2
Aktivno građanstvo Aktivno građanstvo nudi odgovor na pitanje što dijeli građanina od podanika? Ono polazi od uvjerenja da biti građanka znači mnogo više od statusa koji dobivamo rođenjem; da je riječ o ulozi koja nam omogućuje da aktivno sudjelujemo u odlučivanju o pitanjima koja se tiču naših života i života zajednice u kojoj živimo. Najveća snaga građanskog aktivizma leži u prepoznavanju vrijednosti solidarnosti. Aktivni građani prepoznaju svoju povezanost i međuovisnost s drugim članovima zajednice, lociraju zajedničke potrebe i usude se djelovati ka zajedničkoj promjeni na dobrobit sviju, pogotovo onih najranjivijih. Htio/htjela bi aktivnije sudjelovati u društvu i zanima te.. .. kako se građani mogu aktivirati? Postoje brojni oblici građanske participacije, od samoorganiziranja građana u različite inicijative ili organizacije radi ukazivanja na društvene probleme i utjecaja na donošenje odluka, provođenja kampanja, osiguravanja prostora za dijalog, tribina i rasprava; pa do protestnih akcija gdje građani iskazuju svoje neslaganje kroz demonstracije, potpisivanje peticija, sudjelovanje u javnim okupljanjima i protestima, te građanski neposluh. Djelovanje kroz udruge otvara mogućnost međusobnog povezivanja građana oko zajedničkog cilja što može biti važno za solidarnost i može povećati uspješnost djelovanja. Građani aktivno mogu djelovati i kroz humanitarne i druge direktne akcije koje promiču solidarnost i suradnju u zajednici. Također, načinom na koji trošimo novac, koje proizvode kupujemo ili odbijamo kupiti te uplatom donacija također značajno utječemo na društvo. Različiti oblici volontiranja, to jest davanja svog slobodnog vremena i dijeljenja svojih znanja i vještina, važni su oblici građanske participacije. .. kako napraviti prvi korak? > uključi se: pronađi lokalne udruge i inicijative koji se bave temama koje te zanimaju, priključi se njihovim akcijama ili volonterskom timu > pronađi saveznike: razgovaraj s prijateljima, susjedima i kolegama, provjeri što oni misle o problemu, motiviraj ih da ti se pridruže > informiraj se: saznaj tko je odgovoran za područje kojim se želiš baviti; koji su najvažniji dionici, kako je područje regulirano > obrati se odgovornima: napiši upit lokalnim ili državnim tijelima odgovornim za problem koji te muči, traži njihov angažman > inspiriraj se: pronađi primjere dobrih praksi iz drugih gradova i država, pogledaj dokumentarac koji se bavi tom temom I dalje ne znaš odakle krenuti? Nisi jedini_a. Pitali smo građane i građanke u 5 hrvatskih gradova u što se sve mogu uključiti i njihovi odgovori su raznoliki: > Uključivati se u rješavanje problema mladih i problema grupa u osjetljivom položaju (osoba s invaliditetom, djece s teškoćama u razvoju, starih i nemoćnih, LGBT osoba); > Brinuti o djeci i starijima, sigurnosti učenika u prometu;, > Zalagati se za studentska prava, plaćena studentska praksa, studentska praksa u sklopu fakulteta; > Produkcija znanja i ulaganja u istraživanja, populariziranje žena u književnosti; > Uključivati se u procese odlučivanja, participativno donošenje odluka, odlučivanje i budžetiranje, lokalna pitanja, lokalni razvoj, aktivnosti vezane uz državni proračun, načini zapošljavanja na fakultetu; > Uključivati se u odlučivanje o u mjesnom odboru, gradu, na radnom mjestu, na državnoj razini, javni prijevoz, nepravilnosti u radu javnih institucija; > Zalagati se za zaštitu prirode, zaštitu voda, tla, šuma, energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije. > Zalagati se za očuvanje i zajedničko upravljanje zajedničkim prostorima (društveni centri, kulturni centri), javnim prostorima (trgovi, parkovi); > Zalagati se za zaštitu ljudskih prava, prava izbjeglica i njihovo uključivanje u društvo. Primjeri dobre prakse suradnje i solidarnosti u zajednici: > DANI SOLIDARNOSTI U ZADRU U Zadru 20. i 21. lipnja 2016. godine, održali su se prvi Dani solidarnosti. Inicijativu je organizirala grupa SOL.zd koja okuplja šarolike individualke i individualce zainteresirane za teme umjetnosti, književnosti, aktivizma, društvene pravde i ljudskih prava. Akcija je organizirana s ciljem poticanja na promišljanje o značenju solidarnosti kao temeljne društvene vrijednosti kojom se zahtjeva društvena pravda te različitost u slobodi, odnosno sloboda u različitosti. Raznolikim umjetničko-aktivističkim programom obilježio se Svjetski dan izbjeglica, te su se održala predavanja o pozitivnim primjerima solidarnosti u zajednici, dva performansa te flashmob happening, akcija Food not Boombs, a najmlađe se uključilo kroz radionicu izrade transparenta „Svi smo mi djeca svijeta”. Program je obilježila i recitacija pjesme “Zadarska” autora Želimira Periša, koju su aktivisti izveli simbolično, ispred Stupa srama na Forumu u Zadru. https://web.facebook.com/SOL.Zadar

Aktivno - kucaljudskihprava.hr · > Produkcija znanja i ulaganja u istraživanja, populariziranje žena u književnosti; > Uključivati se u procese odlučivanja, participativno donošenje

Embed Size (px)

Citation preview

Aktivno građanstvoAktivno građanstvo nudi odgovor na pitanje što dijeli građanina od podanika? Ono polazi od uvjerenja da biti građanka znači mnogo više od statusa koji dobivamo rođenjem; da je riječ o ulozi koja nam omogućuje da aktivno sudjelujemo u odlučivanju o pitanjima koja se tiču naših života i života zajednice u kojoj živimo.

Najveća snaga građanskog aktivizma leži u prepoznavanju vrijednosti solidarnosti. Aktivni građani prepoznaju svoju povezanost i međuovisnost s drugim članovima zajednice, lociraju zajedničke potrebe i usude se djelovati ka zajedničkoj promjeni na dobrobit sviju, pogotovo onih najranjivijih.

Htio/htjela bi aktivnije sudjelovati u društvu i zanima te.. .. kako se građani mogu aktivirati?

Postoje brojni oblici građanske participacije, od samoorganiziranja građana u različite inicijative ili organizacije radi ukazivanja na društvene probleme i utjecaja na donošenje odluka, provođenja kampanja, osiguravanja prostora za dijalog, tribina i rasprava; pa do protestnih akcija gdje građani iskazuju svoje neslaganje kroz demonstracije, potpisivanje peticija, sudjelovanje u javnim okupljanjima i protestima, te građanski neposluh.

Djelovanje kroz udruge otvara mogućnost međusobnog povezivanja građana oko zajedničkog cilja što može biti važno za solidarnost i može povećati uspješnost djelovanja.

Građani aktivno mogu djelovati i kroz humanitarne i druge direktne akcije koje promiču solidarnost i suradnju u zajednici. Također, načinom na koji trošimo novac, koje proizvode kupujemo ili odbijamo kupiti te uplatom donacija također značajno utječemo na društvo.

Različiti oblici volontiranja, to jest davanja svog slobodnog vremena i dijeljenja svojih znanja i vještina, važni su oblici građanske participacije.

.. kako napraviti prvi korak?

> uključi se: pronađi lokalne udruge i inicijative koji se bave temama koje te zanimaju, priključi se njihovim akcijama ili volonterskom timu

> pronađi saveznike: razgovaraj s prijateljima, susjedima i kolegama, provjeri što oni misle o problemu, motiviraj ih da ti se pridruže

> informiraj se: saznaj tko je odgovoran za područje kojim se želiš baviti; koji su najvažniji dionici, kako je područje regulirano

> obrati se odgovornima: napiši upit lokalnim ili državnim tijelima odgovornim za problem koji te muči, traži njihov angažman

> inspiriraj se: pronađi primjere dobrih praksi iz drugih gradova i država, pogledaj dokumentarac koji se bavi tom temom

I dalje ne znaš odakle krenuti?

Nisi jedini_a. Pitali smo građane i građanke u 5 hrvatskih gradova u što se sve mogu uključiti i njihovi odgovori su raznoliki:

> Uključivati se u rješavanje problema mladih i problema grupa u osjetljivom položaju (osoba s invaliditetom, djece s teškoćama u razvoju, starih i nemoćnih, LGBT osoba);

> Brinuti o djeci i starijima, sigurnosti učenika u prometu;,

> Zalagati se za studentska prava, plaćena studentska praksa, studentska praksa u sklopu fakulteta;

> Produkcija znanja i ulaganja u istraživanja, populariziranje žena u književnosti;

> Uključivati se u procese odlučivanja, participativno donošenje odluka, odlučivanje i budžetiranje, lokalna pitanja, lokalni razvoj, aktivnosti vezane uz državni proračun, načini zapošljavanja na fakultetu;

> Uključivati se u odlučivanje o u mjesnom odboru, gradu, na radnom mjestu, na državnoj razini, javni prijevoz, nepravilnosti u radu javnih institucija;

> Zalagati se za zaštitu prirode, zaštitu voda, tla, šuma, energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije.

> Zalagati se za očuvanje i zajedničko upravljanje zajedničkim prostorima (društveni centri, kulturni centri), javnim prostorima (trgovi, parkovi);

> Zalagati se za zaštitu ljudskih prava, prava izbjeglica i njihovo uključivanje u društvo.

Primjeri dobre prakse suradnje i solidarnosti u zajednici:

> DAni soliDArnosti u ZADru

U Zadru 20. i 21. lipnja 2016. godine, održali su se prvi Dani solidarnosti. Inicijativu je organizirala grupa SOL.zd koja okuplja šarolike individualke i individualce zainteresirane za teme umjetnosti, književnosti, aktivizma, društvene pravde i ljudskih prava. Akcija je organizirana s ciljem poticanja na promišljanje o značenju solidarnosti kao temeljne društvene vrijednosti kojom se zahtjeva društvena pravda te različitost u slobodi, odnosno sloboda u različitosti.

Raznolikim umjetničko-aktivističkim programom obilježio se Svjetski dan izbjeglica, te su se održala predavanja o pozitivnim primjerima solidarnosti u zajednici, dva performansa te flashmob happening, akcija Food not Boombs, a najmlađe se uključilo kroz radionicu izrade transparenta „Svi smo mi djeca svijeta”. Program je obilježila i recitacija pjesme “Zadarska” autora Želimira Periša, koju su aktivisti izveli simbolično, ispred Stupa srama na Forumu u Zadru.

https://web.facebook.com/SOL.Zadar

EDUKACIJA ZA GRAĐANEGrađani za društveni razvoj i solidarnost

EDUCATION FOR CITIZENScitizens for social development and solidarity

> PlAtformA 53 u Petrinji

Platforma 53 osnovana je u Petrinji, kao neformalna građanska inicijativa i savez 12 petrinjskih udruga koje zagovaraju demokraciju i političku kulturu, solidarnost i zaštitu ljudskih prava te pružaju socijalne usluge u zajednici. Cilj „Platforme 53“ je razvoj civilnog društva i aktivnog građanstva kroz revitalizaciju neiskorištenog javnog prostora i izgradnju društvenog centra u cilju razvoja uključive zajednice, suradnju u procesu deinstitucionalizacije i pružanju socijalnih usluga za ranjive skupine građana te transparentnom financiranju udruga iz lokalnog i županijskog proračuna.

Platforma 53 započela je aktivnosti u smjeru osiguravanja prostora za osnivanje društvenog centra u Petrinji, gdje bi prostor za rad našle udruge koje nude usluge za starije osobe, udruge i inicijative u kulturi, osobe s invaliditetom, društveni poduzetnici, obrti, obrazovni programi za sve društvene skupine.

Platformu 53 možete pratiti na Facebook stranici, ali i putem portala Grakni.hr, jedinog aktivističkog portala u Sisačko-moslavačkoj i susjednim županijama koji afirmira građanska i socijalna ljudska prava te potiče sudjelovanja građana u procesu donošenja odluka.

https://web.facebook.com/Platforma53

> VukoVArskA PoZitiVA

Potaknuti dugogodišnjom potrebom da iz Vukovara do ostatka Hrvatske dođu i pozitivne, kreativne i uspješne vijesti, neformalna inicijativa građanki i građana Vukovara odlučila je promovirati vijesti i događaje iz sretnog i kreativnog Vukovara kroz 365 dana. Vukovarska pozitiva pokrenula je Facebook stranicu na kojoj se objavljuju tekstovi, članci i fotografije koji doprinose boljem poznavanju pozitivnih primjera iz Vukovara: uspjeha, pohvalnih djela, građanskih aktivizama, volonterskih akcija, promoviranja samog grada, njegovih znamenitosti, kulturnih i zabavnih događanja, prirodnih ljepota, predstavljanja postignuća škola i učenica i učenika, udruga, sportskih klubova, kulturnih ustanova, poduzetnika/ca, pojedinaca/ki i sl.

https://hr-hr.facebook.com/VukovarskaPozitiva/

> Građanska InIcIjatIva U dobroj vjerI

Pod sloganom: „Vjernici koji žive svoju vjeru i poštuju uvjerenja drugih“, Inicijativa djeluje u smjeru otvaranja prostora za dijalog uz međusobno uvažavanje, te širenja područja razumijevanja među pojedincima i zajednicama različitih uvjerenja i vjerovanja.

Inicijativa održava javne tribine i rasprave na kojima tematizira slobodu vjerovanja, osobnu slobodu i savjest, pluralizam mišljenja, te traži odgovore na pitanja kako različiti ljudi razumiju ove teme i žive svoja uvjerenja, te raspravlja o mogućnostima društvenog uređenja koje će poštovati ljudska prava i slobode vjernika i onih koji to nisu.

https://web.facebook.com/udobrojvjeri/

koja je veza GrađanskoG odGoja I obrazovanja I aktIvnoG Građanstva?

Građanski odgoj i obrazovanje omogućava mladima da postanu odgovorni i aktivni članovi društva, sposobni djelovati za opće dobro te donositi informirane i promišljene odluke. Većina zemalja prepoznaje vrijednost ulaganja u aktivno i informirano građanstvo zbog čega su uključili GOO u školske kurikulume.

Građanski odgoj i obrazovanje uključuje razvijanje vrijednosti, stavova i znanja, ali i vještina i sposobnosti kako ta znanja iskoristiti u svakodnevnim situacijama. U skladu s holističkim shvaćanjem uloge aktivnog građanina i građanski odgoj pokriva više dimenzija: društvenu, ljudsko pravnu, političku, kulturnu, ekonomsku i ekološku.

U Hrvatskoj pojedine škole ili lokalne sredine provode građanski odgoj i obrazovanje kroz izvannastavne ili izborne programe koji su zaista primjer dobre prakse. Na nacionalnoj razini je mogućnost uvođenja ovog programa uvedena Nacionalnim programom odgoja i obrazovanja za ljudska prava iz 1999. godine, ali program nije bio obvezan pa je zaživio samo u dijelu škola. 2014. godine je građanski odgoj uveden kao međupredmetna tema koja bi se trebala provodi kroz sve predmete u određenom broju sati i kroz školske projekte na način koji planira i organizira svaka škola. Brojni učitelji, roditelji i udruge s trenutnim rješenjem nisu zadovoljni i priključili su se GOOD inicijativi za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole. Više o GOO-u na: http://goo.hr/

Ostaje vidjeti na koji način je provedbu moguće unaprijediti i osigurati svakoj učenici i učeniku priliku za razvoj građanske i društvene kompetencije.

Sadržaj ove publikacije je isključiva odgovornost Kuće ljudskih prava i ne predstavlja nužno stav Europske unije.

Stajališta izražena u ovom materijalu isključiva su odgovornost Kuće ljudskih prava.

Projekt je financirala Europska unija.

Ovaj projekt sufinancira Ured za udruge Vlade RH.