SOCIJALNA

PRAVEDNOST U

SOCIJALNOM RADU

To što bi budućnost mogla

biti pravedna, ne osporava

sadašnjosti da bude

pravednija.

(parafraza na S. Šimića)

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku

PRAVNI FAKULTET – Diplomski studij Socijalni rad

SOCIJALNA PRAVEDNOST I LJUDSKA PRAVA U SOCIJALNOM RADU(Ak. god. 2020./2021.)

Obvezna ispitna literatura

◼ SANDEL, M., Pravednost – kako ispravno postupiti?,

Algoritam, Zagreb 2013. (poglavlja: 1, 8–9)

◼ WATTS, L.; HODGSON, D., Social Justice Theory and

Practise for Social Work, Springer, 2019. (poglavlja: 1–2)

Način polaganja ispita

◼ Pismeni kolokvij / ispit.

◼ Koncept pitanja: zatvorena / kritičko-problemska

pitanja.

◼ Termin 1. kolokvija (Berdica) – 10. prosinca.

◼ Poglavlja iz obvezne literature dostupna su u pdf

formatu na web stranici kolegija.

Za sva pitanja i nejasnoće:

◼ Mjesto: Kabinet 54 (Radićeva 13, potkrovlje);

◼ Termin: utorkom – od 12,00 do 13,30 sati;

◼ Kontakt: jberdica@pravos.hr

Teme i (skriveni) cilj predavanja

◼ Koncept (socijalne) pravednosti.

◼ Uvođenje socijalne pravednosti u socijalni rad.

◼ Socijalni rad u perspektivi socijalne pravednosti.

◼ Pomicanje socijalnog rada prema ljudskim pravima.

(SKRIVENI) CILJ:

PRAVEDNOST JE PLEMENIT IDEAL, ALI

NIJE UVIJEK LAKO OSTVARIV.

Kontekst ovog predavanja

◼ Socijalni rad(nik) → vrijednosno neutralan ali

ukorijenjen u humanističkim vrijednostima;

◼ (Naše) neoliberalno društvo = vrijednosno indiferentno

(odbacuje solidarnost i suosjećanje);

◼ «Rat protiv vrijednosti», «rat protiv stava» … kako biti

«socijalno pravičan» socijalni radnik?

«Misliti znači držati se nepobitnosti argumenata, vjerodostojnosti

uvjerenja, razumnosti objašnjenja i provjerljivosti tvrdnji».(Konrad Paul Liessmann, Obrazovanje kao izazov)

U početku bijaše kaos …(ili: malo hermeneutike za početak)

◼ Socijalna i/li društvena?

❑ Koristimo kao sinonimne pojmove.

◼ Pravednost i/li pravda?

❑ Koristimo (i ispravnije je) pravednost.

◼ Pravednost i/li pravičnost?

PRAVEDNOST PRAVIČNOST

grč. δικαιοσύνη

(dikaiosyne)

επιείκεια

(epieikeia)

lat. iustitia aequitas

eng. justice equity

njem. Gerechtigkeit Biligkeit

Pravednost, pravo i pravičnost

◼ PRAVEDNOST = ideal/norma/načelo:

Svaki pravni subjekt treba dobiti ono i onoliko koliko

mu pripada.

◼ PRAVO = alat/instrument za ostvarenje ideala:

Ovlasti i obveze što ih uspostavljaju pravne norme.

◼ PRAVIČNOST = model primjene alata:

Konkretna primjena prava od strane ovlaštene osobe.

Možemo li uvijek biti suglasni s pravednošću? → Sandel, M., Što je pravednost, str. 23–34.

Prema tome PRAVIČNOST je …

Poseban oblik pravednosti koju svojim

odlučivanjem konkretno (ali elastično) ostvaruje

(vrši) ovlaštena osoba (sudac, socijalni radnik…) u

duhu diferencirane primjene načela pravednosti

(u skupini subjekata koji su označeni kao jednaki).

◼ Prema Filozofu → svaki je zakon neka opća odredba, a ima

mnogo pojedinačnih slučajeva koji ne mogu biti tretirani

pravedno prema nekoj takvoj uopćenoj odredbi.

To što ispred sebe imate normu (zakon ili pravilnik, pa čak i nepisano pravilo) ne

znači da ćete je uvijek i bez iznimke moći upotrijebiti u svakom slučaju, a da pri

tome ne vodite računa o posebnosti samoga slučaja. TO JE PRAVIČNOST.

… te dodaje (Filozof):

«Nepravedan je onaj koji je protiv jednakog, onaj koji

je pristran. Tvoriti nepravdu znači svojevoljno činiti

nekome štetu protiv zakona».

(Aristotel, Nikomahova etika I. 18, 1130a)

◼ Pravednost je, kao vrlina, sredina između dva

ekstrema (nanošenja nepravde i trpljenja nepravde);

◼ Pravičnost (je pravedna jer) služi kao popravak onoga što

je zakonski pravedno.

Pet područja socijalnog rada

◼ Geografsko

❑ odvija se unutar granica: centra, grada, županije, države…

◼ Političko

❑ svaka država ima politički sustav koji postavlja kontekst za praksu;

◼ Socioekonomsko

❑ društvena kohezija bilo koje zajednice uvelike ovisi o pravičnoj

raspodjeli dostupnih resursa;

◼ Kulturalno i

❑ praksa i vjerovanja, kultura nešto je što se uvijek poštuje;

◼ Duhovno

❑ nema društva bez vrjednota.

Socijalni rad je profesija koja…

se zalaže «za društvene promjene i unapređenje

života ljudi, a temelji se na principima socijalne

pravde, ljudskih prava, poštivanja dostojanstva i

različitosti svake osobe.»(I. Kaurinović)

◼ Vrijednosno neutralan ali utemeljen na

humanističkim vrijednostima SOCIJALNE

PRAVEDNOSTI, ljudskih prava, dostojanstva i

različitosti svih.

Temeljne vrijednosti

Etičkog kodeksa socijalnih radnika su …

(izvor: www.husr.hr)

❑ Dostojanstvo i vrijednost svakog pojedinca

❑ Pravo na poštovanje, privatnost i povjerljivost

❑ Pravo pojedinca, obitelji i članova zajednice na

samoodređenje

❑ Vrijednost zajednice i života u zajednici

❑ Zaštita onih koji su u riziku od zanemarivanja, iskorištavanja

i nasilja …

«Ostvarivanje SOCIJALNE PRAVDE, poštivanje

ljudskih prava, društvene odgovornosti i društvenih

različitosti su ključna načela socijalnog rada.»

… socijalna pravednost …

… koju Etički kodeks Vaše struke pojašnjava kao:

«DUŽNOST … socijalnih radnica i socijalnih

radnika zalagati se za pravednu raspodjelu

resursa u društvu.

Svojim intervencijama na različitim razinama

djelovanja socijalne radnice i socijalni radnici

trebaju promicati osobito ideje ravnopravnosti,

izjednačavanja mogućnosti i socijalne kohezije.»

… o kojoj možemo dubinski promišljati.

◼ Dužnost?

❑ → moralna kategorija (podrazumijeva trebanje njezina izvršenja

na temelju prethodno predočenog i prihvaćenog ćudorednog

zakona) → vrijednost (zrcalo jednoga povijesnoga pogleda na

svijet);

◼ Pravedna raspodjela društvenih resursa?

❑ → tko će odrediti koliko, kome … radi li se tu o potkopavanju

ideala slobode (zbog političkog oportunizma i intelektualne

lijenosti) …

◼ Ravnopravnost?

❑ → Postoji li takvo što u kapitalističkim društvima?

Libertarijanski prigovori na raspodjelu resursa → Sandel, M., Što je pravednost,

str. 63–64.

Što je dužnost i što ona traži → Sandel, M., Što je pravednost, str. 119–126.

Problem definicije ili:

što je SOCIJALNA PRAVEDNOST?

◼ UN (2007.): «Socijalna pravda, jednakost i pravičnost

čine temeljne vrijednosti svakog društvenog života».

◼ Što je uopće socijalna pravda?

◼ Kako je definirati? Ujedinjeni narodi su 2007. godine

donijeli odluku da se 20. veljače

obilježava kao Svjetski dan socijalne

pravde.

Tim više što je…

«socijalna pravda osnova europskog socijalnog

tržišnog gospodarstva i okosnica naše Unije…

[S]ocijalna pravednost i napredak temelji [su] za

stvaranje stabilnog društva s najvišim

standardima blagostanja u svijetu».

(Europska komisija, Jaka socijalna Europa za socijalnu tranziciju)

Idemo korak unatrag…

◼ Pravednost kao vrlina → antička misao:

❑ Grč. άρετή (arete) moralna izvrsnost osobe, (stečena, naviknuta)

predispozicija za moralno djelovanje;

❑ «Govoreći o pravednosti podrazumijevaju ono stanje koje ih pripravlja

da čine pravedna djela, da se ponašaju pravedno i žele stvari koje su

pravedne» (Aristotel);

◼ Aristotel razlikuje: opću od posebne pravednosti;

◼ Oblici posebne pravednosti:

❑ Distributivna (svakom prema zaslugama) i komutativna (ispravljačka

pravednost kojom se ispravlja nepravda, svi su jednaki).

Pojam pravednosti je

«paradigmatičan

slučaj suštinski

spornog pojma».(N. Barry)

«Pravednost je ljudska konstrukcija, i zabluda je misliti da se ona da provesti

samo na jedan način.»

(M. Walzer)

Izdiferenciran pojam socijalne pravednosti

◼ Posebne pravednosti:

❑ DISTRIBUTIVNA (diobena) - ravna onime što zajednica

duguje građanima razmjerno njihovim prinosima i potrebama.

❑ Komutativna (razmjenska) - ravna (dobrovoljnim /

nedobrovoljnim) razmjenama među osobama u punom poštivanju

njihovih prava (zaštita vlasništva, plaćanje dugova, vršenje slobodno

ugovorenih obveza…).

Distributivna pravednost

SVAKOME DATI ONO ŠTO MU PRIPADA.

◼ Glavno obilježje: razdioba zajedničkih resursa zajednice

među članovima;

◼ Koncepcije: prema predmetu, subjektima i kriterijima;

◼ Glavni konstituenti:

❑ načelo jednakosti (svakome jednako – strogi egalitarizam)

❑ načelo zasluga (svakome prema zaslugama – meritokracija)

❑ načelo potreba (svakome prema potrebama).

◼ Proceduralna / supstancijalna

pravednost.

«Od svakoga prema

mogućnostima, svakome

prema potrebama.»

(K. Marx)

Marx tvrdi da smo svi jednaki?

Ili da bi trebali biti?

«Istinska jednakost ne znači da se sve ljude tretira na

jednak način, već da se jednako pridaje brige svačijim

posebnim potrebama…

Ljudske potrebe nisu međusobno proporcionalne.

Nemoguće ih je mjeriti istim aršinom.

Za Marxa svatko ima jednako pravo na samoostvarenje

i aktivno sudjelovanje u oblikovanju društvenog

života».(T. Eagleton)

Primjer 1

Brodolom(ili: kako sve možemo odlučivati?)

◼ Broj prsluka manji nego broj putnika

❑ tu npr. proceduralna pravednost nije dostatna već je potrebno uključivanje i supstancijalne pravednosti;

◼ Čista proceduralna pravednost → broj prsluka i broj putnika jednak, ili lutrija (pa tko izvuče prsluk).

◼ → supstancijalna pravednost (bitnost, opći ethos društva) i načelo - «Prvo žene, djeca i starci» - ima prednost.

Ostvarena i u praksi provedena pravednost najveći je jamac

stabilnosti demokratskoga društva.

«Udarac» Prosvjetiteljstva

◼ 18. i 19. st. snažan naglasak na socijalnu dimenziju

pravednosti;

◼ Dva osnovna (i različita) načina razmišljanja o

pravednosti:

❑ transcendentalni institucionalizam (definiranje tzv.

«idealnih» institucija, Hobbes – Locke – Rousseau – Kant) i

❑ komparativni pristup (usporedba društava koja su već

postojala, poređenje realizacija pravednosti tijekom povijesti,

Smith – Condorcet – Bentham – Marx).

Povijesno «oživljavanje»

socijalne pravednosti

◼ Luigi Taparelli D’Azeglio (1793–1862),

svećenik, filozof i sociolog;

◼ Djelo: Saggio teoretico di diritto naturale appogiato sul

fatto (1883.);

◼ Ideja: budući su ljudi društvena bića, zajednice u

kojima se kreću trebale bi osigurati njihovu

dobrobit. Koncept u 19. st. specifično služi kao

OPRAVDANJE OBVEZA koje društvo

ima prema nezaposlenima, bolesnima i

starima, neobrazovanima, gladnima i

siromašnima.

Primjer 2

Tako u enciklici Mater et Magistra (1961.)

čitamo …

◼ Socijalna pravednost

«… traži da se ekonomskom razvoju uvijek pridruži i

prilagodi socijalni razvoj, i to tako da od povećanog

državnog bogatstva primaju jednaku korist svi staleži

građana bez razlike». (§ 73.)

«No svaka diskriminacija u temeljnim pravima osobe na društvenom ili

kulturnom polju, ili zbog spola, rase, boje kože, društvenog položaja,

jezika ili religije mora se prevladati i ukloniti». (Gaudium et spes, § 29.)

Bît modernog razumijevanja

«socijalne pravednosti»

«… odnosi se na koncept da bi svatko trebao

imati jednaka prava, te jednake ekonomske,

političke i socijalne mogućnosti. Za sljedbenike

socijalne pravednosti, najvažnija uloga države jest

osigurati blagostanje i prava svojim građanima,

bez obzira na društveni sloj kojemu pripadaju.»

(Catalina Szekely, «Civil Society - An Alternative to Social Justice»)

Odatle proizlazi da

socijalna pravednost…

pretpostavlja ostvarivanje uvjeta koji će omogućiti

svima bez razlike i iznimke postizavanje onoga na što

imaju pravo po svojoj prirodi i po svom pozivu.

◼ Socijalna pravednost povezana je s

❑ poštivanjem ljudske osobe

❑ jednakošću svih i

❑ ljudskom (društvenom) solidarnošću.

DRUŠTVO JAMČI SOCIJALNU PRAVEDNOST KAD OSTVARUJE UVJETE

KOJI UDRUŽENJIMA I POJEDINCIMA OMOGUĆUJU POSTIĆI ONO NA

ŠTO IMAJU PRAVO. (Katekizam Katoličke Crkve, § 1943.)

Ima li socijalne pravednosti bez

SOLIDARNOSTI?(→ Sandel, M., Što je pravednost, str. 223–226; 232–238)

Stanje u kojem članovi društva imaju obveze jedni

prema drugima.

◼ Humanistički ideal utemeljen na kolektivnoj

odgovornosti prema drugim članovima;

◼ Podrazumijeva povezanost svih dijelova u jednu cjelinu,

odnose zajedništva i komplementarnosti, uzajamne

ovisnosti, međusobne ispomoći i potpore.UKUPNOST MEHANIZAMA REDISTRIBUCIJE DOHOTKA KOJI DJELUJU

U KORIST POSEBNO UGROŽENIH DRUŠTVENIH SKUPINA.

«Zabluda je danas dosta raširena, što se zaboravlja

zakon ljudske solidarnosti i ljubavi, zakon što nam

ga … diktira i nameće zajedničko porijeklo i

jednakost razumne naravi vlastite svim ljudima,

kojem mu drago narodu pripadali».

(Pio XII., Summi pontificatus)

«Težnja za socijalnom pravdom pretpostavlja

društvenu solidarnost i spremnost da se individualna

htijenja, potrebe i žudnje podrede nekoj općenitijoj

borbi, primjerice borbi za socijalnu jednakost ili za

pravedniji odnos prema okolišu».

(David Harvey, Kratka povijest neoliberalizma)

«Socijalna pravednost se bavi uzajamnim pravima

i dužnostima društvenih skupina i njihovih

članova u odnosu na opće dobro.

Mogla bi se opisati kao obveza pojedinaca da

sudjeluju, u skladu sa svojim sposobnostima i

položajem, u skupnom djelovanju, osmišljenom

kako bi se institucije društva uskladile s općim

dobrom u socioekonomskoj sferi».

(John Cronin)

Koncept OPĆEG DOBRA(→ Sandel, M., Što je pravednost, str. 243–266)

◼ Uz opću i distributivnu pravednost najvažniji pojam za

socijalnu pravednost;

Opće dobro je skup svih uvjeta društvenog života, koji

pogoduju puni razvoj ljudske osobe i društva.

◼ Dobro pojedinca + dobro zajednice = OPĆE DOBRO

◼ Cilj: osiguranje temeljnih prava svakog pojedinca u

društvu.Prema 2. vatikanskom saboru opće dobro uključuje

«sveukupnost onih uvjeta društvenog života pomoću kojih

pojedinci, obitelj i udruženja mogu potpunije i lakše postići

svoje savršenstvo.» (Gaudium et spes, § 74)

… što čini temelj

SOCIJALNE DRŽAVE.◼ aktivna uloga države u upravljanju gospodarskim i

društvenim kretanjima (nasuprot neoliberalne države);

◼ resurse posvećuje socijalno-političkim svrhama s ciljem

veće ravnopravnosti životnih prilika

(u dohotku, zdravlju, stanovanju i obrazovanju);

◼ izgradnja socijalnih građanskih prava;

◼ Cilj: razgradnja nejednakih prilika

za sudjelovanje u društvenom i političkom životu.

Razvitak koncepta

počeo je prije

stotinjak godina kada

su neke europske

države izgradile

sigurnosne sustave

protiv rizika od

gubitka dohotka.

Modeli financiranja socijalne sigurnosti

◼ Glavni teret nametnut državnoj blagajni

❑ Irska, Velika Britanija, neke skandinavske zemlje…

◼ Glavni teret nametnut poslodavcima

❑ Francuska, Italija, Belgija, Austrija…

◼ Teret razmjerno ravnomjerno raspodjeljuje na

osigurane građane, poslodavce, državu i

lokalnu i regionalnu samoupravu

❑ Njemačka, Švicarska, Nizozemska…

Zanimljivo da se koncept «socijalne države» počeo razvijati u fazi autoritarne politike

odozgo, koja se temeljila na tradicionalnim elitama čiji je interes bio održati se na vlasti

i rastući radnički pokret integrirati u postojeći društveni poredak.

DA BI «UMIRILI» NEZADOVOLJNE DALI SU IM MALO OD SVOG KAPITALA.

Socijalni modeli

◼ Prema dostupnosti socijalnih povlastica razlikujemo:

1. Sustave opće socijalne skrbi (prava imaju svi bez obzira

na razinu dohotka ili ekonomski status) i

2. Sustave uvjetovane socijalne skrbi (sustav procjenjuje

tko ima a tko nema pravo na određeno dobro).

◼ Problemi poreza, razina odlučivanja, zlouporaba ...

Gdje smo mi?

«Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva

demokratska i SOCIJALNA DRŽAVA».(Ustav RH, čl. 1., st. 1)

◼ Udio socijalne zaštite u BDP-u iznosio je 21,7% (2018.);

◼ Način financiranja: doprinosi (59,9%) + država (36,8%);

◼ Prevladavaju novčane naknade (64,8%);

◼ Prema obilježjima prevladavaju naknade socijalne

zaštite (novčane i nenovčane) koje nisu utemeljene na

provjeri materijalnog stanja (95,3%). Ukupno je u 2018. godini

isplaćeno otprilike 83 milijuna

kuna na ime socijalne zaštite.

Suvremeno poimanje

socijalne pravednosti

◼ Tijekom 20. st. «desakraliziran koncept» (počevši s Johnom

Rawlsom);

Temeljna hipoteza:

Svi su nositelji jednakih prava i sloboda bez iznimke;

◼ Glavna načela: jednakost i pravednost;

◼ Cilj: ispravljanje / ukidanje socijalne nepravde.

«Socijalna pravednost podrazumijeva da smo

svi jednaki, zasniva se na principima poštenja

i društvene zaštite». (Ujedinjeni narodi)

Jednakost i pravednost

◼ Jednakost: nastojanje da se prema svima odnosimo na

sličan način:

«Svaka osoba treba imati jednako pravo na što širi

cjelokupni sustav jednakih temeljnih sloboda

kompatibilan sa sličnim sustavom slobode za sve».(John Rawls)

◼ Pravednost: nastojanje da se osigura pravično i pošteno

postupanje

❑ S kojim bismo se principima suglasili u situaciji jednakosti?

Siromaštvo, nezaposlenost i diskriminacija su glavni krivci

za nedostatak kohezije u modernom društvu.(prema Rutgeru Bregmanu)

Primjer 3

Nejednakost nas prati cijeli život?(John Rawls)

Prirodna raspodjela nije ni pravedna ni

nepravedna; nije nepravedno ni to što ljudi

rođenjem dospijevaju na određen položaj u

društvu. To su naprosto prirodne činjenice.

Pravedan ili nepravedan jest način kako se

institucije odnose spram tih činjenica.

«Duboke nejednakosti ne samo da su sveprožimajuće već utječu i na

ljudske početne šanse u životu… Upravo se na te nejednakosti… moraju

prvenstveno primijeniti načela socijalne pravednosti».(Teorija pravednosti, § 2)

Primjer 4

Jednake šanse za obrazovanje

Jednakost šansi za osiguranje dostupnosti ključnih

resursa.

◼ Primjeri:

❑ studenti (stipendije, studentski smještaj, subvencije…)

❑ djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi

❑ ruralna vs. urbana područja…

◼ Problemi:

❑ Mjerila, kriteriji, prenesena deprivacija, siromaštvo …

Kako onda «doći do» jednakosti?Odgovara (opet) John Rawls:

«Da bi se sa svim osobama postupalo na jednak

način – osigurala istinska jednakost mogućnosti

– društvo mora pokloniti više pozornosti onima

koji imaju manje prirodnih darovitosti i onima

koji su rođeni u manje povoljnim društvenim

položajima».(Teorija pravednosti, § 17)

Pokušaj jedne zaokružene definicije

«Socijalna pravednost je opće poštivanje i

ostvarivanje pravila i načela koja, pod jednakim

uvjetima i s jednakim šansama, osiguravaju

mogućnost za opstanak, razvoj, napredak i

zaštitu svakom čovjeku i ljudskim zajednicama

kojima oni pripadaju kao dijelovi».(N. Tintić)

«Pojam socijalne pravednosti gotovo svatko utvrđuje, shvaća i tumači na „svoj”

način, a u „skladu” s vlastitim stanjem, potrebama, interesima, težnjama…»

Prema Rawlsu…

… društvo je pravedno ako se pridržava tri važna

pravila:

❑ osigurava temeljne slobode svim članovima društva,

❑ nudi jednake mogućnosti za sve građane i

❑ zadržava one nejednakosti koje mogu biti u korist

ugroženih.

Obilježja socijalne pravednosti

◼ Društveno-moralni zahtjev za pravednim rješenjima

socijalnih problema;

◼ Društveno pravedan i opravdan kriterij pri rješavanju

problema;

◼ Nužna pretpostavka i preduvjet izgradnje humanijih

odnosa;

◼ Društveno-moralna prosudba i kriterij socijalnih stanja

i zbivanja.

Društvena uloga socijalne

pravednosti◼ Društveni ideal pravednosti prije svega ekonomskog

statusa (distribucije ekonomskih dobara);

◼ Pravedna raspodjela resursa i šansi u društvu te

pravedna raspodjela rezultata ekonomske aktivnosti;

«Načela socijalne pravednosti pružaju način

određivanja prava i dužnosti u osnovnim institucijama

društva i definiraju odgovarajuću raspodjelu koristi i

tereta društvene suradnje».(John Rawls, Teorija pravednosti, § 1)

Tri tipa jednakosti(prema Peteru Saunders-u)

◼ Formalna ili pravna jednakost (u raspodjeli resursa)

◼ Jednakost šansi (mogućnosti)

◼ Jednakost rezultata (ishoda)

Istaknutija pitanja

socijalne (ne)pravde◼ Spolna/rodna (ne)jednakost

❑ Žene u politici, tržištu rada, obrazovanju i znanosti …

◼ Klasne diskriminacije

❑ Zapošljavanje, obrazovanje, pravednost …

◼ Rasne diskriminacije

◼ Manjine

◼ Djeca / mladi / osobe starije životne dobi

◼ Osobe s invaliditetom.«U malom svijetu u kojem djeca žive, bez obzira na to tko ih podiže, ništa

se tako tanano ne zapazi i tako tanano ne osjeti kao nepravda».(Charles Dickens, Velika očekivanja)

Društvena uloga socijalnog radnika

◼ Predstavlja državu a postupa u interesu osoba kojima je

potrebna usluga;

◼ Profesionalci odgovorni državi (ciljevi, aktivnosti,, djelokrug

rada, odluke i ovlasti);

◼ Očekivanja:

❑ poznavati i primjenjivati vještine u procjeni stanja stranaka;

❑ suradnja s državnim tijelima;

❑ poznavati i primjenjivati pravni okvir.

Izuzetno je važno da socijalni radnici budu svjesni važnosti svoje društvene uloge,

koja nije nimalo laka, jer moraju zadovoljiti zahtjeve države koja nastoji pružiti

uslugu, ali na ekonomičan način, a s druge strane zadovoljiti pojedinca koji ima

određena prava… Neobično je važno da djeluju poštujući lepezu društvenih

vrijednosti iskazanih u Ustavu i zakonima, najčešće kao načela postupanja.

Socijalni radnik i zaštita prava građana

◼ Pretpostavka: poznavanje pravnog i socijalnog sustava +

međusobnu koordinaciju državnih tijela +

međuuvjetovanost primjene propisa;

◼ Socijalni radnik → na usluzi građanima (savjetnik);

◼ Prepoznavanje ugroze prava svakog građanina (→ npr.

čl. 132 OZ - Dužnost prijave i suradnje radi zaštite djeteta);

◼ Trojaka uloga socijalnog radnika na sudu:

❑ zastupa dijete u sudskom postupku;

❑ pomoćno tijelo suda i

❑ stranka u sudskim postupcima (kao tužitelj ili predlagatelj).

Vrednote u socijalnom radu

◼ Vlastiti integritet profesije izgrađen kroz etiku i

moral (Etički kodeks socijalnih radnika):

«Socijalni rad je praktično utemeljena profesija i

znanstvena disciplina koja promiče socijalne

promjene i razvoj, socijalnu koheziju, te

osnaživanje ljudi za njihovo samostalno i

slobodno djelovanje».

«Praksa socijalnog rada uključuje rad s ljudima i društvenim strukturama

kako bi se odgovorilo na njihove izazove i povećala njihova dobrobit».

Temeljna vrijednosna načela

◼ Poštivanje ljudskih prava i ljudskog dostojanstva:

❑ poštivati pravo na samoodređenje;

❑ promicati pravo na sudjelovanje;

❑ postupati prema svakoj osobi kao cjelini;

◼ Promicanje socijalne pravednosti:

❑ borba protiv negativne diskriminacije;

❑ uvažavanje raznolikosti i razlika;

❑ jednaka raspodjela resursa;

❑ borba protiv nepravednih politika i praksi;

❑ rad u solidarnosti.

Pozitivna i negativna diskriminacija

◼ Pozitivna diskriminacija:

određena osoba ili skupina osoba stavlja se u

povoljniji položaj od druge osobe ili skupine osoba.

◼ Negativna diskriminacija:

određena se osoba ili skupina osoba stavlja u

nepovoljniji položaj od druge osobe ili skupine osoba.

◼ O diskriminaciji govorimo samo kada je riječ o

razlikovanju koje je pravom zabranjeno (nedopušteno).

Socijalni radnici su pristrani prema

«… kršenju ljudskih prava, socijalnoj nepravdi i

nejednakostima kao i svim oblicima diskriminacije».(Etički kodeks socijalnih radnika)

◼ Suvremeni socijalni rad čini pomak od socijalne

pravednosti (od potrebe) k ljudskim pravima (prema

afirmaciji prava) kao organizacijskom načelu svoje

prakse;

Služenje ljudima za socijalne radnike je iznad

ostaloga.

Pomicanje socijalnog rada prema

ljudskim pravima

◼ Etički kodeks Vaše struke kaže:

«Socijalni rad je profesija koja se zasniva na

humanističkim idealima i ljudskim pravima…

Ostvarivanje socijalne pravde, poštivanje ljudskih

prava, društvene odgovornosti i društvenih

različitosti su KLJUČNA NAČELA socijalnog rada».

Prepuštamo Vas ljudskim pravima…

«Ljudska su prava nedjeljiva od teorije, vrednota,

etike i prakse socijalnog rada.

Prava povezana s ljudskim potrebama moraju se

podržavati i njegovati i ona utjelovljuju

opravdanje i motivaciju za djelovanje socijalnog

rada… popločavajući put za svijet u kojem su

najnužnije i legitimne potrebe ljudi zadovoljene».

(Centar za ljudska prava UN, Ljudska prava i socijalni rad)

Korištena literatura(uz prethodno navedenu obveznu literaturu)

◼ Beri, N., Uvod u modernu političku teoriju, Službeni glasnik, Beograd 2007.

◼ Bregman, R., Utopija za realiste: Kako možemo izgraditi idealni svijet, Ljevak, Zagreb 2017.

◼ Centar za ljudska prava UN, Ljudska prava i socijalni rad, UN, Geneva – New York 1994.

◼ Eagleton, T., Zašto je Marx bio u pravu, Ljevak, Zagreb 2011.

◼ Harvey, D., Kratka povijest neoliberalizma, VBZ, Zagreb 2013.

◼ Hefe, O., Pravda, Akademska knjiga, Novi Sad 2008.

◼ Reisch, M.; Garvin, C. D., Social Work and Social Justice, Oxford University Press, New

York 2016.

◼ The Routledge International Handbook of Social Justice, prir. Michael Reisch, Routledge,

London – New York 2014.

◼ Tintić, N., «Socijalna pravda», Zbornik PFZ 32 (1982) 1–2

◼ Vuchetich, L., «Pravednost i pravičnost u filozofiji prava», Pravnik 41 (2007) 85