TEME BROJA :

PARADONTOLOGIJA

PLUS :

Riječi diretktora;

Historijat škole;

Dental

Dan srednjoškolaca;

Korisni savjeti;

Literarni radovi. AMINA KARAJBIĆ I ĆATOVIĆ AJLA

Rijei direktora

Direktor, Jašarbašić Elvira

Zadovoljstvo mi je biti direktor odgojno-obrazovne ustanove, čiji učenici i nastavnici vraćaju ljudima osmijeh na lice.

Učenici Srednje zubotehničke škole su mladi ljudi jednaki po svom dostajnstvu i pravima, željni znanja, novih vještina i umjeća, svjesni da u budućnosti trebaju biti svijetli primjer humane, zdravstvene struke koja pomaže drugima.

Njeni nastavnici su spoj zdravstvene i prosvjetne struke koji svojim učenicima prenose vrijednosti, prava i odgovornosti, poštivanja različitosti i aktivnog učešća u vlastitom obrazovanju, sa ciljem da ono za njih bude cjeloživotno.

Akcenat rada stavljamo na ljudske resurse, koji su mnogo vrijedniji od materijalnih, i težimo da škola bude utemeljena na potrebama njenih učenika, koji su subjekat našeg rada.

Svakoga dana napredujemo u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva naše škole, i radujemo se novim znanjima, otkrićima, zajedno duhovno rastemo.

Svim našim učenicima i nastavnicima želimo da se u školi osjećaju sigurni, sretni i uspješni.

Dan srednjoškolaca

Međunarodni dan srednjoškolaca obilježava se svake godine 17. novembra, iako mnogi srednjoškolci ni ne znaju da postoji njihov dan. U svijetu se obilježava već dugi niz godina, od 1941. godine.

Međunarodni dan srednjoškolaca obilježava se u spomen na praške studente i srednjoškolce koji su zbog mirnog prosvjeda protiv nacističke okupacije svoje zemlje, streljani bez ikakvog suđenja i dokazivanja krivnje. Žalosno je što nisu bili svjesni svojih prava kojih su danas učenici sve više svjesni te se bore za njih.

Upravo ovaj dan se koristi kako bi se govorilo o pravima učenika, a učenicima je dopušteno slobodno govoriti o problemima koji ih muče te iznositi ideje i prijedloge kako bi ih riješili, te poboljšali uvjete i status učenika.

Na prijedlog Vijeća učenika taj dan učenici su u dogovoru sa predmetnim profesorima vodili časove. Direktor škole i pedagog prisustvovali su časovima hemije u I2, biologije u IV3 i praktične nastave za stomatološke sestre u III3.

Predstavnici naše škole učestvovali su u proslavi Međunarodnog dana srednjoškolaca u JU Peta gimnazija koju je organizirao Mrevuk. Kroz druženje i igru naši učenici su pokazali i zavidne sposobnosti u sportskim i igrama bez granica, kao i u kvizovima znanja.

KORISNI SAVJETIOralna higijena predškolskog i ranog školskog doba

Učenici Srednje zubotehničke škole su učestovali u projektu Naši putokazi na Sajmu za dijete i porodicu,a u okviru Dječije nedjelje u organizaciji Kantonalne javne ustanove «Porodično savjetovalište. Učešće na manifestaciji je uzelo šest ministarstva: Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo; Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo; Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo; Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo za boračka pitanja (Fond IKRE) Kantona Sarajevo, i oko 50 javnih ustanova koje su predstavile svoj rad kroz izlaganje na štandovima, učešćem u različitim edukacijama, radionicama i zabavno-rekreativnom programu.

Učenici naše škole su ovom prilikom predstavili svoj projekat „Oralna higijena predškolskog i ranog školskog doba“. Voditelj projekta bila je Pašalić dr Adisa, specijalista bolesti usta i paradontologije, a u projektu su učestvovali učenici smjera stomatološka sestra-tehničar III i IV razreda: Đapo Amina, Kovač Anela, Nezir Rubina, Begić Naida i Ćenanović Dino.

Odaziv mališana na našem štandu postavljenom u holu Centra Skenderija je bio veliki. Oni su iskoristili priliku da kroz edukativne radionice i zanimljive materijale koje su pripremili naši učenici u druženju s njima steknu nova znanja o značaju oralne higijene.

Ovaj projekat škola nastavlja i dalje i tokom cijele školske godine će ga provoditi u okviru saradnje sa osnovnim i predškolskim ustanovama.

Posjeta domu bjelave Dana 31.12.2015. godine učenici naše škole u pratnji prof. Emira Poljaka posjetili JU Dom za djecu bez roditeljskog staranja Bjelave. Ovo je bila tradicionalna posjeta naših učenika koji već dugi niz godina vlastitim sredstvima obezbjeđuju novogodišnje paketiće za štićenike Doma. Međutim, ove godine smo željeli našu posjetu osim prijateljskom i humanitarnom učiniti i edukativnom. Akciji su se pridružili i učenici trećeg i četvrtog razreda smjera stomatološka sestra-tehničar koji su uključeni u projekat „Oralno zdravlje“. Pod stručnim nadzorom dr Adise Pašalić oni su za male štićenike Doma organizirali radionicu o značaju i važnosti oralne higijene, te im uručili poklon komplete za oralnu higijenu koje je školi donirala firma „Colgate“. Zahvaljujemo se Colgate-u što su prepoznali važnost projekta „Oralnog zdravlja“ i podržali nas u nakani da uz druženje, igru, zabavu i puno ljubavi koje možemo dati ovoj vulnerabilnoj kategoriji stanovništva djelujemo i edukativno.

Zdrava ishrana

UTICAJ ISHRANE

Ishrana je, bez svake sumnje, činilac koji najviše utiče na zdravlje, jer se čin unošenja hrane konstantno ponavlja tokom cijelog našeg života. Dr Osler, slavni kanadski ljekar, govorio je da je 90% bolesti, izuzev infekcija i nesreća, usko vezano sa ishranom. Ishrana je povezana sa voljnim i svjesnim činom. Ona zavisi od slobodne volje pojedinca. Zbog toga je neophodno duboko unutrašnje ubjeđenje da bi se loše navike u ishrani zamijenile zdravijim.

Varenje je, za razliku od unošenja hrane, nesvjestan čin. Ono podrazumijeva sve procese koji se odigravaju sa hranom u našem organizmu, do njene potpune asimilacije. U normalnim uslovima, u odsustvu patoloskih poremecaja, kvalitetna ishrana omogucuje i pravilan rad naših organa za varenje.

Piramida ishrane

Parodontologija

Parodontologija je grana dentalne medicine koja se bavi liječenjem potpornih struktura zuba (kost, cement, parodont, gingiva) i koja je u posljednje vrijeme doživjela pravi napredak.

Ukoliko ste primijetili određene simptome bolesti na zubima i zubnom mesu, obratite se specijalistu u našoj poliklinici koja je specijalizirana za parodontološka liječenja.

Uz specijalistu parodontologa i nove metode liječenja danas se postižu izvanredni rezultati i time liječenje parodontitisa dobiva novu dimenziju.

ParodontParodont

Parodontom se nazivaju tkiva koja okružuju zub i sudjeluju u njegovom učvršćivanju unutar alveole.

Parodont je funkcijska cjelina pojedinih tkiva koja podupiru zub, čine ga gingiva (zubno meso), parodontni ligament, cement zuba i alveolarna kost.

Bolesti paradonta

Bolesti parodonta su upalna stanja kod kojih dolazi do razaranja tkiva koja učvršćuju zube, tj.zubnog mesa, kosti i parodontalnog ligamenta (povezuje zube s kosti).

Upalne promjene zubnog mesa (gingive) nazivamo gingivitis, a ako upala zahvaća dublje strukture govorimo o parodontitisu.

Uzrok nastanka ovih bolesti u prvom redu je loša oralna higijena usne šupljine, odnosno nakupljanje bakterija (plaka), zatim zubni kamenac, zaostala hrana, loši protetski nadomjesci. Parodontitis je također i nasljedna bolest.

Bolesti parodonta mogu javiti i kao posljedica nekih sistemskih bolesti (šećerna bolest, leukemija, AIDS i dr.) ili pak zbog nekih loših navika kao što je pušenje cigareta.

Gingivitis

Prvi simptomi gingivitisa (upale gingive) su crvenilo i krvarenje kada gingiva (zubno meso) bude često crvena i počne malo krvariti. Sve počinje od nakupljanja dentalnog plaka (naslaga bakterija) oko zubnih vratova, ali i zbog zanemarivanja oralne higijene. Kasnije se plak mineralizira (otvrdne) pa nastaje zubni kamenac i više se ne može tako lako očistiti.

Parodontni džep

Ukoliko potraje upala gingive, gingiva će se polako odvajati od zuba i nastaje tzv. parodontni džep. Jednom kad se taj džep razvije, potrebno je puno truda da ga se sanira.

Parodontitis (parodontoza)

Parodontitis je infekcija koja zahvaća kost koja podupire zube, što može dovesti do gubitka zubi. Uzrok parodontitisa su milijuni bakterija, koji žive u našim ustima. Statistika pokazuje da 30% do 40% ljudi boluje od ove bolesti. Parodontitis je jedan od najčešćih razloga gubitka zubi kod odraslih osoba. Na žalost, parodontitis je podmukla bolest, koja često prolazi sa blagim simptomima, tako da većina ljudi i ne zna da ju imaju dok ne bude prekasno.

Klimavost zuba

Daljnjim napretkom bolesti dolazi do propadanja parodontnog ligamenta i potporne kosti. To je već ozbiljnija situacija i može doći do klimavosti zuba.

Osim slabe oralne higijene, parodontnim bolestima ide u prilog i genetska komponenta.

Da bi se spriječio ovakav razvoj događaja potrebno je na vrijeme reagirati i zatražiti stručnu pomoć specijalista parodontologije!

lIJEČenje i terapijaLiječenje parodontalnih bolesti zasniva se na uklanjanju svega što izaziva lokalnu iritaciju i sprečava odlaganje plaka, koji potiče upalu desni.

To uključuje uklanjanje zubnog kamenca, čiste se "džepovi", uklanjaju loši ispuni i protetski nadomjesci te izrađuju novi. Ukoliko je prisutan apsces, propisuju se i antibiotici.

U dogovoru sa pacijentom specijalist parodontologije radi plan terapije tj. parodontološki tretman.

Rani stadiji parodontne bolesti mogu se pravilnim četkanjem i čišćenjem zubnim koncem izliječiti bez posljedica. Napredniji stadiji bolesti zahtjevaju dodatne postupke.

Parodontološki tretmani

Postoje dvije metode liječenja, ovisno o procjeni specijaliste parodontologa. Ukoliko konzervativne metode ne uspiju dovesti do potpunog ozdravljenja te se procijeni da je kirurški zahvat neophodan, koriste se kirurške metode.

Lijecenje_parodontologije

Konzervativne metode:

Detaljna edukacija o oralnoj higijeni.

Dubinsko čišćenje zubnog kamenca i naslaga te poliranje korjena zuba.

Inicijalna terapija

Kirurške metode:

Redukcija džepova.

Tkivna i koštana regeneracija.

Preoblikovanje gingive i produžavanje krune zuba.

Vezivno-tkivni transplatati.

Koštani transplatat.

INICIJALNA TERAPIJA

Prije započinjanja sa parodontološkom terapijom vrlo detaljno educiramo pacijenta o bolesti, kao i o pravilnom održavanju oralne higijene, jer je važno da pacijent bude motiviran i da surađuje.

Cilj inicijalne terapije je eliminacija i prevencija ponovnog javljanja supra- i subgingivno smještenih bakterijskih naslaga s površine zuba, tj. kontrola postojeće infekcije i zaustavljanje napredovanja bolesti.

VAŽNO! U liječenju parodontoloških bolesti važno je održavanje dobre oralne higijene i to je jedna od ključnih stvari, kako bi terapija bila uspješna i rezultati vidljivi.

Zubni mostovi

Mostovi su trajni protetski nadomjesci koji su namijenjeni popunjavanju praznog prostora između zubi, sprečavanju dislociranja susjednih zuba, oštećenja čeljusnih zglobova ili potpornog tkiva zuba.

Zubni most/ovi se postavljaju na prirodne zube ili na ugrađene zubne implantate. On ne mogu stajati zasebno jer je za njihovo držanje potreban temelj (čvrsti korijen okolnih zubi) na kojem mogu ležati. Kad se stavljaju na prirodne zube potrebno je brusiti okolne zube kako bi mogao čvrsto ležati (biti fiksiran). Nakon brušenja se uzima otisak zuba kako bi se mogla izraditi zubna krunica.

Krunica na mostu

Zubni most čine dvije ili više međusobno povezanih krunica koje se fiksiraju na prirodni zub ili zubni implantat. One mogu biti izrađene od keramike na metalu, čiste keramike ili cirkon keramike. Odabir ovisi o estetskim karakteristikama koje želimo postići.

Zubne proteze potpune i djelimiČneProteza je opcija kada fiksni radovi nisu izvedivi radi situacije u Vašim ustima. Novim materijalima i novim tehnologijama može se napraviti proteza koja dobro leži, ugodna je za nošenje, te prirodno izgleda.

Proteze koje se izrađuju za pacijente koji su izgubili sve prirodne zube nazivaju se potpune ili totalne proteze. Totalne proteze se mogu dodatno učvrstiti u ustima zubnim implantatima - sustav ALL-ON-6. Proteze koje se izrađuje u slučajevima kada nedostaje jedan ili više zubi nazivaju se djelomične ili parcijalne proteze.

Potpune (totalne) proteze

Izrađuju se za pojedinu čeljust kod potpune bezubosti. U odnosnu na djelomične proteze jednostavnije su konstruirane, a sastoje se od baze proteze na kojoj su postavljeni zubi.

Totalne proteze leže direktno na gingivi koja prekriva kost.

Baza proteze je dio proteze koji prijanja uz sluznicu, a izrađuje su od metalnog dijela koji je vrlo tanak i od ružičastog akrilata koji se bojom uklapa u okolinu sluznice. Baza sluznice se izrađuje tako da bude što veća. Naime, sile koje se pri žvakanju razvijaju na umjetnim zubima u protezi, moraju se preko baze prenijeti na sluznicu i koštanu podlogu. Budući da sluznica nije u stanju podnijeti velika opterećenja, potrebno je sile prilikom žvakanja ravnomjerno raspodijeliti na što veću površinu, što se postiže povećanjem baze proteze.

Djelimične (parcijalne) proteze

Izrađuje se u slučajevima kada nedostaje jedan ili više zubi bez obzira da li su preostali zubi prirodni, prekriveni krunicama ili mostom.

Djelomične proteze je konstrukcijiski složenija od potpune jer ima elemente kojima se pričvršćuju za preostale zube. Ti elementi imaju dvojaku ulogu tako što omogućuju pridržavanje proteze uz preostale zube i prijenos sila prilikom žvakanja na preostale zube.

U naprednijim verzijama ti retencijski elementi su u potpunosti nevidljivi, tako da ostavljaju vizualni dojam potpunog zubnog luka.

Postupak ugradnje zubnog implantata

Prije ugradnje zubnog implantata potrebno je znati:

životna dob nije prepreka za ugradnju implanatata,

u slučaju bolovanja od nekih srčanih bolesti i drugih bolesti posavjetujte se sa svojim liječnikom,

prije zahvata potrebno je napraviti digitalni ortopan (snimku čeljusti tj. zubi),

Zahvat ugradnje zubnog implantata

Ugradnja zubnog implantata provodi se pod lokalnom anestezijom. Postupak je za pacijenta potpuno bezbolan.

Zahvat za ugradnju jednog implanata traje otprilike 15 min, a ovisi individualno o svakom pacijentu.

Implantiranje se većinom radi u jednom dolasku.

Na odabrano mjesto u kost se ugradi titanski vijak, koji se ostavlja da sraste s kosti. Vrijeme srastanja ovisi o kompleksnosti i tipu zahvata te stanju pacijentove kosti, a traje uglavnom oko 3 mjeseca

Nakon perioda srastanja slijedi izrada trajnog umjetnog zuba, koja je slična izradi krunice prirodnim zubima.

Preoperativna njega

Odmah nakon zahvata pacijent dobiva antibiotik, analgetik, led, a po potrebi i lijekove protiv upala i bolova te je moguće normalno funkcionirati, a idući dan u stanju ste obavljati radne aktivnosti.

Proces oseointegracije (srastanja zubnog implantata s kosti čeljusti) ovisi o kompleksnosti i tipu zahvata te stanju pacijentove kosti.

Važno!

Nakon ugradnje zubnih implantata potrebno je 2 puta godišnje doći na redovitu kontrolu kod stomatologa kako bi se očuvalo stečeno jamstvo na implantate. Oralna higijena kod zubnih implanatata ne razlikuje ništa posebno od uobičajne.

Odbacivanje implantata je izuzetno rijetko, ali može se dogoditi, što ovisi o pacijentovoj kosti i organizmu.

Zarazne bolestiZarazna ili infektivna bolest je klinički evidentno oboljenje ljudi i životinja izazvano patogenim mikrobnim uzročnicima uključujući viruse, bakterije, gljivice, protozoe, rikecije, kao i prionima. Zarazne bolesti iskazuju široki spektar mogućih simptoma i kliničkih slika razvoja bolesti. Simptomi se mogu javiti u roku od nekoliko dana, sedmica ili čak godina od zaraze. Zarazne bolesti se nekada klasifikuju kao kontagiozne bolesti zbog njihove mogućnosti prenosa sa oboljele na zdravu jedinku.[1] Prenos zarazne bolesti može biti na više načina uključujući direktan kontakt ili sekundarno preko hrane, tjelesnih tečnosti, leševa, kontaminiranih predmeta, zrakom ili pomoću vektora (insekti, miševi i sl.).

Termin infekcija se odnosi na prodor, naseljenje i umnožavanje patogenih mikroorganizama u domaćinu, a infektivnost predstavlja sposobnost mikroorganizma da to učini.

Zoonoze su zarazne bolesti koje su zajedničke ljudima i nekim životinjama.

Svjetski dan zdravljaSvjetski dan zdravlja obilježava se 7. travnja svake godine pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Prva Svjetska zdravstvena skupština koju je organizirala Svjetska zdravstvena organizacija održana je 1948. godine. Odlukom skupštine 7. travnja određen je za Svjetski dan zdravlja i počeo se slaviti od 1950. godine.

Ovaj dan se obilježava kako bi se izgradila svijest o određenoj temi koja je vezana za zdravlje čime bi se skrenula pažnja na prioritetna područja koje su briga Svjetske zdravstvene organizacije. Aktivnosti vezane za tu određenu temu, kao i sredstva potrebna za njih, ne smiju se odnositi samo na dan 7. travnja, već bi se o njima trebalo voditi računa tokom cijele godine.

ZDRAVLJE

Zdravlje se definira kao visoki stupanj opće funkcionalnosti organizma, odnosno nenarušenost funkcionalnosti organizma, harmonija i nenarušenost intelektualnih i bioloških funkcija. Također se, u proširenom smislu može promatrati kao stanje dobrog tjelesnog, psihičkog i društvenog blagostanja. Zdravlje se najčešće upotrebljava kao pojam odsustva od bolesti, traume (ozljede i njihovih posljedica), deformacija i duševnih poremećaja. Neki od uvjeta zdravlja su uravnotežena prehrana, tjelesna aktivnost i higijena, te stabilne obiteljske i društvene okolnosti.

Zdravstvena zaštita

Zdravstvena zaštita je sustav državnih, skupnih i individualnih mjera za unapređenje, čuvanje i vraćanje zdravlja. Cilj je zdravstvene zaštite promocija, odnosno unapređenje zdravlja, prevencija, odnosno sprječavanje bolesti, pravodobno otkrivanje bolesti, učinkovito liječenje i rehabilitacija. Zdravstvena je zaštita organizirana na tri razine, pa je riječ o primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Primarna zdravstvena zaštita

Primarna zdravstvena zaštita je prvi i najčešći oblik kontakta stanovništva sa zdravstvenom službom. To je ona zaštita koja se pruža na mjestu gdje ljudi žive, rade i gdje se školuju. Ta zaštita razumijeva sveobuhvatnu skrb za zdravlje, provedbi preventivnih i kurativnih mjera, zdravstveni odgoj te suradnju sa svim organizacijama i ustanovama koje mogu pridonijeti boljem zdravlju stanovništva. Na Međunarodnoj konferenciji o primarnoj zdravstvenoj zaštiti, održanoj u Almati 1978. godine, donesena je deklaracija o ciljevima zdravlja koja je odredila primarni zdravstvenu zaštitu kao glavnu društvenu snagu pri postizanju tih ciljeva. Primarna zdravstvena zaštita temelji se na praktičnim, znanstveno opravdanim i društveno prihvatljivim metodama i tehnologiji. To je prvi stupanj dodra pojedinca, obitelji i društva s nacionalnim zdravstvenim sustavom. Ona proizlazi i razvija se iz ekonomskih, društveno-kulturnih i političkih uvjeta.

Dio primarne zdravstvene zaštite koju provode medicinski stručnjaci naziva se primarna medicinska zaštita i često se pogrešno poistovjećuje s cjelokupnom primarnom zdravstvenom zaštitom. U primarnoj medicinskoj zaštiti zdravstveni djelatnici se neposrednim kontaktom sa stanovništvom primjenjujući dispanzerske metode rada, brinu za zdravlje i liječe bolesne. u ordinaciji i u njihovoj kući te brinu za zdravlje građana, bez obzira na njihovi dob i zdravstveno stanje. U užem smisli, primarna zdravstvena zaštita objedinjuje djelatnost opće/obiteljske medicine, djelatnost za zdravstvenu zaštitu dojenčadi i male djece, stomatološku djelatnost i djelatnost hitne medicinske pomoći. Zajednička osobina prvih triju djelatnosti je sveobuhvatnost zaštite, preventiva, kurativa i rehabilitacija, rad u zdravlju i bolesti, od začeća do terminalne skrbi. Djelatnost hitne medicinske pomoći posebna je grana medicine koja se u ograničenom vremenu i na poseban način brine o bolesnicima oboljelima od hitnih akutnih bolesti i stanja i po život opasnih ozljeda.

Sekundarna zdravstvena zaštita

Za razliku od djelatnosti primarne zdravstvene zaštite koja svoji aktivnost usmjerava na zaštitu i unaprijeđenje zdravlja te ambulantno i kućno liječenje bolesti i stanja, sekundarna zdravstvena zaštita organizacijski je redovito povezana u cjelinu sa stacionarnom zdravstvenom zaštitom i usmjerena je samo na dijagnostiku i liječenje. Liječnici specijalisti raznih specijalnosti samostalno obavljaju poslove više razine zdravstvene zaštite. Na zahtjev liječnika primarne zdravstvene zaštite, oni obavljaju tražene specijalističko-konzilijarne preglede:

preuzimaju u privremeni ciljani tretman bolesnika, ili provode traženi dijagnostički, terapijski ili rehabilitacijski zahvat

obavljaju diferenciranije dijagnostičke postupke djeluju kao konzultanti liječnicima primarne zdravstvene zaštite posreduju u komunikaciji između djelatnosti primarne zdravstvene zaštite i

stacionarne zdravstvene zaštite

Najčešće liječnik primarne zdravstvene zaštite upućuje bolesnika na specijalističko-konzilijarni pregled nakon obrade, a na uputnicu upisuje razlog upućivanja, odnosno kakvi konzilijarno mišljenje ili zahvat traži. Kolzilijarni liječnik daje mišljenje i nalaz nakon provedenoga dijagnostičkog postupka, mišljenje o terapijskom ili rehabilitacijskom postupku te mišljenje o prognozi bolesti i stanja. Bolnička zdravstvena zaštita znači stalni ili povremeni boravak bolesnika u bolnici tijekom obavljanja dijagnostičkih i terapijskih zahvata i postupaka koji se ne mogu obaviti ambulantnom suradnjom primarne i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite.

Tercijarna zdravstvena zaštita

Tercijarna zdravstvena zaštita služi za obavljanje visokodiferenciranih (i skupljih) pretraga i terapijskih zahvata. najčešće rješava najkompleksnije probleme bolesti i bolesnika s teškim i rijetkim bolestima, koji nemaju mogućnost dobivanja pomoći na općinskoj ili županijskoj razini. Tercijarna zdravstvena zaštita pruža se u klinikama, kliničkim bolnicama i kliničkim bolničkim centrima te državnim zdravstvenim zavodima (za javno zdravstve, za transfuzijsku medicinu, za zaštitu od zračenja, za toksikologiju, za medicinu rada itd.)

Vršnjačko nasilje

Uloga škole u zaštiti djece od nasilja

Vršnjačko nasilje se najčešće dešava u školi i to u vrijeme odmora u učionici, na hodniku ili u dvorištu. Po pravilu, u tim situacijama, odrasli nisu prisutni. Nasilje među vršnjacima se dešava i prije početka nastave ili po završetku, na putu u školu ili pri povratku kući. Školska dvorišta i igrališta su mjesta na kojima djeca provode svoje slobodno vrijeme i često su mjesta gdje se dešava vršnjačko nasilje.

Svaka nepravda koju dožive učenici može biti podsticaj povrijeđenom učeniku da svoj bijes, umjesto na onog ko je nepravdu učinio, usmjeri na vršnjaka. Nepraktikovanje razgovora, razumijevana argumenata i djece i nastavnika, dovodi do frustracija koje, takođe, dovode do agresivnih reakcija najčešće prema mlađim vršnjacima. Kod neke djece ovakve reakcije ne moraju biti izazvane frustracijama nastalim u nastavnom procesu. Oni žele da se pokažu kao „face", hoće da fasciniraju svoje vršnjake. Nereagovanje nastavnika i stručnih suradnika na nasilna ponašanja učenika i loš nadzor u određenim dijelovima škole (igralište, hodnici...) samo olakšavaju nasilnim učenicima da budu agresivni i zastrašuju druge učenike.

O bilo kojem uzroku da govorimo, jasno je da i djeca koja čine nasilje, kao i djeca koja ga trpe, imaju problem. Škola, kao mjesto gdje djeca organizovano zajedno provode najviše vremena u toku dana, treba da preuzme primarnu ulogu u prevenciji i zaštiti djece od nasilja. Najbolji rezultatati se mogu postići ako se u školi njeguje atmosfera uvažavanja, razumijevanja i tolerancije. Samo se u školi u kojoj vlada prijatna atmosfera, u kojoj su svi akteri zaštićeni u uvažavani, u kojoj se problemi rješavaju nenasilnim metodama, može se učiti nenasilništvo.

Savjeti / Vijeća učenika

Savjet/Vijeće učenika je tijelo koje predstavlja sve učenike škole, a izbor je regulisan školskim pravilnikom. Škola je obavezna da imenuje jednog nastavnika, na prijedlog savjeta/vijeća učenika, koji će im pomagati u radu.

Funkcije Vijeća/Savjeta učenika su:

Promovisanje i zaštita prava i obaveza, te potreba i interesa učenika; Podsticanje aktivnog učešća učenika u radu škole; Saradnja sa stručnim i upravnim organima škole, te savjetom/vijećem roditelja; Predstavljanje stavova učenika stručnim i upravnim organima škole, informisanje

istih o svakom važnom pitanju koje se odnosi na rad i upravljanje školom, te stvaranje uslova da učenik postane aktivan član u procesu donošenja odluka;

Promovisanje interesa škole u zajednici na čijem se području škola nalazi; Promovisanje aktivizma učenika; Saradnja sa odgovarajućim ustanovama i organizacijama koje se bave pitanjima

djece i mladih (Uključi se i ti, priručnik za rad savjeta učenika srednjih škola, OKC).

Promovisanje i zaštita prava djeteta je prva i osnovna funkcija savjeta/vijeća učenika. Po tome je prirodno da ovo učeničko tijelo u svom programu rada ima praćenje ostvarenja prava djeteta u školi i zajednici, jer se škola ne može ni posmatrati izolovano od zajednice. Pravo na zaštitu dijete ostvaruje kroz nekoliko članova Konvencije o pravima djeteta. Savjeti/vijeće učenika mogu značajno doprinijeti ostvarenju ovih prava i to kroz informisanje, organizovanje edukacije od strane stručnjaka, vešnjačke edukacije, afirmacijom pozitivnih primjera, organizacijom debata i sl.