FIZIOTERAPIJA

MANIPULATIVNATERAPIJA

MASAA

KINEZIOTERAPIJA

TERAPIJA UDARNIMVALOM (ESWT)

KOLUMNAFIZIOTERAPEUTA

Moja se fizika aktivnost moeopisati kao:

Svakodnevna, ovisnik sam otreningu

Nekoliko puta tjedno odem narekreaciju

Tu i tamo odem na malinogomet ili u etnju

Radim po kui i oko nje

Prolo ljeto sam plivao

Redovito itam Sportskenovosti

Svi me poznaju u kladionici

I shoping je sport

Rezultati Glasaj

Upiite se na mailing listu iputem e-maila primajte obavijestio naoj ponudiVa e-mail

Poalji

H A G L U N D O V A P E T A

K V A D R I C E P S

I A E N J E R A M E N A

S I N D R O M IP R E N A P R E Z A N J A

S c i p i o n f i z i o t e r a p i j a

T O R A K A L N I S I N D R O M

K A L C I F I K A T I( t e n d i n i t i s c a l c a r e a )

S T R A N J A L O A

P E T N I T R N( P L A N T A R N IF A S C I T I S )

S I N D R O M K A R P A L N O GT U N E L A

H E M A T O M I

A R T R I T I S

T R K A K AP O T K O L J E N I C A

P R E P O N A

I L I O P S O A S S I N D R O M

B U R Z I T I S

P I R I F O R M I S S I N D R O M

M O R T O N O V N E U R O M

T R Z A J N A O Z L J E D AV R A T A

V R A T

T E N I S K I L A K A T

S K O N I Z G L O B

S K A K A K O K O L J E N O

R O T A T O R N A M A N E T A

S M R Z N U T O R A M E( P H S )

M E N I S K U S

K R I O B O L J A

P A T E L A

R U P T U R A A C L - a

D I S K U S H E R N I J A

2006. Scipion

NOVOSTI KONTA KT FAQ CJENIK RA DNO VRIJEME

Sa stranje strane potkoljenicenalaze se dva miia koja veinomine njen oblik. Jedan je bliepovrini, zovemo gagastrocnemius, dok se dru ginalazi odmah ispod njega, a imemu je soleus. Oba ova miiaprelaze u donjem dijelupotkoljenice u zajedniku tetivu,pogaate, ahilovu . Ona se pakhvata za petnu kost. Fu nkcijaovih miia, a time i njihovetetive, esto se pojednostavlju je,pa obiavamo rei kako su onizadueni za podiznje na prste,dakle onu kretnju tijela s kojomse proteemo da bi pogledali tose to dogaa preko ru ba visokogzida. I iako to jest funkcija ijiizostanak najlake primjeu jemo,ona je pomalo marginlna. Naime,veina kretnji koje tijelo morau initi kod hodanja, tranja iskakanja dogaa se u predjelu

donjeg dijela lea, ku ka i koljena. Tijekom svih tih aktivnosti miii lista, naposeova dva spomenuta, zajedno sa ahilovom tetivom fu nkcioniraju kao kontroloripokreta u stopalu , te je kretnja koja se tu odvija u osnovi mala. To lako potvruje iinjenica da ene mogu (uz neto vjebe ) bez problema hodati u cipelama savisokom potpeticom, koje gotovo sasvim onemogu u ju pokretanje u skonomzglobu , pa tako i kretnje ahilove tetive. U tranju , ta se kretnja u nekolikopoveava, poveavajui ulogu tetive i lista u toj aktivnosti. Sve te informacije vanesu kako bi smo razumjeli pravu ulogu tetive u pokretanju, a time i procese kojimogu dovesti do njenog ozljeivanja, a u gorim slu ajevima i do pu knua.

Dva su najea tipa ozljedeahilove tetive i stru ktu ra koje jeneposredno okru u ju . Prva jeu pala same tetive ili njenoghvatita za petnu kost. Onespadaju u sindromeprenaprezanja, to e rei danastaju zbrajanjem mikrotrau ma injihovim pretakanjem u bolniu palni proces. Dru gi tip jepu knue same tetive ili prelaskamiia u tetivu . Iako i do njihovanastu pa obiajeno dolaziprethodnim manjimozljeivanjem, karakteristino jeda nastaju bez prethodne najave,obino kod trau ma ili iznenadnihi intenzivnih fizikih aktivnostikoje optereu ju upravo taj diolokomotornog aparata.Sam mehanizam nastanka ozljedaove tetive nije do kraja jasan.Postoje jo polja o kojima neznamo dovoljno. Ipak, nekoliko jefaktora koji sigurno poveavajumogu nost njenog pojavljivanja.Prije svega, to je poveana fizikaaktivnost. Bez obzira radi li se o

rekreativcu koji je odlu io vie trati u proljee, e ne bi li u klonio viak kilogramaskupljenih preko zime, ili je rije o profesionalcu koji tijekom fizikih pripremanaglo povea u ku pno optereenje u trenanom procesu . Zatim, tu je i s labost miiapotkoljenice, pa i miia bu tine, koja uzroku je prenapreznje u tijeku tetive.Skraeni, ili nedovoljno istegnu ti miii takoer mogu biti u zrok ozljede, ili jedanod njih. Dalje, sputeno stopalo, naroito ako je jo i izvrnuto moe stvoriti plodnotlo za razvoj u pale. Na kraju , sama obua, naroito sportska moe potaknuti upalniproces, a ne bi ste vjerovali, u pravo kojekakvi zrani jastu ci ili s line ie u njoj tou pravo i ine. Osim obu e i sam teren na kojem se sportska aktivnost dogaa moenepovoljno utjecati na ahilovu tetivu , naroito ako je tvrd i sklizak.Dva su mjesta na kojima se upala najee razvija. Jedno je samo hvatite tetive zapetnu kost, dok je dru go nanjenoj sredini. Bez obzira na sam

AHI LOVA TE TI VA

Scipion - Fitness i Fizioterapija http://www.scipion.hr/fizioterapija/reklame.asp?IDTekst=15

1 of 2 8.9.2009 21:43

upaljen dio, najee se simptomi (bol) razvijaju polako. U poetku se pojavlju ju u tijeku fizikeaktivnosti ili neposredno poslije nje. Kasnije, intenzitet boli se poveava, te je prisutna ve na poetkuaktivnosti, a ne prolazi sa odmorom. Jutarnja bolnost kod u stajanja iz kreveta vrlo je karakteristina, temoe ili ne mora proi sa razgibavanjem ili hodanjem. Razvija se vidljivo i opipljivo zadebljanje nasamoj tetivi, koje je bolno na dodir, a dodatno ga iritirati moe obu a. Iako ovo stanje esto su sreemou sportaa, naroito onih kojima su tranje i skokovi primarne kretnje, nije neobino vidjeti tendinitis(ili tendinopatiju , kako je danas sve ee zovemo u stru ci) i u lju di koji su nesportai.Lijeenje se obino zapoinje ledenim oblozima u z izbjegavanje pokreta koji izazivaju bolove (nije nu no potpuno mirovanje). Neto kasnije nastu pacijela baterija fizioterapijskih metoda, od elektroterapije, u ltrazvu ka, lasera, do pulsne magnetoterapije,a sve kako bi se upala smanjila na najmanju mogu u mjeru, te istovremeno poboljala prokrvljenostozlijeenog dijela tetive. Od iznimne je vanosti u ovoj fazi lijeenja u pravo kinezioterapija, daklevjebanje i to sa dva osnovna cilja. Prvi je poboljanje fleksibilnosti ( istezljivosti) tetive, dok je dru gijaanje miia potkoljenice, te njihove izdrljivosti. Vjebe balansa u tom su cilju od velike pomoi.Ukupno lijeenje moe trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, a sve u zavisnosti od tipa itrajanja same u pale. Kod sportaa, kritina je faza trenu tak povratka u sportsku aktivnost, koji morabiti odmjeren i postu pan, e ne bi li se izbjeglo ponavljanje ozljede.

U kroninih stanja na ahilovojtetivi, lijeenje biva vrloteko. S obzirom da nije rije ou pali, ve vie o propadanjutkiva same tetive, fizioterapijaponekad nije dovoljna kako bise posve u klonili simptomi.Tako se u posljednje vrijemesve vie upotrebljava terapijau darnim valom (ESWT), tecross-friction masaa(agresivna tehnika sa ciljembolje prokrvljenosti

ozlijeenog segmenta). Posebno se dobrom pokazao su stav izoliraneekscentrine kontrakcije, osmiljen i razvijen od strane vedskihortopeda, koji specifinom kretnjom izaziva poseban podraaj naozljeeni dio tetive. esto je u kroninom stanju potrebno u potrijebitivie terapijskih metoda, a kako bi se na kraju dolo do stanja potpu no bezbolne fu nkcije cijele tetive. Ortopedski uloci, te silikonski jastu ii za petumogu biti od pomoi na nain da smanju ju stres pri hodanju i tranju . Taping (djelomino ograniavanje kretnji tetive apliciranjem neelastinih flastera)esto je pomono sredstvo u sportu , no ono je privremeno rjeenje i ne moe zamjeniti adekvatnu terapiju.Operativno lijeenje tenidnopatija ahilove tetive ini se rijetko i to tek onda kada su iscrpljene sve druge terapijske metode. Razlog tome jest taj torezu ltati operacija nisu uvijek onakvi kakvi bi smo eljeli. Kortizonske injekcije (snani protuu palni sintetiki hormon) direktno u samu tetivu mogunaglo u kloniti bolove, ali i znatno poveati rizik od njenog puknu a, naroito u sportaa, te ih stoga izbjegavamo.Analgetike upotrebljavamo rijetko, a i tada samo dok period intenzivnih bolova ne proe. Izu zetno je vano razumjeti da iposlije nestanka bolova valja odravati kondiciju miia i tetive dobrima, a kako bi se izbjeglo dodatno ozljeivanje. Usportaa to inimo kompenzacijskim i dodatnim vjebanjem, a u nesportaa jednostavnim odravanjem snage ifleksibilnosti.Ahilova tetiva, kao najjaa tetiva u lju dskome tijelu ne pu ca ba tako rijetko kako bi se moglo initi na prvi pogled. Njenasnaga i debljina nije apsolu tno osigu ranje protiv ozljeda, naprotiv. Pu knu e ahilove tetive nastaje gotovo bez ikakvogupozorenja, prijanje boli ili neke dru ge vidljive ili osjetne ozljede. tavie, koliko pamtim, nikada se nije dogodilo dajedna aku tno ili kronino upaljena ahilova tetiva pu kne. Vjerojatno je to tako stoga to tijelo poku ava smanjitioptereenje na bolni ili ve ozljeeni dio, te tako vei dio optereenja kod hodanja tranja ili skakanja prebacu je na zdravunogu. Pa kako onda i poradi ega pukne ahilova tetiva? U stvari prave razloge pu knu a do danas nismo uspjeli odgonetnuti.Neki autori smatraju da je u podlozi potpune ili parcijalne ru ptu re morao biti neki degenerativni proces. Dru gi govore osmanjenoj opskrbi krvlju koja se dogaa s godinama, te to potkreplju ju statistikama koje naznau ju da su u starijihsportaa pu knu a ea. No i ta teorija ima svojih nedostataka. Bilo kako bilo, puknue valja prepoznati odmah kad sedogodi, te usmjeriti ozljeenog prema kirurgu koji e u initi to je hitnije mogue operativni zahvat, jer u protivnomriskiramo mnoge komplikacije.Tipino, ozljeeni opisu ju puknue ahilove tetive kao kratku i vrlo otru bol u predjelu potkoljenice. Neki opisuju i zvu kpoput pu cnja biem, dok dru gi govore o osjeaju slinom udarcu . Nejasno je i zato nekiproivljavaju strane bolove u tom trenutku dok drugi osim epanja i osjeaja da nije sveu redu nemaju izrazitije bolnosti. Bez obzira na te poetne razlike, po pu knu u tetiveslijedi otok i nemogunost normalnog hodanja, u z bolove pri njegovu poku aju . U kolikose sumnja na puknu e, odmah je potrebno odvesti ozljeenog na hitnu pomo, kako bi seuinila dijagnostika. Prvi test zove se Thompsonov i ini se tako da pacijent lei natrbu hu , dok lijenik ili terapeu t pritisne miie potkoljenice. U koliko taj zahvat izazovekretnju u stopalu , tada nije rije o potpu nom pu knuu , dok, u koliko pokreta nema,vjerojatno se radi o potpunoj ru ptu ri, na koju e u pu ivati i defekt u tijeku same tetive(vizu alni i pri palpaciji) . Dalje, potrebno je u initi ultrazvu nu pretragu , ili magnetskurezonancu, kako bi se potvrdio nalaz, te nakon toga izvriti i operativni zahvat spajanja pu knu te tetive. Naime,nema naina da tijelo samo popravi tetu kod puknu a. tavie, to je vie vremena proteklo od puknu a dooperacije, tim je operativni zahvat tei, jer se miii skrau ju , a time postaje tee spojiti dva u daljena kraja. Sveto oteavati e kasniju rehabilitaciju , a time i vrijeme potrebno za pu ni povreatak u dnevne i f izike aktivnosti.Postoperativno tetiva se postavlja u mirovanje bilo sadrenom longetom, bilo razliitim vrstama ortoza, veprema savjetu lijenika operatera. Kasnije se sprovodi fizioterapija sa ciljem osposobljavanja miia i ozljeenetetive za pu nu aktivnost. Ukupni postoperativni oporavak traje u prosjeku tri mjeseca, a rezu ltati su dobri, te sesportai mogu vratiti u pu ni obim sportske aktivnosti. Trajna posljedica jest zadebljanje tetive u predjelupu knu a, odnosno oiperativnog zahvata. Komplikcije su izuzeno rijetke. Kao zatita u prvim tjednima aktivnostipostavlja se povienje pod obije pete, to e smanjiti sile povlaenja.Dean Mistu ravii fizikalni terapeu t

izrada: WebStudio

Scipion - Fitness i Fizioterapija http://www.scipion.hr/fizioterapija/reklame.asp?IDTekst=15

2 of 2 8.9.2009 21:43