MAKROAGROEKONOMIKA – razmatra poljoprivredu u cjelini, odnosno područje koje se može nazvati i agrarna politika. Tu su uključene i mjere kojima država utječe na proizvodno i društveno-gospodarsko stanje poljoprivrede.

MIKROAGROEKONOMIKA – proučava poljoprivredna poduzeća, tvrtke te obiteljska gospodarstva u poljoprivredi, uključivši tu i ostale organizacijske oblike, npr. poljoprivredne zadruge.

PODJELA POLJOPRIVREDE:1.) PREMA SADRŽAJU

A) Biljna proizvodnja – obuhvaća uzgoj jednogodišnjih i višegodišnjih biljaka-ratarstvo – obuhvaća uzgoj kultura na oraničnim površinama i u vrtovima-vinogradarstvo – obuhvaća uzgoj vinove loze-voćarstvo – uzgoj voćnih stabala, grmova i ostalih voćnih biljaka-livadarstvo – gajenje trava na livadama i pašnjacimaB) Životinjska ili animalna proizvodnja – obuhvaća uzgoj svih vrsta životinja,

neovisno o motivu kojim se rukovodimo u organizaciji proizvodnje.-stočarstvo-ribnjičarstvo-ribarstvo-pčelarstvo-svilarstvo

PODJELA POLJOPRIVREDE PREMA STUPNJU UTJECAJA ČOVJEKA NA POLJOP. PROIZVODNJU:

1.) Intezivna – podrazumjevamo poljoprivrednu proizvodnju koja se odvija uz razmjerno veliki utjecaj čovjeka. Kako čovjek može na proizvodnju utjecati velikim ulaganjem živog rada i sredstava razlikujemo razlikujemo radno intezivnu od kapitalno intezivne poljoprivrede.

2.) Ekstenzivna – za ovu su poljop. karakteristična niska ulaganja rada i sredstava

SPECIFIČNOSTI POLJOPRIVREDEa) Ovisnost poljop. proizvodnje o prirodnim uvjetimab) Organska proizvodnjac) Vlasništvo fizičkih i pravnih osoba poljoprivrednog zemljišta, kao općeg

uvjeta poljop. proizvodnje

POSLJEDICE ILI IMPLIKACIJE OVISNOSTI POLJOP. PROIZVODNJE O PRIRODNIM UVJETIMA1. mogućnost razvijanja određenih grana poljop. Proizvodnje pojedinih proizvoda unutar tih grana ograničena je količinom odgovarajućih kategorija poljop. Zemljišta, njegovom kvalitetom, reljefom i klimom, tj. razmještaj poljop. Kultura ovisan je o prirodnim uvjetima2. različita kvalitativna svojstva zemljišta koja se koriste u istovrsnoj proizvodnji, uz ista ulaganja i uz iste ostale uvjete daju različite učinke3. proizvode se proizvodi različite kvalitete usprkos istoj tehnici i tehnologiji4. nemogućnost primjene pojednih tehničkih sredstava u proizvodnji ili povećani troškovi u korištenju osnovnih sredstava zbog nepovoljnih uvjeta prouzrokovanih lošim klimatskim prilikama5. potreba za dopunskim ulaganjima u proizvodnju s ciljem da se spase prvobitno uložena sredstva ili smanje gubici

1

6. različita razina ponude i potražnje poljop. Proizvoda, tj. opskrbljenosti tržišta zbog oscilacija u proizvodnji7. promjenjivost cijena poljoprivrednih proizvoda8. neravnomjernost u ostvarivanju ukupnog prihoda9. povećani rizik u poljop. Proizvodnji, osobito u uvjetima specijalizacije

OSNOVNE POSLJEDICE ORGANSKOG KARAKTERA POLJOP. PROIZVODNJE1. izvanredna složenost proizvodnog procesa vezanog za uzgoj svake pojedine biljke i životinje, koja se multiplicira brojem biljaka i životinja, koje su predmet uzgoja u okviru poljop. aktivnosti2. velika osjetljivost predmeta uzgoja i prema tome ovisnost rezultata uzgoja ne samo o stručnosti poljoprivrednika, o njegovoj ljubavi i brizi za predmet uzgoja veći od pravodobnosti, sistematičnosti i kompleksnosti njegovih akcija3. uvjetovanost rezultata koji se ostvaruju u uzgoju od nasljednih sklonosti4. oscilacije u proizvodnim kapacitetima životinja i višegodišnjih biljaka, a uvjetovane njihovim prirodnim svojstvima5. nerazmjernosti između učinaka i ulaganja u različitim fazama razvitka biljaka i životinja6. brzo mjenjanje kvalitativnih svojstava plodova,odnosno proizvoda u nepovoljnim uvjetima7. utvrđena tehnološka optimalnost rokova u kojima proizvodni proces morabiti završen8. mogućnost korištenja prirodnog svojstva rasta za povećanje proizvodnje od granica određenih biološkim kapacitetima biljaka i životinja9. ovisnost brzine obrta sredstav uloženih u proizvodnju o prirodnim procesima razvitka biljaka i životinja koje se uzgajaju10. uvjetovanost inteziteta u korištenju radne snage i sredstava za proizvodnju s razvojnim fazama biljaka i životinja11. mogućnost da se dio proizvoda vlastite proizvodnje koristi kao reprodukcijski materijal u obnovljenom proizvodnom procesu12. poteškoće u preorjentaciji proizvodnje

ZNAČENJE I FUNKCIJE POLJOPRIVREDENarodna privreda je cjelina u koju spadaju dijelovi kao što su: gospodarske grane, industrija, poljoprivreda, trgovina i dr., s obzirom na specifičnu ulogu i zadaće koje imaju u proizvodnji, raspodjeli, razmjeni i potrošnji materijalnih dobara.

Funkcije:a) nezamjenjiva – smatramo proizvodnju biljnih i stočarskih proizvoda za prehranu

stanovništvab) zamjenjiva

- poljoprivreda kao tržište za razvoj industrije- proizvodnju sirovina potrebnih za industriju- proizvodnja poljp. proizvoda namjenjenih izvozu- sudjelovanje u stvaranju društvenog proizvoda- pružanje zaposlenja dijelu radno sposobnog stanovništva- pružanje mogućnosti djelu ukupnog stanovništva da na dohotku stvorenom u

poljoprivredi nađe osiguranje vlastite egzistencije

2

IZMEĐU POLJOP. PROIZVODNJE I PREHRAMBENE IND. POSTOJI MEĐUSOBNA KORELACIJA OVISNOSTI. ONA UVJETUJE:

1. Porast opsega primarne poljop. proizvodnje jer se time produžava vijek uporabe vrijednosti i eliminira sezonski karakter proizvoda

2. Proširivanje proizvodnog programa primarne poljop. proizvodnje3. Poboljšavanje kvalitete primarnih poljop. proizvoda, jer se zbog

visokih troškova prerade i dorade najviše isplati prerađivati najbolje

UVJETI POLJOP. PROIZVODNJEa) prirodni uvjetib) poljoprivredno stanovništvo i radna snagac) posjedovna strukturad) tehnička opremljenoste) organizacija poljoprivredne proizvodnjef) potrošnja poljoprivrednih proizvodag) društveno-ekonomsko uređenjeh) ostali uvjeti poljop. aktivnosti

PRIRODNI UVJETIa) poljoprivredno zemljišteb) reljefc) klima i d) vode

BOGATSTVO ZEMLJE PREMA VELIČINI ZEMLJIŠTA1. Vrlo bogate (više od 1 ha/stan)2. Bogate (od 0.66 do 0.99 ha/stan.)3. Srednje bogate (od 0.33 do 0.65 ha/stan.) -> Hrvatska (0.42 ha/stan.)4. Siromašne (0.10 do 0.32 ha/stan.)5. Veoma siromašne (manje od 0.10 ha/stan.)

RELJEF – oblici zemljišne površine (planine, visoravni, doline, kotline) nastali pod utjecajem endogenih i egzogenih sila. Reljef je činitelj stvaranja zemljišta i klime, ali je istodobno značajan prirodni uvjet koji utječena opseg, sadržaj, intezivnost i uspješnost poljop. proizvodnje.Reljef utječe na:

- mogućnost razvitka pojedinih grana poljop. proizvodnje- mogućnost korištenja određenih tehničkih sredstava- organizaciju proizvodnje i- visinu troškova proizvodnje

KLIMA – prosječno stanje atmosfere, prostorno i vremenski određeno,a utvrđeno u odnosu na klimatske elemente (zrak, zračenje sunca, zemlje, vlažnost...)Prema veličini područja na kojemu dolazi do izražaja specifični klimatki sklop, klimu djelimo na :

1. makroklimu ili klimu velikih površina – obuhvaća prostor od 100 do 10.000 km

2. mezoklima – od 1 – 100 km3. topoklima – od 100 – 1.000 m

3

4. mikroklima ili klima razmjerno malih površina od 0,1 – 100 m u promjeru

Utjecaj klime će se odraziti u većoj ili manjoj mjeri na:- mjenjanje obilježja prirodne sredine- proizvodnu orjentaciju- izbor i korištenje tehnike i tehnologije- visinu prinosa- visinu proizvodnih troškova- angažiranost ljudi u proizvodnji i efekte koje ostvaruju- izbor i sadržaj sredstava agrarne politike

UTJECAJ POLJOP. STANOVNIŠTVA NA POLJOPRIVREDNU AKTIVNOST OVISI O (kvant i kval. Obilježja)

a) Broj i kretanje poljoprivrednog stanovništvab) Dobna struktura poljop. stan.c) Struktura poljop. stan. prema aktivnostid) Dobna struktura aktivnoga poljop. stan.e) Spolna struktura aktivnog poljop. stanovništvaf) Obrazovanost aktivnog poljop. stan.

AGRARNA PRENASELJANOST (PRENAPUČENOST)- definira se kao postojanje radne snage u poljoprivredi čija je marginalna proizvodnost rada jednaka ništici. Pokazatelj stupnja agrarne prenaseljenosti je odnos toga viška radne snage prema ukupnoj postojećoj radnoj snazi u poljoprivredi.Osnovni uzroci agrarne prenaseljenosti su: nedovoljna gosp. razvijenost, neodgovarajuća struktura poljop. proizvodnje, razvijanje tehničke osnove poljoprivrede uz istodobno nedovoljan tempo općeg gosp. razvitka.

DEAGRARIZACIJA – predstavljamjenjanje seoske sredine od isklučivo ili pretežno poljoprivredne u služenu gospodarsku i društvenu strukturu. U užem smislu podrazumjevamo smanjenje poljop. stanovništva i njegov ''prijelaz'' u druge nepoljop. djelatnosti.

DOBNA STRUKTURA PREMA AKTIVNOSTI I SPOLNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA

1. Aktivno stanovništvo – osobe koje aktivno obavljaju neko zanimanje i sebi osiguravaju potrebna sredstva za život2 .Osobne sa osobnim prihodom – osobe koje nisu više aktivne, već žive od prihoda koji potječe iz stečenih prava na osnovi njihova prijašnjeg rada ili aktivnosti3. Izdržavano stanovništvo – osobe koje nemaju vlastitih prihoda, nego ih izdržavaju osobe koje ostvaruju vlastite prihode

Prema vlasništvu sredtava za proizvodnju poljooprivredna se gospodarstva dijele na:1. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva2. Poslovni subjekti i dijelovi poslovnih subjekata (krupna poljop.

gospodarstva)

4

Prema veličini poljoprivredna gospodarstva se dijel na:- mala, srednja i velika

Sa stajališta proizvodne orjentacije poljoprivredna se gospodarstva dijele na:1. Poljoprivredna gospodarstva sa diverzificiranom proizvodnjom

(mješovitom) – to su gospodarstva koja se bave proizvodnjom većeg broja raznovrsnih proizvoda (komplementiranih)

2. Poljoprivredna gospodarstva sa specijaliziranom proizvodnjom – orjentacija je na proizvodnju jednog proizvoda čiji je udjel u strukturi ukupne proizvodnje posebno naglašen

Sa stajališta robnosti poljoprivredna se gospodarsva djele na:1. Gospodarstva koja proizvode za svoje vlastite potrebe2. Gospodarstva koja proizvode za tržišta

POJAM I KONSTANTE OBITELJSKOG GOSPODARSTVA

Obiteljska poljprivredna gospodarstva predstavljaju organizacijske jedinice u hrvatskoj poljoprivredi, a zasnivaju se na privatnom vlasništvu zemlje i ostalih sredstava za proizvodnju.

Tri bitna konstitutivna elementa obiteljskih gospodarstava:1. Kućanstvo – kao obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stvaraju i zajednički

troše prihode za podmirenje temeljnih životnih potreba2. Posjed – imovina, - vlasništvo nad zemljištem i drugim sredstvima za proizvodnju3. Gospodarstvo – u užem smislu kao proizvodna jedinica koja se na jednoj strani sastoji

od posjeda i na drugoj radne snage kućanstva koja je angažirana u proizvodnji

Potrošnju poljoprivrednih proizvoda dijelimo na:1. Efektivnu potrošnju – potrošnja koja se javlja kao izraz efektivnih potreba koje uz

postojeću kupovnu moć i cijene mogu biti podmirene2. Potencijalna potrošnja – ona je kao izraz potencijalnih potreba samo latentno prisutna i

koja će se postupno efektuirati odgovarajućom izmjenom kupovne moći i cijena.Još se naziva odgođenom potrošnjom pa se stoga javljaju zalihe koje mogu biti: privatne i državne, a postoje radi sigurnosnih razloga. Postoje još i špekulativne zalihe koje koje se drže zbog očekivanja rasta cijena.

Područja potrošnje poljoprivrednih proizvoda – 2 temeljna oblika:1. Naturalna potrošnja koja se javlja u 3 oblika: potrošnja polj. proizvoda vlastite

proizvodnje kao materijala za ponovnu proizvodnju, potošnja poljop. proizvoda vlastite proizvodnje unutar polj. kućanstva, potrošnja polj. proizvoda namjenjenih kućnoj radinosti

2. Tržišna potrošnja – javlja se u ovim oblicima: tržišna potrošnja za osobne potrebe, tržišna potrošnja za ponovnu proizvodnju, tržišna potrošnja od strane industrije, tržišna potrošnja kao izvor poljop. proizvoda

5

Potrošnja poljoprivrednih proizvoda vlastite proizvodnje u polj. kućanstvima – autokonzum

1. broj stanovnika koji žive u okvirima polj. kućanstva2. visina dohotka koje to stan. ostvaruje, izvori tih dohodaka i stalnost izvora3. navike u potrošnji4. posjedovna struktura u poljop.5. proizvodna orjentacija poljop. gospodarstva6. veličina i struktura obitelji7. blizina većih potrošačkih centara i prometna povezanost s njima8. razvijenost otkupne trgovačke marže9. cijene poljop. proizvoda

TRŽIŠNA POTROŠNJA POLJOP. PROIZVODAJavlja se u sljedećim oblicima:1. Tržišna potrošnja za osobne potrebe2. Tržišna potražnja za ponovnu proizvodnju3. Tržišna potrošnja od strane industrije4. Tržišna potrošnja kao izvor poljop. proizvoda

Na opseg i struklturu tržišne potrošnje prehrambenih poljop. proizvoda za osobne potrebe utječe više činitelja:

broj stanovnika visina realnih dohodaka potrošačke navike struktura obitelji stupanj zamjenjivosti proizvoda stabilnost novca i širina kruga potreba te realne mogućnosti podmirivanja

potrebe cijene poljop. Proizvoda način pripremanja hrane

MJERILA ZA OPĆU RAZVIJENOST POLJOPRIVREDE:1. Posredna – postotak udjela poljop. Stan. U ukupnom stan. Zemlje, obrazovanost

poljoprivrednika, posjedovna struktura, tehnička opremljenost, utošak mineralnih gnojiva itd.

2. Neposredna – ubrajamo: strukturu ukupne poljop. Proizvodnje – predstavlja postotni udjel pojedinih

grana poljoprivrede u ukupnoj poljop. Proizvodnji strukturu stočarske proizvodnje – može se utvrditi ptrema vrsti stoke – goveda,

svinja, ovaca, konja, koza, peradi ili prema pojedinim proizvodima – mesu, mlijeku, jajima

strukturu biljne proizvodnje koju utvrđujemo na osnovi podataka o korištenju ograničenih površina

NOSITELJI AGRARNE POLITIKE- su fizičke i pravne osobe koje svojom djelatnošću, stvarajući potrebne preduvjete i usmjeravajući aktivnost društva, omogućuju i osiguravaju ostvarenje potrebnih ciljeva u oblasti poljoprivrede.

6

U RH ih dijelimo na:1.) NEPOSREDNI – Ustavom i drugim zakonskim propisima su ovlašteni da

nepsrednim korištenjem sredstava agrarne politike djeluju na ostvarenje utvrđenih ciljeva.

a) Organi države: kod nas je Hrvatski sabor, a na nižim razinama skupštine, te uprave i lokalne samouprave

b) Izvršni organi države: kod nas Vlada RH, te poglavarstva na razinama

c) Banke, institucije osiguranja, neki fondovi2.) POSREDNI – smatramo brojne druge čimbenike kao što su međunarodne

organizacije, političke stranke, gosp. komore, zadružne organizacije, stručne udruge, znanstvene institucije i dr. Koji predtsvljaju organe države. Nemju ovlaštenja utvrđivati ciljeve i sredstva agrarne politike, ali mogu predlagati mjere.

3.4.

5.6.

7.8.

9.

SREDSTVA AGRARNE POLITIKE- razumjevamo mjere, instrumente i djelatnosti pomoću kojih nositelji agrarne politike utječu na ostvarenje postavljenih ciljeva.Prema karakteru sredstva se dijele na:

1. Ekonomska sredtva2. Tehnička sredstva3. Organizacijska sredstva4. Administrativne mjere

TRŽIŠTE – je splet odnosa ponude i potražnje, splet cjelokupne ponude i cjelokupne potražnje robe, usluga i proizvodnji sredstva i kredita, uvjek u određenom vremenu i na određenom prostoru.. Tržište je konkurenna ustanova koja ima za cilj da usredsredi ponudu i potražnju robe novca, brodske tonaže, radne snage idr.

1.) Prema vrste dobara – postoji tržište proizvoda i usluga, tržište proizvodnih sredstava i potrošnih dobara, tržište radne snage, tržište novca i kredita, tržište nekretnina

2.) Prema količini robe – veleprodajno i maloprodajno tržište masovne ili individualne prodaje

7

3.) Prema geografskom prostoru – laoklno, regionalno, nacionalno, međunarodno i svjetsko tržište

4.) Prema vremenu funkcioniranja – stalno i povremeno5.) Sa stajališta stupnja vrijednosti – opća i specijalizirana tržišta6.) Prema utjecaju nositelja ekonomske politike na odnose ponude i potražnje

tržište može biti slobodno i ograničeno.

FUNKCIJE TRŽIŠTA POLJOP. PROIZVODA:1. Prikupljanje poljop. proizvoda2. Čubvanje poljop. proizvoda3. Prijevoz poljop. proizvoda4. Prodaja poljop. proizvoda na veliko i malo5. Predujmljivanje sredstava

DISTRIBUCIJA I PRODAJNI KANALI POLJOP. PROIZVODA

Prometom poljop. proizvoda bave se i gosp. subjekti u poljop. proizvodnji, poljop. zadruge, ugostiteljska i trgovačka poduzeća i poljop. kućanstva. U distribuciju i prodajne kanale uključuje se i Državno ravnateljstvo za robne zalihe, udruge proizvođča, javna skladišta, velike hladnjače..... Najznačajnije ustanove i prodajni kanali su: tržnica na malo, tržnice na veliko, sajmovi, otkup, burze i aukcije.

U SPECIFIČNA OBILJEŽJA PONUDE UBRAJAMO:1. Nestabilnost ponude – javlja se uglavnom zbog još uvjek značajnog utjecaja

prirodnih uvjeta na rezultate poljop. proizvodnje

8

2. Sezonski karakter ponude – uvjetovan je određenošću vremena prispjeća biljnih proizvoda i utjecajem prirodnih uvjeta, koji su karakteristični za pojedine godine

3. Različita kvaliteta poljop. proizvoda – na različitost kvalitete utječu različiti položaj pojedinih poljop. proizvoda u strukturi proizvodnje, razni prironi uvjeti u kojima se uzgajaju odgovarajuće biljek i životinje

4. Zamjenjivost proizvoda – npr. svinjska mast može biti zamjenjena uljem ili maslacem, pšenično brašno raženim ili kukuruznim

5. Vezanost proizvoda – proizlazi iz uvjetovanosti proizvodnje jednog poljop. Proizvoda drugim, npr. proizvodnja svinjskog mesa uvjetuje i proizvodnju masti i kože......

6. Teškoće u prilagođavanju zahtjevima potražnje – ne dolazi u značajnijoj mjeri do izražaja jer se navike potrošnje poljop. proizvoda razmjerno sporo mjenjaju

ČIMBENICI O KOJIMA OVISI KVANTITATIVNA I KVALITATIVNA OBILJEŽJA PONUDE:

veličina i struktura poljop. proizvodnje stupanj tržišnosti poljoprtivrede organizacija i opremljenost trgovine prometna povezanost

STUPANJ TRŽIŠNOSTI POLJOPRIVREDEPod tžišnošću poljoprivrede podrazumjevamo sposobnost poljoprivrede da stvara tržišne viškove. Postotak koji pokazuje udjel tržišnog viška u ukupnoj proizvodnji pokazuje nam istodobno i pokazatelj stupnja tržišnosti.

količina ili vrijednost proizvodnje za tržište

SR = x 100 količina ili vrijednost proizvodnje

Može se utvrditi sa stajališta jednog proizvoda, jednog gospodarstva, skupine gospodarstva ili poljoprivrede kao cjeline. Ovisi prvenstveno o veličini proizvodnje.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE – predstavlja veličinu prom,jena količina potraživanja za nekim dobrom u odnosu na promjene cijene ili dohotka. Razlikujemo cjenovnu elastičnost i dohodovnu elastičnost potražnje.

CJENOVNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE – pokazuje za koliko će se povećati ili smanjiti kupovina poljop. proizvoda zbog sniženja ili povećanja cijena.

∆Q CKed/c = x ∆C Q

Ked/c – koeficijent elastičnosti potražnje s obzirom na cijeneD – prirast; Q – količina potražnje; C – cijena

9

DOHODOVNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE – pokazuje nam kako će se odraziti promjena dohotka na potražnju poljop. proizvoda. Porast dohotka dovodi do povećanja potražnje, te je kretanje dohotka ipotražnje istovjetno.

∆Q DKed/d = x

∆D Q

Ked/ª - koeficijent elastičnosti potražnje s obzirom na dohodakD - prirast; Q – količina tražene robe; D- dohodak potrošača

UKRIŽENA ELASTIČNOST POTRAŽNJE – pokazuje nam kako će se odraziti promjena cijene jednog proizvoda na potražnju drugog proizvoda koji se može zamjeniti.

KOEFICIJENT ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE – pokazuje nam u kojoj će se mjeri promjeniti potražnja određenog proizvoda ako se povećaju dohoci ili cijene za 1 %. Elastičnost će biti:

visoka, ako je koeficijen iznad 1,0 umjerena, ako je koeficijent između 0,5 i 1,0 mala, ako je koeficijent ispod 0,5

Pozitivan predznak koeficijenta znači da povećanjem dohotka dolazi do povećanja potrošnje, a nehgativan da povećanjem dohotka dolazi do smanjenja potrošnje.

POJAM I ZNAČENJE CIJENECijena predstavlja količinu novca koji kupac na tržištu plaća ponuđaču za jedinični proizvod. To ujedno znači kako je cijena novčani izraz vrijednosti proizvoda. Putem cijena utječe se na:

1. Smjer, opseg i strukturu proizvodnje2. Veličinu dohotka3. Životni standard4. Akumulativnost5. Stabilnost tržišta6. Društveno-ekonomske odnose

POLITIKA CIJENA – podrazumjevamo svjesno korištenje mogućnosti utjecaja nositelja agrarne politike na kretanje cijena s namjerom da se ostvare određeni učinci.

PARITET CIJENA – znači uređeni, određeni poželjni odnos između razine cijena za poljop. proizvode i razine cijena proizvoda koje troše poljoprivrednici. Mogu biti:

1. INTERNI – odnosi se na cijene proizvoda unutar poljop. proizvodnje i osigurava vrednovanje rada kod proizvodnje pojedinih proizvoda

2. EKSTERNI – njima se osiguravaju određeni odnosi cijena poljop. proizvoda i sredstava za proizvodnju industrijskog podrijetla

DISPARITET CIJENA – javlja se kao posljedica specifičnosti poljoprivredne proizvodnje i poljoprivrednih proizvoda. Razlikujemo:

10

vremenski disparitet prostorni disparitet međuzavisni disparitet disparitet između maloprodajnih i otkupnih cijena disparitet između cijena industrjiskih i poljoprivrednih proizvoda

OSCILACIJE (KOLEBANJA) CIJENA – predstavljaju u dužem ili kraćem vremenskom razdoblju učestale promjene u cijenama naviše i naniže. Oscilacije cijena poljop. proizvoda se javljaju u 3 osnovna oblika:

1. kratkotrajne oscilacije cijena – javljaju se u vidu mijenjanja dnevnih cijena2. sezonske oscilacije cijena – prouzrokovane se sezonskim karakterom proizvodnje3. ciklička kretanja – izražena su promjenama cijena u razdobljima dužim od 1 god.

SUSTAV CIJENA poljop. proizvoda je predstavljen ukupnošću propisa kojim se regulira uloga proizvođača i države u oblikovanju cijena, način oblikovanja cijena, oblici administrativnog utjecaja na cijene i vrste cijena.

Prema dominaciji pojedinog elementa koji utječe na oblikovanje cijen arazlikujemo:- tržišne cijene- administrativne cijene

Država koa nositelj AP može utjecati na cijene na 2 načina:1.) Posredno – to znači da država različitim ekonomskim

mjerama AP utječe na odnose ponude i potražnje, a cijene su rezultat tih međuodnosa

2.) Neposredno – neposredno određivanje cijena javlja se u našem sustavu cijena u vidu utvrđivanja – zajmačenih cijena, minimalnih cijena, maksimalnih cijena i maloprodajnih cijena

PREMIJE su iznosi koji se isplaćuju poljoprivrednicima u slučajevima kada proizvedu i isporuče ovlaštenim organizacijama poljoip. Proizvode određene kvalitete, utvrđene zakonskim propisima.

Premije kao ekonomsko sredstvo AP koristi se iz više razloga:- stimulira povećanje proizvodnje poljop. proizvoda- stimulira poboljšanje kvalitete proizvoda- stimulira potrošnju premiranih proizvoda- zaštićuje životni standard stanovništva

REGRESI su veoma važno ekonomsko sredstvo agrarne politike pomoću kojeg država iz svog proračuna potpomaže razvitak poljoprivrede. Regresi kao metoda novčanih potcaja trebaju omogućiti:

- razvijanje određenih grana poljop. proizvodnje - unapređenje tehničke osnove poljoprivrede

11

- unapređenje tehnologije poljop. proizvodnje- razvijanje proizvodne opreme za poljoprivredu- razvijanje proizvodnje pojedinih materijala za reprodukciju u poljoprivredi

POREZNI SUSTAV je ukupnost poreznih oblika koji se primjenjuju u ekonomskoj politici u danom vremenu.Osnovni elementi, tj. odrednice svakog poreznog oblika su:

1. predmet oporezivanja2. porezni obveznici3. porezna osnovica4. porezna stopa5. porezne olakšice6. porezni poticaji

POREZI U POLJOPRIVREDI1. Porez na dohodak od poljoprivredne djelatnosti temeljen na katastarskom prihodu

(ukinut 1998.g.)2. Porez na dohodak3. Porez na profit, odnosno dobit (za pravne osobe)4. Porez na dodanu vrijednost (PDV)

PDV je porez koji se obračunava i plaća u svim fazama proizvodnog i prometnog ciklusa, ali tako da se u svakoj fazi oporezuje samo iznos dodane vrijednosti koja se ostvarila u toj fazi proizvodno-prometnog ciklusa.Tri su oblika PDV-a:

1.) Proizvodni oblik PDV-a2.) Dohodovni oblik PDV-a3.) Potrošni oblik PDV-a

Porez na dohodak od poljoprivrede uzračunava se sa dvije stope 20% i 30%. Stopom od 20% oporezuje se osnovica do 28.000 kn godišnje, a dio porezne osnovice iznad toga po stopi od 35%. Poljoprivrednici čiji godišnji promet iznosi manje od 85.000 kn mogu a ne moraju biti obveznici PDV-a.

KEMIZACIJA je tehničko sredstvo agrarne politike koje se sastoji u primjeni kemijskih sredstava u poljop. proizvodnji. Postoji 5 elemenata koji omogućuju život biljkama: svjetlost, toplina, voda, zrak i hranjive materije.

Postoji nekoliko načina vraćanja hranjiva zemljištu, odnosnbo obogaćivanje zemljišta hranjivim sastojcima: plodored, ugar, zelena gnmojidba, gnojenje stajskim gnojem, gnojenje ostalim gnojivima, gnojenje mineralnim gnojivima.

RAJONIZACIJA u poljoprivredi predstavlja podjelu određenog šireg teritorija na uža područja koja se međusobno razlikuju prema prirodnim i ekonomskim obilježjima.Metoda homogenosti – sastoji se u tome da se na osnovi prethodno utvrđenih prirodnih obilježja područja koja imaju u potrebnoj mjeri istovrsna obilježja zaokruže u poljop. rajon.Metoda gravitacije – uvažavajući ekonomska obilježja povezuje poljop. rajon područja koja su prometno i trgovinski međusobno povezana u toj mjeri da mogu predstavljati jedinstvenu gosp. cjelinu.

12

KOMASACIJA – postupak rasutih, usitnjenih i odvojenih dijelova zemljišta u veće komplekse. Posljedice rascjepkanosti poljop. zemljišta su:

- neracionalno korištenje poljop. zemljišnih površina- neracionalnost organizacije poljop. proizvodnje- otežano korištenje suvremenih tehničkih sredstava- otežana primjena suvremenih tehnoloških postupaka- povećanje proizvodnih troškova

CILJEVI AGRARNE POLITIKE – podrazumjevamo promjene za kojima nositelj agrarne politike teži, odnosno koje želi postići u oblasti poljoprivrede.Osnovni ciljevi – dugoročni strategijski ciljevi; razvoj poljoprivredne proizvodnje, u što potpunijoj mjeri ostvariti ekonomske fluktuacije poljoprivrede, neprekidna proizvodnja, podići dohodak, životni standard, obrazovanost.Izvedeni ciljevi – kratkoročni; razvoj privatnog sektora, razvoj tehničke osnove poljoprivrede, modernizacija poljoprivrede, razvijanje životne razine poljoprivrednika.

OSNOVI ČINITELJI KOJIMA JE ODREĐENA POTRAŽNJAa) broj i struktura stanovništvab) veličina realnih dohodaka stanovništvac) cijene poljoprivrednih proizvodad) navike u potrošnji

OSNOVNI ČINITELJI KOJIMA JE ODREĐENA PONUDAa) veličina i struktura poljoprivredne proizvodnjeb) stupanj robnosti (tržišnosti) poljoprivredec) organizacija i opremljenost trgovined) prometna povezanost proizvodnih i potrošačkih centara

KATEGORIJE ZEMLJIŠTA S OBZIROM NA NAČIN KORIŠTENJA1) Oranice – zemljišta koja se oru ili kopaju a koriste se za uzgoj raznih

vrsta usjeva (djetelina,hmelj)2) Vrtovi – relativno male površine koje se koriste za uzgoj voća i

povrća3) Voćnjaci – zemljišta na kojima se uzgajaju voćna stabla s namjerom

s namjerom da se takvim usjevom ostvari privredna korist4) Vinogradi – zemljišta na kojima su zasađeni čokovi vinove loze5) Livade – mogu biti prirodne i umjetne, to su zemljišta obrasla

višegodišnjim travama koje se redovito kose da bi se dobilo sjeno6) Pašnjaci – zemljišta obrasla travom na kojima pase stoka7) Bare i trstici – zajednička im je karakteristika stalno ili povremeno

djelovanje voda i usljed toga otežano ili onemogućeno obrađivanje. Ribnjaci su zatvorene vodene površine u kojima se uzgajaju ribe

FUNKCIJA POLJOPRIVREDE S OBZIROM NA INPUT OUTPUT ODNOSKao inputi poljoprivrede iz nepoljoprivrednih sektora navode se: sredstva za rad, reprodukcijski materijal, roba za široku potrošnju, a kao output navodi se hrana za

13

stanovništvo, sirovine za industriju, radna snaga za poljoprivrednu djelatnost, izvoz proizvoda.

TRŽIŠTE OBUHVAĆA: tržište poljoprivrednih proizvoda, tržište repromaterijala, tržište poljoprivrednih kredita, tržište poljoprivredne radne snage.

SREDSTVA VT. RAZMJENE KOJA UTJEČU NA CIJENU, KOLIČINUUtjecaj na izvoz i uvoz poljoprivrednih proizvoda i sredstva za poljoprivredu nositelj ekonomske politike ostvaruje primjenom carine i takse (djeluju na sredstva pomoću kojih se utjeće na cijene), prelevmani, kontigenti, dozvole i zabrane (djeluju na količinu).

Carine – vrsta posrednog poreza koji se naplaćuje kada roba prelazi carinsku granicu zemlje.Takse – naknada za usluge koje na zahtjev fizičke ili pravne osobe obavi određeni državni organPrelevman – posebna vrsta takse koja se uvodi sa svrhom ubiranja razlike u cijenama između domaće i uvozne robe i smatra se instrumentom zaštite domaće proizvodnje.Kontigenti – količine roba koje u određenom vremenskom razdoblju mogu biti uvezene ili izvezene.Dozvola – sredstvo VT politike kojom od nositelja ekonomske politike ovlašten organ dozvoljava uvoz ili izvoz robeZabrane – omogućuju nositelju ekonomske politike da zabrani uvoz ili izvoz neke robe u određenom razdoblju.

ODREDNICE POREZA:1. Predmet oporezivanja – predmet, činjenica ili ekonomski odnos čije postojanje čini

podlogu za oporezivanje2. Porezni obveznik – fizička ili pravna osoba koja je prema propisima obavezna uplatiti

svotu novca na ime poreza jer je ostvarila dobit, posjeduje imovinu, učesvovala je u pravnom poslu.

3. Porezna osnovica – u novcu izražena veličina od koje se polazi pri utvrđivanju visine poreznog opterećenja

4. Porezna stopa – u postocima izražen odnos između sonovice i iznosa poreza5. Porezna olakšica – ekonomske odluke poreznog subjekta6. Porezni poticaj – mjere kojima se žele ostvariti ciljevi ekonomkse i socijalne politike.

14