Aikido Bilten 01 (2000)

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    1/48

    AIKIDO i

    3

    Urednik:Saa Obradovi}

    Saradnici:Dr. Boko Ivanievi}, Zoran Stan~evi}, Bojan

    Stanojevi}, Aleksandar Dejanovi}, Zoran Mi}i},Novak Jerkov

    Saradnici iz inostranstva:Slobodan Tabakovi}, Mn USA,

    Mr. Mire Zloh, London, Engleska

    Dizajn, naslovna strana i DTP:Saa Obradovi}

    Jugoslovenska aikido federacija ikikai Yugoslavia

    Predsednitvo:Zoran Obradovi}, predsednik

    Saa Obradovi}, sekretarRadivoje Jankovi}, potpredsednikIrena Jakovljevi}, potpredsednik

    Jelena Vrzi}, blagajnik

    Tehni~ki direktor:Masatomi Ikeda

    Foto slog:Error design, Beograd

    tampa:Graf , Beograd

    Broj 1tira` 300 kom.avgust 2000.

    tel. za informacije:064 125-10-71

    Uz prvi broj

    NovostiSeminar u Aran|elovcu

    30 godina aikidoa u Jugoslaviji

    Ume}e mira

    Biografija O senseia Moriheja Ueibe

    Zna~aj produbljivanja treninga

    Tradicionalni japanski do|o

    13 pravila za instruktore aikidoa

    6 pravila za ve`banje

    Aikido - borila~ka vetina ili filozofski put

    Intervju: Mitsugi Saotome sensei

    Ve`banje uma u aikidou

    Nai u svetu

    Aikido re~nik

    Japan

    Pregled istorije Japana

    More magle

    Zen i borila~ke vetine

    Polaganja za dan i kyu 1999.

    Polaganja za dan i kyu 2000.

    Klubovi JAF

    5

    6

    7

    10

    14

    16

    21

    2224

    25

    26

    27

    30

    3133

    37

    38

    42

    44

    46

    48

    50

    Sadr`aj:

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    2/48

    AIKIDOi

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    3/48

    Sa{a Obradovi}

    AIKIDO i

    5

    Iz rada aikido klubova, a kasnije i Aikido dru-tva "Beograd", proistekla je potreba za iriminformisanjem kako po~etnika, tako i starijih~lanova iz oblasti aikidoa. Obzirom da se u naojzemlji iz ove oblasti vrlo malo do sada pisalo ida ne postoji jedan list ili ~asopis koji bi se bavio

    teorijom aikidoa kao vetinom i kao filozofijom,dolo se na ideju da bi mo`da bilo korisno, zasve koji se interesuju za ovu oblast, da se

    pokrene jedan BILTEN

    Ovo je bio uvod Aikido biltena br.2 Aikidodrutva Beograd objavljenog 15.10.1982.godine. O~igledno, bilo je potrebno da tada ro-|ena ideja ne samo odraste, nego da do~eka i

    punoletstvo!

    U ovom prvom broju bih se posebno zahvaliosaradnicima koji su mi predhodne tri godinenesebi~no pomogli u izradi internet prezentacijeJAF. Web prezentacija JAF je postala jedna odnajpose}enijih i najsadr`ajnijih internet pre-zentacija koje se bave aikidoom i iz nje je i ovaj~asopis izrastao. Ekskluzivno je za ovaj biltengospodin Slobodan Tabakovi} iz Minesote

    poslao fotografije O senseia Moriheja Ueibe.Ve}ina od njih nije dosad bila objavljena u

    Jugoslaviji.

    Na kraju, ili na po~etku, ne mogu da nampo`elim nita lepe uz prvi broj nego da uskoroiza|e i drugi. Nadam se ve} za pola godine.

    U`ivajte!

    Slika:Kiomaru Ueiba

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    4/48

    n o v o s t i

    AIKIDOi

    6

    Jedan od prvihevropljana koji jeve`bao kod Mori-heja Ue{ibe, An-dre Noke umro je11. marta 1999.godine. MajstorNoke je imao 8.

    dan {to je i najvi{i pojas dodeljennekom ko nije Japanac. On jepo~etkom 50-tih godina zajedno samajstorom Tadashi Abeom bio jedanod prvih protagonista aikidoa uFrancuskoj. Od 1955. do 1957. jeve`bao kao Uchi deshi kod O sense-ja. Organizacija na ~ijem se ~elunalazio - G.H.A.A.N. (Groupe his-torique d'Aikido Andr Nocquet)imala je 1996. godine 63 kluba. Radiva{e informacije te godine je AikikaiFrancuske, u ~ijem je ~lanstvu ipomenuta Nokeova organizacija,imao 632 kluba!

    Ova informacija sti`e sa prili~nimzaka{njenjem - nemojte mi zameritire|e pose}ujem sajtove na fran-cuskom jeziku.

    U Zrenjaninu je 15. januara 2000.odr`an tradicionalni Bo`i}ni semi-nar. Vi{e informacija o njemu naprezentaciji aikido kluba Tisa(www.tisa.org.yu)

    Od 9. februara 2000. godine inter-net prezentacija JAF je na novojadresi www.aikikai.org.yu. Imamomnogo vi{e prostora nove sadr`aje.

    Prezentacija se svakodnevno a`urirai stalno dopunjuje. To je uticalo i nazna~ajno pove}anje poseta, prose-~no oko 600 ulogovanja u tokujednog meseca.

    U organizaciji AK "Yama do" iz

    Novog Sada, 13. i 14. maja 2000.godine je odr`an aikido seminarkoji je vodio majstor Mikele

    Kvaranta (Michele Quaranta) 5. dan.Majstor Kvaranta vodi aikido klub uBazelu, u {vajcarskoj i prvi je asis-tent Ikede senseja, tehni~kog dire-ktora JAF. Ovaj seminar je bila lepaprilika ~lanovima kluba Yama do igostima da steknu nova znanja i dase dru`e. Osim ~lanova na{egaikikaia, seminaru su prisustvovala idva ~lana Aikikaia Slova~ke.Krajem marta u istom klubu JAF jeorganizovao veliki embukai predpreko 400 posetilaca.

    Dana 3. i 4. juna 2000. godine jeodr`an seminar AK Shin Ken.Treninge je vodio Jerkov Novak,trener kluba. Osim ~lanova kluba

    doma}ina seminaru su prisustvovalikao gosti i ~lanovi aikido klubova izBeograda: Istok, Novi Beogradi Zemun.

    Prema statistici Strategic Marketing& Media Research Institute iz

    Beograda, u Srbiji 11.7% doma-}instava ima PC (u Beogradu 26%),a internet pristup ima 6.7% (uBeogradu 16.9%). Ako nemate kom-pjuter ili niste jo{ na internetu - {ta~ekate? www.inet.co.yu)

    Ako ste ovaj problem sa PC-jem iinternetom re{ili evo adresa na svet-skoj mre`i koje morate posetiti:

    - www.aikiweb.com - jedan od naj-popularnijih aikido sajtova na inter-netu.Obavezno posetite!

    - www.aiki.com - najpoznatiji aiki-do ~asopis ATM na mre`i.

    - www.aikidojournal.com - on lineaikido ~asopis. Sjajno ura|en.

    - www .aikikai.or.jp - oficijelna pre-zentacija Aikido World Headquar-tersa tj. Hombu do|oa.

    - www.stevenseagal.com - prezen-tacija Stivena Sigala. O budo kari-jeri, filmovima itd.

    - www.aikikai.org.yu - zvani~naprezentacija JAF. Na njoj mo`etena}i, pored ostalih mnogobrojnihsadr`aja, spisak od preko 1000 aiki-do i preko 2500 linkova koji se bavedrugim borila~kim ve{tinama.

    Novosti

    iz sveta aikidoa - kod nas i u svetu

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    5/48

    AIKIDO i

    7

    Masatomi IkedaMasatomi Ikeda

    {ihan{ihanSeminar u Aran|elovcuSeminar u Aran|elovcu

    Letnja aikido kolaod 5. - 8. avgusta 2000. god.

    Uprepunoj sali SC umadija uAran|elovcu, odr`ana je Me|u-narodna letnja aikido {kola pod vod-stvom {ihana Masatomi Ikede 7.dan,tehni~kog direktora Jugoslovenskeaikido federacije. Na seminaru jeu~estvovalo oko 100 u~esnika, goto-

    vo isklju~ivo iz na{e organizacije.Osim senseja i njegovog asistentamajstora Mikele Kvarantea 5.dan,koji su doputovali iz [vajcarske, odstranih u~esnika bili su prisutni i dva~lana ruskog aikikaia.

    U predivnoj atmosveri me|usobnogdru`enja i iskrenog prijateljstva, uzperfektne uslove, u~esnici seminarasu imali priliku da puno toga nau~e.Posebno priznanje treba dati organi-

    zatorima koji su ovom prilikom dalisvoj apsolutni maksimum.

    Treninzi su se odr`avali u velikojsali dva puta dnevno: pre podne utrajanju od dva do dva i po sata ipredve~e u trajanju od sat i po.

    Ono po ~emu se ovaj seminarnajvi{e razlikovao od predhodnih~etiri, koliko ih je bilo sa Ikedasensejem do sad u Jugoslaviji, su bili

    Sa{a Obradovi}

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    6/48

    AIKIDOi

    8

    treninzi sa {tapom. Ve`be koje sura|ene i celokupni sistem rada sa

    {tapom su za ve}inu u~esnika bilipotpuno novi. Ovde naravno trebaizuzeti u~esnike poslednjeg doma-}eg seminara na Durmitoru 1996.

    godine na kome su ovi treninzi imali

    skoro indenti~ni program. Tehnikesa {tapom su ra|ene na skoro svimtreninzima. Ve`balo se zajedni~ki i

    po grupama, u zavisnosti od pojasa.Ovaj tekst se ne}e baviti opisiva-

    njem samih tehnika. Treninzi naseminarima nikad ne traju dovoljnodugo da bi se tehnike objasnile iuve`bale pa }e se gradivo, bar senadam, kao i posle svakog drugogseminara, uve`bavati na klupskimtreninzima.

    Tre}eg dana, nakon prepodnevnogtreninga, odr`ano je polaganje zadan pojaseve. Od jedanest kandidata

    za prvi, drugi i tre}i dan - svi supolo`ili, bez posebnih zamerki odstrane ispitiva~a - ni po pitanjunedovoljnog vremenskog uslovakandidata za ispit, ni vezano za samteni~ki deo polaganja. Kao i kodsvakog polaganja, ve}ina u publici,nevezano za svoje iskustvo u aiki-dou i pojas, je imala svoje zamerkena rad kandidata. Ovo ne mora bitilo{e - sigurno su bar pa`ljivo pratili

    ispit. Na sre}u ili na `alost, pojas seuvek dobija a ne osvaja. Jedino jebitno {ta o kandidatima i pri-

    kazanom misli ispitiva~ kod koga sepola`e.

    Osim treninga, na posebnim sas-tancima {ihan Ikeda je dao velikibroj instrukcija vezanih za naredneaktivnosti JAF-a. Mo`emo slobodnore}i da nas, ako sve to predlo`eno sanjegove strane za`ivi, ~eka sasvimizvesna budu}nost.

    Ovaj seminar je bio i najbolja prilikaza popularisanje aikidoa u Aran|e-lovcu, u {ta }e se istoimeni klub izovog mesta najbolje uveriti u sep-tembru mesecu kada bude po~elanova sezona.

    Slede}i seminara sa Ikeda senseiemje zakazan u terminu od 11. do 13.novembra ove godine. Mo`emo sesamo nadati da }e obe}ani ritam oddva seminara godi{nje da za`ivi.Nadam se da }e u~esnici i na nared-nim seminarima biti sa {iroko

    otvorenim o~ima i puni entuzijazmakao {to je to bio slu~aj ovog vrelogleta u Aran|elovcu.

    Na ispitu 7. avgusta 2000. god.dan pojas su dobili:

    Edin Be}kovi}Aleksandar Kari{ikDejan Spiroski

    Dragan Anti}Igor Strahinji}Irena Jakovljevi}Neboj{a Oklobd`ijaDavor Popovi}Aleksandar Zdravkovi}Goran Kitanovi}Radivoje Jankovi}

    10 DAN10 DAN10 DAN

    10 DAN10 DAN20 DAN20 DAN20 DAN20 DAN20 DAN30 DAN

    Slike:sa seminara,

    Aran|elovac, 2000

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    7/48

    AIKIDO i

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    8/48

    AIKIDOi

    10

    Kako je sve po~elo?

    Pred kraj {ezdesetih godina grupad`udista se prvi put sre}e sa aiki-doom na jednom seminaru u Italiji iubrzo nakon toga aikido po~nje dase ve`ba kod nas u Beogradu. U to

    vreme (od marta 1970. pa do 1974.godine) u Beogradu je izlalazio~asopis "Budopress". To je bio prvi~asopis u zemlji koji se bavio bori-la~kim ve{tinama i izlazio je jednommese~no. U njemu su se, po prvi put,pojavile i reporta`e o aikidou. Nanaslovnoj strani prvog broja bila jereporta`a o majstoru Hiro{i Tadi,danas 8.dan, koji je predstavljenkao poslednji `ivi samuraj. U jed-

    noj maloj rubrici istog broja naja-vljen je i dolazak majstora To{iraNemota, 4.dan, iz Tokija, koji }eodr`ati petodnevni savezni seminar.Majstor Nemoto je godinu dana

    ranije odr`ao prvi seminar uBeogradu on je ujedno bio i prvimajstor koji je odr`ao seminar uJugoslaviji.

    U decembru 1970. godine d`udoklub "Partizan" formira aikido sek-

    ciju koju je tada vodio DraganMilo{evi} 1.dan.

    Osim u ovom klubu aikido je uBeogradu mogao da se ve`ba jo{ i uklubu Dedinje, u aikido sekcijiBudo akademije i aikido klubuStudent. Me|u prvima koji su tihgodina {irili aikido bili su ZoranRisti}, Mirko Jovandi}, Ljuba Vra-~arevi}, Milan Zagorac.

    Japanski instruktori

    Nakon majstora Nemota 1974.godine u Beograd dolazi Hiro{i Tadai dr`i jednonedeljni seminar i pola-

    ganje za dan pojaseve. Ovaj seminarje bio izutno zna~ajan za dalji razvojaikidoa u zemlji. Zahvaljuju}i susre-tima na{ih aikidoka sa majstoromTadom, koji je tada `iveo u Italiji,veze izmedu na{eg i italijanskogaikidoa postaju sve ~vr{ce. Sre-

    dinom sedamdesetih Italija je bilazemlja u kojoj se aikido intenzivno{irio. Veliki broj japanskih instrukto-ra je dolazilo u ovu zemlju iodr`avani su brojni seminari.

    Gostovanja na{ih aikidoka na timseminarima postaju redovna. Kaoprirodan nastavak te saradnje, izItalije 1975. godine u Jugoslavijudolazi Jodi Fudimoto (Yoji Fuji-

    moto). Majstor Fudimoto (7.dan) }enarednih 20 godina biti tehni~kidirektor za Jugoslaviju i njegovdugogodi{nji rad ostavi}e naj-sna`niji pe~at na na{ aikido.

    Slika:Jo|i Fu|imoto 1985.

    3 0 g o d i n a a i k i d o a u j u g o s l a v i j i

    30 godina aikidoa u Jugoslaviji

    Sa{a Obradovi}

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    9/48

    AIKIDO i

    11

    Seminari sa Fudimotom senseiemsu, uz povremena ostupanja, dr`aniredovno u ritmu od dva puta godi-{nje i osim Beograda, odr`avani su i

    na Krku kao sedmodnevni seminari(bilo ih je pet, od 1985. do 1990.). Utom dugom periodu, osim majstoraFudimotoa, u Jugoslaviji gostujumajstori: Hideki Hosokava, (7.dan),Jokota sensei (6.dan), [imitsu sensei(8.dan), Masatake Fudita (8.dan) ijo{ nekolicina japanskih instruktora.

    Od 1997. godine tehni~ki direktorAikiaia Jugoslavije je majstor

    Masatomi Ikeda (7.dan) koji `ivi iradi u [vajcarskoj. Ikeda sensei jetrenutno jedan od najve}ih aikidoautoriteta u Evropi i osim na{emaikikaiu on je tehni~ki direktor[vajcarske, Ruske, e{ke i Slova~keaikido organizacije. Kao i u ranijemperiodu planirano je da se seminarisa Ikedom senseiem odr`avaju dvaputa godi{nje. Majstor Ikeda je dodanas odr`ao pet seminara u organi-

    zaciji JAF, poslednji avgusta ovegodine.

    Aikido organizacije

    Od samog po~etka je postojala `eljada se napravi jedna nacionalna aiki-do organizacija. U to vreme se priD`udo savezu Jugoslavije formira iAikido savez Jugoslavije koji zbogneoganizovanosti i nedostatka bazebrzo prestaje sa radom. Zahvaljuju}ientuzijazmu ljudi iz aikido sekcijed`udo kluba "Partizan", od 1975.godine ustanovljeni su, dvaputgodi{nje seminari sa japanskim

    instruktorima. Ovako organizovanrad vremenom doveo do stvaranja

    Aikido dru{tva "Beograd". Ovaorganizacija }e na ^etvrtom svet-skom kongresu odr`anom u Tokijuavgusta 1984. godine biti primljenaza punopravnog ~lana IAF(International Aikido federation) iposta}e zvani~ni predstavnikJugoslavije u ovoj organizaciji.Informacije o ~lanovima IAFmo`ete na}i na internetu, na adresi:www.aikido-international.org .U `elji da organizacija koja okupljaklubove iz cele zemlje ima i nazivkoji bi to stanje odra`avao, Aikidodru{tvo "Beograd" januara 1994.godine prerasta u organizaciju saimenom: Jugoslovenska aikido fede-

    racija - Aikikai Yugoslavia, u da-ljem tekstu JAF.

    Osim ovih pomenutih organizacija,jedna grupa aikidoka je svoje napre-dovanje u aikidou re{ila da ostvaru-je samostalno, bez redovne saradnjesa japanskim instruktorima i tokomsvih ovih godina na podru~juJugoslavije bilo je formirano neko-liko organizacija od koje su neke,kao naprimer WCRA, i danasaktivne.

    SlikeGore: Seminar, Hideki Hosokava 1984.Desno: Seminar na Kopaoniku 1993.

    Slika:Seminar, Jo|i Fu|imoto,

    D. Joci} i V. Vesovi} 1980.

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    10/48

    AIKIDOi

    12

    SlikeGore: Fu|imoto sensei. Slika neposredno predpo~etak embukaia, aikido prikaza), maj 1995.Levo: Seminar na Durmitoru 1996.

    Aikido organizacije koje trenutnofunkcioni{u a koje imaju i redovnusaradnju sa japanskim instruktori-ma, su, osim Jugoslovenske aikidofederacije, Ki aikido savez Jugo-slavije i Jugoslovenski aikido cen-tar.

    IAF - InternationalAikido Federation

    IAF je osnovana 1975. godine i dodanas status punopravnog ~lanaimaju 42 nacionalne organizacije,uklju~uju}i i na{u. Na ~elu ove orga-nizacije se nalazio Ki{omaru Ue{ibasin Moriheja Ue{ibe, tvorca aikidoa.Nakon smrti svog oca, od 18. janu-

    ara 1999. godine Aiki Do{u i pred-sednik IAF je Moriteru Ue{iba, unukO Senseia. Osamdesetih godina,prema razli~itim podacima, IAF jeimala izmedu 150.000 i 700.000~lanova. Najja~e nacionalne aikidofederacije u svetu, nera~unaju}iJapan su: Aikikai Francuske, AikikaiUSA, Aikikai Italije, AikikaiBrazila.

    Klubovi i aikido organizacije u

    Japanu su direktno pod Aikikai fon-

    dacijom (Aikikai Fondation)zajedno sa IAF.

    Aikikai organizaciju ~ine, pohijerarhiji:

    1) Do{u (Doshu)

    2) [ihani3) [idoini

    4) Fuku-[idoini

    5) nosioci dan pojasa

    6) kyu pojasevi i

    7) po~etnici.

    Pojasevi se dobijaju od straneovla{}enih ispitiva~a (Do{ua,{ihana, {idoina i Fuku-{idoina).

    Nakon polo`enog ispita za danpojas, od strane Aikikai Fonda-tion se dobija Aikido Interna-tional Yudansha Card - Me|u-narodni aikido paso{. Uz ovajdokument se dobija i diplomasa potpisom Aiki Dosho-a MoriteruUe{ibe (do januara 1999. Ki{omaruUe{ibe) i pe~atom organizacije.Diplome se dobijaju i za svakinaredni polo`eni dan pojas.

    Aikido klubovi

    Bilo bi gotovo nemogu}e nabrojatisve klubove koji su za trideset godi-na od kada je aikido do{ao uJugoslaviju postojali. Danas uzemlji ima osamdesetak klubova odkojih, pojedini broje svega nekoliko~lanova ili uop{te ne funkcioni{u.Od tih prvih godina se, zapravo,nijedan klub nije odr`ao do danas. Uokviru aikido dru{tva "Beograd"klub ~ija je sala po~etkom osamde-setih godina bila centralni do|o, bio

    SlikaLevo:Seminar, Yokota sensei, 1989.

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    11/48

    je DTV Partizan na Dedinju kojije vodio u prvo vreme Mirko Jovan-di} a zatim Jovica Stanojevi}, kaoglavni trener kluba.

    Tradiciju ovog kluba danas nastavljaklub "Jovica Stanojevi}" koji nosi

    ime po svom tragi~no preminulomtreneru. Godine 1980. otvaraju sejo{ dva kluba u Beogradu: AKTa{majdan (danas AK Abra{e-vi}) i AK Pinki (danas AKZemun). Godine 1990. po~inje saradom AK Novi Beograd (danasse zove AK Shin Ken a prvobitnoime ovog kluba nosi drugi klub).Ova ~etiri kluba bili su osniva~iJAF, a njihovi prvi ljudi ~lanovi

    prvog pretsedni{tva novonastaleorganizacije.

    O klubovima koji danas radesamostalno ili u okviru drugih orga-nizacija mo`ete na}i vi{e informaci-ja na njihovim prezentacijama nainternetu, ako ih poseduju.

    Aikikai Yugoslavia

    Kao prirodan put razvoja, broj

    klubova u okvir JAF je rastao i~lanstvo u Jugoslovenskoj aikidofederaciji je dosad imalo preko 40

    klubova. Na`alost, ve}ina od ovihklubova danas nije sa nama. DanasJAF ~ini 11 klubova sa preko 300~lanova. Spisak ovih klubova i nji-hove adrese su dati na pretposled-njoj strani ~asopisa.

    Godine 1993. JAF organizuje prvidoma}i letnji seminar na Kopa-oniku. Praksadoma}ih letnjihseminara je nas-tavljena i nared-nih godina, pa su1994, 95. i 1996.odr`ana tri sed-modnevna semi-nara na Dur-

    mitoru.Od 1995. godine iposlednjeg semi-nara u Beogradusa Fu|imoto sen-seijem, seminarisu masovniji iodr`avaju se uvelikim salama.Broj u~esnika nanjima se kre}e

    oko sto, {to je uodnosu na ukup-no ~lanstvo jako

    dobra pose}enost. O ~lanovima,seminarima i ispitima vodi se pre-cizna evidencija i ve}ina od ovihpodataka svakodnevno je dostupnana web prezentaciji organizacije.

    Od leta 2000-te JAF pokre}e i svoj

    prvi bilten koji je trenutno predvama ...

    AIKIDO i

    13

    SlikeDesno: Ikeda sensei. Seminar u Zemunu, februar 1998.Dole: Seminar na Durmitoru 1995.

    SlikaDesno: Embukai, Novi Sad, mart 2000.

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    12/48

    AIKIDOi

    14

    O senseiO sensei

    Morihej Ue{ibaMorihej Ue{ibaUme}e miraUme}e mira

    Put ratnika zasniva se na humanosti, ljubavi, i iskreno-sti; su{tina ratni~ke smelosti odra`ava se u istinskojhrabrosti, mudrosti, ljubavi i prijateljstvu. Nagla{avanjefizi~kih vidova ratni~ke ve{tine je besplodno, jer je mo}

    tela uvek ograni~ena. Budite zahvalni ~ak i za te{ko}e, poraze i lo{e ljude.Prevazila`enje tih prepreka je su{tinski deo ve`banja u

    aikidou.

    Morihej Ue{iba

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    13/48

    AIKIDO i

    15

    Nema neprijatelja u Aikidou. Gre{ite ako mislite dabudo (duhovno usmerena ratni~ka ve{tina) zna~i imatiprotivnike i neprijatelje, biti jak i poraziti ih. U pravombudou nema ni protivnika ni neprijatelja. Pravi budozna~i biti sjedinjen sa univerzumom, to jest biti sjedi-njen sa sredi{tem univerzuma. Tajna Aikidoa le`i uuskla|ivanju nas samih sa kretanjem univerzuma i u

    stvaranju akorda sa njim. Onaj ko je otkrio tajnu Aikidoaotkrio je univerzum u sebi i mo`e re}i: Ja sam uni-verzum.Nikad ne mogu biti pobe|en, bez obzira na to koliko mebrzo neprijatelj napada. Ne zato {to je moj zahvat br`i od

    neprijateljevog. To nije pitanje brzine. Borba je zavr{enapre nego {to je i po~ela. Kada neko poku{ava da se borisa mnom, sa samim univerzumom, on mora da poremetinjegov sklad. Stoga, u samom trenutku kada je naumioda se bori, on je pobe|en. Vremenska mera, brzo ilisporo, za to ne postoji. Aikido je nesuprostavljanje. Po-{to je nesuprostavljanje, Aikido je uvek pobeda.

    Morihej Ue{iba

    Kre}ite se kao zrak svetlosti:letite kao munja,udarajte kao grom,vrtite se u krugoko stabilnog centra.

    Ako va{ protivnik napadne vatrom, suprotstavite mu sevodom; potpuno se pretvorite u te~nost i tecite slobodno.Voda se po svojoj prirodi, nikad ne sudara ni sa ~ime,niti se razbija o i{ta. Ona, naprotiv, bez ikakvog rizikaguta svaki napad.

    Neuspeh je klju~ uspeha; svaka gre{ka nas ne~emu u~i.

    Tehnike aikidoa se stalno menjaju; svaki susret jejedinstven i adekvatan odgovor treba da se javiprirodno. Dana{nje tehnike sutra }e bitidruga~ije. Ne dozvolite da vas zaokupeoblik i izgled izazova. Aikido nemaoblik - on je prou~avanje duha. {todalje napredujete, sve je manjeteoretskih upustava.

    Odrazite se od velike zemlje;nji{ite se kao talasi mora;

    stojte kao drvo, sedite kao stena;koristite jedno da biste napali sve.

    U~ite i zaboravljajte!

    Svaki dan ljudskog `ivota sadr`i radost i bes, bol i zado-voljstvo, tamu i svetlost, rast i propadanje. Svaki tren jeizgraviran po veli~anstvenoj zamisli prirode - ne po-ku{avajte da poreknete kosmi~ki poredak stvari niti damu se suprostavite.

    ^im po~nete da se bavite onim dobrim i lo{im kod

    svoje sabra}e, vi stvarate otvor kroz koji ulazi zloba.Proveravanje i kritikovanje drugih, takmi-~enje s njima vas slabi i pora`ava.

    Aiki nije zahvat borbe, ili porazneprijatelja. To je put pomirenja

    sveta i stvaranja jedne porodice od~ove~anstva ...

    SlikaLevo:

    Morihei predstavljen kao Shinto zastitni~ki duh kojiposeduje tri sveta bogatstva: ma~ mira, ogledaloprosvetljenja i dragi kamen savr{enstva stomak).

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    14/48

    m o r i h e j u e { i b aMorihej Ue{iba

    biografija osniva~a aikidoa

    preneto iz knjige Aikido - Put ljubavi Jovice Stanojevi}a

    AIKIDOi

    16

    Razumevanju aikidoa mo`edoprineti saznanje o njegovomnastanku, koji se ne mo`e odvojitiod biografije njegovog osniva~aMoriheja Ue{ibe. Pri~a po~inje 14.decembra 1883. godine, kada se u

    gradu Tanabeu, prefakture Vaka-jama, rodio Veliki u~itelj. Ue{ibinotac je bio vo|a jedne od politi~kihstranaka u svom mestu, tako da jepored verbalnih duela sa svojimsuparnicima, ~esto bio i fizi~kinapadan, {to u to vreme i nije bilaretkost. Kao dete, Morihej Ue{iba je~esto prisustvovao takvim situacija-ma i u svojoj nemo}i da pomogneocu, zaklinjao se da }e sve to jednog

    dana promeniti. Onoga dana kadabude postao sna`an. U tim ranimdanima njegovog detinjstva trebatra`iti po~etni impuls, motiv koji jebio presudan, kako za njegov `ivot,tako i na ra|anje aikidoa. Uprkosbole{ljivosti, zahvaljuju}i izuzetnojakoj volji i redovnom ve`banju,ovaj prvi zavet biva ispunjen. Postaoje toliko sna`an da su po okolinikru`ile pri~e o njegovoj snazi.Umesto tih pri~a, dovoljno je re}i daje u svojih 158 cm telesne visine ({toje i za Japance oni`i rast) uspeo daugradi preko 80 kg mi{i}avog tela.

    Pred njim je bio slede}i, mnogo te`ikorak: kultivisanje te snage i njenooplemenjivanje, ~emu se on krajnjepredano posvetio. Nikad nije propu-{tao priliku da uzima ~asove iz nekeod borila~kih ve{tina od u~itelja kojisu prolazili kroz njegovo mesto, a

    ~esto je i putovao ako bi ~uo da uokolini boravi neki od iskusnijihpoznavalaca ovih ve{tina. Tako jeve} 1901. u svojoj osamnaestojgodini dobio diplomu o uspe{no

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    15/48

    AIKIDO i

    17

    zavr{enoj {koli |u|ice kod u~iteljaTokusabura Tozave iz klana Kito.Dve godine kasnije, ovladao je{kolom ma~evanja Jagju, pod u~ite-ljem Masakacu Nakajem. SamUe{iba izjavljuje da su na formira-

    nje osnovnih stavova, kretanja i ra-da ruku u kasnijim tehnikamave{tine koju je on stvorio, presudnouticala saznanja koja je stekao upra-vo u ovoj specifi~noj {koli japan-skog ma~evanja.

    No{en nemirnim duhom, godine1911. prijavljuje se kao kolonista iodlazi na Hokaido (najsevernijejapansko ostrvo) gde susre}e maj-stora Sokaku Takedu iz {kole aiki-|uce Daito koja se ubraja u najstari-je u Japanu. Koreni ove ve{tine gubese negde u IX veku, u vremenu vla-davine cara Seive za ~ijeg se {estogprinca Sadazumija tvrdi da je bioza~etnik ove {kole. Ue{iba pozivau~itelja Takedu u svoju ku}u i u~i odnjega goste}i ga i slu`e}i mu pune

    ~etiri godine (od 1912. do 1916.),posle ~ega dobija diplomu da jeovladao svim tajnama ove ve{tine.Mnogi zahvati u tehnikama aikidoanastali su na osnovu borbenih tehni-ka ove {kole, {to re~ito govori o uti-

    caju koji je ona imala na MorihejaUe{ibu i stvaranje nove ve{tine.Pred odlazak sa Hokaida on ostav-lja svo imanje zajedno sa ku}omu~itelju Takedi.

    Godine 1922. zavr{ava {kolu |u-|ice, a 1924. {kolu borenja kopljem.

    Ovde su navedene samo najva`nije{kole kojima je Ue{iba ovladao ikoje su neposredno uticale na

    stvaranje aikidoa, ili bolje re~eno,njegovog tehni~kog dela. Jer ono {todaje aikidou njegovu originalnost ijedinstvenost je upravo ono {to jestvoreno u slede}oj - tre}oj fazirazvoja Velikog u~itelja.

    Dogadaj koji je iz korena izmenioUe{ibin na~in `ivota i njegov odnos

    prema fenomenu ratni~kih ve{tinabila je smrt njegovog oca koga jeneizmerno voleo. Nestanak takodrage osobe izaziva u njemu potrebuza samo}om, razmi{ljanjem, za po-niranjem u su{tinu jedne ve~ite

    zagonetke - tajne `ivota i smrti.Slu{aju}i najdublje treptaje svogabi}a, on se povla~i u planinu i preda-je intenzivnom duhovnom `ivotu.

    Uprkos nadljudskoj snazi i izuzetnojve{tini koju je posedovao, on je jo{uvek bio nezadovoljan svojimdostignu}ima. To nije bilo ono pravoza ~im je tragao i {ta je `eleo.Metodi borbi koje je izu~io,omogu}avali su mu da na najkra}i,

    mada ne i na najbezbolniji nacin eli-mini{e i veci broj eventualnihnapadaca. Upravo to saznanje mu jei zadavalo najvi{e muke. Pobedomnad nekim sti~e samo jo{ jedanneprijatelj. Pobednik od danas, sutraje pora`eni. ~oveka treba ubediti uneispravnost njegove namere, a nepobediti. Budo (ratni~ki put) nemo`e biti tako plitak, tako relativan,tako nestalan kao {to su pobeda ili

    poraz. Budo je ne{to mnogo vi{e,Bu je ljubav, izjavljuje u~iteljUe{iba. To je prelomni trenutak unjegovom duhovnom sazrevanju, toje momenat kada po~inje da se radamoderni aikido. Sam Ue{iba ozna-~ava 1925. godinu kao prelomnu.Polaze}i od osnovne pretpostavke"Borba je ljubav" pred njima je sta-jao mukotrpan posao oplemenjivan-ja krvolo~nih tehnika kojima su ga

    SlikaLevo:

    Morihei u svojim pedesetim. Dotle je ve} bio poz-nat {irom zemlje kao n ajve}i stru~njak borila-~kihve{tina u Japanu.

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    16/48

    AIKIDOi

    18

    SlikaLevo:Morihei radi bacanje kokyunage:Aikido je princip neopiranja.

    nau~ili i stvaranje kvalitativno noveve{tine koja ce biti otelotvorenje togprincipa.

    Jo{ dok je `iveo u osami glas oUe{ibi kao izvanrednom poz-navaocu budoa, ra{irio se ne samopo okolini ve} i mnogo dalje. Mnogisu dolazili kod njega po savet ilipouku, a bilo je i ljubopitljivih kojisu odlazili potpuno ube|eni u ono u{ta su dotad sumnjali. Tako je glas onjemu kao velikom ratniku stigaodo Tokija i odre|enih va`nihli~nosti. Otada su u~estali pozivi urazne krajeve Japana. To je vremeneprekidnog putovanja i prikaziva-nja jedne, dotad nepoznate ve{tine,

    koja je bila klica iz koje je nikaoaikido.

    Najzad 1927. godine MorihejUe{iba se seli sa porodicom uTokijo, gde ga prihvataju kao osni-va~a novog budo sistema. Velikimbrojem kurseva od kojih jedanodr`an za pripadnike carske garde(nosiocima 5. dana za |udo i kendo),i prikaza svoje ve{tine, stekao je

    verne pristalice i va`ne sponzore(admirali, generali, ~lanovi carskeporodice), tako da dobija ponududa radi kao profesor budoa uPomorskoj akademiji. Istovremeno

    sa ovim poslom Veliki u~itelj je nas-tavio sa redovnim treninzima umaloj iznajmljenoj sali.

    Godine 1931. zalaganjem ~lanovaIzvr{nog odbora novoosnovane or-ganizacije Kobukan, zavr{ava seCentralna sala (Hombu do|o) u to-kijskom kvartu Vakama~o-ku. Porednje je 1968. godine sazidana novatrospratna zgrada sa trido|oa ukupne povr{ine 240tatamija, gde se i danasnalazi sedi{te Aikikai fon-dacije.

    Nova ve{tina sti~e sve ve}upopularnost. Otvaraju se

    {irom Japana ogranciCentralne organizacije ukojima majstor Ue{ibaodr`ava kurseve. Velikointeresovanje dovodi i doreorganizacije Kobukana,koji menja ime u Kobukai ipostaje fondacija 1940.godine. Ali ubrzo, zbog izbi-janja rata, ova organizacijaprestaje sa svim aktivnosti-

    ma. Veliki broj studenata jepozvan u vojsku, tako da radu Hombu do|ou postepenozamire. U to vreme MorihejUe{iba odlu~uje da se

    povu~e iz Tokija na jedno imanje uprofakturi Ibaraki blizu gradaIvame, gde se posve}uje poljo-privredi i kona~nom oblikovanjunove ve{tine kojoj najzad, poslemnogo traganja, daje ime aikido.

    Ovome su predhodila imena kaoaikinomi~i ({to zna~i: put ka ai-kiju), aikidu|ucu i aiki budo.

    SlikaGore:

    Osniva~ na hodo~a{}u do svetih Hachi vodopada u Kumano-u. Morihei je bioizuzetno potresen svojim mnogobrojnim susretima sa smr}u tokom Velike mon-golske avanture, i po povratku u Japan je intenzivirao svoju potragu za pravimzna~enjem Budoa. Kako slika pokazuje, ~esto bi se sam zaputio u planine da se

    upusti u asketske vezbe.

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    17/48

    AIKIDO i

    19

    Na ovom imanju je podigao i hramposve}en aikidou, ku}u i mali do|ou kome i danas veliki broj studenataiz svih krajeva sveta uve`bava nesamo tehnike aikidoa, nego poku-{ava da oseti i onaj duh kojim odi{eceo taj prostor, gde se kona~no

    oformila jedna do tada nepoznatabudo diciplina.

    Neposredno po zavr{etku drugogsvetskog rata, novembra 1945. iakosu sve budo aktivnosti bile zabra-njene, Kobukai organizacija se jo{jednom reorganizuje, menja ime uAikikai fondacija i dobija novo

    rukovods tvo .Godine 1948,~im je zabranabudo aktivnostiukinuta, Aikikai

    spremno i orga-nizovano kre}eu nove akcije ivrlo brzoobnavlja svoje~lanstvo, otvaravrata svim zain-teresovanim ipostaje sna`nao r g a n i z a c i j akoja svoje ak-

    tivnosti prenosii van Japana.

    Veliki u~itelj,iako redovnotreninge odr`a-va u Hombudo|ou u Tokiju,ve}i deo vreme-na provodi u

    Aiki svetili{tu u Ivami, neprekidnousavr{avaju}i tehnike aikidoa. Ovo

    je bila njegova preokupacija i glavnaaktivnost sve do duboke starosti, ilita~nije do poslednjeg dana, 26. apri-la 1969. godine kada Morihej

    Ue{iba umire. Ni do tog poslednjegdana on nije do kraja zaokru`io ikona~no prestao sa traganjem zanovim oblicima materijalizacijevrhunskih teoretskih principa nakojima aikido po~iva. Zato se idanas aikido prou~ava kao otvorenisistem sa velikim mogu}nostimanadgradnje koja dolazi posledoslednog i temeljnog prou~avanjaonoga {to je Veliki u~itelj ostavio unasle|e ne samo svojim neposred-nim u~enicima i narodu iz kojeg jeponikao, ve} celom ~ove~anstvu, u

    nadi da }e kroz aikido ljudi boljeupoznati sebe, stupiti u harmoniju saljudima oko sebe i napokon, postatisvi jedna porodica.

    SlikaDole:

    Morihei, star 68 god, pozira za stilizovanportret koji ga predstavlja kao Shintobo`anstvo. Pogledati crte` na strani 15.

    SlikaDole:Sedamdesetogodi{nji Morihei trenira podvodopadom sa sinom Ki{omaruom. Tokom`ivota Morihei je konstantno usavr{avao ipro{irivao svoju ve{tinu. Star ~ovek i daljemora da trenira i trenira, izjavio je neposred-no pred smrt.

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    18/48

    AIKIDOi

    20

    SlikaGore:

    Morihei, star 38 godina snimljen ispred svog prvog dojo-a.Morihei i njegova supruga su se 1920-te preselili u Ayabe blizuKyoto-a). Tu je osnovana Usehiba akademija u kojoj je MoriheiOmoto-kyu sledbenicima predavao Daito-ryu.

    SlikaGore:Morihei sa prvom grupom sledbenka koji su `iveli uKobukanu. Kobukan, otvoren 1931. u Tokiju, je pri-vukao mlade talentovane ve`ba~e iz cele zemlje. Iakonisu prikazane ovde, bilo je nekoliko izuzetnih `enskihstudenata u ranim danima Kobukana.

    SlikaDole:Morihei 1940, u pedesetsedm oj godini `ivota,snimljen prilikom posete Mand`uriji.

    SlikaDole:

    Iz do|oa, meni nepoznate godine.

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    19/48

    z n a ~ a j p r o d u b l j i v a n j a t r e n i n g aZna~aj produbljavanja treninga

    Masatake Fujita, 8. daniz Aikido biltena br.2 Aikido dru{tva "Beograd", objavljenog 15.10.1982. godine

    AIKIDO i

    21

    Morihei Ue{iba je govorio:Aikido nije tehnika kojom }ese savladati i ubiti protivnik. Aikido

    je put ka ujedinjavanju ljudi u jednuporodicu, put ka stvaranju mira usvetu. Prevashodni cilj aikidoa jesjediniti se sa kretanjem univerzumastvaraju}i neraskidivu harmoni~nuvezu. Oni koji `ele da ve`baju aiki-do, moraju proniknuti u realnostsvakodnevnog treninga.

    Borila~ke ve{tine Japana i poredtoga {to vuku korene od agresivnih ikrvolo~nih tehnika, prihvatile su kaosvoj glavni cilj ljubav, upijenu u har-moni~no jedinstvo svega, drugim

    re~ima, one su put realizacije samogpojedinca.

    Staro pravilo ratni~kih ve{tina glasi:SHINBUFUSATSU, {to u prevo-du zna~i: NEBESKA LJUBAV NEUBIJA. Zna~enje ovih re~i je sle-de}e. Ubistvo je put ka porazu.Ubijanje i ranjavanje je izvorsramote i za jednog samuraja svakatakva podla radnja je osnova

    dubokom prezrenju.Zbog toga mnoge borila~ke ve{tinene koriste svoja sredstva da binapale prve, ve} radije ve`baju svojeu~enike da usklade kretanje sa pro-tivnikovim, da bi u samoodbranirealizovali napad u nebranjenomesto.

    Medutim, da bi se tako ne{to izvelo,tj. da bi smo protivnika imali u pot-

    punosti pod kontrolom, potrebno jenagomilati i natalo`iti u unutra{njimrezervoarima na{eg prostranstvaznatne koli~ine strogog treninga i uzto imati ogromno poverenje u sebe.

    Na suprot ovome, sport nam dajeve{ta~ka pravila, koja progla{avajupobednikom onoga koji se istakne ugranicama relativnog, kao {to je: ve-}a brzina, ve}a snaga, ve}a te`ina,bolja gra|a tela i sli~no.

    Ideali BUDO-a nisu pravila koja seprenose i utiskuju u na{u memoriju.Oni moraju biti ~vrsto i konkretnopro`eti u tokovima realizacije`ivota, i time }e onda biti obuhva-}ena sva ukupnost na{e du{e i duha.

    Po{to uki i tori te`e da urade tehnikunajkorektnije mogu}e, svaki put senanovo ra|a ~isto i racionalno kre-

    tanje {to daje svakom treningunajve}i stepen ozbiljnosti i intenzite-ta.

    Jedna interesantna stvar, koja ~estopobuduje na{u pa`nju i koja je odizuzetnog zna~aja za svakog ko sebavi aikidoom treba da se sna`noure`e u svest svakog od nas. To je,da se ne preokupiramo problemomefikasnosti jedne tehnike, proble-mom pobede i poraza, problemom

    realnog efekta pojedinih pokreta.Sve te probleme i razmi{ljanja onjima ostavimo po strani i prepusti-mo se radu u kome }e se neka tehni-ka neprestalno ponavljati.

    Izvode}i sve te prirodne pokrete,zajedno sa va{im AITE (uke, asis-tent) ima}ete ose}aj disharmonije. Ima kakav po kvalitetu bio va{ par-tner, ~ak i ako nista ne zna, preko

    zajedni~ke ve`be mo`ete ga stimu-lisati da da najbolje od sebe u tomtrenutku.

    Ve}ina ljudi te`i da se prihvati {toudobnijeg puta. I pored na{eg zado-

    voljstva {to idemo ovakvim putem,on nas ne}e sigurno dovesti donapretka.

    Da bi smo postali gospodarom jednetehnike, neophodno je ponavljati je

    svakog dana, posve}uju}i joj vreme,napor i trud.

    Moramo se usavr{avati neprestano ieksperimentisati, te`iti stalnim pro-menama tela i duha. Ako se ugu{ena{i poku{aji i nade za takvepromene u kojima se du{a baca uvatru unutra{nje borbe ili u intenziv-na i{~ekivanja, ne mo`emo govoritio napretku.

    Po{to tehnike izgledaju veoma lakeza izvo|enje, potrebno je ve`batitako da se u svaku od njih ulo`i svana{a snaga, kao da je re~ o pravomnapadu i o pravoj borbi. Ovo je jed-nom rekao Mijamoto Musa{i(Miyamoto Musashi): Smatraj1.000 dana treninga kao TEN, a10.000 dana kao REN. Hteo je danaglasi da 1.000 dana treba da budesolidna baza od koje }emo neu-

    morno napredovati slede}ih 10.000dana, odnosno ceo jedan `ivot.

    Majstor Fujita je danas generalnisekretar Hombu dojoa u Tokiju. Od14. do 16. jula 1996. godine je, uorganizaciji JAF, odr`ao seminar uBeogradu.

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    20/48

    t r a d i c i o n a l n i j a p a n s k i d o j o

    AIKIDOi

    22

    Da biste po~eli ve`bati bilo kojuve{tinu u japanskom dojo-u(do|ou), morate biti prvo prihva}eniod strane Sensei-a (U~itelja) te{kole. Stoga, morate prvo kontakti-

    rati njega. Va{ prvi kontakt sa u~i-teljem mo`e izgledati{okantno za vas. Istina je

    da vi dolazite kodu~itelja a ne on

    kod Vas. {ok zavas mo`e biti

    i na~in nakoji onv o d is v o j

    do|o.

    Kao po~etnik mislite da je do|osamo jo{ jedna japanska re~ za {kolu

    borila~kih ve{tina. To je veomadaleko od istine. Ono {to morateimati u glavi je to da do|o nije {kola,i da je njegova svrha veoma razli~itaod obi~ne {kole. Aikido do|o je

    prvenstveno namenjen za razvoj iusavr{avanje aikidoa. Va{ u~iteljima tu obavezu da vas u~i onakokako ga je u~io njegov u~itelj.Takode, u~itelj nije pod obavezom

    da primi nove u~enike niti vas.Morate se dokazati da ste vredni nje-gove pa`nje i truda, jer ako vasu~itelj prihvati za svog u~enika, zna-jte da je to velika ~ast za vas, jer onose}a ili smatra da je va{a li~nostva`na za dalji razvoj aikidoa.

    Kao u~enik vi moratepose}ivati {to vi{e~asova. Onoliko kolikoste u mogu}nosti.Morate biti lojal-

    ni va{em u~itelju i do|ou. Ako `eliteda posetite neki drugi do|o uvek

    zatra`ite dozvolu od va{eg u~itelja.Ako on ka`e NE, ne pitajte za{to, jernjegovi razlozi su li~ni a sigurno suza va{e dobro. Razlog mo`e biti daje u~enje u drugom do|ou {tetno po

    va{ razvoj, ili da su tehnike koje setamo u~e iznad va{eg nivoa, itd.

    do|o treba uvek da bude mestogde }ete ozbiljno prou~avati aikido.

    Kada stupite u bilo koji do|o imajte~ist um i obra}ajte pa`nju na ono {tovam u~itelj obja-{njava ili poka-zuje. Svi u~enici

    trebaju da dajusve od sebei po radu an a r o ~ i t opo disci-plini. To

    zna~i das v a k i

    s t u -

    dent treba da postavi najvi{eprincipe samodiscipline za sebe ne

    samo u do|ou ve} i u svako-dnevnom `ivotu. Od starijih u~enikase o~ekuje da budu uzor mla|ima.Naro~ito je va`no pravilno sedeti useizi na po~etku i kraju ~asa. Na

    Slika:Hiro{i Tada, Milano 1990.Embukai aikido prikaz) u

    ~ast 20 godina Fu|imota u Italiji

    Tradicionalni japanski dojo

    Preveo sa engleskog Aleksandar Dejanovi}

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    21/48

    AIKIDO i

    23

    po~etku reda sedi uvek u~enik sanajvi{im zvanjem a potom oni ~ijasu zvanja manja (npr. na po~etkusedi u~enik sa ~etvrtim kjuom (4.Kyu) pa potom sa petim itd.

    Ako ste kojim slu~ajem povre|eniili na bilo koji na~in spre~eni datrenirate a sedite u do|ou, tokomtreninga je zabranjen bilo kakavoblik komuniciranja sa u~enicimakoji ve`baju. Ovo se odnosi i na pri-jatelje i rodbinu koja vas posmatratokom va{eg treninga. Akonepo{tujete ovo pravilo mnogiu~itelji }e vas (ili va{e prijatelje)

    udaljiti iz do|oa. Znajte da je u~iteljprva osoba u do|ou koja dajeinstrukcije a ne vi ili bilo ko drugi.

    Od prvog momenta kada stupite udo|o, od vas se o~ekuje da po{tujetepravila pona{anja (Reigisoho). Na`alost mnogi do|oi u kojima seizu~avaju druge borila~ke ve{tinevi{e ne po{tuju pravila pona{anja.Za to postoje mnogi razlozi: ili je

    instruktor lenj da ih sprovodi, ili semisli da reigisoho nema nikakveveze sa tom ve{tinom koju ve`baju,ili vlada nezainteresovanost zaovakav pristup borila~kim ve{tina-ma itd.

    Istinski aikidoka `eli da svojojve{tini pristupa na ispravan na~in sasvih strana, a ne samo sa stanovi{tatehnika. Ako ne{to u aikidou prih-vatate od drugog onda to usvojite upotpunosti, bilo kakav druga~ijipristup vodi na pogre{nu stazu.

    Ako ste posetili neku drugu bori-la~ku {kolu bez obzira na ve{tinu

    koja se ve`ba u do|ou, vi ste du`nida po{tujete pravila pona{anja kojatamo va`e.

    NaklonNaklon u aikidou ima veoma speci-fi~nu funkciju, od zna~enjapo{tovanja pa sve do prosvetljenjava{e li~nosti. Jedna od prvih lekcijakoju u~enik (Deshi - de{i) treba danau~i jeste upravo naklon.

    Prvi naklon se izvodi stoje}i (Ritsu-Rei) kada ulazite u do|o. Naklonnije samo fizi~ki pokret va{eg telavec i mentalni. Pod tim se misli dau~eniku kada ulazi u do|o, poslenaklona misli budu ~iste a um mirani stalo`en. Nakon naklona trebalo bida se ose}amo prijatno, mirno iopu{teno. Naklon mora da se izvedetako da zaista pozitivno uti~e na vas- a ne da to bude samo formalni na-kon telom.

    Drugi naklon je kada stupate (ilisilazite) na tatami. Kod ovog na-klona misli takode trebaju biti mirnea um opu{ten.

    Tre}i naklon je kad `elite da ve`batesa partnerom. Ovaj naklon morateuraditi sa velikim po{tovanjemprema partneru, um mora biti miran,opu{ten i ~ist od negativnih misli.Uz naklon se izgovara i Onegaishi-masu (onegai{imasu) - {to u prevoduzna~i: Molim te da ve`bamo. Unekim {kolama se izgovara i slede}are~enica: Dolazim sa mirnim misli-ma i nemam nameru da te povredim.Ako se neko od nas i povredi

    slu~ajno, izmedu nas trebaju ostatiprijateljski odnosi.

    Na izlasku iz do|oa se radi naklonza zahvalnost za sve ono {to ste

    nau~ili toga dana.

    Ulazak u do|oKada ste spremni da u|ete u do|ostoje}i radite naklon (Ritsu-Rei)prema tatamiju (strunja~ama) i sliciO senseija (veliki u~itelj). Tajnaklon treba da ima izraz zahvalnos-ti prema U~itelju za svo znanje {to je

    on nesebi~no preko svojih u~enika injihovih u~enika preneo do vas. Akoste kojim slu~ajem zakasnili na ~assa~ekajte znak instruktora da vamdozvoli da se uklju~ite u trening. Natatamiju se sedi uvek u seizi (japan-sko tradicionalno sedenje napotkolenicama) osim ako instruktordozvoli onda se mo`e sedeti u u anzi(turski sed).

    Zapamtite, Vi izu~avate BORI-LA^KU VE[TINU (Bu jutsu) kaoBORILA^KI PUT (Budo) i ako seustupi mesto i jednoj negativnojmisli, u ~itavom va{em u~enju sestvara iskrivljena slika, te se ondadobijeno znanje ne primenjuje zao~uvanje mira, ve} za po~etak borbe{to sigurno nije svrha i ideja aikidoa.

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    22/48

    1 3 p r a v i l a z a i n s t r u k t o r e a i k i d o a13 pravila za instruktore aikidoaOva pravila su objavljena maja 1966. godine u knjizi Koichi Toheia: "Aikido usvakodnevnom `ivotu".

    AIKIDOi

    24

    1Aikido nam otkriva put jedinstvasa univerzumom. Usagla{avanjetela i duha i postizanje jedinstva saprirodom glavna je svrha aikidotreninga.

    2. Kao {to priroda {titi i voli svakostvaranje i poma`e rastenje i razvi-janje svih stvorenja, tako iskreno imi moramo svakog u~enikapodu~avati, bez razlikovanja i pris-trasnosti.

    3. Nema neslaganja u apsolutnojistini univerzuma, ali ima ga upodru~ju relativne istine. Boriti se saostalima i pobediti - to donosi samorelativnu pobedu. Neboriti se, a ipakpobediti, to donosi apsolutnupobedu. Postizanje samo relativnepobede, pre ili kasnije vodi uneizbe`an poraz. Dok ve`bate dapostanete sna`ni, u~ite kako da izbe-gavate sukob. U~e}i da bacate svogprotivnika u`ivajte, budite ba~enii u`ivajte takode, poma`uci jedandrugom u u~enju ispravnih tehnika -napredovacete veoma brzo.

    4. Ne kritikujte bilo koju od ostalihborila~kih ve{tina. Planina se nepodsmeva reci {to je mala, niti rekalo{e govori o planini {to ona nemo`e da se kre}e unakolo. Svakoima svoje li~ne odlike i sti~e svojelicno mesto u ivotu. Govorite lo{e odrugima i to }e vam se sigurno vrati-ti.

    5. Borila~ke ve{tine po~inju izavr{avaju sa u~tivo{cu, ne samo u

    ceremonijalu ve} i u srcu i du{itako|e. Po{tujte u~itelja koji vaspodu~ava i nemojte zaboraviti dabudete zahvalni osniva~u aikidoakoji je pokazao put. Onaj koji zane-

    mari ovo netreba da budeiznena|en kad ganjegovi u~enici nebudu po{tovali.

    6. Budite oprezniprema uobra-`enosti. Uobra-`enost ne samoda ko~i va{ na-predak, ona pro-uzrokuje va{en a z a d o v a n j e .Priroda je bez-grani~na; njenizakoni su

    d a l e k o s e -`ni. [tad o n o s iu o b r a -`enost? Donose je povr{no mi{ljenjei la`no poistove}enje sa svojim ide-alom.

    7. Gajite smiren um koji poti~e izsamog stvaranja univerzuma, kon-centri{u}i misli na jednu ta~ku

    (saika-no iten, tan-den) u donjemstomaku. Treba da znate da jesramota biti uskogrud. Ne rasprav-ljajte sa ostalima samo da biodbranili svoje li~no gledi{te.Ispravno je ispravno. Zabluda jezabluda. Smireno prosudite {ta jeispravno a {ta je zabluda. Ako ste seuverili da ste u zabludi, ljudskiispravite gre{ku. Ako sretnete neko-ga ko je iznad vas, radosno primitenjegovo podu~avanje. Ako je bilo kou zabludi, smireno mu objasniteistinu i nastojte da on to shvati.

    8. ^ak i si}u{ni crv ima deli~zna~aja. Svaki ~ovek po{tuje svoje

    sopstveno ja. Nemojte, zbog toga,omalova`avati bilo koga, inemojte nikom povredivati

    njegovo samopo{tovanje.P o s t u p a j t e

    p r e m a~oveku sa

    po{tovanjem i on }e vas po{tovati.Nemojte ga po{tovati i ni on ne}evas. Po{tujte njegovu li~nost i saslu-{ajte njegove stavove i on }e vasrado slediti.

    9. Ne gnevite se. Ako se gnevite tozna~i da je va{a misao odlutala "sajedne ta~ke" u donjem stomaku.Gnev je ne{to ~ega se treba stideti uaikidou. Ne budite gnevni ni nasebe. Budite gnevni samo kada suporedak prirode ili va{e zemljedovedeni u opasnost. Koncentri{itese na "jednu ta~ku" i obuzdajte gnev.Znaje da ljudi koje lako obuzimagnev gube hrabrost u odlu~uju}imtrenutcima.

    10. Nije suvi{an nikakav napor kada

    podu~avate. Napredujete kao {tova{i u~enici napreduju. Ne buditenestrpljivi kada podu~avate. Niko nemo`e da nau~i sve odjednom.Istrajanost je podjednako zna~ajna u

    Prevod sa engleskog Zoran Stan~evi}

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    23/48

    6 p r a v i l a z a v e z b a n j e6 pravila za ve`banje

    AIKIDO i

    25

    podu~avanju, kao {to je to i str-pljivost, ljubaznost i sposobnost dase stavite u polo`aj svojih u~enika.

    11. Ne budite nadmen instruktor.Znanje u~enika raste dok slu{ajusvog u~itelja Posebna odlikatreninga je da u~itelj tako|e napre-duje podu~avaju}i svoje u~enike.Trening zahteva atmosveru uza-jamnog po{tovanja izmedu u~itelja iu~enika. Gledaju}i nadmenog~oveka, gledate i ~oveka kojipovr{no misli.

    12. U ve`banju ne pokazujte svojusnagu bez neke dobre namere, da ne

    bi izazvali otpor u mi{ljenju onihkoji vas posmatraju. Ne raspravljajteoko snage nego podu~avajte praviput. Samo re~ima ne mo`e sve da seobjasni. Ponekad }ete, bivaju}i onajkoji je ba~en, podu~avati mnogovaljanije. Ne zaustavljajte u~eniko-vo bacanje ili njegov ki na sredinipre nego je zavr{io kretanje, mo`etemu time usaditi lo{e navike.

    13. Sve {to radite - radite sa ube|e-njem. Prou~avamo zakone univerzu-ma i bavimo se njime, i univerzum}e nas {tititi. Nemamo za{to dabudemo neodlucni ili boja`ljivi.Pravo ube|enje dolazi iz uverenja dasmo jedno sa univerzumom.Moramo imati hrabrosti da ka`emokao Konfu~ije: Ako imam mirnusavest, smem da se suprotstavimneprijatelju od deset hiljada ljudi.

    Oko 1935. godine, stariji u~ide{iji iz Ue{ibinog do|oa, tra`ili suda se propi{u pravila za ve`banjekoja bi bila neka vrsta ku}nog reda

    za novoprido{le u~enike. MorihejUe{iba je tada napisao {est preporu-ka koje su kasnije postale poznatekao Podsetnik za aikido ve`banje.Ova pravila, ne{to prilagodena vre-menu, se i danas nalaze u AikikaiHombu do|ou u Tokiju.

    1. Aikido tehnika odlu~uje o `ivotui smrti u jednom napadu. Zatou~enici moraju pa`ljivo sleditiu~iteljeva uputstva, i ne smeju seme|usobno nadja~avati.

    2. Aikido je put kojinas u~i da sesuo~imo sa vi{enapada~a istovre-meno. U~enici mora-ju tako ve`bati dabudu spremni zaodbranu bez obzirasa koje strane napaddolazi.

    3. Trening se uvekmora odvijati u pri-jatnoj i prijateljskojatmosferi.

    4.Instruktori podu~-avaju samo mali deove{tine. Njenu sves-tranu primenu mora

    otkriti svaki u~enik kroz neprestanitrening,

    5. U svakodnevnom ve`banju po~nisa osnovnim kretanjima tela i polakoidi ka slo`enijem i intenzivnijem

    treningu. Nikad ne forsiraj ne{toneprirodno i nerazumno. Ako sepo{tuje ovo pravilo onda se ~ak nistari ljudi ne}e povrediti i moguve`bati u prijatnoj atmosferi.

    6. Svrha aikidoa je da ve`ba um itelo i da stvori vredne i ~estite ljude.Po{to se sve tehnike prenose li~nomobukom, ~ovek-~oveku, nemojte ihnepromi{ljeno i bez svrhe otkrivati

    drugima jer se tako mogu zlo-upotrebiti.

    SlikaPredhodna strana gore:Ko~i Tohei Kochi Tohei) sensei, 10. danSnimak je iz 50-tih godina.

    Slikagore:

    Morihei sa Kyoshi Nakakura-om, oko 1933. Nakakura, koji je zakratko bio Moriheijev zet, je bioprvenstveno ma~evalac. Nakon {to je napustio Kobukan, Nakakura je postigao da postane vrhunskikendoka savremenog Japana. I u osamdesetim, Nakakura je bio i dalje aktivan takmi~ar.

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    24/48

    AIKIDOAIKIDOBORILA^KA VE[TINABORILA^KA VE[TINA

    ILI FILOZOFSKI PUT?ILI FILOZOFSKI PUT?Philip Smith, 5. Dan So Hombu

    Preveo sa engleskog, uz dozvolu: Mire Zloh, London

    AIKIDOi

    26

    Na prvi pogled pitanje, da li jeaikido borila~ka ve{tina ili ne,izgleda retori~ko. Svi mi znamo daje borila~ka ve{tina, zar ne?

    Ako razlo`ite re~ aikido, odgovor jemanje jasan. Aikido se ~esto prevodikao Put ka unutra{njoj harmoniji(The way of Spiritual Harmony) inema pomena o borila~koj ve{tini.Tako|e, aikido se ve`ba u duhukooperacije i aikidokama se ka`e dase ne bore. Tako da aikido mo`danije borila~ka ve{tina, jer takmi~e-nje ne postoji i insistira se nabratskoj ljubavi.

    Aikido ima prepoznatljivi eti~ki kodi jasne moralne vrednosti. Mo`e dase doda da je aikidoka nau~en da nezloupotrebi slabe strane kod partne-ra tokom ve`banja. U stvari, re~partner je u ~e{}oj upotrebi negore~ protivnik da bi se naglasilaideja saradnje.

    Istina le`i negde na pola puta.Aikido je {kola Budoa i ne svrstavase u Bujutsu, {to bi zna~ilo da jeaikido izvan stvarne borbe. Budoprou~ava su{tinu borbe i uklju~ujeintelektualni prilaz. StudiranjeBudoa zna~i prou~avanje razlo-ga za{to i kako se ljudi bore,ali ne uvek stvarno uklju~ivan-je u fizi~ki kontakt. Zbog toga,student Budoa mo`e da se uporedisa istori~arem ili studentom strategi-je; oni se skoro nikad ne bave umet-

    no{}u, ve} prou~avaju istoriju irazvoj iste.

    Na primer, ja posedujem teorijskoznanje o dugom luku i njegovoj upo-

    trebi u ratu, ali nikad nisam izbaciostrelu u ljutnji. Tako posmatraju}i,aikido je teoretsko saznanje, mi sene borimo u do|ou i nadamo se dane}emo morati da upotrebimo aiki-do izvan njega.

    Prou~avanje aikido na ovaj na~in,mo`e da vodi ka pogre{nom cilju.Aikido je po~eo kao {kola Jujutsua,tj. Ue{ibina {kola Aiki jujitsua ipostepeno je vremenom evoluirao u

    umetnost koju danas prou~avamo.Nekad,u ranim danima, su vo|enestvarne borbe; ve{tina je biladruga~ija po stilu i na~inu na koji jeprou~avana. Velika promena se deli-mi~no desila zbog O Senseijevihreligioznih ube|enja i zbog zabrane

    prou~avanja borila~kihve{tina tokom sa-vezni~ke okupacije

    Japana. Jezgro

    aikidoa se nijep r o m e n i l o ,su{tina i teh-

    nike su jo{uvek zas-

    n o v a n ena si-

    tuacijama iz realne borbe.

    {ta bi onda bio odgovor na na{epitanje? Aikido je boril~ka ve{tina ifilozofski razvoj u isto vreme.Aikido ostaje efektivni oblik borbekoji bi mogao da se upotrebi u real-noj situaciji. Paradoks le`i u te`njive`ba~a i instruktora, da se izbegnuborila~ke, agresivne aktivnosti,naro~ito tokom treninga. Li~no sma-tram da {kola aikidoa koja potpunoizbegava fizi~ki, borila~ki elementvredi isto koliko i Aikijutsu stil kojiizbegava eti~ki, filozofski element.

    Po mom mi{ljenju, mi moramo da

    ve`bamo aikido kao da je stvarnaborba i svaka tehnika mora do odr`ielement borila~ke ve{tine, dok nika-da ne sme da se pojavi ose}aj nepri-jateljstva prema na{im prijateljimaaikidokama.

    O autoruPhilip Smith je po~eo da trenira aiki-do oko svoje devete godine, i prvidan je dobio kada je bio samosedamnaest godina star. Kao sekre-tar Aikikai-a West Midland-a(1981.-1988.) predstavljao je UK na5-tom kongresu IAF-a u Tanabe-u,Japan,1988.

    On je Shidoin (senior u~itelj) uUKA (United Kingdom Aikikai) itrener u BAB (British AikidoBoard). Philip je promovisan u 5-ti

    dan 1996. Nosilac je i 3. dan-a uIaido-u.

    Slika:Tai no henko - Hiro{i Tada i

    Jo|i Fu|imoto, 1982.

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    25/48

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    26/48

    AIKIDOi

    28

    Mislim da }e ostali uchi deshi re}isli~ne stvari o njihovim iskustvima.Ponekad pomislim da su ostali uchideshi videli iste stvari iz svoje per-spektive druga~ije. Mislim da bi semogla napisati interesantna knjigakad bi se sva vi|enja skupila najedno mesto. Svi mi imamo intere-santne uspomene. Kad umremo, dali }e na{e uspomene da nestanu? Neobazirimo se na organizacione raz-like! Ono {to je od zna~aja je na{eiskustvo kao uchi deshi-ja.

    ATM: Da li je O Sensei imao uchi

    deshije pre rata?

    SENSEI: Da, ali je iskustvo bilomalo druga~ije pre rata. Trenirao jedruga~iji tip uchi deshija. Mislim daje ve}ina od njih bila iz bogatijihporodica i ve}ina od njih su bili uchideshi jako kratko - mo`da 1 ili 2meseca.

    ATM: Vi i ostali O Senseijevi uchideshi ste napravili budu}nost aiki-

    doa.

    SENSEI: Da u~vrstili smo Aikido,prvo u Japanu pa onda u drugimzemljama. Mnogi od O Senseijevihuchi deshija su posadili seme, zajed-no sa Doshu-om naravno, i sada toseme proklijava. Sada je Aikidopostigao popularnost. Ali mnogi odnas koji su bili uchi deshi su imalite{ke dane. Do{li smo u nepoznate

    zemlje i borili se da ponovopo~nemo. Bili smo pioniri.

    ATM: Mogli ste da dobijete posaoizvan Aikidoa kao u~itelj ili in`enjeri drugi uchi deshi-ji imaju drugetelante i ve{tine. Ali vi ste odabralida se bavite ovim. Sigurno nisteo~ekivali da zaradite puno novca?

    SENSEI:Kakva je budu}nost uAikidu? - pitala me moja porodica

    Nema prihoda, to zna{. Koje sugarancije? Ima drugih stvari kojemo`e{ raditi. Za{ti si izabrao dabude{ uchi deshi? Odgovor je, mis-lim, da sam jako `eleo na~in `ivota

    koji je aikido pru`ao - na~in posve-}enja i predanosti. Sigurno nisamizabrao da budem uchi deshi zato {tosam `eleo da budem bogat ili daimam pun socijalni `ivot.

    Vrlo malo ljudi sada razume ~isto}uduha, posve}enja koja je postojala utim ranim danima. Svi mi koji smodoneli Aikido u Ameriku i Evropuborili smo se sa siroma{tvom ite{kim vremenom za ne{to za {tasmo mislili da je jako va`no. Po~elismo sa malim do|ojima i sa malimbrojem studenata. Neki od nas su i

    spavali u dojo-u. Njujor{ki Aikikai iAikikai Nove Engleske nisu bili jo{stvoreni. Morali smo da gradimo igradimo. Koje imao takvu hrabrost?Samo ljudi koji su posve}eniAikidou 100%.

    Sada mnogi vide vo|enje dojo-a iliuchi deshi programa kao na~in da sezaradi novac. Razumem za{to suostali u~itelji besni na ovakav stav idelim njihova ose}anja. U po~etkunijedan O Senseijev uchi deshi nijemislio da je svrha dojo-a da senapravi novac. Dojo je postojao usvrhu treninga. KomercijalizacijaAikidoa ljuti one od nas koji suradili te{ko i `rtvovali se toliko bezpomisli na novac.

    Sad kad je Aikido popularan, nekiljudi su zaboravili njegovo pravozna~enje i oni samo `ele da zarade

    novac. Ako to `ele {to se ne bavedrugim poslom.

    ATM: U prethodnim intervjuima, viste poru~ivali Aikido u~iteljima dau~e menad`ment i da vode njihovedojo-e na profesionalni, biznisnacin. Da li sada menjate svoj stav?

    SENSEI: Ne. Komercijalizam nije

    isto kao i profesionalizam. Ako jejedina namera neke osobe da zaradinovac onda ce taj do|o da imakomercijalan uspeh. Ali profesiona-lizam ima druga~ije, dublje zna~e-

    nje. Da bi se bio profesionalni u~iteljAikidoa, mora se `rtvovati, Aikidomu mora biti od najve}eg prioriteta,mora se posvetiti umetnosti, Aikidofilozofiji. Mislim da Aikido {koleimaju istu funkciju kao manastiri aAikido u~itelji su kao monasi ilimisionari. Koliko ljudi otvara crkveda bi zaradili novac?

    ATM: U njihovim naporima OSensei i Doshu su imali uchi deshi-je da im poma`u. Ako bi ljudi `elelida se sad posvete Aikidou, zar netrebaju sli~an sistem podr{ke?

    SENSEI: Da li govorite o nekomeko je recimo shodan? Kada bi u~iteljtakvog ranga postavio programtakvog tipa, bio bi samo dobar vic.

    ATM: Ali ako bi u~itelji vi{eg rangapotavili takav program da li bi biloi{ta {to bi ih u tome spre~avalo?

    SENSEI:Postaviti takav programdanas u USA bi bilo vrlo te{ko ako

    ne i nemogu}e. Ovde, kada bi u~iteljrekao studentu da po~isti ne{to, onbi pitao: Za{to? Student bi mogaojo{ da ka`e: Hej, pa ja nisam rob!Ameri~ka kultura se razlikuje odJapanske. Dakle, sistem bi morao dabude druga~iji. Kao {to sam rekaostari sistem sada nema ekonomskogsmisla. Tako|e, ljudi danas imajudruga~iji mentalitet. Na primer ~ak imladi Japanci danas ne razumeju

    sempai-kohai odnos. Takvi konceptidolaze iz mnogo drugacije kulture.Dana{nji studenti nemaju strpljenjaili posve}enosti. Pretpostavimo dadana{nji studenti na|u u~itelja kojiim odgovara i odlu~e da mu seposvete. Ako se u~itelj jednog dananaljuti studenti bi ga mogli napustitizauvek.

    Da je Amerikanac bio u prilici dapostane O Senseijev uchi deshi ne biizdr`ao vi{e od dan ili dva.

    ATM: O O Senseiju ~esto mislimokao o simpati~nom dobrom ~ikici.Da li se ljutio na njegove deshi-je?

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    27/48

    AIKIDO i

    29

    SENSEI: Imam vrlojasne uspomenekad se OSesnei ljutiona mene. Ni-sam bio ba{pametan, os-tali su bilimnnogo pa-metniji negoja, pa se namene mnog vi{eljutio. Ja samsre}an {to samna{ao O Sen-

    seija i Doshu-a. Moji u~itelji su bili fini ljudi. Dasam imao gadnog u~itelja nikad nebih postao uchi deshi. Ve`bao samdugo i ostale borila~ke ve{tine ismatrao sam ih zanimljivim - alinikad nisam imao posve}enost kojaje potrebna da bih postao uchi deshiu tim ve{tinama.

    ATM: Kada posmatrate Aikido da-

    nas - brojnost organizacija, rivalitetitd. - {ta mislite, {ta }e se desiti saAikidom u buducnosti?

    SENSEI: Nisam siguran - ali jo{uvek verujem da budu}nost Aikidoazavisi od profesionalnih u~itelja kojiposeduju vi{e od samo tehni~keve{tine. Da bi Aikido nastavio da`ivi, njegovi u~itelji moraju bitisposobni da razgovaraju na jednakojnozi sa profesionalcima u politici,

    akademicima, biznismenima. Upro{losti je biti tehni~ki ekspert bilodovoljno, ali vremena su se prome-nila. Sada, autoritet Aikido [ihanamora biti jednak autoritetu uni-verzitetskog profesora - ili ~ak ve}i.Iako je Aikido u osnovi borila~kave{tina, on nije samo borila~kave{tina. Kao Budo, bavi se filozofi-jom, odnosima ljudi i dru{tva, nji-hovom okolinom. To je kako ga ja

    razumem. Poznavanje tehnika je odograni~enog zna~aja. Ljudi `ele daznaju kako da se pona{aju premaostalima, kako da upravljaju svojimposlovima i sli~no.

    Mnogo ljudi me pita o raznimorganizacijama i rivalitetu.

    Ali, budu}nost Aikidoanije moj problem. To je

    va{ problem, {ta vi mis-lite? Postoji

    mnogo Aiki-do organi-zacija uUSA, alisve imajuiste kore-ne. Sve

    mogu daprate same

    sebe una-zad doHombu Dojoa i mnoge imaju OSenseijeve uchi deshije kao {ihane.

    Mi - [ihani - }emo izvesno nestati.Onda }e na vas biti red. Zato morateu~iti kako da se uklju~ite u pozitivnepoliti~ke procese.

    Ljudi kritikuju raznorazne Aikidoorganizacije ili grupe, ali kako bi svi

    radili zajedno bez njih?Pretpostavimo da su razni u~iteljilokalni kraljevi - jedan je KraljJu`ne Kalifornije, drugi SeverneKalifornije, tre}i Zapadne, neki jeKralj ~ikaga ili Floride. {ta bi mionda radili?

    Americki Aikido se nikada ne}e uje-diniti u jednu organizaciju ali bi mi idalje mogli da imamo jednu koor-

    dinirajucu grupu, ako {to jeAmeri~ka Akademija Nauka.Labava struktura takvog tipa bi bilamogu}a. Sa takvom strukturom mibi mogli da se razmenjujemo i dazajedno nastavimo {to je i cilj.

    ATM: Ja bih mogao da ka`em kaourednik Aikido magazina, da bi sestvorila takva organizacija, ljudi bitrebalo da imaju dobre diplomatskesposobnosti.

    SENSEI: Da. Napraviti ne{to takvozahteva puno mudrosti, strpljenja ipoverenja. Vrlo je te{ko skupitirazli~ite ljude zajedno i napraviti

    miroljubivo dru{tvo - vrlo te{ko. AliAikido nije filozofija - on se bazirana sprovodenju odredenih filozof-

    skih principa u realnost, kao sistem.A to zahteva `rtve i te`ak rad.

    @elim da razjasnim da ja nesprovodim nikakvu politiku. Mojamisija je da prihvatim i treniram~lanove slede}e generacije kao {to jei moj O Sensei mene - da prenesemnjegov dar na slede}u generaciju.Organizacija nije moja stvar. Pitanjekako skupiti zajedno Aikidoke je

    pitanje slede}e generacije.

    ATM: Jedna od va{ih konstatacija je,da bi se na to pitanje odgovorilouspe{no, pripadnici slede}e gene-racije bi trebali da imaju mnogo {ireobrazovanje koje ide daleko izvanprograma klasicnog Aikidoa.

    SENSEI: Da. Neki politi~ari ne

    razumeju okolni sistem, a nekibiznismeni ne razumeju ljudsku psi-hologiju. Ali tako uska specijalizaci-ja ne funkcioni{e. Zato je moj san daAikido u~itelji pro{ire svoje vidike.Tehnike su va`ne naravno, aliAikido u~itelji ne bi trebalo datoliko misle na tehni~ku ve{tinu.Trebalo bi mnogo vi{e da misle nali~ni razvoj, personalne ve{tine ipozitivni politi~ki pristup. Njihovapa`nja treba da bude na stvarimakao {to su bolje upravljanje, sigur-nost i dru{tvo.

    Moj san je da promenim sliku ou~itelju Aikidoa. Neki ljudi kojitreniraju borila~ke ve{tine su naivici zakona; to je zastra{uju}a stvar.Ali ja `elim da u~itelji Aikidoa budupoznati kao pravi profesionalci,

    ljudi sa realnom vizijom, ljudi safunkcijom u dru{tvu.

    U dana{njem dru{tvu Aikido nudine{to jedinstveno i vredno.

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    28/48

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    29/48

    AIKIDO i

    Veliki broj aikidoka, ~lanovaJAF-a je poslednje decenijenapustilo zemlju. Ve}ina ih je, i unovoj sredini, nastavila sa aktivnimtreniranjem. Danas, svoje klubovevan Jugoslavije imaju: Renata(4.dan) i Dragi{a Joci} (5.dan) u[vajcarskoj, Drago Bogdanovi}(4.dan) u Italiji, Darko Vu~eti}(3.dan) u Ju`noj Africi, Zoran Beli}(2.dan) u SAD, Mire Zloh (2.dan) uEngleskoj, Atif Amin (1.dan) uJordanu, Slobodan Jan~i} (1.dan) uAustraliji ...

    Aikidom sam po~eoda se bavim u novem-

    bru 1982. Moj prviaikido u~itelj je bioNjego{ \akovi}. Po-red toga, zajedno sa

    drugim ljubiteljima ove prelepeve{tine i{li smo od do|oa do do|oau Beogradu i ve`bali pod instrukci-jama pokojnog Jovice Stanojevi}a,Velibora Vesovi}a, Draga Bogda-novi}a i Dragi{e Joci}a. Zbogselidbe van Beograda i privatnih

    obaveza nisam uspevao da odlazimna treninge, ali mi je ostala velika`elja da se bavim aikidom.

    @ivotni put me je naneo u London.

    Bio sam impresioniran sa veli~inomi raznovrsno{}u koji ovaj grad nudi.Me|utim, zbog veli~ine grada sve jerazu{eno i izuzetno je bilo te{kodo}i do informacija o postoje}imklubovima. Nisam znao kome da seobratim za informacije, bilo je tomra~no doba pre pojave Interneta.Broj aikido klubova u Londonu nijemali, ali kao i svuda ti klubovi pri-padaju razli~itim asocijacijama.

    Oku{ao sam se u KI - Aikido klubu,Aikido klubu pridru`enom reli-gioznoj organizaciji, Ju-jutsy klubu,dobio informacije o Iwama RyuAikido klubu, ali dve glavne

    pote{ko}e su se uvek ispre~avale daistrajem u ve`banju. Radni dan je od9 do 17.30, {to se ~esto produ`i do19 ~asova, a London je ogromangrad i razdaljine izmedu kluba ifakulteta (ili radnog mesta) suogromne, tako da je te{ko redovnoodlaziti na treninge. London jetako|e izuzetno skup grad, tako daaikido klubovi pla}aju ogromnezakupnine za sale i to se preta~e u

    visoke cene za ~as, izme|u 5 i 10funti (15 i 30 DEM) po ~asu!

    U jesen 1994. sasvim slu~ajno dobiosam informaciju o aikido klubu u

    blizini mog fakulteta. Oti{ao sam dosportskog centra koji pripadaUniversity College London i saznaoda u istoj sali ve`baju dva kluba:UCL Aikido i Ryoshinkan klub. Uprvoj poseti saznao sam je ve`banjeu UCL klubu besplatno. Kasnije samdoznao da je Ryoshinkan klub podvo|stom Minoru Kanetsuke 7. dan(izgovara se Kanecka, japanci ~estoizostavljaju slovo u; nemaju u

    jeziku ni glas koji odgovara slovuL S.O.), ali da je mese~na ~lanari-na 40 funti. Kao i u drugim aspekti-ma `ivota finansijski faktor je imaozna~ajnu ulogu pri dono{enjuodluke, tako da sam odlu~io daoku{am sre}u u UCL aikido klubu.Nijednog trenutka nisam za`aliozbog svoje odluke.

    UCLU Aikido Klub (UniversityCollege of London Union - AikidoClub) je osnovan pre 22 godine,kada se nekoliko studenata skupiloda ve`ba aikido u vreme ru~ka. Kaoi svuda, to je bila grupa entuzijasta,koja je i{la po retkim kursevima koji

    su se odr`avali u to vreme, knjige subile osnovni izvor novih saznanja.Po{to je to studentski klub, ljudi sudolazili i odlazili, dok su samo dvojeostali svo vreme, Barbara Sotowicz,

    n a { i u s v e t u

    31

    SlikaDesno:UCL Aikido klub. U donjem redu su WilliamSmith, Barbara Sotowicz i Mire Zloh. Kao {to se isa slike vidi, klub ima polaznike iz celog sveta.

    Na{i u svetuMr. Mire Zloh

    UCL Aikido klub, London, Engleska

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    30/48

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    31/48

    a i k i d o r e c n i kAikido re~nikpriredili: Sa{a Obradovi} i Zoran Stan~evi} 1998, 1999, 2000.

    Podela termina u re~niku je tematska (oko 350 termina). Po{to je ovaj re~nik naprvom mestu namenjen onima koji su ve} u aikidou, i pretpostavljaju}i da im je

    bar deo navedenih naziva poznat, nisu data obja{njenja izgovora japanskih re~i i ~itan-ja u latini~noj transkripciji. Osim ovog tematskog, na web prezentaciji JAF se nalazii abecedni re~nik sa oko 500 termina. Abecedni re~nik sadr`i i prevod i obja{njenjavelikog broja pojmova vezanih za japansku istoriju i tradiciju.

    AIKIDO i

    33

    Udarci:Napadi

    udaraci u vitalne tacke

    udarac pesnicom u predeo stomaka

    udarac pesnicom u predeo donjeg stomakaudarac u kontra stavu

    udarac pesnicom u predelu glave

    kontra udarac

    udarac jednom rukom

    udarac u glavu

    udarac nogom

    udarac pesnicom u predeo grudi

    udarac sa korakom

    udarac odozgo

    u aikidou, to je naj~e{}e Chudan Oizuki

    napred, prednja strana, npr. kod napada(SHOMEN UCHI)

    dijagonalni udarac odozgo

    udarac sa strane

    AtemiChudan zukiGedan zukiGyaku zukiJodan zukiKaeshi zukiKatate uchiMen uchiMaegeriMune tsukiOizukiShomen uchiTsukiUchiYokomen uchiYoko uchi

    Delovi te larebra

    usta

    noga

    gle`anj

    glava

    ta~ka udarca izmedu o~iju

    bedro

    ta~ka pritiska iza uva

    lakatokovratnik, kragna

    ta~ka udarca neposredno iznad kolena

    lice

    ta~ka pritiska ispod donje usne

    AbaraAgoAshiAshikubiAtamaChototsuDaitaiDokkoEmpiEriFukutoGanmenGekon

    stomak

    zadnji deo ruke

    greben {ake

    podlaktica

    lakat

    ~elo

    ta~ka pritiska iznad gornje usne ispod nosa

    telo

    vitalne ta~ke na ljudskom telupredeo bubrega, krsta

    peta

    spoljni deo ru~nog zgloba (kod udarca)

    noge

    HaraHaishuHaitoHaiwanHijiHitaiJinchuJintaiJinkaikyushoJuizoKakatoKakutoKashi

    hvat za rame sa jednom rukom i napad drugom

    odozgo

    hvat za grudi (revere) jednom rukom i napad dru-

    gom odozgo

    Kata dori menuchiMune dori menuchi

    Hvatovi : Kombinovani napadi:hvat rukom za ruku (gyakohanmi)

    hvat rukom za ruku, recimo: desna za desnu

    hvat rukom za ruku (Katate dori aihanmi)

    hvat sa dve ruke za jednu ruku

    Katate doriKatate doriaihanmiKosadoriKatate ryote

    hvat sa dve ruke za jednu ruku (Katate ryote

    dori)

    davljenje

    hvat za rame sa jednom rukom

    hvat sa dve ruke za dva ramena

    hvat sa dve ruke za dve ruke

    hvat za grudi (revere)

    hvat za lakat

    hvat za rukav

    hvat iza le|a rukom za okovratnik ispod temena

    hvat iza le|a sa dve ruke za dve ruke

    hvat iza le|a sa dve ruke za dva ramena

    hvat iza le|a sa obe ruke preko ruku torija

    hvat iza le|a sa jednom rukom za ruku i davljen-je drugom

    davljenje iza le|a

    doriMorote doriKubi jimeKata doriRyokata doriRyote doriMune doriHiji doriSode doriUshiro eri doriUshiro ryote doriUshiro ryokatadoriUshiro doriUshiro katatedori kubishimeUshiro kubishime

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    32/48

    AIKIDOi

    34

    Brojanjejedan

    dva

    tri

    ~etiri

    pet

    {est

    sedam

    osam

    devet

    desetjedanest

    dvanest

    trinest

    ~etrnest ... itd.

    trideset {est

    123456789101112131436

    IchiNiSanShi ili yonGoRokuShichi ili nanaHachiKyuJyuJyu ichJyu niJyu sanJyu shi ili JyuyonSan jyu roku

    ~etrdeset tri

    sedamdeset dva

    devedeset devet

    sto

    hiljadu

    deset hiljada

    sto jedan

    dve stotine jedan

    petsto ~etrdeset {est

    tri hiljade ~etri stotine dvadeset sedam

    trideset tri hiljade ~etristotine pedeset

    {est

    437299100100010000101201546342733456

    Yon jyu sanNana jyu niKyu jyu kyuHyakuSenManHyaku ichiNi hyaku ichiGo hyaku yonjyu rokuSan zen yonhyaku ni jyunana (ili shichi)San man sanzen yon hyakugo jyu roku

    ruka

    zglob {ake

    vrat

    atemi ta~ka na glavi

    vitalne ta~ke na telu

    prepone

    glava

    u{i

    obe ruke

    grudni ko{

    ta~ka pritiska kod gle`nja

    donji stomak

    pesnica

    ki~ma

    zadnji deo tela

    telo

    donji stomak

    lice

    zadnji deo ruke

    KatateKoteKubiKubinakaKyushoMataMenMimiMoroteMuneNaikeSeikatandenSeikenSeikichuSenakaShintaiShita haraShomenShuhai

    rukav

    slabine

    krajevi no`nih prstiju (kod udaraca)

    peta

    brid stopala

    stomak

    "ruka ma~", spoljni brid {ake

    ru~ni zglob, zglavak

    dlan

    atemi ta~ka iza glave

    "pesnica kao ~eki}"

    unutra{nji deo ruke

    ruka (od {ake do ramena)

    pazuh

    atemi ta~ka ispod pazuha

    glava sa strane

    prst

    ~elo

    podlaktica

    SodeSokeiSokusoSokuteiSokutoTandenTegatanaTekubiTenohiraTentoTettsuiTeuraUdeWakiWakikageYokomenYubiZengakuZenwan

    Izuzeci: "shi" kao "~etri" koristi se samo kao jednocifren broj ili ako je u pitanju zadnja cifra. Zna~i, koristi se "shi" ili "yon" kod 3654, ali samo

    "yon" kod 40, 400, 4000, itd.

    "shichi" kao "sedam" se tako|e ~ita kao jednocifren broj ili ako je u pitanju zadnja cifra u broju. Zna~i, mo`emo koristi "shichi" ili

    "nana" kod 9607, ali samo "nana" kod 70, 700, 7000, itd.

    600 = "roppyaku" (ne "rokyu hyaku")

    800 = "happyaku" (ne "hachi hyaku")

    8000 = "hassen" (ne "hachi sen")

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    33/48

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    34/48

    AIKIDOi

    36

    Poluge:

    Bacanja:

    polo`aj u kome se sedi sa prekr{tenim noga-

    ma (turski sed)

    srednji stav, seigan je chudan gamae

    niski polo`aj, ma~ u donjem polo`aju

    stav sa jednom nogom napred

    stav sa ma~em ili {tapom na ramenu

    ulazak paralelno napred

    kle~anje

    AnzaChudanGedanHanmiHasso gamaeHitoemiIai hiza, Tate hiza

    visok stav, ma~ se dr`i iznad glave

    stav; isto {to i gamae

    kao waki gamae, ma~ horizontalno

    o{trica vertikalno pored lica

    polo`aj u kome se sedi na potkolenicama (kle~i)

    prirodan polo`aj, osnovni stav sa ma~em

    na nogamastav u kome se ma~ dr`i spu{ten iza tela, sa strane

    Jodan gamaeKamaeKarumaKongoSeizaSeiganTachiWaki gamae

    Stavovi

    majstorski pojasevi, od 1. do 10.: shodan,

    nidan, sandan, yondan, godan, rokudan,

    nanadan, hachidan, kudan, judan. Pri Hombu

    do|u je trenutno 9. dan najveci pojas.

    "vo|a puta" (trenutno Moriteru Ueshiba)

    vo|a sale dodoa

    asistent u~itelj (radi se o tituli)

    u~enici koji `ive izvan sale (ne UCHI DESHI)mla|i u~enik

    u~eni~ki pojasevi, od 6. do 1. respektivno:

    rokyu, gokyu, yonkyu, sankyu, nikkyu, ikkyu

    Dan

    DoshuDojochoFuku ShidoinKayoi deshiKohaiKyu

    u~itelj, pogledaj na strani 12 (radi se o tituli)

    stariji u~enik

    u~itelj

    stariji u~itelj u~itelj u~itelja (radi se o tituli)

    prvi ~ovek stila (u tom trenutku glava porodice)

    nosilac kyu pojasa

    Veliki u~itelj Morihej Ue{iba

    u~enici koji `ive u okviru DOJO-a (pogledajIntervju sa Saotome senseiem na strani 27)

    nosilac dan pojasa, crni pojas

    ShidoinSempaiSenseiShihanSokeMudanshaO SenseiUchi dechiYudansha

    Pojasevi i zvanja

    1.forma (prvo u~enje) oshi taoshi, ude osae

    2.forma (drugo u~enje) kote mawashi, kotemaki

    3.forma (tre}e u~enje) kote hineri, shiborikime

    4.forma (~etvrto u~enje) tekubi osae

    5.forma (peto u~enje) kujiosae, ude hishigi

    fiksacija sa polugom na laktu

    IkkyoNikyoSankyoYonkyoGokyoHiji kime osae

    Poluge i bacanja

    bacanje aikiem. Tori se postavlja telom ispred

    putanje kretanja ukea.

    vi{e bacanje u aikidou.

    bacanje sa ulaskom

    bacanje sa uplitanjem ruku (bukvalno: deseto

    bacanje)

    kru`no (to~ak) bacanje. Postoji kao uchikaiten

    nage i sotokaiten nage (unutra i spolja)

    Aiki nageAiki otoshiIrimi nageJuji nage, jujigaramiKaiten nage

    ve`ba u paru u sede}em polo`aju za postizanje

    kokjua. Zove se i morotetori kokyu nage ili ryote-

    mochi kokynage udeoroshi irimi.

    bacanje sa kokjuom. Veliki broj aikido tehnika nosi

    ovo ime. Tehnika se naj~e{}e zavr{ava padom na-

    pred ukea.

    bacanje preko kukova

    bacanje sa zavrtanjem {ake

    bacanje u ~etiri pravca

    bacanje nebo zemlja

    bacanje u ugao

    spu{tanje u ugao, tehnika bacanja

    bacanje povla~enjem le|a unazad

    napredno bacanje preko ramena

    Kokyu ho

    Kokyu nage

    Koshi nageKote gaeshiShiho nageTenchi nageSuni gaeshiSumi otoshiUshiro kyriotoshiGanseki oto-shi

    Nastavak u slede}em broju

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    35/48

    AIKIDO i

    37

    j a p a n

    Fu|i - SanPogled sa zapadne strane naovaj veli~anstveni vulkan uobliku kupe. Savr{enstvo njegov-og oblika, njegova velika visina

    (3.776 m) u~inili su od planineFu|i (nikad se ne ka`e Fu|i-Jama)sam simbol Japana. Penjanje uzovu planinu, relativno lako, oku-

    plja svake godine, od jula do sep-tembra, hiljade hodo~asnika kojito ne smatraju sportom nego ver-skom du`no{}u, po{to se verujeda je planina Fu|i stani{te kamijaili vrhovnih duhova. Samo imeFu|i poti~e iz jezika Ainua i zna~i

    vatrena planina.

    Kru`ni krater, dubok 250 m, imapre~nik od 600 m. Poslednja nje-gova erupcija bila je 1708. godine.

    U njegovom podno`ju ima petjezera u ~ijim se vodama velelep-ni vrh ogleda u svim godi{njimdobima.

    Japanistorija, ljudi, zemlja i more

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    36/48

    p r e g l e d i s t o r i j e j a p a n a

    AIKIDOi

    38

    Vojni poredak dobija ~vr{}e obele`je,nova podela zemlje. Nastala prestonicaNara pravljena po kineskom uzoru.

    Preoptere}eno dankom, u oblastima podneposrednom carevom vla{}u, seljacibe`e na zemlju koja pripada velmo`amaili crkvi.

    Zavr{eno podizanje nove prestonice,umesto Nare i Nagaokua, koja }e biti sre-di{te vlasti do 1868. to je Hejankio, kasni-je nazvan Kjoto.

    710.

    720.

    794.

    Korejski kralj {alje samodr{cu Jamatoubudisti~ke monahe i poklisare. Smatra seda Japan tom godinom ulazi u istoriju.

    Doba zna~ajnog {irenja Budizma.

    Klan Nakatomi, uz podr{ku dvora, prila-go|ava vlast kineskom ustrojstvu, dono-se}i Zakonik ere Taika; uvodi se kalen-dar zasnovan na erama, deli se zemlja sel-

    jacima, uvodi se sistem redovnog oporezi-vanja. Na scenu stupa Fu|ivara Kamatari~ija ce porodica nekoliko vekova biti navlasti, kao na nekoj vrsti paralelnogprestola.

    Naga|anja o tome kada je po~elo naseljavanje Japana(od kineskog @ih-pen), sami Japanci svoju zemljuzovu Nihon ili Nipon, jo{ uvek su nesigurna i razli~ita.Zna se da je jo{ u novom kamenom dobu tamo bilo,

    posvuda ali malobrojno, matrijahalno organizovanihstaro-sedelaca, ~ijih potomaka, pod imenom Ainu, i danasimamo nekoliko stotina na najsevernijem ostrvu Hokaido.Oko 1000. godine p.n.e. preko ostrva Kiu{u pristi`u

    prido{lice iz Koreje. Sa juga dolaze migranti koji sasobom nose kulturu sli~nu poline`anskoj. Prvi vladari seustoli~uju oko III veka n.e. koji oko 350. n.e. otimaju odstarosedeoca plodnu oblast Jamato (oko dana{nje Osake).Vlast je bila klanovska, organizovana po kine-skomuzoru.

    538.

    552-570.

    645.

    Period Nare 710 - 794)Period Asuke 538 - 710)

    J a p a n s k o m o r e

    T i h i o k e a n

    Pregled istorije Japana

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    37/48

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    38/48

    AIKIDOi

    40

    Te godine imamo 20 mo}nih daimoa pod~ijom su upravom 33 oblasti Japana.{ogun zadr`ava nesigurnu vlast okoKiotoa; ostatak zemlje dr`i blizu 300

    manjih glavara, u svakom pogledu nezav-isnih.

    Portugalski trgovci, nasukani na obaleju`no od Kju{ua, donose prve arkebuze(muskete glatke cevi) u~e samuraje nji-hovoj upotrebi. Ubrzo, ove pu{ke po~injuda se prave po ~itavoj zemlji.

    Jezuit Francisko Ksavije sti`e gusarskimbrodom iz Malage, biva dobro primljen i

    ve} 1615. }e biti oko pola miliona preo-bra}enih u hri{canstvo.

    Oda Nobunaga, dotle mali glavar, osvajaprestonicu i preuzima prerogative {oguna,mada ne i titulu.

    Nobunaga biva ubijen a vlast preuzima,njegov najbli`i vojskovoda TojotomiHidejo{i. (i pored formalnog nasle|aNobujaginog sina).

    Hidejo{i kuje sopstveni novac, razvijakori{}enje rudnika, poma`e dvor i postajeveliki pokrovitelj umetnosti.

    Hidejo{i ujedinjuje zemlju, razoru`avaseljake i deli zemlju na striktne stale`e:vojni~ki, selja~ki, zanatlijski i trgova~kikoji su ne samo nasledni nego i obavezni.

    Svaki sin mora da se bavi poslom svogaoca.

    Na ~elu 200.000 vojnika, pre{av{i Cu{imamoreuz, Hidejo{i na prepad osvaja Kore-ju. Kinezi dolaze u pomo} Korejcima. Ciljove invazije, bio je, ni manje ni vi{e, negoosvajanje Kine. Tamo su se odigrale, zaJapance, prve bitke izme|u samuraja ineprijateljske armije posle vi{e od 300godina.

    Hidejo{i umire a Japanci se povla~e izKoreje, bez vojnog uspeha, donose}i sasobom {tamparsku ma{inu. Vlast preuzi-ma daimio Tokugava Jajesu.

    Tokugava Jajesu svoju vlast u~vr{}ujenakon rata sa daimioima koji su ga ospo-ravali.

    Po~inje Jedo period. {ogunat TokugaveJajesua ujedinjuje Japan.

    Jajesu {alje trgova~ke izaslanike naHavaje, u Meksiko, Madrid, Rim; primastrane trgovce.

    U strahu od mogu}eg dosluha drugih

    velmo`a sa strancima Jajesu zabranjujerad hri{canskim misionarima i ru{i nji-hove crkve. Ovakva reakcija ne treba da~udi ako se uzme i u obzir {ta se dogodilonakon dolaska misionara u Peru, Meksikoili Filipine.

    Jajasu umire. Nasle|uje ga sin TokugavaHidetada koji zabranjuje Evropljanima da`ive u Japanu i zatvara sve luke, osim dve,za evropske brodove. U narednim godina-ma zabranjuje se i pravljenje brodovakojima bi se iz Japana moglo dosegnuti dosusednih zemalja.

    Pokolji seljaka hri{}ana.

    Strahovita poplava pusto{i Edo i odnosipreko 100.000 `rtava. Tokom sledecih 50godina ja~a}e trgova~ki stale` i gradovi }ese i dalje {iriti.

    Period Genroku; cveta gra|anska kultura,

    postaju popularni kabuki, bunraku iesnarpa u boji.

    [ogun Jo{imune nastoji da unaprediratarstvo navodnjavanjem i reformama,ali pove}ava i namete {to dovodi do se-lja~kih buna. Tokom vlasti Tokugava bi}eih preko 1.000.

    Nezapam}ena glad vlada zemljom. Bunesu sve `e{}e.

    Ameri~ki ratni brodovi dolaze do obalaJapana koji su primorani da otvore dveluke radi trgovine.

    1500.

    1542.

    1549.

    1568.

    1582.

    1585.

    1590.

    1592.

    1598.

    1600.

    1603.

    1613.

    1614.

    1616.

    1637-1638.

    1657.

    1687.

    1716.

    1832-1836.

    1853.

    Era samodr`aca Mom ojama) 1582 - 1616.)

    Period Tokugave Jedo) 1616 - 1868.)

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    39/48

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    40/48

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    41/48

    43

    AIKIDO i

    Prazna boca,

    slep starac,

    zimsko nebo.

    Kusatao

    Tako je lepa,

    da naduga~ko

    pri~am.Neznani pesnik

    Penje se uz stubi{te,

    i spota~e se

    o svoju jarost.

    Neznani pesnik

    Bez tebe je, odista,

    premnogo gajeva,

    a i preveliki su.

    Isa

    Na {ta je nalik`ivot?

    Na belu brazdu za ~unom

    {to odmi~e

    u zoru!

    Mansei

    Dve nalo`nice,

    lepe

    kao o{tri no`evi.

    Neznani pesnik

    Mene radi,

    ne pali jo{ svetiljku,

    ove prole}ne ve~eri.

    Giodan

    Prole}e sti`e

    sasvim prosto;

    svetlo, `u}kasto nebo.(desno je originalni zapis)

    Isa

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    42/48

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    43/48

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    44/48

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    45/48

    AIKIDO i

    47

    Jovana Red`i}Ivan Ta{i}Branislav Cvetkovi}Sini{a TormaJelena Bojkovi}

    Nikola Kondi}Marko TatarMarko Miloradovi}Milena Andeli}Jovana Golubovi}Vesna Cvetkovi}Oliver Rudaj

    N. BEOGRAD, 25/12/99AK Novi Beograd,Mirkovi} RadojicaLjubi{a Kli~kovi}Oliver Tanackovi}

    Marko Petrovi}Ivana @ivanovi}Jelena [ukovi}Dragan Joki}Sla|ana Jeli}Aleksandar Kr`ni}Ana Ivanovi}

    Nevena \uki}Milan Ostoji}Bojana Mihajlovi}

    Novica Bor~i}Maja Jojovi}Bojan Mani}Milica Jovanovi}Zoran Topi}Ivana IlicinRomeo Petrovi}

    BEOGRAD, 25/12/1999AK Abra{evi},Vesovi} VeliborVerica Mihajlovi}Bojan Panteli}Dejan Jovanovi}

    Vladimir Milutinovi}

    BEOGRAD, 30/12/1999AK Shin Ken,Jerkov NovakAndrej Alendar

    Tomislav [erfezi\orde DivninDu{an Duki}

    Nikola Mar~eti}Srdan Kecojevi}Zoran Vizi

    ZEMUN, 26/11/1999AK Zemun,Obradovi} Sa{aAleksandar Katani}Milka HrkmanAleksa Ugrenovi}

    BEOGRAD, 29/11/1999AK Istok,\akovi} Njego{Nenad Ivankovi}

    Bojana Ikodinovi}Mitar Mitrovi}

    Nenad Ivankovi}Bojana Ikodinovi}

    NI{, 18/12/1999AK Ikeda,Vesovi} VeliborJelena Bojkovi}Marko Zdravkovi}

    Nikola Zdravkovi}Milena Dini}

    Jasmina Had`i Pe{i}Vojkan Pavlovi}Milo{ \ordevi}Tamara Mi~i}Mihajlo Puzi}Aleksandar Nikoli}Milo{ Stojanovi}Milan Arandelovi}Milan Bo{kovi}Dragoljub Poti}Du{an Ignjatovi}Aleksandar Bo`inovi}

    Nata{a Jovanovi}Aleksandra Glava{evi}Vasa Memetovi}

    Nemanja Jevti}Maja Peri}Olivera Lazi}

    60 KYU60 KYU60 KYU60 KYU60 KYU50 KYU50 KYU50 KYU50 KYU50 KYU50 KYU50 KYU

    60 KYU60 KYU

    60

    KYU60 KYU60 KYU60 KYU60 KYU60 KYU50 KYU50 KYU40 KYU40 KYU40 KYU40 KYU40 KYU40 KYU40 KYU40 KYU20 KYU

    40 KYU30 KYU30 KYU

    30

    KYU

    60 KYU

    60 KYU50 KYU40 KYU40 KYU40 KYU40 KYU

    40 KYU40 KYU40 KYU

    60 KYU

    60 KYU50 KYU40 KYU40 KYU

    60 KYU60 KYU60 KYU60 KYU

    60 KYU60 KYU60 KYU60 KYU60 KYU60 KYU60 KYU60 KYU60 KYU60 KYU60 KYU60 KYU

    60

    KYU60 KYU60 KYU60 KYU60 KYU60 KYU

    ZRENJNIN, 24/10/1999AK Tisa,Obradovi} ZoranKosta Demenesku@ikica Milo{evAleksandra Mir~aIvana Lon~arskiDeni GombarIgor PopovSini{a CerovicAleksandar Baji}

    BEOGRAD, 24/10/1999AK Shin Ken,Jerkov NovakZoran Mi{i}

    ARAN\ELOVAC, 24/10/99AK Aran|elovac,Obradovi} Sa{aDejan Novakovi}Brankica Novakovi}Radoslav Kr`ali}

    BEOGRAD, 30/10/1999AK Abra{evi},Vesovi} VeliborRanko LasicaDejan Damjanovi}

    ZEMUN, 05/11/1999AK Zemun,Obradovi} Sa{aSr|an Rusi}Milisav Simijonovi}Sini{a Baji}Ma{a Spasi}Uro{ Miljoj~i}Aleksandar Pavlovi}Aleksandar Popovi}Sne`ana Jovi~i}Radmila \evi}

    NOVI SAD, 12/11/1999AK Yama do,Obradovi} ZoranAleksandar Lazovi}Sne`ana Jel~i}

    60 KYU60 KYU60 KYU60 KYU60 KYU60 KYU60 KYU60 KYU

    60 KYU

    60 KYU50 KYU30 KYU

    10 DAN10 DAN

    60 KYU60 KYU60 KYU60 KYU60 KYU60 KYU60 KYU60 KYU60 KYU

    60 KYU60 KYU

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    46/48

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    47/48

  • 7/22/2019 Aikido Bilten 01 (2000)

    48/48