Analiza Sliva Rijeke Save

Vanjska pomo Europske unije: Podrka Meunarodnoj komisiji za sliv rijeke Save u pripremi i implementaciji Plana za upravljanje slivom rijeke Save

Analiza sliva rijeke Save Saetak

Financirala Europska unija

Implementirala Meunarodna komisija za sliv rijeke Save

Analiza sliva rijeke Save Saetak

Prosinac 2010.

Saetak analize sliva rijeke Save je pripremila i uredila Meunarodna komisija za sliv rijeke Save (ISRBC). Izradu i objavljivanje Saetka analize sliva rijeke Save je financirala Europska komisija, u sklopu projekta Podrka Meunarodnoj komisiji za sliv rijeke Save u izradi i implementaciji Plana upravljanja slivom rijeke Save, Ref.: 22.020701/2009/547132/SUB/D1) Saetak analize sliva rijeke Save je dostupan na internetskoj stranici Meunarodne komisije za sliv rijeke Save (ISRBC).

Meunarodna komisija za sliv rijeke Save Vladimira Nazora 61 Zagreb, Hrvatska Telefon: + 385 1 488 6960 Faks: + 385 1 488 6986 E-mail: [email protected] Web: http://www.savacommission.org

Nakladnik: Meunarodna komisija za sliv rijeke Save Dizajn i tisak: ITG d.o.o. za izdavaku i grafiku djelatnost

PredgovorSukladno Okvirnom sporazumu o slivu rijeke Save (FASRB), uspostavljanje odrivog upravljanja vodama u slivu rijeke Save predstavlja jedan od glavnih ciljeva suradnje strana potpisnica sporazuma. Izrada Plana upravljanja slivom rijeke Save, u skladu s Okvirnom direktivom Europske unije o vodama (EU WFD) i pod koordinacijom Meunarodne komisije za sliv rijeke Save (ISRBC), svakako predstavlja kljunu aktivnost u ovom podruju. Kao prvi korak u pravcu izrade Plana upravljanja slivom rijeke Save, tijekom prethodnih godina je uloen znaajan trud u finaliziranje Izvjea o Analizi sliva rijeke Save, to je posebno prepoznato na Drugom sastanku Stranaka Okvirnog sporazuma (Beograd, 1. lipnja 2009. godine). Izvjee o Analizi sliva rijeke Save sadri karakterizaciju i procjenu vodnih resursa u slivu rijeke Save sukladno s lankom 5. Okvirne direktive Europske unije o vodama (EU WFD), kroz dodatno razmatranje bitnih pitanja kao to su upravljanje poplavama i razvoj plovidbe u podruju sliva. Sukladno tome, Savska komisija je usvojila izvjee kao dobru podlogu za dalje aktivnosti na izradi Plana upravljanja slivom rijeke Save. injenica da su se Stranke Okvirnog sporazuma obvezale da e potivati Okvirnu direktivu Europske unije o vodama, iako za neke od njih to nije pravno obvezujue, kao i dobra suradnja Stranaka Okvirnog sporazuma u izradi Analize sliva rijeke Save, rezultirale su pozitivnom percepcijom Europske komisije, koja je donijela odluku da e osigurati podrku za preostale korake u izradi prvog Plana upravljanja slivom rijeke Save, ukljuujui popunjavanje praznina koje su identificirane u Analizi. Izvjee o Analizi sliva rijeke Save je prihvaeno na 13. izvanrednoj sjednici Meunarodne komisije za sliv rijeke Save, koja je odrana u rujnu 2009. godine, nakon ega je objavljeno i postavljeno na internetskoj stranici Komisije poetkom 2010. godine (http://www.savacommission.org/ publication). Ova publikacija je izvod iz Izvjea o analizi sliva rijeke Save. U njoj su predstavljeni najvaniji nalazi Analize i nedostaci identificirani do razine detalja koja odgovara iroj publici, s namjerom da se privue pozornost itatelja na samo Izvjee o analizi sliva rijeke Save, koje je izvor detaljnih informacija. Nadam se da e ova publikacija doprinijeti podizanju svijesti o trenutnoj situaciji u slivu u odnosu na zahtjeve iz Okvirne direktive EU o vodama, te da e na taj nain omoguiti ulaganje dodatnih napora u razvoj i implementaciju Plana upravljanja slivom rijeke Save.Dr sc. Dejan Komatina Tajnik ISRBC-a

4

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

Sadraj1. 2. 2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 2.6 2.7 3. 3.1 3.2 3.3 3.4 3.5 3.6 3.7 3.8 4. 4.1 4.2 5. 6. 7. 8. 9. Uvod ....................................................................................................................................5 Osnovne injenice o slivu rijeke Save ............................................................................6 Reljef i topografija .................................................................................................7 Tlo............................................................................................................................7 Pokrivenost zemljita/koritenje zemljita u podruju sliva............................8 Klimatski uvjeti ......................................................................................................8 Ravnotea voda ......................................................................................................9 Opis rijeke Save i njenih glavnih pritoka............................................................9 Ramsarska podruja............................................................................................12 Karakterizacija povrinskih vodenih cjelina..............................................................13 Tipologija i referentni uvjeti povrinskih vodenih cjelina .............................13 Identifikacija rijenih vodenih cjelina ..............................................................13 Akumulacije u slivu rijeke Save .........................................................................13 Identifikacija znaajnih pritisaka ......................................................................13 Identifikacija umjetnih vodenih cjelina (AWBs).............................................15 Identifikacija jako promijenjenih vodenih cjelina (HMWBs).......................15 Procjena rizika povrinskih vodenih cjelina....................................................20 Nadgledanje kvalitete vode u povrinskim vodama .......................................21 Odreivanje svojstava podzemnih vodenih cjelina ..................................................22 Procjena rizika podzemnih vodenih cjelina ....................................................23 Nadgledanje podzemnih voda ...........................................................................23 Koritenje voda i zahtjevi ..............................................................................................24 Ekonomska analiza koritenja voda u slivu rijeke Save ...........................................26 Pitanja plovidbe ..............................................................................................................28 Pitanja upravljanja poplavama .....................................................................................30 Nedostatak podataka i nejasnoe .................................................................................32


5

1. UVODPoslije politikih promjena koje su se dogodile u regiji 1990-ih, rijeka Sava, koja je bila najvea nacionalna rijeka u bivoj dravi, postala je meunarodna rijeka od velikog znaaja. Rastua potreba za suradnjom u podruju upravljanja zajednikim vodama sliva rijeke Save dovela je do poetka procesa pregovora, Inicijativa za sliv rijeke Save, tj. savska inicijativa, rezultirala je potpisivanjem Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save (FASRB) u Kranjskoj Gori (Slovenija), 3. prosinca 2002. godine. FASRB, koji predstavlja prvi multilateralni sporazum u regiji nakon sporazuma o sukcesiji, implementiraju etiri Strane potpisnice Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Republika Srbija i Republika Slovenija. FASRB naglaava znaaj prekogranine suradnje drava, institucija i pojedinaca za odriv razvoj sliva rijeke Save. Jedan od glavnih ciljeva procesa prekogranine suradnje je uspostavljanje odrivog upravljanja vodama, to podrazumijeva suradnju u podruju upravljanja vodnim resursima u slivu rijeke Save na odriv nain kojim se osigurava: voda u dovoljnoj koliini i adekvatne kvalitete u svrhu ouvanja, zatite i unaprijeenja vodnih ekosistema; voda u dovoljnoj koliini i adekvatne kvalitete za sve vrste upotrebe/koritenja; zatita od tetnog djelovanja voda (poplava, prekomjernih podzemnih voda, erozije i opasnosti od leda); rjeavanje sukoba interesa prouzroenih razliitim vrstama upotrebe i koritenja, i efikasna kontrola vodnog reima. Suradnja se temelji na slijedeim principima: suverenoj jednakosti, teritorijalnom integritetu, obostranoj koristi i dobroj vjeri; obostranom potivanju nacionalnog zakonodavstva, institucija i organizacija; suradnji sukladno principima Okvirne direktive EU o vodama i drugim aktima Zajednice; redovnoj razmjeni informacija unutar sliva o: vodnom reimu, reimu plovidbe, zakonodavstvu, organizacijskim strukturama, administrativnoj i tehnikoj praksi; osiguranju integriteta vodnog reima unutar sliva; smanjenju prekograninih utjecaja prouzroenih gospodarskim i drugim aktivnostima. Potpisivanjem FASRB-a, Stranke su izrazile svoju opredjeljenost za izradu zajednikog Plana upravljanja slivom rijeke Save (Sava RBM Plan). Kao prvi korak u izradi Sava RBM Plana, uraena je Analiza sliva rijeke Save, koja sadri karakterizaciju sliva rijeke Save u smislu opih karakteristika sliva (povrina sliva, udjeli zemalja, reljef i topografija, pokrivenost/koritenje zemljita, klima, ravnotea voda), kvalitete vode, koliina vode i gospodarska pitanja. U Analizi su takoer obraena i pitanja zatite od poplava i reima plovidbe. Ova publikacija predstavlja saetak Izvjea o Analizi sliva rijeke Save, koje oslikava glavne nalaze i nedostatke prepoznate u Analizi.

6


2. OSNOVNE INJENICE O SLIVU RIJEKE SAVESliv rijeke Save je najvei sliv jugoistone Europe, ukupne povrine od priblino 97.713,20 km2 i predstavlja jedan od najvanijih podslivova u slivnom podruju rijeke Dunav, sa udjelom od 12%. Povrinu sliva dijeli pet zemalja: Republika Slovenija (SI), Republika Hrvatska (HR), Bosna i Hercegovina (BA), Republika Crna Gora (ME) i Republika Srbija (RS), dok se zanemariv dio povrine sliva takoer protee i na Republiku Albaniju (AL). Broj stanovnika u podruju sliva rijeke Save je priblino 8.176.000, to predstavlja 46% od ukupnog broja stanovnika navedenih zemalja (bez Albanije i Crne Gore).

Udio zemalja u povrini sliva rijeke Save

Dio teritorija savskih zemalja koji pripada slivu rijeke SaveSI Ukupna povrina zemlje [km2] Udio dravnog teritorija u podruju sliva rijeke Save [%] Povrina zemlje u podruju sliva rijeke Save [km2] Udio sliva rijeke Save [%] 20.273 52,8 11.734,8 12,01 HR 56.542 45,2 25.373,5 25,97 BA 51.129 75,8 38.349,1 39,25 RS 88.361 17,4 15.147,0 15,50 ME 13.812 49,6 6.929,8 7,09 AL 27.398 0,59 179,0 0,18


7

2.1 Reljef i topografijaTeren u podruju sliva rijeke Save je vrlo promjenjiv. On se znaajno mijenja od izvora na zapadu do svog ua sa Dunavom na istoku. Gromadne planine (Alpi i Dinaridi) dominiraju gornjim dijelom sliva. U nizvodnim dijelovima podruja sliva desnih pritoka u srednjem dijelu plovnog puta rijeke Save su takoer gromadna, dok srednji i nii dio plovnog puta Save obiljeavaju polja i niske planine koje su dio Panonske nizine, niskog, plodnog poljoprivrednog podruja. Openito, nadmorska visina sliva rijeke Save varira izmeu priblino 71 m iznad mora na uu Save u Beogradu (Srbija) i 2.864 m iznad mora (Triglav, Slovenske Alpe). Prosjena nadmorska visina sliva iznosi 545 m iznad mora. Sukladno s klasificiranjem FAO, dominantan nagib u podruju sliva je umjereno blag nagib, srednje vrijednosti 15,8%.

Svojstva reljefa sliva rijeke Save

2.2 TloSukladno s bazom podataka o vrstama tla (Harmonized World Soil), tlo je najveim dijelom kambisol (slabo do srednje razvijeno tlo) koje pokriva 46,4% podruja sliva. Drugu vanu grupu ini luvisol (ilimerizirano tlo, sa podpovrinskom akumulacijom visoko aktivne ilovae i visokog stupnja zasienosti bazama), leptosol (veoma plitka tla na kamenoj podlozi ili nekonsolidiranom veoma ljunkovitom materijalu), podzoluvisol/pseudoglejna tla (isprana tla) i fluvisol/fluvijalno tlo (mlado tlo u aluvijalnim naslagama).

8


2.3 Pokrivenost zemljita/koritenje zemljita u podruju slivaPregled pokrivenosti zemljita/koritenja pokazuje da je najvei dio podruja sliva pokriven umom i polu-prirodnim podrujima (54,71%) te poljoprivrednim povrinama (42,36%).

Distribucija glavnih klasa pokrivenosti zemljita u podruju sliva rijeke Save (sukladno CLC 2000)

2.4 Klimatski uvjetiPodruje sliva rijeke Save je smjeteno u irokoj regiji u kojoj prevladava umjerena kontinentalna klima. Jasno se razlikuju topla i hladna sezona. Zima moe biti otra s obilnim snjenim padavinama, dok je ljeto toplo i dugo. Klimatski uvjeti u podruju sliva se mogu klasificirati u tri opa tipa: Alpska klima (gornji dio sliva rijeke Save); Umjerena kontinentalna klima (podruja desnih pritoka); Umjerena kontinentalna (srednje-Europska) klima (podruje lijevih pritoka koje pripada panonskom bazenu). Prosjena godinja temperatura za cijelo podruje sliva rijeke Save je otprilike 9,5C. Srednja mjesena temperatura u sijenju se sputa na oko -1,5C, dok u srpnju moe dostii skoro 20C. Obim i godinja distribucija padavina su razliiti unutar podruja sliva. Prosjena godinja koliina kinih padavina u podruju sliva rijeke Save se procjenjuje na otprilike 1.100 mm. Prosjena evapotranspiracija za cijelo podruje sliva iznosi otprilike 530 mm/godinje.


9

2.5 Ravnotea vodaHidroloka ravnotea, tj. dotjecanje /input i otjecanje/output vode na promatranom podruju, ovisi uglavnom o klimatskim uvjetima i fizikim karakteristikama slivova. Prostorna distribucija hidroloke ravnotee je heterogena. Dugorona prosjena godinja koliina padavina se kree u rasponu od 600 mm do 2.300 mm. Najvee koliine padavina su zabiljeene u gornjim dijelovima sliva rijeka Kupe, Pive, Tare, Une, Vrbasa i Drine. Podruja s najmanjom koliinom padavina, pored spomenutih, nalaze se u Slavoniji i Semberiji. Prostorna distribucija specifinog prosjenog protoka po jedinici povrine sliva u velikoj mjeri prati model prostorne distribucije koliine padavina. Ova vrijednost varira od 150 mm/godinje (ispod 5 l/s/km2) do 1.200 mm/godinje (skoro 40 l/s/km2). Najnii prinosi vode su u slivovima rijeka Bosut i Kolubara, kao i du donjih dijelova slivova pritoka rijeke Save (Posavina, Semberija i Mava). Gornje slivove rijeke Save u Sloveniji i njenih pritoka (Kupe, Une, Vrbasa, Bosne, Pive i Tare) karakterizira visok prinos vode. Prostorna distribucija evapotranspiracije je takoer heterogena. Dugorona evapotranspiracija se kree u rasponu od 320 do 620 mm/godinje. Najvie vrijednosti se javljaju u sredinjoj Posavini i slivovima rijeka Lonje, Ilove i Kupe. Najnie vrijednosti evapotranspiracije su zabiljeene u gornjim dijelovima slivova Drine, Bosne i Vrbasa. Podruja sa relativno niskom evapotranspiracijom su u Sloveniji, kao i u gornjim slivovima Kupe i Une.

Komparativne karte srednje godinje koliine padavina i protoka (studija 1969. 2006.)

2.6 Opis rijeke Save i njenih glavnih pritokaRijeka Sava nastaje iz dvije planinske rijeke: Save Dolinke i Save Bohinjke. Od njihovog spajanja, u blizini Radovljice, pa sve do utjecanja u Dunav u Beogradu (Srbija), duina rijeke Save iznosi 945 km, dok zajedno sa svojim duim izvornim krakom, Savom Dolinkom, njena ukupna duina iznosi 990 km. Prosjean proticaj na uu u Beogradu (Srbija) je 1.700 m3/s.

10


Hidrografska mrea u slivu je veoma razvijena. Najvanije pritoke u gornjem slivu rijeke Save su: Kokra, Kamnika Bistrica i Savinja (s lijeve strane) i Sora, Ljubljanica i Krka (s desne strane). U svom srednjem i donjem toku, rijeka Sava poinje krivudati i zajedno sa donjim dijelovima bosanskih vodnih tokova stvara ogromna plavna podruja. Zajedniko svojstvo skoro svih desnih pritoka rijeke Save je njihovo bujino ponaanje, posebito u njihovim gornjim tokovima (Una i Drina). Rijeka Una je poznata po nekoliko vodopada. Kako se pribliava svom uu, Una postaje blaga i spora. Dalje nizvodno, u rijeku Savu utjee nekoliko desnih pritoka koje se slivaju iz sredinjeg i sjevernog dijela Bosne i Hercegovine. Meu njima su najznaajnije Vrbas, Ukrina, Bosna, Brka i Tinja. Rijeke Vrbas i Bosna su rijeke srednje veliine, iji slivovi duboko prodiru u sredinji dio Bosne i Hercegovine. Svaka od njih takoer ima po nekoliko planinskih pritoka. Rijeka Drina je najvea i najvanija od svih pritoka Save. Njen sliv se protee u etiri drave: Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i veoma malim dijelom u Albaniju. Dalje nizvodno, rijeka Save u blizini Beograda prima jo dvije vane pritoke s desne strane: Kolubaru i Topider.

Hidrografska mrea sliva rijeke Save rijeke obuhvaene analizom


11

Dogovorena lista rijeka u podruju rijeke Save koje su obuhvaene u Izvjeu o Analizi sliva rijeke SavePritoke Rijeka (l-lijeva; d-desna) Sava Ljubljanica Savinja Krka Sotla/Sutla Krapina Kupa/Kolpa Dobra Korana Glina Lonja esma Glogovnica Ilova (Trebe) Una Sana Vrbas Pliva Orljava Ukrina Bosna Lava Krivaja Sprea Tinja Drina Piva Tara ehotina Praa Lim Uvac Drinjaa Bosut Kolubara d l d l l d d d d l l d l d d d l l d d l d d d d l d d l d d l l d 1 1 1 1 1 1 2 2 2 1 2 3 1 1 2 1 2 1 1 1 2 2 2 1 1 2 2 2 2 2 3 1 1 1 Red pritoka Povrina sliva [km2] 97.713,2 1.860,0 1.849,0 2.247,0 584,3 1.237,0 10.225,6 1.428,0 2.301,5 1.427,1 4.259,0 3.253,0 1.302,0 1.796,0 9.828,9 4.252,7 6.273,8 1.325,7 1.618,0 1.504,0 10.809,8 958,1 1.494,5 1.948,0 904,0 20.319,9 1.784,0 2.006,0 1.237,0 1.018,5 5.967,7 1.596,3 1.090,6 2.943,1 3.638,4 Duina rijeke [km] 944,7 41,0 93,9 94,6 88,6 66,9 297,4 104,2 138,6 112,2 49,1 105,7 64,5 104,6 214,6 141,9 249,7 26,8 87,6 80,7 281,6 56,6 73,5 138,8 99,4 346,0 Drave sliva/podsliva SI, HR, BA, RS, ME, AL SI SI SI SI, HR HR HR, SI, BA HR HR, BA HR, BA HR HR HR HR BA, HR BA BA BA HR BA BA BA BA BA BA ME, AL, BA, RS ME ME, BA ME, BA BA AL, ME, RS, BA RS, BA BA HR, RS RS

125,0 55,0 193,0 114,5 87,5 186,0 86,6

12


2.7 Ramsarska podrujaSliv rijeke Save je veoma znaajan zbog svoje izvanredne raznolikosti krajolika i biodiverziteta. U njenom slivu se nalaze najvea cjelina aluvijalnih movara i velika ravniarska umska podruja. Rijeka Sava je primjer rijeke s jo uvijek netaknutim plavnim podrujima, koja ublaavaju poplave i podravaju biodiverzitet u istim. Zbog ekoloke i kulturalne vrijednosti movara, pribrene zemlje su odredile est podruja u slivu rijeke Save, u skladu s Konvencijom o movarama od meunarodnog znaaja naroito kao stanita vodotoka, ili takozvanom Ramsarskom konvencijom. Ova znaajna podruja su: Bardaa (BA), Lonjsko polje i Crna Mlaka (HR), Obedska Bara i Zasavica (RS) i Cerkniko jezero (SI).

Lokacije Ramsarskih podruja u slivu rijeke Save


13

3. KARAKTERIZACIJA POVRINSKIH VODENIH CJELINA3.1 Tipologija i referentni uvjeti povrinskih vodenih cjelinaSukladno odredbama Okvirne direktive EU o vodama, zemlje su izvrile diferencijaciju relevantnih povrinskih vodenih cjelina unutar podruja rijenog sliva, prema tipovima. Sve pribrene zemlje rijeke Save primjenjuju obvezatne imbenike (nadmorsku visinu, zemljopisnu irinu, zemljopisnu duinu, geologiju, veliinu) prema Sustavu B, Dodatak II Okvirne direktive EU o vodama, pod tokom 1.2.1. Kao neobvezatan imbenik koji se odnosi na tipologiju rijeka, zemlje su uvele srednji sastav supstrata. Kao dodatne neobvezatne imbenike, Hrvatska je uvela brzinu protoka, dok je Slovenija uvela neke druge specifine imbenike kao to su hidrologija, utjecaj krakih izvora, utjecaj otjecanja jezera, utjecaj limnokrenih izvora. Sve zajedno, ovo je do sada rezultiralo sa 60 razliitih tipova rijeka u podruju sliva rijeke Save (bez Crne Gore). Tipovi vodenih cjelina u podruju sliva rijeke Save su uglavnom distribuirani u ekoregiji 5 (Dinarski zapadni Balkan), veoma mali broj njih je distribuiran u ekoregiji 11 (Panonska nizina) i ekoregiji 4 (Alpe). Nadmorske visine variraju u rasponu od 200 do 800 m iznad mora. Veina pritoka su velike rijeke. Veina glavnih pritoka su silikatne i krenjake, a samo mali broj njih su mjeovite i organske.

3.2 Identifikacija rijenih vodenih cjelinaSukladno odredbama Okvirne direktive EU o vodama, savske zemlje su prepoznale 26 vodenih cjelina za rijeku Savu i 118 vodenih cjelina za njene pritoke.

3.3 Akumulacije u slivu rijeke SaveZemlje su identificirale 21 akumulaciju ije su zapremine iznad 5 milijuna m3. Najvea akumulacija u podruju sliva je Mratinje, koja se nalazi na rijeci Pivi u Crnoj Gori. Veina akumulacija se koristi u svrhu proizvodnje elektrine struje, a neke od njih se koriste za zatitu od poplava, za opskrbu pitkom i industrijskom vodom, te za navodnjavanje.

3.4 Identifikacija znaajnih pritisakaNeophodnost analize pritisaka i utjecaja je definirana u lanku 5. Okvirne direktive EU o vodama. U ovom kontekstu, pritisak predstavlja svaki antropogeni utjecaj na prirodne uvjete rijeke, jezera i podzemne vode, dok znaajan pritisak znai postojanje potencijala koji moe prouzroiti vie od marginalnog, najmanje lokalnog (mjerljivog) efekta na rijeku, jezero ili podzemnu vodenu cjelinu, bez obzira na detaljna svojstva, veliinu i tipologiju promatrane vodene cjeline. Zbroj efekata tlaka je rezultat simultane aktivnosti razliitih kategorija tlaka i intenziteta njihovog utjecaja na promjene u vodenoj cjelini, koje takoer zavise o dinamici u vodenoj cjelini. Pokretake sile koje su u vezi s tipovima naselja, industrijom, poljoprivredom i upravljanjem otpadom su razmatrane kao kljuni elementi koji vre ili bi mogli izvriti znaajan pritisak na povrinske vodene cjeline. Znaajni izvori zagaenja su aglomeracije naselja iji je populacioni ekvivalent iznad 2.000 i industrija bez tretiranja otpadnih voda. Sukladno popisu koji se temelji na populacionom ekvivalentu (PE) ukupno optereenje otpadnih voda iz opinskih izvora je gotovo 5.450.000 PE. Ono predstavlja ukupnu vrijednost od skoro 72.000 t/godinje bioloki potrebnog kisika (BOD), 156.000 t/godinje kemijski potrebnog kisika (COD), 13.000 t/godinje N-tot i vie od 3.000 t/godinje P-tot. Naalost, ne postoje ili je dostupan tek mali broj podataka o zagaenju opasnim tvarima i zagaenju nutrijentima, posebito iz difuznih izvora zagaenja (npr. poljoprivrede).14


Identifikacija bitnih hidromorfolokih alteracijaU slivu rijeke Save identificirane su tri hidromorfoloke komponente pritiska: Prekid u kontinuitetu rijeke i stanita (longitudinalni i lateralni); Odvajanje susjednih movarnih podruja/poplavnih podruja, Hidroloke alteracije.

Longitudinalni kontinuitet i ometanje stanitaPet postojeih brana hidroelektrana u Sloveniji (Moste, Mavie, Medvode, Vrhovo i Botanj) prekidaju tok rijeke Save. Znaajan broj hidroelektrana se takoer nalazi u podslivu rijeke Drine (Viegrad (BA), Bajina Bata i Zvornik (RS)) i na rijekama Lim i Uvac u Srbiji kao i rijekama Piva (Mratinje) i ehotina (Otilovii) u Crnoj Gori. Trinaest struktura je smjeteno na pritonim jedinicama u Sloveniji. U Hrvatskoj se jedna brana nalazi na rijeci Kupi (Ozalj). Dvije brane na rijeci Vrbas se nalaze u Bosni i Hercegovini. Jedan greben na rijeci Kolubari takoer predstavlja prekid kontinuiteta rijeke, a jedna brana je smjetena na rijeci Bosut.

Prekid lateralne povezanostiPrekidi lateralne povezanosti su prikazani odvojenim movarama i nekadanjim poplavnim podrujima. Glavni uzroci smanjivanja movarnih podruja su proireno koritenje u poljoprivredne svrhe i regulaciju rijeka, uglavnom radi kontrole poplava. U velikim dolinama nieg srednjeg i nieg toka rijeke Save, izgradnja pojaanih sustava zatite od poplava i mrea za isuivanje utjecale su na gubitak movarnog zemljita.

Hidroloke alteracijePrikupljanje hidroenergije, poljoprivreda i industrija mogu se identificirati kao osnovni pokretai koji uzrokuju hidroloke alteracije u slivu rijeke Save. Vaenje vode iz rijeka se podudara sa razliitim antropogenim svrhama i koritenjem. Slovenija je prijavila 18 hidrolokih alteracija koje su utjecale na 14 vodenih cjelina rijeke Save i njenih pritoka. Postoji 8 hidrolokih alteracija u RS jedna u rijeci Savi (zatvarenje rezervoarom HE erdap I) i ostale na pritokama.

Budui infrastrukturalni projektiPored sadanje degradacije rijeke Save i njenih pritoka, koja je prouzroena hidromorfolokim alteracijama, u razlitim fazama planiranja i priprema je i niz buduih infrastrukturalnih projekata, to moe prouzroiti znaajan hidromorfoloki pritisak na status rijeke. U Sloveniji su planirane dvije brane ija je osnovna svrha hidroenergetska proizvodnja na rijeci Savi (Breice i Mokrice), a takoer i zatita od poplava. Trenutno nema slubenih planova za naredne infrastrukturalne projekte u Hrvatskoj. Doneena je odluka o izgradnji 4 hidroelektrane na Bosni, Drini, Uncu i Vrbasu u Bosni i Hercegovini u narednih 5 do 6 godina. Oko 10 hidroelektrana je planirano i smatra se osnovnim A prioritetom (Sana, Bosna, Vrbas, Drina, Una, Biotica Krivaja i Ugar) i 7 projekata je planirano kao sekundarni ili B prioritet. U isto vrijeme, izdane su i koncesije za 201.-u malu hidroelektranu u Federaciji BA.


15

U Republici Srpskoj planirana je izgradnja 3 hidroelektrane u gornjem toku rijeke Drine i jedna na rijeci Lim. Planovi i skice obuhvaaju dvije hidorelektrane u srednjem toku rijeke Vrbas. Koncesije su izdane za 7 planiranih hidroelektrana na rijeci Bosni. Iako ne postoje slubene informacije o buduim projektima u RS, izuzetan ali neiskoriten hidro potencijal na rijeci Drini je demonstriran zajedno sa injenicom da budui razvoj ovisi o harmonizaciji interesa razliitih interesnih strana. Pitanja plovidbe obuhvaaju rehabilitaciju plovnog puta rijeke Save. Ovu aktivnost je Meunarodna komisija za sliv rijeke Save (ISRBC) ocijenila kao prioritet i studija izvodljivosti je izraena 2008. godine. Koriten je multifunkcionalni pristup, uzimajui u obzir ne samo promet nego i zabavu, rekreaciju, upravljanje vodama i ivotnu sredinu. Izvedene su osnovne analize za procjenu utjecaja na ivotnu sredinu, ukljuujui prijedloge mjera zatite ivotne sredine, program nadgledanja zatite ivotne sredine i evaluacija trokova zatite ivotne sredine.

3.5 Identifikacija umjetnih vodenih cjelina (AWBs)Sukladno lanku 2.(8) Europske okvirne direktive EU o vodama (WFD), Umjetna vodena cjelina predstavlja cjelinu povrinskih voda koja je nastala kao rezultat ljudskog djelovanja. Samo su Bosna i Hercegovina i Slovenija prijavile postojanje umjetnih vodenih cjelina. Umjetne vodene cjeline u Bosni i Hercegovini su Drina-Dasnica, ulazni tunel od rezervoara do hidroelektrane Jajce i sustav kanala u donjem toku rijeke Vrbas. U Sloveniji, umjetne vodene cjeline su Gruberov kanal i Velenjsko jezero.

3.6 Identifikacija jako promijenjenih vodenih cjelina (HMWBs)Sukladno lanku 2.(9) Okvirne direktive EU o vodama, Jako promijenjene vodene cjeline predstavljaju tijela povrinskih voda koja su, kao rezultat fizikih promjena nastalih ljudskom aktivnou, bitno izmjenjena, kako su odredile zemlje lanice sukladno odredbama Dodatka II. Jako promijenjene vodene cjeline su privremeno identificirale savske zemlje. Ukupna duina i broj jako promijenjenih vodenih cjelina na rijeci Savi prikazani su u slijedeim tabelama i brojkama:

Duina i broj jako promijenjenih vodenih cjelina na rijeci SaviDrava BA HR RS SI Ukupna duina km 338,8 512 210 220,76 Duina jako promijenjenih vodenih cjelina km 338,8 498 104,4 40,93 Postotak ukupne duine % 100,00 97,27 49,71 18,54 3 8 3 12 Ukupan broj vodenih cjelina Broj jako promijenjenih vodenih cjelina 3 7 1 3 Postotak vodenih cjelina % 100,00 87,50 33,33 25,00

16


duina (km)

ukupna duina duina HMWB

drava

Odnos izmeu ukupne duine vodenih cjelina i duine jako promijenjenih vodenih cjelina na rijeci Savi

Duina i broj jako promijenjenih vodenih cjelina na pritokama rijeke SaveDrava BA HR RS SI Ukupna duina km 1432 1460 570,8 437,1 Duina jako Postotak ukupne promijenjenih duine vodenih cjelina km 807 436,4 146,3 4,60 % 56,38 29,89 25,63 1,05 38 43 22 14 Ukupan broj vodenih cjelina Broj jako promijenjenih vodenih cjelina 19 10 7 1 Postotak vodenih cjelina % 50,00 23,26 31,82 7,14

duina (km)

ukupna duina duina HMWB

drava

Odnos izmeu ukupne duine vodenih cjelina i duine jako promijenjenih vodenih cjelina na pritokama rijeke Save


17

Osnovni korisnici/pokretai koji utjeu na privremene, jako promijenjene vodene cjeline u slivu rijeke Save su hidroenergija, plovidba, zatita od poplava i urbanizacija, a prikazani su slijedeim brojkama:

Broj vodenih cjelina

Hidroenergija

Plovidba Zatita od poplava Urbanizacija Pokretai

Glavni korisnici/pokretai koji utjeu na jako promijenjene vodene cjeline na rijeci Savi


Hidroenergija

Plovidba Zatita od poplava Urbanizacija Pokretai

Glavni korisnici/pokretai koji utjeu na jako promijenjene vodene cjeline na pritokama rijeke Save18


Znaajne fizike promjene koje utjeu na privremene jako promijenjena vodene cjeline u slivu rijeke Save su nasipi/brane, kanaliziranje/jaanje i osnaivanje obale. To je prikazano slijedeim brojkama:


Nasipi/brane Kanali/jaanje Jaanje obale Pritisci

Fizike promjene koje utjeu na jako promijenjene vodene cjeline na rijeci Savi


Nasipi/brane Kanali/jaanje Jaanje obale Pritisci

Fizike alteracije koje utjeu na jako promijenjene vodene cjeline na pritokama rijeke Save


19

Osnovni razlozi za procjenu rizika u vezi modificiranih vodenih cjelina, uzetih u razmatranje temeljem strune procjene, su neprohodne prepreke, promjena vodne kategorije, zatvaranje sa znatnim smanjenjem vodenog toka, prekid lateralne povezanosti i ostalo.


Neprohodne prepreke

Promjena kategorije

Zatvaranje znaajnim smanjenjem vodenog toka

Prekid lateralne povezanosti

Ostalo

Razlozi

Razlozi za procjenu rizika kod jako promijenjenih vodenih cjelina na rijeci Savi


Neprohodne prepreke

Promjena kategorije

Zatvaranje znaajnim smanjenjem vodenog toka

Prekid lateralne povezanosti

Razlozi

Promijenjen protok (efekt uzrokovan fluktuacijom protoka vode)

Razlozi za procjenu rizika kod jako promijenjenih vodenih cjelina na pritokama rijeke Save20


3.7 Procjena rizika povrinskih vodenih cjelinaProcjena rizika vjerojatnosti da povrinske vodene cjeline nee ispuniti standarde kvalitete okolia koji su postavljeni za vodene cjeline i definirani u lanku 4. Okvirne direktive EU o vodama za rijeku Savu i njene pritoke je osigurana za Hrvatsku, Srbiju i Sloveniju na osnovu prikupljenih podataka. Procjena rizika za Bosnu i Hercegovinu nije jo izraena. Rezultati procjene rizika za povrinska vodene cjeline su prikazani dolje navedenim podacima:

92.82 10%

63.46 7%

At risk rizikom Pod Possibly at risk rizikom Mogue pod Not at risk rizikom Nije pod

785.48 83%

Status procjene rizika za vodene cjeline na rijeci Savi

996.55 41%

805.04 33%

Pod rizikom Mogue pod rizikom Nije pod rizikom

626.74 26%

Status procjene rizika za vodene cjeline na pritokama rijeke Save


21

3.8 Nadgledanje kvalitete vode u povrinskim vodamaUkupan broj stanica za nadgledanje kvalitete u slivu rijeke Save, gdje se mjere fiziki i organski parametri, zatim hranjive tvari, teki metali i mikrobioloki parametri, je 90. Distribucija stanica za nadgledanje kvalitete vode i parametara kvalitete vode je navedena u dolje prikazanoj slici:

Ukupno Fiziki Organsko Hranjive tvari Teki metali Mikrobioloki

U cilju doprinosa implementaciji Konvencije o suradnji za zatitu i odrivo koritenje rijeke Dunava (DRPC), Stranke Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save FASRB-a, surauju u polju monitoringa i procjene radi: Harmonizacije ili usporedbe metoda za monitoring i procjenu, Razvoja usklaenih ili zajednikih sustava nadgledanja, Razvoja i implementacije zajednikih programa za nadgledanje. Uspostavljena je Meunacionalna mrea za monitoring TNMN za implementaciju Konvencije o suradnji za zatitu i odrivo koritenje rijeke Dunava DRPC, koja se oslanja na nacionalne mree za monitoring povrinskih voda. Dvanaest (12) TNMN stanica radi u slivu rijeke Save, a meu njima 9 stanica na rijeci Savi (Jesenice-SI, Jesenice-HR, Jasenovac-HR, Jasenovac-BA, upanja-HR, Jamena-RS, Sremska Mitrovica-RS, abac-RS, Ostrunica-RS) i 3 stanice na glavnim pritokama Save (Modria-BA-rijeka Bosna, Kozarska Dubica-BA-Una , Razboj-BA-Vrbas , Badovinci-RS-Drina)

Br

Mjereni parametri u stanicama za nadgledanje kvalitete vode u slivu rijeke Save

Lokacija TNMN stanica za nadgledanje na rijeci Savi22


4. ODREIVANJE SVOJSTAVA PODZEMNIH VODENIH CJELINASukladno lanku 2. Okvirne direktive EU o vodama, podzemne vode su sve vode ispod povrine zemlje u zasienoj zoni i u direktnom kontaktu sa zemljom ili dubljim slojevima zemlje. Stranke Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save izvode prvobitnu karakterizaciju podzemnih cjelina, kako bi procijenili njihovo koritenje i koji je stupanj rizika da nee ispuniti standarde za svaku podzemnu cjelinu sukladno lanku 4. U slivu rijeke Save prijavljene su 42 vane podzemne cjeline. Nacionalni presjek podzemnih vodenih cjelina prema veliini i broju je dat u sljedeem prikazu:

SI 8,943 29%

BA 12,775 41%

RS 6,594 21%

HR 2,735 9%

Repatrijacija podzemnih cjelina prema veliini izraenoj u km2

SI; 5 RS; 4

BA; 22

HR; 11

Repatrijacija podzemnih cjelina prema broju podzemnih vodenih cjelina


23

4.1 Procjena rizika podzemnih vodenih cjelinaDrave su implementirale procjenu rizika statusa kvalitete (kemijski) i statusa kvantitete za sve vane podzemne vodene cjeline u slivu rijeke Save, osim za cjeline koja se nalaze u BA. Sljedea slika prikazuje status procjene rizika podzemnih vodenih cjelina u slivu rijeke Save, a odnosi se na kvantitetu i kvalitetu.Da 4.264 14% Mogue 1.594 5%

24.969 81% Ne

Procjena rizika statusa kvalitete (kemijski) za vanije podzemne vodene cjeline u slivu rijeke SaveDa Mogue

Ne

Procjena rizika u vezi statusa kvantitete za vanije podzemne vodene cjeline u slivu Rijeke Save

4.2 Nadgledanje podzemnih vodaPrema podacima nacionalne monitoring mree, postoji 17 stanica za nadgledanje podzemnih voda (dostupni su samo podaci za HR i RS) na glavnim podzemnim vodenim cjelinama u slivu rijeke Save.

Monitoring stanice za glavne podzemne vodene cjeline u slivu rijeke Save24

Br


5. KORITENJE VODA I ZAHTJEVIOpenito, koritenje vode se odnosi na koritenje vode u domainstvima, industriji, poljoprivredi, za proizvodnju energije, zatitu ivotne sredine, itd. ukljuujui i koritenje u svrhu ribolova, rekreacije, prometa, itd. Pregled razliitih naina koritenja voda u slivu rijeke Sava je prikazan na slijedeoj slici.

66.9%

0.6%

Snabdjevanje javnom vodom Industrija Termoelektrane Navodnjavanje Ostale poljoprivredne namjene

10.6% 5.9% 16.0%

Procjena ukupnog koritenja voda u slivu rijeke Save Ukupno godinje koritenje voda u slivu rijeke Save je procjenjeno na oko 4,8 milijardi m3/ godinje. Ukupno godinje koritenje voda za javno snabdjevanje je oko 783 milijuna m3/godinje. Ukupno godinje koritenje voda za industriju sa odvojenim vodenim izvorima je oko 289 milijuna m3/godinje. Hlaenje elektrana predstavlja glavno koritenje voda u slivu rijeke Save oko 3,3 milijarde m3/ godinje. Glavne elektrane u slivu rijeke Save su: Krko NPP, Obrenovac 1 and 2 TPP, Nikola Tesla A TPP, itd. Ukupno godinje koritenje vode za navodnjavanje u slivu rijeke Save je manje od 30 milijuna m3 zbog neadekvatnog statusa poljoprivrede u slivu. Koritenje voda za ostale poljoprivredne namjene (npr. uzgoj ribe, stoarstvo ili druge svrhe) je relativno veliko, ali se uglavnom voda koristi za uzgoj ribe i nepotroako koritenje. Postoji 18 hidroelektrana u slivu rijeke Save s kapacitetom veim od 10 MW. Veina postrojenja u Sloveniji je smjetana na rijeci Savi, dok su u ostalim pribrenim dravama smjetena na glavnim pritokama (Drina, Vrbas, itd). Postoji veliki broj malih i mikro hidroelektrana u Sloveniji. Ukupan kapacitet u ovim elektranama je 41.542 MW, s godinjom proizvodnjom od 2.497 GWh/godinje. Koritenje voda za plovidbu se moe gledati iz perspektive minimalnog toka koji je potreban za plovidbu u razliitim dijelovima rijeke Save.


25

Na osnovu postojeih nacionalnih planova, pokuaj procjene budue potranje za vodom za 2015. godinu je napravljen za ukupno koritenje vode u slivu rijeke Save. Procjena potranje za vodom je prikazna na slijedeoj slici.

69.2% 69.2%

2.6% Snabdjevanje javnom vodom Industrija Termoelektrane Navodnjavanje Ostale poljoprivredne namjene 8.4% 15.1%

4.8%

Procjena ukupne potranje za vodom izmeu korisnika voda za 2015. u slivu rijeke Save Treba napomenuti da postoji nizak stupanj povjerenja u ove analize, zbog injenice koja je ve navedena u prethodnom poglavlju, ali isto tako i zbog injenice da su navedene pretpostavke, koje su dane u uvjetima u kojima se dogaaju brze promjene u politikim i ekonomskim sustavima, veoma problematine. Neke od zemalja ili odreene regije nisu bile u mogunosti uiniti ovu analizu. Kao zakljuak analize o potrebama u slivu rijeke Save i bez obzira na injenicu da nije dostupno dovoljno podataka za analizu, moe se zakljuiti da se oekuje da se koritenje voda ne moe smatrati jednako znaajnim kao i pitanje upravljanja vodama u slivu rijeke Save do 2015. godine. Nove hidroelektrane su planirane u Sloveniji na rijeci Savi i u Bosni i Hercegovini, na pritokama rijeke Save. Planirano budue poveanje u kapacitetima hidroenergije je skoro 450 MW, sa planiranom godinjom potronjom koja je vea od 1.500 GWh/godinje.

26


6. EKONOMSKA ANALIZA KORITENJA VODA U SLIVU RIJEKE SAVEOkvirna direktiva EU o vodama u okviru lanka 5. i Dodatka III propisuje ekonomsku analizu koritenja voda prikazujui osnovna ekonomska obiljeja i znaaj voda te na taj nain i kapacitet razliitih ekonomskih sektora. Broj stanovnitva koje ivi u podruju sliva rijeke Save iznosi 8.176.000, to predstavlja 46% ukupnog stanovnitva u svim zemljama. Stanovnitvo u slivu rijeke Save u BA ini 75% ukupnog stanovnitva te zemlje, a u Hrvatskoj je taj postotak 50%, u Srbiji 25% i Sloveniji 61%. Ekonomske aktivnosti u slivu rijeke Save zapoljavaju vie od 2.379.000 osoba. To je 29% ukupnog stanovnitva koje ivi u slivu rijeke Save i 45% svih zaposlenih u ovim zemljama.

Stanovnitvo i broj zaposlenih u slivu rijeke Save po dravi (u 1.000-ama)Drava BA HR RS SI Ukupno Ukupan broj stanovnika u dravi 3.843 4.442 7.441 2.003 17.729 Stanovnitvo u slivu rijeke Save 2.882 2.210 1.854 1.230 8.176 Udio ukupnog stanovnitva (%) 75 50 25 61 46 Zaposleni u cijeloj zemlji 811 1.496 2.069 921 5.297 Zaposleni u slivu rijeke Save 608 781 397 593 2.379 Udio zaposlenih u cijeloj dravi (%) 75 52 19 64 45

to se tie zapoljavanja, industrije i ostalih aktivnosti u sektoru (izgradnja, veleprodaja, i maloprodaja, hoteli, restorani, promet, skladitenje i komunikacije, financijsko posredovanje, nekretnine, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti) ostaju najvei proizvoai radnih mjesta. 31% od ukupnog broja svih zaposlenih u podruju sliva rijeke Save radi u sektoru ostalih aktivnosti, 27% radi u industrijskom sektoru, 29% radi u javnom sektoru, 12% radi u poljoprivredi i 1% radi u energetskom sektoru.

Broj zaposlenih (u 1000-ama)

BiH Hrvatska Srbija BiH Slovenija Hrvatska Srbija Slovenija

Poljoprivreda

Industrija

Energija Sektori

Ostale aktivnosti

Javne usluge

Broj zaposlenih u slivu rijeke Save po sektoru i dravama (izraeno u 1.000-ama)


27

Ukupna bruto dodatna vrijednost sliva rijeke Save iznosi 40.039 milijuna eura. Doprinos ekonomskih sektora bruto dodatnoj vrijednosti je prikazan na slijedeoj slici:17% 6% Poljoprivreda Industrija 22% Energija Ostale aktivnosti Javni sektor 51% 4%

Glavne ekonomske aktivnosti u slivu rijeke Save - bruto dodatna vrijednost (2005.) Udio u bruto domaem proizvodu (BDP) u slivu rijeke Save dostie bitnih 53% ukupnog bruto domaeg proizvoda svih zemalja. Slijedea tabela pokazuje bruto domai proizvod svake zemlje zasebno.

BDP i BDP po glavi stanovnika sliva rijeke Save i svake draveDrava BDP za cijelu dravu (milijun EUR) BA HR RS SI Ukupno 8.654 31.255 20.358 28.704 88.971 BDP u slivu rijeke Save (milijun EUR) 6.490 17.212 3.913 19.331 46.946 Udio svih drava BDP (%) 75 55 19 67 53 BDP po glavi stanovnika za cijelu zemlju (EUR/po glavi stanovnika) 2.252 7.036 2.736 14.328 5.018 BDP po glavi stanovnika u slivu rijeke Save (EUR/po glavi stanovnika ) 2.252 7.788 2.110 15.711 5.742

Mjera ope produktivnosti svakog analiziranog sektora, bruto dodatna vrijednost/varijabla po zaposlenoj osobi je izraunata i prikazana na slijedeoj slici. Postie veu vrijednost u energetskom sektoru (naroito u Sloveniji), daleko vie od vrijednosti koja se postie u podruju javnih usluga i poljoprivrednom sektoru.

Broj zaposlenih (u 1000-ama)

BiH Hrvatska Srbija Slovenija

Poljoprivreda

Industrija

Energija Sektori

Ostale aktivnosti

Javne usluge

Produktivnost prema ekonomskim aktivnostima u slivu rijeke Save28


7. PITANJA PLOVIDBERijeka Sava je smjetena na krianju pravaca istok-zapad i sjever-jug osnovne prometne mree Jugoistone Europe i moe predstavljati dopunu putnim i eljeznikim koridorima, kao i Europskom plovnom putu sa fokusom na rijeku Dunav. Ekonomski pad 1990-ih je prouzroio i veliko smanjenje prometa i plovidbe na rijeci Savi i trenutna situacija je takva da se rijeka Sava jedva koristi za rijeni promet. Sukladno Okvirnom sporazumu o slivu rijeke Save, rijeka Sava i njene pritoke su otvorene za meunarodnu plovidbu kako slijedi: Sava od rkm 0 (Bograd) do rkm 594 (Sisak), Kolubara od rkm 0 do rkm 5, Drina od rkm 0 do rkm 15, Bosna od rkm 0 do rkm 5, Vrbas od rkm 0 do rkm 3, Una od rkm 0 do rkm 15, Kupa od rkm 0 do rkm 5. Detaljan pregled ukazuje da sada postoji plovni kanal srednje kvalitete na rijeci Savi izmeu Siska i Beograda i na 5km od rijeke Kupe, ali ukupni plovidbeni uvjeti su loi i nepovoljni uglavnom zbog: Ograniene oseke tijekom duih perioda, Ograniene irine plovnog kanala; Otrih rijenih okuka koje ograniavaju duinu i irinu brodova i konvoja. Opi zakljuak je da infrastruktura plovidbe ima nedostatke zbog starosti, slabog odravanja i nedovrenih radova. Ovakav status ima negativan utjecaj na sigurnost plovidbe i poveava vjerojatnost nezgoda sa potencijalnim negativnim utjecajem na okoli. Meunarodna komisija za sliv rijeke Save i drave iz sliva rijeke Save imaju za cilj rehabilitaciju i razvoj plovnog puta, poboljavajui rijeni plovni put izmeu Beograda i Siska, od 0 rijenih km do 594 rijena km. Nastavak plovnosti uzvodno od Siska je planiran za kasniju fazu sukladno razvoju ekonomskih i prometnih aktivnosti. Sukladno tome, Meunarodna komisija za sliv rijeke Save je zavrila Studiju izvedivosti i Projektne dokumentacije za rehabilitaciju i razvoj prometa i plovidbe na plovnom putu rijeke Save. Studija izvedivosti je identificirala potrebne radove jaruanja (bagerovanje) na 21 parceli, 20 parcela treba poboljanje krivina, potrebna je rekonstrukcija 3 mosta radi ispunjavanja zahtjeva Klasa Va sukladno s klasifikacijom plovnog puta Meunarodne komisije za sliv rijeke Save. Osim osnovnih zahtjeva, slijedei razni radovi znatno poboljavaju stanje uvjeta plovnog puta: Uklanjanje brodskih olupina ili prepreka (ukupno 3 brodske olupine treba ukloniti); ienje polja od neeksplodiranih ubojitih sredstava; Implementacija Rijenih informacijskih servisa; Usavravanje zimskih luka.


29

Zakljueno je da je rehabilitacija i razvoj plovnog puta rijeke Save projekat sa jasnim pozitivnim drutveno-ekonomskim uinkom i buduim aktivnostima, te se sukladno tome, treba usredotoiti na uinkovit zavretak studija i dizajna i izvoenje radova na rehabilitaciji plovnog puta.

VISOKI PRIORITY HIGH PRIORITETDETAILED DESIGN DETALJNA STUDY STUDIJA DIZAJNA

SREDNJI PRIORITET MEDIUM PRIORITY

NISKI PRIORITY LOW PRIORITET

STUDY OF CONDITIONS STUDIJA UVJETA ZA FOR CONTAINER PROMET KONTEJNERA TRANSPORT

USAVRAVANJE UPGRADING TO CLASS Va DO KLASE Va STUDIJA O ENVIRONMENTAL IVOTNOJ SREDINI STUDIESMASTER PLAN FOR MASTER PLAN ZA KORITENJE IVOTNE ENVIRONMENTAL USE OF SREDINE RIJEKE SAVE SAVA RIVER

INFRASTRUCTURE INFRASTRUKTURNI RAZVOJ DEVELOPMENT FOR TRANSPORTA KONTEJNERA CONTAINER TRANSPORT

ENVIRONMENTAL USE RAZVOJ KORITENJA OKOLIA DEVELOPMENT OF SAVA RIVER

MASTER PLAN ZA TOURISM MASTER PLAN FORTURIZAM USE OF SAVA RIVER NA RIJECI SAVI TURISTIKI RAZVOJ U ODABRANIM REGIJAMA RIJEKE RIVER TOURISM DEVELOPMENT IN SELECTED AREAS OF SAVA SAVE

Toke Opeg akcijskog plana za implementaciju Rehabilitacija infrastrukture je samo prvi korak u uspostavljanju modernog rijenog prometnog sektora i u tom smislu slijedee aktivnosti su od posebnog znaaja: Transpozicija svih EU pravila i propisa za domai promet vodenim putem se ostvaruje to je prije mogue uz potpunu transparentnost i sukladno principima dobrog upravljanja; Dalji rad na harmonizaciji pravila i propisa na Europskoj razini; Razvoj neophodnih strategija za realizaciju programa javne podrke obnovi/stvaranju konkurentnog sektora rijenog prometa, unutar ogranienja EU propisa o dravnoj pomoi; Nakon odreenog vremena, rijeni promet i rijeka Sava postaju dio regionalnog prometnog sustava i obraa se pozornost na uvoenje modernih tehnika i tehnologija i promet kontejnera; Potrebno raditi na jaanju razvoja sektora i modernizaciji meunarodnog skladitenja i prometa sukladno odrivim i modernim marketinkim kampanjama, kako bi s jedne strane, privukli privatne investicije, a s druge strane poveali potranju za koritenjem meunarodnog skladitenja i prometa i Bit e potrebno kreiranje sveobuhvatnog strunog programa, koji treba razvijati na temelju mjerila za postojee razine znanja sukladno najboljoj praksi. Svi potrebni propisi i vodii za ekologiju i planiranje poput direktiva EU i Zajednike izjave za principe vodia za razvoj domae plovidbe i zatite okolia u slivu rijeke Dunava, imaju za cilj osigurati upute za donositelje odluka, koji rade u podruju domaeg vodnog prometa i okoline odrivosti, kao i za upravnike koji pripremaju relevantne planove, programe i projekte za zatitu okolia i plovidbu, i ispunit e se tijekom slijedeih koraka rehabilitacije i razvoja plovnog puta.30


8. PITANJA UPRAVLJANJA POPLAVAMARijeka Sava, pogotovo u svom srednjem dijelu (od Zagreba do upanje) i donjem dijelu (nizvodno od upanje), kao i dijelovi nizvodno od pritoka rijeke Save, podlona je poplavama. Poplave se obino deavaju u proljee nakon to se otopi snijeg i u jesen nakon obilnih kia. iroka poplavna podruja i prirodna nizinska podruja se ponaaju kao zadrivai i retencije poplavnih valova. Zatita od poplava u sredinjem i niem slivu rijeke Save se oslanja uglavnom na prirodna zadravanja i nasipe za zatitu od poplava. Openito, glavni nasipi su kreirani za 100 godinji povratni period, a u urbanim naseljima za period od 1000 godina. Sustav zatite od poplava na rijeci Savi je znaajan za rijetko ouvane velike nizinske retencije (Lonjsko polje, Mokro polje, Kupina, Zelenik i Jantak) koje zajedno sa sustavom pomonih kanala, imaju utjecaj na poplavni reim kako u Hrvatskoj, tako i u zemljama nizvodno. U isto vrijeme, prirodni park i ramsarsko podruje Lonjsko Polje, koji pokrivaju povrinu od 500 km2 predstavljaju veliku ekoloku vrijednost, dok Obedska Bara u Donjoj Posavini predstavlja jedan od najveih prirodnih rezervata za divlje ptice. Sue su nehomogene u slivu rijeke Save budui da zahvaaju samo odreena podruja. Bez obzira, u usporedbi sa poplavama, sue imaju veu prostornu pokrivenost koja ukazuje da su prouzroene globalnim uzrocima i imaju multidimenzionalni karakter, to im daje i vei obim. Veina veih povijesnih sua u slivu rijeke Save se dogodila 1946., 1947., 1949. i 1950. godine. Zadnja vea sua se dogodila 1971. godine u gornjem dijelu sliva rijeke Save. Ovo ne znai da od tada nije bilo sua. Postoji snano uvjerenje da su se veoma ozbiljne sue dogodile u posljednjih dvadeset godina, iako nije bilo detaljnih analiza od 1974. godine.

Indikativna mapa vanih podruja podlonih poplavama du rijeke Save


31

Nakon raspada bive drave ranih 90-ih, gdje su napori usmjeravani na integrirano upravljanje poplavama u slivu rijeke Save1, upravljanje poplavama se odvijalo na dravnoj razini. Hidrauline strukture nisu odravane, neke su oteene i monitoring procesi su ometani. Mnoge radove na rekonstrukciji jo uvijek treba odraditi. Stranke FASRB-a promoviraju zajedniki pristup upravljanju rizikom od poplava, koordiniranim planiranjem i aktivnostima unutar sliva rijeke Save i sve lanice ravnopravno sudjeluju u procesu. Zajednika dugorona strategija za zatitu od poplava u slivu rijeke Save ima jasan cilj- rizik od poplava svesti na minimum. Kljuni dokument je Protokol o zatiti od poplava za Stranke Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save koji je potpisan 2010. godine i koji e posluiti kao osnova za zajednike aktivnosti u slivu rijeke Save. Usvajanjem ovog Protokola, pribrene zemlje su suglasne da e suraivati u razvoju Plana za upravljanje rizikom za sliv rijeke Save i pri tome uzeti u obzir FASRB, Direktivu 2007/60/ EC i Akcijski program za odrivu zatitu u slivu rijeke Dunav. U procesu poduzimanja preliminarnih procjena o riziku od poplava i pripremi opasnosti od poplava i mape rizika za poplave, ISRBC e predstavljati koordinacijsko tijelo za razmjenu podataka izmeu drava. Suradnja e se temeljiti na zajednikom ili harmoniziranom sustavu za predvianje poplava, alarmnom sustavu upozorenja i razmjeni informacija. Predviene su mjere za obranu od poplava, uspostavljanje spremnosti i mjere za ublaavanje meugraninih utjecaja. Zainteresirane strane trebaju se ukljuiti u proces razvoja Plana upravljanja rizikom od poplava i njegovo auriranje.

Studija o regulaciji i upravljanju rijekom Savom u Jugoslaviji, Polytechna-Hydroprojekt - Carlo Lotti & C., Prag-Rim, 1972.1

32


9. NEDOSTATAK PODATAKA I NEJASNOEU procesu razvoja Analize sliva rijeke Save, identificirani su nedostaci u podacima i odreene nejasnoe. Nedostaci i nejasnoe su registrirani uglavnom u odreivanju tipologije i referentnih uvjeta, u identificiranju pritiska unutar procjene utjecaja i u prelaznim pitanjima. Rjeenja e se nai za slijedee cikluse upravljanja slivom rijeke. Tabele sa saetkom nedostataka uoenih u procesu:

Tabelarni pregled nedostataka u podacima i nejasnoe u pogledu povrinskih vodaDisparitet Nedostatak podataka o monitoringu kvalitete vode Nedostatak biolokih monitoring podataka Nedostatak podataka o hidromorfologiji i hidromorfolokim promjenama Nedostatak podataka o interakciji izmeu hidromorfologije i eko sustava Neidentificirano ocrtavanje vodenih cjelina Nema harmonizacije o tipologiji ocrtavanja vodenih cjelina Kasni poetak procesa tipologije i definiranje referentnih uvjeta Nedostatak podataka za procjenu utjecaja Sinergijski efekti razliitog pritiska nisu jo evaluirani BA x x x x HR x x x x x Na primjer: kraka podruja podzemno otjecanje nije definirano Na primjer : x x BA-HR: Sava BA-RS: Drina RS-HR: Bosut x Temelji se na sadanjoj evaluaciji kemijskog statusa vode i biota koja nije usklaena s Okvirnom direktivom EU o vodama -WFD. Rezultat je trenutnog znanja i dostupnih podataka RS x x SI x x Komentari

x

x

x

x

x

Tabelarni pregled nedostatka podataka i nejasnoa u vezi podzemnih vodaBA x x x x x x x x x Naroito irenje zagaenja HR x Naroito u manjim naseljima RS SI Komentari

Disparitet Nedostatak kvalitatativnih i kvantitativnih podataka o podzemnim vodama Nedostatak podataka o sustavima za snabdjevanje vode za pie i zatienim zonama Nedostatak podataka o balansu podzemnih voda Nedostatak podatka o povezanosti podzemnih vodenih cjelina Nedostatak podataka o utjecaju razliitih pritisaka na podzemne vodene cjeline


33

Europsku uniju ini 27 drava lanica koje su odluile postepeno povezivati svoja znanja, resurse i sudbine. Zajedno, tijekom 50-godinjeg perioda poveanja, izgradile su zonu stabilnosti, demokracije i odrivog razvoja istovremeno odravajui kulturoloku raznolikost, toleranciju i individualne slobode. Europska unija predana je dijeljenju svojih postignua i njihovih vrijednosti sa zemljama i narodima izvan svojih granica.

Documents

Analiza Sliva Rijeke Save