 posto odnaših potreba! Spreča protiče ovom općinom udužini od 12 kilometara,a do sada su okončaniposlovi na dva kilometra! Korito rijeke Spreče jenaplavljeno, što šljunkom,što drugim nanosima,aključni problem je jezero Modrac, koje je preplavljenomuljem, koji izlazi i u rijeku Spreču. Usko grlo je i dioprema medjuentitetskoj liniji. Imamo branu, da takokažem, koja sprečava protok vode rijeke Spreče.Ovaj projekat prevazilazi mogućnosti i Agencije i oveopćine, jer rijeka Spreča predstavlja jedan od ključnihproblema medju vodotocima prve kategorije. U rješa-vanje ovog problema očekujemo da se uključe i Vi-jeće ministara i Federalna vlada i njeno resornoministarstvo. Riječ je dakako o složenom medjuen-titetskom problemu u sektoru voda – ističe načelnikOpćine Doboj Istok Kemal Bratić.

OPĆINA GRAČANICA – NAČELNIK NUSRETHELIĆ:

Po mnogima - rijeka Spreča je problem brojjedan u tuzlanskom kraju ! Ranije je to bio problemsporog deminiranja, ali su Gračanlije ,uz velike na-pore, očistili obale Spreče od mina.

- Onda smo,zajedno sa AVPRS, krenuli na ure-đenje korita rijeke Spreče, veli načelnik NusretHelić. Jer, iskustva su nas podučila da bi se rijekaSpreča, nakon obilnih kišnih padavina izlijevala uSprečansko polje i pravlai velike štete, posebnonašim poljoprivrednicima.

Da problem bude veći, poplave bi zagađivale izemljište i svi podaci,do kojih su dolazili u općinipotvrdjuju da je to zemljište kasnije neupotrebljivo!Pokušali su i sa opštinom Petrovo selo postićikakav-takav dogovor - jer i oni imaju iste nevolje, ali, kaže Helić, oni nas ne mogu da prate, jer nisu za-vršili deminiranje svih površina pod minama. A onošto je deminirano - ne mogu se usaglasiti projekti.Naša AVPRS je osigurala dio sredstava,a drugastrana opet nije u stanju da osigura novac...Namasu ruke vezane, jer ne možemo raditi na našojnstrani. I to traje dugo vremena. Jedino što smo usp-jeli da zajednički uradimo sa Opštinom Petrovoselo je projekat čitavom dužinom obale Spreče, doušća u rijeku Bosnu. Zahvaljujući sredstvimaAVPRS , uspjeli smo da uradimo značajne poslovena ključnim dijelovima regulacije korita ove rijekekroz našu općinu. Mi smo 2014. imali štete od preko10 miliona KM. Ponekad se pitam zašto prekosvega prelaze naši poljoprivrednici,zašto šute ?!Zašto ne reaguju? Općina piše za njih tužbe,alinema fajde.Pokušavamo se i na sudu suočiti saodgovornima za ispuštanje vode iz jezera Modrac.Ukoliko nema drugog rješenja – tražimo da se platiodšteta. Zamislite kako je poljoprivrednicima: danasposijao, za deset dana niklo,,a onda poplave,belaji.Ja im skidam kapu kako su i do sada durali!“ AVPRSčini sve što je u njenoj moći. Donirala nam je uposljednje dvije godine po 400 hiljada KM i reguli-rala ključne probleme. Ove godine su odobrili još800 hiljada KM i riješavaćemo te ključne dionice,ali,ostaje problem cijelom granicom naše općine,svedo Doboja,gdje se dešavaju isti problemi. Ima tuprostora za djelovanje i Vlade FBiH. Na sreću,riješilismo probleme riječice Sokoluše,koja protiče krozgrad. Ostalo je još da uradimo zid i da eliminišemomogućnost plavljenja na ušću Sokoluše u Spreču.

NAČELNIK OPĆINE LUKAVAC EDIN DELIĆ:

I u Lukavcu ponavljaju onu narodnu o rijeci kojaje dobar sluga – a zao gospodar. Riječ je o rijecikoja predstavlja jedan veliki hidrološki i hidro-ekonomski sistem. To je rijeka sa velikom slivnompovršinom, koja seže do Drine i koja zahvata jako


23VODA I MI BROJ 97

veliki prostor. Suživot ljudi sa tom rijekom u velikojmjeri determiniše i kvalitet života građana, kaženačelnik Delić. Poslušajmo i druge načelnikove im-presije o lukavačkom vodnom sektoru i problemimakoji su ozbiljni i kompleksni.

- Ovdje završavaju atmosferske padavine kao iono što čovjek onečisti sa područja općina Kalesija,Banovići, Lukavac i Živinice; na Spreči je napravl-jeno Vještačko jezero Modrac – veliko po površini,a malo po zapremini. Administrativnom podjelomdonji tok Spreče spao je u prvu kategoriju, o kojojse brine AVPRS – a gornji je dio njenog toka pripadaTuzlanskom kantonu. To nama nije drago, jer tojako komplikuje upravljanje ovom rijekom. Trebaimati na umu da je interakcija izmedju jezera Mod-rac i donjeg toka rijeke Spreče velika i kad je maloi kad je previše vode. Stoga bi, po meni, bilo dobrorazmotriti mogućnost da se rijeka Spreča u cjeliniuvede u tu prvu kategoriju i da ostane jedan sistem,koji će se promatrati integralno. Ovako, šta god miradili u gornjem ili donjem toku rijeke, to nije harmo-nizirano ! Moji prvi kontakti sa menadžmentomAVPRS dali su mi nadu da mi tu imamo o čemu raz-govarati, jer su nam predstavnici Agencije do u de-talje obrazložili stanje. Ja sam delegirao problemena koje nailazimo i oni su saslušani u Agenciji i javjerujujem u narednom periodu da ćemo biti zado-voljni jedni drugima i učinjenim na ovom planu. Napoziv menadžmenta AVPRS, ja sam boravio uAgenciji, gdje su mi predočeni brojni podaci i prob-lemi,pa sam odmah, po povratku u Lukavac, anal-izirao sa saradnicima „gdje je zapelo“. I onda smovidjeli da napori, koji se ulažu u sanaciju – polanovca treba samo za eksproprijaciju zemljišta ! Uovom trenutku za te namjene treba osigurati 250 hil-jada KM, kako bi se realizirali prvi projekti. To je zamalu općinu, kakav je Lukavac – nepremostivaprepreka! Moraćemo provjeiti je li moguće iz dijelasredstava , predvidjenih za sanaciju, da se izdvoje isredstva za eksproprijaciju zemljišta, kako bismopoboljšali dinamiku radova. Vode su paradigmastanja kakvo imamo. Mi ni u jednoj od 25 mjesnihzajednica nemamo apsolutno riješeno pitanje vo-dosnabdjevanja ! Ovdje se ni jedan litar otpadnihvoda ne prečišćava. Jednom riječju, mi smo ugroziliizvore života. Očito da vodoopskrbni sistemi u BiHnisu organizirani u skladu sa zakonom. Imali smoveć jedno trovanje stanovništva zaraženom vodom,na sreću, nije bilo žrtava. Voda se stvarno morastaviti kao prioritet društva.Zbog toga sam zahvalanvašoj ekipi, koja je prva i jedina do sada došla u

Lukavac da bismo razgovarali o jednoj istraživačkojtemi. Ovo se zove upravo tako: istraživačko nov-inarstvo. Drago mi je da se neko eto bavi suštinskimpitanjima, a ne lovljenjem afera. Mislim da je tozdrav odnos i na tome sam vam zahvalan! Našaopćina vam je širom otvorena pa i za pitanja kojanisu uvijek popularna – kazao je načelnik LukavcaEdin Delić i poručio kako želi na kraju reći da jesretna okolnost da AVPRS, na svoj način,podupire lukavačka nastojanja da se implementirajuprojekti na zaštiti voda i zaštiti od voda.

IZVODJAČ RADOVA

PODUZETNIK SABIT KORIĆ – ROADINGGRAČANICA:

Izuzetno smo zadovoljni saradnjom sa AVPRS iOpćinom Gračanica. Agencija ulaže maksimalnenapore da plodovi te saradnje budu novi i korisni ob-jekti, koji će doprinijeti sigurnosti ljudi i njihovih do-bara. Naša kompanija je uradila dosta posla usaradnji sa Svjetskom bankom. Imponuje nam pov-jerenje te važne medjunarodne finansijske institu-cije, sa kojom smo do sada realizirali više objekata- kvalitetno i na vrijeme. Medju tim objektima su inadvišeni savski nasipi u Prudu i nizvodno odnjega. Vjerujemo da ćemo dobiti još poslova na Savii potvrditi visok rejting naše kompanije u realizacijiprojekata u vodnom sektoru BiH. Osim na Savi,radili smo i na Spreči, kao i na uredjenju korita rijekeSane. Odnedavno raspolažemo i novom modernomAsfaltnom bazom, kapaciteta 240 tona asfalta nasat, koja je trenutno lider na Balkanu ! To je savre-meno postrojenje, gdje se kamen sada zagrijava na130 stepeni C, što je izuzetno povoljno sa ekološkogstanovišta. Sva tehnologija je švicarska. Na ovompostrojenju uposlili smo dvadeset radnika – kaževlasnik i direktor Roadinga Sabit Korić.

MIRZA BEZDROB – RUKOVODILAC SEK-TORA INVESTICIJA U AVPRS:

Poplave iz 2014. ostavile su pravu pustoš i uopćinama Tuzanskog kantona. Zbog toga je našaagencija uložila u Doboj Istok, Gračanicu i Lukavacznačajna sredstva. Ukupno je za radove i nadzoruloženo 2,4 miliona KM,a za izradu projektne doku-mentacije i revizije više od 150 hiljada KM. U DobojIstoku od 2014-2016. je uloženo 620 hiljada KM zaradove i 47 hiljada KM za projekte i reviziju, a uGračanici 710 hiljada KM za radove i nadzor i 90


24VODA I MI BROJ 97

hiljada KM za projektnu dokumentaciju. Najzad, ULukavcu je u radove uloženo milion i sto hiljada KMi za projekte i reviziju 12 hiljada KM. Obzirom dakroz općine Gračanicu i Doboj Istok prolazi med-juentitetska linija - mi imamo sa RS sporazum pokome je dogovoreno da se svi radovi, na obje stranerijeke Spreče,moraju istovremeno obaviti .Obziromda je u ovoj godini RS imala finansijskih teškoća, panije mogla pratiti nas, slijedom pomenutog spo-razuma ni mi nismo mogli poduzimati ništa na poje-dinim dionicama. To je stanovit problem, jer smoizgubili dosta vremena,koje smo mogli racionalnoutrošiti u druge planirane radove na Spreči – kažeMirza Bezdrob.

GLAS NARODA TUZLANSKOG KANTONA

ADNAN IBRAHIMOVIĆ – POLJOPRIVRED-NIK - GRAČANICA: Puno nam znači regulacija ko-rita rijeka Spreče i Sokoluše. Sve je to lijepo i zaoko,ali i za ovdašnju poljoprivredu, koja je nebrojenoputa do sada padala na koljena. Više i bolje radimoi mirnije spavamo. Problem, koji ja vidim, predstavljazaraženo zemljište, koje truju prljave industrije izsusjedstva, posebno iz pravca Lukavca, gdje direk-tno u rijeku Spreču ispuštaju otrovne materije. Nekoće se morati time pozabaviti. Hvala graditeljima vod-outvrda – veli poljoprivrednik Adnan Ibrahimović.

SREDNJOBOSANSKI KANTON

- Nakon katastrofalnih poplava u 2008. I2010.godini – veliki pomaci su urađeni na regulacijikorita rijeka Vrbas i njegovih pritoka,te izgradnji vod-outrvda i nadvišenja nasipa

MARKO BARIĆ – RUKOVODILAC TEREN-SKOG UREDA AVPRS U JAJCU:

Intenzivno radimo na rješavanju štetnog uticajavoda, gradeći vodoutvrde i regulirajući korita rijekaVrbas i Sana, kaže Barić.

- Na sreću, u maju 2014. nije bilo izlijevanja ri-jeke Vrbas na području triju općina – GornjiVakuf/Uskoplje,Bugojno i Donji Vakuf. Manjepoplave su tada zabilježene u Jajcu. Mi smookončali nekoliko projekata u slivovima ovih dviju ri-jeka. Uz ove, predstoje još mnogi poslovi kojeplaniramo uraditi. Na slivu Vrbasa okončali smo triprojekta, a isto toliko smo novih započeli.To su pro-

jekti koje direktno finansira AVPRS. Pored togaučestvujemo i u projektima koje vode nevladine or-ganizacije, kao što je trenutno UNDP. Započet jejedan projekat na području bugojanske općine nauredjenju korita Vrbasa,a drugi se odvija na po-dručju općine Gornji Vakuf/Uskoplje. Jednom riječju,sve je više samopouzdanja gradjana u priobaljimarijeka Vrbas i Sana. Toj općoj sigurnosti doprinijelisu radovi u te tri općine na Vrbasu. Mi gotovo pa dai nismo imali više značajnijih poplava na ovim pros-torima, a važno je takodje istaći da, gdje god smoradili, imali smo izuzetno dobru saradnju sa grad-janima. To je potvrda njihovih uvjerenja da mi ovdjeradimo jedan koristan posao za sadašnje, ali i gen-eracije koje dolaze. AVPRS vodi posebnu brigu ougledu kompanija koje izvode radove na našim ri-jekama. Svi ti radovi su ocjenjeni visokim ocjenama.Trenutno završavamo sa UNDP Mapu rizika odpoplava,koja će pomoći da se odrede i precizirajudionice koje su opasne sa aspekta poplava.Učestvujemo takodje u projektu zaštite voda odštetnih uticaja komunalnih voda, odnosno otpadnihvoda. Radi se o milionskim projektima u komunalnojinfrastrukturi općina, sa prečistačima u Jajcu i Gorn-jem Vakufu/Uskoplju, a završen je natječaj i uBosanskom Petrovcu i odabrane kompanije koje ćeraditi taj posao. To je jedan od vrlo bitnih objekatakoji ćemo graditi u narednom periodu. Vrijednostradova u te tri općine iznosi oko deset miliona kon-vertibilnih maraka – kazao je za naš časopis MarkoBarić.

AMIR ŠEĆIBOVIĆ – ZASTUPNIK U SKUPŠ-TINI SREDNJOBOSANSKOG KANTONA:

VRBAS STAVLJEN POD KONTROLU

U proteklih devet - deset godina ostvaren jeveliki pomak u regulaciji korita rijeke Vrbas u opći-nama Bugojno i Gornji Vakuf/Uskoplje, kaže AmirŠećibović.

- Vjetar u ledja ovim općinama dali su ne-davno i potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbe-gović i direktor Agencije za vodno područje rijekeSave Sejad Delić. Istina,sredstva koja izdvaja ovajkanton nisu značajna. Ovdje je zapravo ključni akterpromjena nabolje u sektoru voda - AVPRS,koja je,u saradnji sa Općinom Bugojno, uradila važne pro-jekte. Mi se nadamo da će ta saradnja biti nastavl-jena , što će doprinijeti konačnom stavljanju rijekeVrbas pod kontrolu u Bugojnu i ostalim općinamaSBK – kaže Amir Šećibović.


25VODA I MI BROJ 97

IGOR VRLJIĆ - PREDSJEDAVAJUĆI OPĆIN-SKOG VIJEĆA BUGOJNO:

U Općinskom vijeću Bugojna prepoznali sunužnost da nakon ove i u narednoj godini nastaveradovi na saniranju kriitičnih tačaka na rijeci Vrbas.Prvi zvaničnik Općinskog vijeća kaže da je posebannapredak učinjen ove godine.

- U projekte u vodnom sektoru uloženo jeovdje oko 750 tisuća konvertibilnih maraka.Posebno mi je drago da smo uspjeli zaštititi jedanpojas koji se direktno tiče i koji snabdijeva cijeligrad pitkom vodom sa područja Gornje-vakufske/uskopljanske općine,a na taj načinpoboljšano je i snabdijevanje vodom u prigradskimnaseljima, pa i Vrbas naselju,koje je,uredjenjem ri-jeke Vrbas ,došlo u daleko bolju poziciju. Vjerujemda ćemo u 2018.nastaviti istim tempom. Čestitammenadžmentu i stručnjacima u AVPRS kao i fed-eralnim zvaničnicima , koji su pomogli ovom krajuda krene u ozbiljnu promjenu stanja u riječnim pri-obaljima,pa i vrbaskom. Takodje čestitam Federal-nom radiju jubilej - deset godina istrajnog bavljenaproblematikom u sektoru bosanskohercegovačkihvoda,kroz serijal „Za svaku kap čiste vode“, kao i ča-sopisu „Voda i mi“,koji se godinama istrajno baviovom problematikom – ističe Igor Vrljić.

SALIH GURBETA – ZAMJENIK PREDSJE-DAVAJUĆEG OV BUGOJNO :

Vrbas je daleko „poslušniji“ i u gradu,ali i pri-gradskjim naseljima – kaže dopredsjedavajući bu-gojanskog Općinskog vijeća.

-Ja dolazim iz naselja Vrbanja i prenosim vamzahvalnost tamošnjeg stanovništva za sve naporei sva odricanja koja su uložena da se riješi taj akutniproblem plavljenja. Posebno smo zahvalni AVPRS, koja je i ovdje – u ovom kantonu, uradila velikiposao, zajedno sa federalnim organima i OpćinomBugojno. Veliki trud uložili su i gradjani Vrbanje kojisu prethodnih godina živjeli u strahu na obali Vr-basa. Strah je iza nas. Sagradili smo i stadion , kojije izdignut na visinu od metar i 20 centimetara, kakoga ne bi plavio Vrbas. Raduju nas najave da će oviposlovi biti nastavljeni i 2018.godine, kaže SalihGurbeta.

NAČELNIK OPĆINE BUGOJNO HASANAJKUNIĆ:

I na bugojanskom primjeru vidljivo je da pojed-inac ne može postići ništa sam bez široke podrške.Na tu činjenicu upozorava i prvi gradjanin oveopćine.

- Imali smo u tri godine , u dva navrata velikiplavni val, koji je nanio ogromne štete narodu ovogkraja. Nakon tioga smo sami sebi rekli: idemo rješa-vati temeljito taj problem u vodnom sektoru. Mi smo2005.godine počeli ovu našu lijepu , a neki vele i di-vlju rijeku Vrbas , vraćati u njeno korito. Paralelno stim činili smo to i na sedam njegovih pritoka. Bilokako bilo ali – Vrbas je u našim srcima ali i na grbunaše općine ! Nama je puno značila posjeta pot-predsjednice FBiH Melike Mahmutbegović i direk-tora AVPRS Sejada Delića, koji brine o vodnimresursima u slivu rijeke Save u FBiH. Do sada smoimali na Vrbasu , konkretno u naselju Vrbanja, pro-jekat koji je koštao 160 hiljada KM, s tim da je SBKdao 75 hiljada, a AVPRS, kroz izradu projekata,105 hiljada KM. U naselju Gračanica projekat je koš-tao 305 hiljada KM. Zahvalni smo UNDP, koji jeuložio oko 500 hiljada KM, a kompletnu projektnudokumentaciju uradila je AVPRS. Naša je obavezada ove četiri općine zajedno rade sva kritična mjestana rijeci Vrbas. Ponosni smo da u tom sastavu čestozasjedamo i raspravljamo tragajući za najboljimrješenjima. Mi činimo sve da ukrotimo sve te divljeriječne rukavce,koji su izašli iz svog korita i da ih vra-timo tamo gdje im je mjesto. Dobili smo time ured-jene obale,a sada pokušavamo uraditi sadržaje uzrijeku, poput šetališne zone uz Vrbas. Poribićemo iVrbas i nastaviti da sanjamo općinska, kantonalna,federalna, državna, regionalna i medunarodna tak-mičenja u ribolovu ! Dobro se dobrim vraća, pa takoi ljudima koji su u strahu od voda bježali od rijeke.Sada se oni vraćaju tamo svojim imanjima. Zan-imljivo je da su naše štete od poplava 2010. I 2014.premašile 2,5 miliona KM, a da do dana današnjegnismo dobili ni jednu KM. Ipak, završili smo, uz sves-rdnu pomoć pomenutih organizacija i zajednica,oko tri kilometra obale i uložili oko 700 hiljada KM.Metar po metar,korak po korak ! Želim istaći i po-datak da sa svim predstavnicima općina u slivu Vr-basa imamo potpisan sporazum, sve do Vrbasovogušća u Savu, ali, nažalost, do sada nismo uspjelinapraviti taj generalni projekat. A na vrbaskimobalama se pružaju neslućene mogućnosti zarazvoj turizma i otvaranje radnih mjesta. Što se tičeBugojna, da kažem još i to da ćemo graditi kolektor,


26VODA I MI BROJ 97

koji bi koštao oko 7 miliona KM. Projektna doku-mentacija je gotova. Gradićemo i velliki bazen naHusića vrelu i tako trajno riješiti problem snabdije-vanja Bugojna čistom vodom. Još jednom želim sezahvaliti FBiH, AVPRS i UNDP. Mi imamo reg-istrovanih 360 izvorišta čiste vode ! Vjerujem dazemlja, koja ima čistu vodu, zemlju i zrak ne trebada brine za svoju budućnost. Čestitam Federalnomradiju i AVPRS na desetogodišnjoj saradnji u pripre-manju i realizaciji serijala „Za svaku kap čiste vode“– poručio je iz Bugojna načelnik Općine Hasan Ajku-nić.

GLAS NARODA GORNJEG VAKUFA/USKO-PLJA: MUZAFER SMAJIĆ

Sve je ovo lijepo. Obale posebno. Samo da teobale ubuduće uspiju odbiti stogodišnje velike vode.Meni je zbog moje djece drago kad se pomaknejedan kamen na pravo mjesto u našem gradu iopćini. Imao sam i sam velike štete,ali nikada nisamdobio ni jednu marku. Ponavljam:veklike su separe, kao i velike vode vrbaske,slile u ovo mjesto. ..Dodjite da vidite u mom selu Bistričku riječicu.Onako zagadjenu. Moja djeca se u njoj ne kupajuniti će jer je prljava.

NAČELNIK OPĆINE GORNJI VAKUF/USKO-PLJE SEAD ČAUŠEVIĆ:

Mladjahni Sead Čaušević sjeo je u fotelju načel-nika općine u najtežem mogućem trenutku - uočikatastrofalnih poplava u Gornjem Vakufu/Uskoplju2008. godine. U vrijeme kada su Vrbas i njegove če-tiri bujične pritoke nosile sve, na svom bjeso-mučnom poniranju sa Zec planine udonjevakufske/uskopljanske i bugojanske ravnine.

Bilo je to moje veliko, ali istodobno i teškoiskustvo. Na sreću – nije bilo ljudskih žrtava, ali jesve ostalo bilo na koljenima. Od stambenih i gospo-darskih objekata, do raznesenih puteva, pokidanevodovodne, strujne i telefonske mreže. Nakon oveekološke katastrofe počeo je oporavak. Odmah smoodlučili uraditi i mape rizika od poplava, u čemu sunam pružili nemjerljivu pomoć AVPRS i direktorSejad Delić. Tada nam je pomogla i općina Centariz Sarajeva, a onda smo mi, kao dobri domaćini,kada su se desile katastrofalne poplave u maju2014, odlučili uzvratiti pomoć drugima, pa smouputili u Maglaj i Odžak ljude i mehanizaciju i podeset hiljada KM naše skromne pomoći. Puno nam

je pomogao i UNDP. Za tri godine pripremljena jeprojektna dokumentacija za uredjenje osam kilo-metara obala Vrbasa. Nakon toga intenzivno smoradili na čišćenju i regulaciji korita rijeke Vrbas iformirali odbrambene nasipe na kritičnim mjestima.Iza nas je ogroman uradjeni posao, a pred namauredjenje obala ove velike rijeke kroz urbani diograda, u dužini od 200-300 metara. U cjelinigledano, do sada smo izvršili regulaciju korita i iz-gradnju vodoutvrda na oko dva kilometra obale.Uporedo s tim aktivnostima pripremamo se i za iz-gradnju kolektora . Idejni projekat uradjen je još2005. godine, zajedno sa općinama Bugojno i DonjiVakuf. Planiramo kolektor graditi na izlazu iz gradaprema Bugojnu. Važno je istaći da UNDP intenzivnoradi u slivnom području Vrbasa sa 13 općina i to doSrbca i ušća te rijeke u Savu. Načelnici tih općinapotpisali su Povelju pod nazivom „Čist Vrbas“, naosnovu koje je japanska ambasada iznašla sredstvau iznosu od oko 4 miliona dolara. Dijelom tih sred-stava finansira se i izrada Mapa rizika od poplava,vrši regulacija korita rijeke Vrbas i pritoka i izgradnjanadvišenja nasipa i utvrda, kao i modernizacijaCivilne zaštite u slivnom području Vrbasa – ističenačelnik Općine Gornji Vakuf/

UNSKO-SANSKI KANTON

KLJUČ – NAČELNIK OPĆINE NEDŽADZUKANOVIĆ:

Iza nas kao i pred nama je dosta posla na regu-laciji korita rijeke Sane. I mi i Agencija za vodno po-dručje rijeke Save imamo identičan cilj: što boljezaštiti naše gradjane i njihovu i društvenu imovinu.Ugovaramo nove poslove, tragamo za najboljimrješenjima. Na sreću, nismo imali puno problema niu eksproprijaciji zemljišta. Gradjane je malo nervi-rala sporost u čišćenju korita rijeke Sane, a ri-bolovcima je smetala zamućena rijeka. Mi moramotaj posao na zaštiti od voda dovesti do kraja, jer,bez čišćenja riječnih korita – nema ni mirnog snanaših sugradjana. AVPRS ima sposobne kadrovekoji nas često obilaze i zajedno sa nama trasirajuputeve za najbolja protivpoplavna rješenja. Mi smoubjedjeni da je ovaj sadašnji pravac djelovanja narijekama Sani i Sanici najpouzdaniji. Nama supotrebni podrška i razumjevanje.Kada naši gradjanivide konkretna djela - to jača naše medjusobno pov-jerenje. Trenutno su efekti rada i promjena naboljena ove dvije naše rijeke golim okom vidljivi. Imalismo evo i preznataciju novog projekta, koji real-


27VODA I MI BROJ 97

iziramo mi i Agencija zajedno. Mi sami ne možemoništa, ali su tu kantonalno i Federalno ministarstvopoljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i AVPRS.Zato smo danas, u raspravi sa projektantima firme„Higrakon“ , i predstavnikom Agencije, markirali sveone dionice koje su posebno bitne na regulaciji ko-rita ovih rijeka i insistirali na najboljim rješenjima .Sada znamo koje su to dionice i šta, ko, gdje, kadai kako treba uraditi. Uključili smo evo i našeopćinske stručnjake, tako da je naše međusobnopovjerenje, izmedju općine i menadžmenta Agencijei projektantske kuće i izvodjača radova, garant us-pjeha. Želim pohvaliti i predstavnike resornog kan-tonalnog ministarstva iz Bihaća. Naš zajednički ciljje urediti korito rijeka Sane i Sanice na način dasačuvamo i putnu komunikaciju, ali i obje obalepomenutih rijeka. Redovno čišćenje i održavanje ko-rita rijeke Sane nema alternative. Uz sve to mimoramo sačuvati ove ljepote unsko-sanske , našeprekrasne rijeke i čistu i pitku vodu za generacijeKljučana i Krajišnika koje dolaze. Od izvodjačatražimo kvalitetan rad,a od nadzornog organavrhunski nadzor.Na kraju želim reći da su našaiskustva u saradnji sa Agencijom izuzetno pozitivna.Njeni predstavnici nas umiju saslušati i zajedno sanama tražiti najbolja rješenja. Vjerujemo da ćemozajedno iznaći prava rješenja, kako za rijeku Sanu,tako i njenu, bezmalo imenjakinju Sanicu – kaženačelnik Općine Ključ Nedžad Zukanović.

SANSKI MOST – NAČELNIK OPĆINE FARISHASANBEGOVIĆ:

Za godinu dana, koliko sam ja načelnik oveopćine, vaša ekipa novinara i snimatelja je prva i je-dina koja se ozbiljno zainteresirala za stanje navodotocima na ovom području. Vi ste jedini koji stedo sada željeli da čujete naše mišljenje o tome i mismo vam zahvalni na tome. Nažalost, brojnim medi-jima i portalima su interesantnije teme, koje su, datako kažem – kraćeg daha, koje ne zahtjevajudublju i temeljitiju analizu. Jednostavno, živimo uvremenu u kome ovakve ozbiljne, životne teme„nisu u modi“. Mi smo prošle godine potpisali ugovorsa AVPRS o izvodjenju radova, u okviru uredjenjakorita rijeke Sane. Radi se o dionici od ušća riječiceBlihe, do gradskog mosta. Trasa uredjenja korita jezavršena. Imali smo male intervencije na samomušću riječice Blihe, koja nam je zadavala dostaglavobolja, jer je ulazila, da tako kažem ,uzvodno uodnosu na rijeku Sanu. Tu je odradjen odličan

posao. Tražili smo od AVPRS da se urade dodatnielaborati i da se vidi na koji način, ovo što mizovemo „Bijela knjiga“, koliko se to odražava nadugoročnu sigurnost. Tražili smo takodje da seizvedu još neke intervencije oko mostova, kako bise postigao što ljepši estetski pogled sa mostova navodotok Sane kroz općinu i ovaj grad. Radovi su dosada izvodjeni , cjelovito gledano, kvalitetno, brzo iefikasno i uz tih nekoliko napomena, ovo je očitojedan značajan posao koji smo obavili zajedno saAgencijom. Mi smo sada u drugoj fazi radova na ri-jeci Sani. To je možda i najzahtjevniji i najkompliko-vaniji dio i evo, duže od dva mjeseca, produbljujese korito rijeke Sane. Zašto je to nama toliko važnoi otkuda toliki interes javnosti? Ljudi koji žive uovom prelijepom gradu, radjaju se, odrastaju i živeuz rijeku i sa rijekom. Stoga svaka intervencija nanjenim obalama - na njenim sedrama i adama - zanas je, s jedne strane vrlo važna, ma koliko bilaopravdana, a, s druge strane, ona nam nanosi bol.Sanski Most leži na vodi. I, ma kolike mi napraviliparapetne zidove, struka je ocjenila da bi potisak ri-jeke Sane pravio poplave u drugim dijelovimagrada i općine. Uz to, izbijale bi i podvodne vode ione bi plavile grad. To se nama dešavalo do sada uviše navrata. Zato je produbljivanje korita rijekeSane nužnost, kako bi se ubrzao njen protok krozgrad. To je glavnina posla koji se sada radi i kojitreba okončati u idućoj godini. Otišli smo daleko i uizgradnji kanalizacionog sistema,koji je završen uvećem dijelu grada. U planu je gradnja gradskogkolektora, kako bi se, sve to što se pokupi voda,prečistilo i tek tada vratilo u rijeku Sanu. Kako rekoh– svaki čovjek, koji ovdje živi, sva svoja životnasjećanja veže za rijeku Sanu. Znate li da je Sananajtoplija rijeka u BiH? Sana je veliko okupljalištegradjana. Zanimljivo je da je i ove godine, i poredbrojnih radova na njenim obalama i vodoutvrdama,na njenim obalama se svakodnevno okupljalo višehiljada gradjana i gostiju, uživajući duže od dvamjeseca u nesvakidašnjem ljetu. Uz to tu su brojnaribolovna i druga sportska društva i udruženja; sveto definira živote ovih ljudi. I zato su preosjetljivi nasve što je vezano za ovu rijeku.Otuda i odluka ov-dašnjih vlasti da se na ovoj rijeci ne grade nikakvihidropotencijali. Naš je jedini interes sačuvati Sanuonakvom kakva ona jeste....Vjerujem da su vam idrugi načelnici, koje ste posjetili ove godine, istorekli: Nama Agencija za vodno područje rijeke Saveznači mnogo, u smislu: ako imamo problem i akonam treba hitna intervencija – mi dobro znamo daiza sebe imamo Agenciju, koja je tu da odgovori na


28VODA I MI BROJ 97

naš poziv i njeni stručnjaci su pokazali mnogo putado sada da su spremni odazvati se na na takvepozive. Svojim primjerom AVPRS pokazala je daona nije tu pro forme, kao što imamo slučaj samnogim drugim agencijama. Zadovoljni smo, dakle,Agencijom, ali mi uvijek tražimo još više od svih, pai od nje. Mislim da je naša osnova saradnjekvalitetna i zdrava i da predstavlja snažan temelj zabudućnost – ističe načelnik Općine Sanski MostFaris Hasanbegović.

GLAS NARODA SARAJEVA

Pošto smo u jednom od ranijih brojeva časopisa„VODA I MI“ detaljno govorili o regulaciji korita rijekeBosne u Sarajevskom polju – u ovom pregleduradova želimo samo najaviti da se vrše opsežnepripreme za nastavak radova i u Sarajevskom polju.U ovom reportažnom zapisu prenijećemo dvijeporuke gradjana iz Sarajevskog polja, koje najboljegovore o ljepoti življenja u ambijentu uredjenih obalarijeke Bosne, na prilazima našem glavnom gradu.

NATAŠA ZEKIĆ-OSJEK KOD SARAJEVA:Posle rata 1997. došla sam iz Crne Gore u Osijek,kod Sarajeva, gde sam kupila kuću. Dok nije ure-djeno korito reke Bosne, njene obale bile su za-

puštene i neuredne. Nisi imao gde izaći.Onda smodanima pratili gradjevinske radnike koji su te obaledovodili u red. A radili su od jutra, do mraka. Povrelom suncu, po snegu i kiši. I ulepšali su nam živ-ote. Bogami. Sad imamo i gde prošetati i šta videti.Verujte mi da svojima u svetu nisam ranije punopričala o mestu gde živim. Tada me je bilo stid tognereda. Sad se ponosim svojim Osijekom i rekomBosnom. Šaljem slike svojima da vide tu lepotumoje domovine. Blizu nam je i naselje Otes,a dobilismo, uz uredjenu reku, i nov novcati most.Samo dase ponovno ne zapuste obale.Bila bi stvarnošteta.Očekujemo takodje od vlasti da postaveklup,korpe za smeće i rasvetu. Da mi i naša decamožemo uživati u svakodnevnoj šetnji pored reke.Jednom rečju, reka Bosna je sada naš ponos.

MUHAMED KLICO – OSJEK KOD SARA-JEVA: Godinama su poplave nanosile mulj u našekuće. Ostario sam u strahu od velikih kiša. Sad seradujem k'o malo dijete.Sad je...ama ne može bitibolje. Sad smo više na obalama rijeke nego uvlastitim kućama. Konačno sam upoznao i komšije.Ovim što su novac dali i ovima koji su radili trebaodati veliko priznanje.


duplerica:Layout 1 1/31/2018 10:41 AM Page 1

duplerica:Layout 1 1/31/2018 10:41 AM Page

Documents

Agencija za vodno područje rijeke Save - Dilista Hrkašobalu rijeke Bosne na ovom lokalitetu što je početkom 2016. godine uspješno realizovano. U ljeto 2016. godine, pokrenut je