AKTUALNOSTIZajedno obavljamovelik posao

AKTUALNOSTIKako je naš vlak »zaglavio« u Mađarskoj

AKTUALNOSTIOdano priznanje za izniman angažman tijekom izbjegličke krize _8_4

LIST HŽ INFRASTRUK TURE d.o.o.

_6

BROJ 838 I I RUJAN 2015.

FOTO: Krunoslav Papić Petar Ljubičić, manevrist u kolodvoru Tovarnik

_UVODNIK

3ŽELJEZNIČAR 838 I I RUJAN 2015.

IZDVOJENO RIJEČ UREDNIKA

AKTUALNOSTIZajedno obavljamo velik posao

4

ŽELJEZNIČARlist HŽ Infrastrukture d.o.o.

NAKLADNIK: HŽ Infrastruktura d.o.o.ZA NAKLADNIKA: Renata SušaGLAVNI UREDNIK: Ivan KarteloIZVRŠNI UREDNIK: Branimir ButkovićJEZIČNE UREDNICE: Nataša Bunijevac, Ružica StanićUREĐIVAČKI ODBOR: Martina Elizabeta Lovrić, Ivana Soljačić – Richter, Željko Kopčić, Damir Ćavar, Ivan Kartelo, Katarina RakasDIZAJN: Oskar PigacFOTOGRAFIJA NA NASLOVNICI: Branimir Butković

ADRESA UREDNIŠTVA: Zagreb, Mihanovićeva 12telefon: +385 (0) 1 4534 288telefaks: +385 (0) 1 4572 131e-mail: zeljeznicar@hzinfra.hrwww.hzinfra.hr

NAKLADA: 1800 primjerakaTISAK: HŽ Putnički prijevoz d.o.o., Zagreb

IMPRESUM

glavni urednik lista “Željezničar”Ivan Kartelo

Poštovane kolegice i kolege,

rujan su na željeznici obilježila burna događanja koja, nažalost, još uvijek traju, no na koja su, bez ustručavanja to možemo reći, željezničari izvrsno reagirali. Izbjeglički val ljudi iz Sirije i ostalih zemalja koji je zapljusnuo Hrvatsku očekivano se odrazio na sve vrste prometa, pogotovo na željeznički, a željezničari su, kao i uvijek kada je to neko slično turbulentno vrijeme zahtijevalo, sve svoje resurse promptno stavili na raspolaganje.

Takvom reakcijom željeznica je pokazala da je, bez obzira na ponekad u puku uvriježena zanovijetanja, organiziran sustav od općeg interesa, ali i uz to ima veliko srce. Od kolodvora Tovarnik, koji se to jutro 16. rujna probudio doslovce »okupiran« vojskom tužnih lica koja su prevalila pola svijeta do prvog, a zatim i ostalih vlakova koji su ih odvezli na put u bolje sutra , do Belog Manastira, a potom i do malog, ali hrabrog kolodvora Botova. Svi su željezničari koje je zatekla izvanredna situacija »ubacili u višu brzinu« i bez pogreške odvozili i još uvijek suvereno upravljaju na stazi ovih nemilih događanja. Pritom su, kad bismo ih pitali da nam prenesu svoje dojmove i ispričaju priču, u većini slučajeva samo skromno dobacili: »Nemoj nikoga posebno isticati, samo smo radili svoj posao«.

No te im molbe nećemo ispuniti, već naprotiv. Naglas ćemo reći da su svi oni – od šefova kolodvora preko strojovođa, prometnika, manevrista, operative i dispečera do vrijednih radnica Tersus eka – ne samo bili profesional-ci koji su se u pravo vrijeme našli na pravom mjestu, već ponajprije ljudi. Neki od njih su i glavne zvijezde ovog iz-danja Željezničara. Neka nam ne zamjere oni koje nismo predstavili osobno, ali pišući tekstove mislili smo na sve njih. No da smo i njih pitali da nam prenesu svoje dojmove, vjerojatno bi odgovor također glasio: »Ma, nemoj nas posebno isticati, samo smo radili svoj posao«.

AKTUALNOSTIKako je naš vlak »zaglavio« u Mađarskoj

6

AKTUALNOSTIŽeljezničari se iskazuju u izvanrednim okolnostima

5

AKTUALNOSTIOdana priznanja za izniman angažman tijekom izbjegličke krize

I

I

I

8I

INTERVJU - Sanja VučićIz EU-ovih fondova do sada ugovoreno 124,8 mil. eura

12I

AKTUALNOSTIOdmaralište Ugljan svim radnicima HŽI-a pod jednakim uvjetima

14I

_ AKTUALNOSTI

4 www.hzinfra.hr

DO ZAKLJUČENJA BROJA VLAKOVIMA HŽ PUTNIČKOG PRIJEVOZA PREVEZENO JE GOTOVO 80 000 IZBJEGLICA, A PREMA PROCJENAMA JOŠ JE OKO 2000 IZBJEGLICA PREVEZENO REDOVITIM VLAKOVIMA IZ VINKO-VACA, BELOG MANASTIRA, OSIJEKA, NOVSKE, KUTINE, SISKA I ZAGREBA.

ZAJEDNO OBAVLJAMOVELIK POSAO

U organizaciji HŽ Putničkog prijevoza svakodnevno iz Tovarnika preko Dugog Sela do Botova voze

izvanredni vlakovi za prijevoz izbjeglica. U koordinaciji s drugim dijelovima željezničkog sustava i policijskim stožerom u Tovarniku posao se obavlja bez zastoja.

Dva vlaka HŽ Putničkog prijevoza svakodnevno su do 24. rujna prevozile izbjeglice iz Tovarnika preko Dugog Sela do Botova i granice s Mađarskom, a od 24. rujna u promet su uvedena još dva vlaka. Nakon što su prvih nekoliko dana izbjeg-lice (od 16. rujna) boravile u kolodvorima Tovarnik i Beli Manastir i na sve moguće načine pokušavale ući u vlak, sada je situacija bitno drugačija.

Izbjeglice se prvo smjeste u prihvatni centar u Opatovcu te registriraju, zatim se autobusima dovoze do željezničkog kolodvora u Tovarniku i ulaze u vlakove. Za otprilike dva sata vlak se popuni do posljednjeg mjesta i nakon toga kreće na put prema mađarskoj granici kod Botova. U Tovarniku smo razgovarali s Milanom Maksimovićem, direktorom Regionalne jedinice Vinkovci HŽ Putničkog prijevoza:

_Nakon što je Republika Mađarska zatvorila granicu sa Srbijom, Hrvatska se susrela s velikim izbjegličkim valom. HŽ Putnički prijevoz je u koordinaciji s HŽ Infrastrukturom, HŽ Cargom i policijskim stožerom u Tovarniku brzo reagirao i organizirao prijevoz izbjeglica.Zahvaljujem svim zaposlenicima koji rade u željezničkom sustavu i koji su zbog izvanredne situacije uložili doista velike napore i dodatno se angažirali te iskazali profesionalizam u organizaciji prijevoza i pružanju potrebnih informacija. U tome su se posebno istaknuli zaposlenici Regionalne jedinice Vinkovci, ali i glavni operateri i dispečeri u Zagrebu. Zahvalio bih i radnicima Tehničkih servisa

željezničkih vozila i tvrtke Tersus eko, koji s minimalnim brojem radnika uspješno čiste vlakove i izbjeglice snabdijevaju higijenskim potrepštinama, te zapo-slenicima Regionalne jedinice Istok HŽ Infrastrukture na čelu s direktorom Krunoslavom Papićem s kojim smo, isto kao i s policijskim stožerom u Tovarniku, u danonoćnoj koordinaciji.

PIŠE: Branimir ButkovićFOTO: Branimir Butković

Izbjeglice u Tovarniku

Radnica tvrtke Tersus ekoMilan Maksimović i Ivan Mandić

5ŽELJEZNIČAR 838 I I RUJAN 2015.

_ AKTUALNOSTI

ŽELJEZNIČARI SE ISKAZUJU U IZVANREDNIM OKOLNOSTIMAPIŠE: Branimir ButkovićFOTO: Branimir Butković, Ivan Kartelo

I centri za izbjeglice, pa je uz pomoć svih ljudi na terenu i lokalnog stanovništva situacija donekle normalizirana. Željezničari s kojima smo imali prilike razgovarati uglavnom su rekli: »Nemoj nikoga posebno isticati, najbolje je tako, mi smo samo radili svoj posao!« I doista, radnici i HŽ Putničkog prijevoza iz Regionalne jedinice Vinkovci, HŽ Carga iz Regionalnog područja Istok i HŽ Infrastrukture iz Regionalne jedinice Istok svoj su posao odradili besprijekorno.

Direktor Regionalne jedinice HŽ Infra-strukture Istok Krunoslav Papić ističe kako je najgore bilo prvih dana i da su u to vrijeme željezničari koji su se susreli s potpuno novom situacijom ulagali ogromne napore kako bi situaciju držali pod kontrolom:

_U jednom trenutku naši kolodvori u Tovarniku i Belom Manastiru bili su pretrpani izbjeglicama. U takvoj situaciji naši ljudi u izvršnoj službi imali su pune ruke posla. No svi naši radnici

zbjeglički val pokrenut u četvrtak 16. rujna u središte događanja stavio je i sustav

hrvatskih željeznica. Istok i sjeveroza-pad Hrvatske, odnosno tamošnji željezničari pritom su podnijeli izuzetno velik teret.

Prvih dana izbjegličke krize najteže je bilo u Belom Manastiru i Tovarniku. Kolodvorski prostori bili su prepuni izbjeglica koje su željele u što kraćem roku nastaviti putovanje. No situacija se na granicama zakomplicirala.Dio se izbjeglica na razne načine, taksi-jima, autobusima, vlakom ili pješice, uputio prema Osijeku pa se i tamo situacija zakomplicirala.

Izbjeglice su masovno prelazile granicu između Srbije i Hrvatske i pješice dolazile u Tovarnik. Uza sve napore policije, mještana Ilače i Tovarnika te volontera, situacija u kojoj su ljudi boravili i spavali u kolodvoru i okolnim poljima bila je gotovo neizdrživa. Nakon nekoliko dana uređeni su prihvatni

ostajali su na poslu koliko je trebalo jer drugačije ne bismo mogli izići na kraj sa situacijom s kakvom se do sada nikada nismo susreli. Svaka im čast!

Kada su izbjeglice preusmjerene u prihvatne centre, situacija se promijenila i bez obzira na specifičnosti i sve poteškoće vezane uz organizaciju izvanrednog prijevoza, naši su radnici došli u situaciju da u koliko-toliko normalnim uvjetima obavljaju svoj posao. Željezničari s istoka Hrvatske ponovno su pokazali da se znaju nositi s poteškoćama i izvanrednim okolnostima. Uz to, to je željezničarski kraj u kojemu je željeznica uvijek bila više od posla.

Ako se pogleda malo unatrag, izvanredne okolnosti punim su intenzitetom pogodile ove krajeve i tijekom Domovinskog rata, i prošle godine za vrijeme poplava, dok je sada istok zemlje prihvatio neočekivano velik broj izbjeglica iz ratnih područja Iraka, Sirije, Afganistana…

Ivica Previšić, Zvonko Salatović i Ivan Bazina – Šljiva Prometnik vlakova Ivica Previšić

6 www.hzinfra.hr

_ AKTUALNOSTI

KAKO JE NAŠ VLAK »ZAGLAVIO« U MAĐARSKOJPIŠE: Branimir ButkovićFOTO: Branimir Butković, Ivan Kartelo

K

Darko Jerbić

a u Magyarbolyju je već bila pripremljena kompozicija kojom su izbjeglice trebale nastaviti put. Nakon što su obavljene sve formalnosti, izbjeglice su prešle u drugi vlak. U međuvremenu je na našem vlaku obavljena proba kočnica, lokomotiva je okrenuta i čekalo se na polazak. Oko 19.30 došla je mađarska policija i odvela hrvatske željezničare na ispitivanje:

_Nije bilo ugodno, pogotovo što smo odmah na početku dobili odvjetnika i

tumača te nam je objašnjeno da zbog ilegalnog prelaska granice možemo završiti u zatvoru. Osobno ne osjećam krivnju i kako se riješi, tako će i biti. Ali kad bih se našao u istoj situaciji, sve bih ponovio jer humanost je na prvom mjestu, prisjeća se Šelo.

U istom vlaku bili su i radnici HŽI-a Darko Filipović i Darko Jerbić koji kažu kako nisu očekivali da će se vratiti kući tek sljedećeg dana. Nadzornik pruge Darko

ada je vlak HŽ Putničkog prijevoza koji je prevozio izbjeglice 18. rujna stigao u mađarski pogranični

kolodvor Magyarboly, ništa nije ukazivalo na to da bi moglo biti ikakvih problema. No u večernjim satima toga dana željezničare koji su bili u pratnji vlaka mađarska je policija privela na ispitivanje.

Vlak HŽ Putničkog prijevoza s 1059 izbjeglica i 36 policajaca 18. rujna 2015. krenuo je iz Belog Manastira i zaustavio se u desetak kilometara udaljenom mađarskom pograničnom kolodvoru Magyarbolyju. I premda se činilo kako će se sve događati normalno, nakon što su izbjeglice za otprilike tri sata izišle iz vlaka i bile prebačene u već pripremljen vlak, dogodilo se ono o čemu su kasnije izvještavali brojni mediji. Mađarska je policija privela dvojicu strojovođa HŽ Carga, Milenka Šelu i Ivicu Veraju, te radnike HŽ Infrastrukture, pilota Darka Jerbića i nadzornika pruge Darka Filipovića. Nakon ispitivanja koje je potrajalo do 4.00 sata željezničari su pušteni, po njih je stigao kombi i prevezao ih u Hrvatsku. Kako je to sve izgledalo i koji su njihovi dojmovi ispričali su nam oni sami.

Strojovođa HŽ Carga koji je zajedno s kolegom Ivicom Verajom prevezao vlak do Mađarske deset je godina radio kao pomoćnik strojovođe, a već petnaest godina radi kao strojovođa:

_Mi smo postupili ljudski, a na sve ono što se događalo kasnije nismo mogli utjecati. Kada smo stigli na granicu, zaustavili smo vlak. Stajali smo desetak minuta, a u lokomotivu su došli mađarski policajci i riječima (Go! Go!) poticali nas i signalizirali nam da krenemo dalje, rekao je Šelo.

Signali u kolodvoru dopuštali su ulazak, Darko Filipović

Milenko Šelo i Ivica Veraja

7ŽELJEZNIČAR 838 I I RUJAN 2015.

_ AKTUALNOSTI

Filipović ispričao nam je sljedeće:

_Na lokomotivu je došla mađarska policija i dva naša policajca. Proveli su nas u kolodvor, gdje su nas dočekali treperavo žuto svjetlo i skretničar. I dok smo čekali povratak kući, policija nas je ispitivala u maloj kući pogranične policije do jutarnjih sati. Znali su tko smo i što tko radi. Izdvojili su strojovođe i tvrdili kako su oni po njihovim propisima ilegalno prešli granicu. Do sada nisam bio na ispitivanju i nije bilo ugodno.

Pilot Darko Jerbić išao je na put jer vinkovačke strojovođe nisu poznavale prugu. Nakon 33 godine radnog staža i 54 godine života Darku Jerbiću je to prvo takvo ispitivanje:

_Sve je bilo normalno. Strojovođe su dobile uputu da voze, a mađarska je policija to i poticala. Na granici izbjeglice nisu mogle izići. Tome mjestu jedva da se može prići i osobnim automobilom. U Mađarskoj je izbjeglice čekao vlak i činilo se da će sve proći normalno, no nije bilo tako. Srećom, ipak je sve dobro završilo.

8 www.hzinfra.hr

_ AKTUALNOSTI

Što se tiče dojmova naših ljudi s terena, ne skrivajući zadovoljstvo što je njihovo zalaganje prepoznato, oni su uglavnom bili isti i mogu stati u jednu rečenicu: »Ne treba nikoga posebno isticati, samo smo radili svoj posao!«

ODANA PRIZNANJA ZA IZNIMAN ANGAŽMAN TIJEKOM IZBJEGLIČKE KRIZE

Z bog izvanrednih okolnosti veza-nih uz izbjeglički val, zadnjih tjedana mnoge naše kolegice i

kolege daju svoj izniman doprinos organizaciji i provedbi željezničkog prometa.

U znak priznanja za trud i humanost koju su iskazali, a povodom Dana Hrvatskih željeznica, Uprava HŽ Infra-strukture osobno je zahvalila zaslužnim zaposlenicima u Tovarniku, Botovu i Zagrebu, a tom su im prigodom uručene posebne zahvalnice i prigodne nagrade.

Tijekom susreta sa zaposlenicima Regionalne jedinice Istok u Tovarniku i Regionalne jedinice Sjever u Botovu kao i sa zaposlenicima Organizacije i regulacije prometa Regionalne jedinice Centar u Zagrebu (prometna operativa, kolodvor Dugo Selo i glavna prometna operativa u Zagrebu) koji od početka krize rade velik posao, pred-sjednica Uprave HŽ Infrastrukture Renata Suša svima je od srca zahvalila:

_Odradili ste i još uvijek odrađujete vrhunski posao. Hvala vam na dosadašnjem trudu i angažmanu koje ste iskazali. Ponosni smo na vaše zalaganje, ali i na humanost koju ste pokazali i još uvijek pokazujete. Ovo je samo dokaz koliko je željeznica važan i jak sustav te kako odlično može funk-cionirati i u ovakvim izvanrednim okolnostima. Hvala vam svima! U ime HŽ Carga u Tovarniku zaslužnim radnicima HŽ Carga nagrade je uručio zamjenik šefa Regije za vuču Tomislav Vidaković, a u Botovu šef Regionalnog područja Centar Zoran Rašić.

U redovitom obilasku terena u Tovarniku bio je i ministar unutarnjih

poslova Ranko Ostojić koji je također pohvalio sve željezničare kazavši kako su od prvog dana izbjegličke krize odlično reagirali i stavili se na raspolaganje policiji s kojom odrađuju odličan posao.

PIŠU: Ivan KarteloFOTO: Ivan Kartelo, Branimir Butković

S dodjele priznanja u Tovarniku

Uručenje priznanja djelatnicima HŽ Carga

9ŽELJEZNIČAR 838 I I RUJAN 2015.

_ AKTUALNOSTI

Susret sa zaposlenicima u Botovu

Ministar s kolegama iz ' 'mađarskog vlaka'' Dodjela priznanja u Zagrebu

Dodjela priznanja u Botovu Druženje u Zagrebu

Ministar Ostojić u Tovarniku čestitao željezničarima njihov dan

HVALA VAM!

10 www.hzinfra.hr

_ AKTUALNOSTI

SVI SMO PAZILI DA NETKO NE ZAVRŠI POD VLAKOM! PIŠE: Martina LovrićFOTO: Arhiva HŽI-a, Branimir Butković

B

vlakovođe, pregledač te putnički blagajnici. Osobito su je se dojmila djeca:

_Tu jadnu dječicu promatrala sam očima majke. Dogodilo se da se jedno dijete zagubilo u toj masi ljudi, ali policija, željezničari i novinari zajedničkim su naporima ponovno spojili dijete s majkom. Potom je ispričala kako je iz razgovora s osobljem i nazočnim policajcima saznala da je kod jedne žene u čekaonici kolodvora čak započeo porod, pa je odvezena u bolnicu.

U tim je događajima vrlo aktivno sudjelovala sa svojim kolegama i prometnica Mihaela Sakoman koja je bila u smjeni upravo kad je u tijeku bio vrhunac vala odlaska izbjeglica 18. rujna:

_Samo sam normalno odradila svoj

eli Manastir preplavljen je izbjegli-cama koji preko Hrvatske traže put do zemalja zapadne Europe. Izbjeg-

lice su pristizali cijelu noć, a prema neslužbenim ih je informacijama oko 11 000. Usporedbe radi, grad Beli Manastir ima nešto manje od 11 000 stanovnika. Tako su mediji pisali 18. rujna o stanju u tom baranjskom gradiću. U toj je situaciji jedno od kriznih mjesta u gradu bio i kolodvor Beli Manastir u kojemu je bilo više od tisuću migranata.

O tome smo razgovarali sa šeficom kolodvora Mirjanom Minarik:

_Bez obzira na dugogodišnje iskustvo nikad ne bih očekivala takvo što. No trebalo je znati sve slušati, koordinirati, zadovoljiti sve interne i eksterne propise, a pritom sačuvati humanost. Potom je istaknula kako se sav željeznički posao organizirao u promet-nom uredu te kako su u izvanredne aktivnosti oko organizacije prijevoza, ali i pomoći izbjeglicama u kolodvoru, bili uključeni i skretničari, spremačice,

posao, naravno u koordinaciji s nadređenima, policijom itd. Ali velik je problem bio paziti na kretanje tih ljudi kolodvorom jer ih je bilo posvuda. Tako su svi djelatnici kolodvora gledali da netko ne završi pod kotačima nekog vlaka ili manevarke.

Smatra kako se tim ljudima ne može ništa zamjeriti jer su se ponašali kao normalni putnici, odnosno željeli su kupiti kartu. Komunikacija je bila moguća jer mnogi govore engleski te joj je bilo strašno gledati kako im je neugodno uzeti hranu, piće i ostale potrepštine koje su im donosili građani jer, čini joj se, nisu željeli da izgleda da se žele okoristiti situacijom. _Pitala sam se gdje će završiti. Žao mi što su se našli u toj situaciji. Ali nasto-jali smo pomoći najbolje što smo mogli, zaključila je Mihaela.

Mihaela SakomanMirjana Minarik

11ŽELJEZNIČAR 838 I I RUJAN 2015.

_ EU FONDOVI

OTVORENE PONUDE ZA NAJVEĆI INFRASTRUKTURNI PROJEKTPIŠE: Željka MirčićFOTO: Branimir Butković

radova. Radovi na rekonstrukciji postojećega i izgradnji drugoga kolosijeka na dionici od Dugog Sela do Križevaca trebali bi početi početkom 2016., a završetak radova planiran je u rujnu 2019.

Javno nadmetanje za nadzor nad radovima već je provedeno, a veći dio sredstava za projekt osiguran je odlu-kom Europske komisije krajem 2014. godine. Na temelju ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava koji su u lipnju ove godine potpisali Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture i HŽ Infrastruktura potvrđeno je da će se projekt sufinancirati s 85 posto sred-stava iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a preostalih 15 posto bit će finan-cirano nacionalnim sredstvima.

O projektu

Planirane aktivnosti u sklopu projekta uključuju, pored obnove postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na cijeloj dionici duljine 38,2 km, izgradnju šest

U sjedištu HŽ Infrastrukture u nazočnosti investitora i ponuđača 7. rujna održano je javno otvaranje

ponuda koje su stigle u sklopu postupka javne nabave za izvođenje radova na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci.

Riječ je o strateškom projektu od javnog značaja za RH i do sada najvećem infrastrukturnom željezničkom projektu koji sufinancira EU.

Procijenjena vrijednost radova iznosi 1,278 milijardi kuna, dok ukupna vrijed-nost projekta koja osim radova obuhvaća i troškove nadzora nad izvođenjem radova, troškove rješavanja imovinsko-pravnih poslova te troškove nepredviđenih radova iznosi 1,517 milijardi kuna (198 milijuna eura). Ukupno je stiglo šest ponuda koje će biti evaluirane u najkraćem razdoblju, a nakon što bude odabrana najpovoljnija, bit će potpisan ugovor s izvođačem

mostova, među kojima su dva cestovna mosta, rekonstrukciju postojećih sedam mostova, ukidanje 17 željezničko-cestovnih prijelaza i dvaju pješačkih prijelaza te gradnju 11 novih nadvožnjaka, jednog podvožnjaka i šest pothodnika, nadogradnju stabilnih postrojenja električne vuče, modernizaciju signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja te izgradnju 25 kilometara servisnih cesta. Završetkom projekta znatno će se skratiti vrijeme putovanja od Dugog Sela do Križevaca.

Projekt rekonstrukcije i izgradnje drugog kolosijeka dionice Dugo Selo – Križevci prepoznat je kao jedan od prioriteta modernizacije željezničke mreže u Hrvatskoj, a dio je velikog projekta uspostave dvokolosiječne željezničke pruge visoke učinkovitosti za mješoviti prijevoz na cijelome mediteranskom koridoru RH2, kojim se Pirinejski poluotok, preko Luke Rijeka, Zagreba i Budimpešte, povezuje s mađarsko-ukrajinskom granicom te TEN-T europskom mrežom.

Budući da je Luka Rijeka ulaskom Hrvatske u Europsku uniju postala točkom ulaska/izlaska za jedinstveno europsko tržište, očekuje se pojačan opseg prometa prema državama srednje Europe, a ovo je prvi projekt kojim se Rijeka i Zagreb povezuju s mađarskom pružnom mrežom.

Svrha ovog projekta jest izgradnja dvokolosiječne pruge s puno povoljni-jim uporabnim svojstvima, čime će biti zadovoljeni zahtjevi za koridorski promet i preuzimanje interoperabilnih teretnih vlakova te omogućeno povećanje kapaciteta pruge i kvalitete života ljudi uz prugu, uz znatno ulaganje u zaštitu od buke po europskim standardima.

Javno otvaranje ponuda

12 www.hzinfra.hr

_ EU FONDOVI

IZ EU-OVIH FONDOVA DO SADA UGOVORENO 124,8 MIL. EURAPIŠE: Vlatka ŠkorićFOTO: Branimir ButkovićILUSTRACIJA: Oskar Pigac

www.hzinfra.hr

S

Sanja Vučić

nosti, do sada smo iz EU-ovih fondova sufinancirali projekte u ukupnom iznosu od 102 mil. eura. Tu uključujem i 28,9 mil. eura s koliko je EU sufinancirao projekt Vinkovci – Tovarnik, 40,5 mil. eura za radove u tijeku i 32,3 mil. eura za projekti-ranje u tijeku. Ako tome pridodamo i 22,8 mil. eura koliko je osigurano za sufinan-ciranje projekta Gradec – Sveti Ivan Žabno, možemo reći da smo iz EU-ovih fondova za željezničke infrastrukturne projekte ukupno ugovorili 124,8 mil. eura. Taj će se iznos u idućim mjesecima znatno povećavati jer predstoje realizacije velikih građevinskih projekata.

Prvi i do sada najveći novčani iznos stigao je iz pretpristupnog fonda ISPA, a zatim je uslijedila IPA. Kako komentirate tijek provedbi projekata kroz to razdo-blje?

_U pretpristupnom razdoblju iz programa ISPA sufinanciran je projekt obnove i rekonstrukcije pruge Vinkovci – Tovarnik koji je uspješno završen početkom 2012. Ukupna vrijednost projekta bila je 60,2 mil. eura, a 48 posto

sufinancirano je europskim novcem. To je bio prvi projekt koji je rađen po EU-ovim procedurama. ISPA-u je naslije-dila IPA, odnosno projekti iz Operativnog programa Promet 2007. – 2013. Prvi željeznički projekt iz OP-a Promet bio je Sustav signalno-sigurnosnih uređaja na Zagreb GK, vrijednosti 11,4 mil. eura i prvi u kojem je 85 posto iznosa sufinancirano iz EU-a. Projekt je završen, a trenutačno se otklanjaju nedostatci u jamstvenom roku. Nakon njega uslijedio je projekt obnove i rekonstrukcije dionice Okučani – Novska vrijednosti 35,86 mil. eura, koji je također sufinanciran s 85 posto europskog novca. Građevinski dio projekta je završen, a u tijeku su radovi na signalizaciji i telekomunikacijama. Iz OP-a Promet sufinancira se još šest ugovora za pripremu projektne doku-mentacije te će se iz njega djelomično financirati i projekt izgradnje nove pruge Gradec – Sveti Ivan Žabno, čija izgradnja počinje tijekom listopada ove godine, kao i dio projekta rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci. Ta će se dva projekta »fazirati« te će se na taj način financirati iz dva operativna programa, i to iz OP-a Promet i OP-a Konkurentnost i kohezija.

Kako općenito stojimo s realizacijom ugovora vezanih uz projektiranje i kad se mogu očekivati nova nadmetanja za izvođače radova?

_Na dinamiku realizacije utječe više čimbenika među kojima bih istaknula izmjene prostornih planova, neusklađenost podataka između katastra i gruntovnice te novi Zakon o gradnji koji je stupio na snagu početkom 2014. i koji je donio određene promjene koje utječu na sam postupak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i ishođenja građevinskih dozvola. Trenutačno je za pripremu postupka javne nabave

obzirom na nedavno potpisani ugovor o izgradnji nove pruge Gradec – Sveti Ivan Žabno, na

planove o potpisivanju još jednoga ugovora važnog za izgradnju drugog kolosijeka Dugo Selo – Križevci, koje se očekuje uskoro, te na niz projekata koji su u pripremi, HŽ Infrastruktura ima se čime pohvaliti kada se govori o korištenju novca iz EU-ovih fondova.

Naime, u središnjici HŽ Infrastrukture 26. kolovoza 2015. potpisan je ugovor o izgradnji nove jednokolosiječne neelek-trificirane željezničke pruge Gradec – Sveti Ivan Žabno duljine 12,2 km. Vrijed-nost tog projekta iznosi 203,4 mil. kuna, 85 posto tog iznosa sufinancira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a početak radova planiran je za ovu jesen. Nakon što 2017. radovi budu završeni, putovanje od Bjelovara do Zagreba bit će kraće 45 minuta, a bit će to ujedno prva nova pruga sagrađena u Hrvatskoj nakon 48 godina.

Samo nekoliko dana kasnije, 7. rujna otvorene su ponude koje su stigle na javno nadmetanje za izbor izvođača radova za projekt rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci, a ocjen-jivanje ponuda je u tijeku. Kad se sklopi ugovor s izvođačima, bit će to strateški projekt od javnog značenja za RH i najveći infrastrukturni željeznički projekt koji sufinancira EU, a procijenjena vrijed-nost radova iznosi 1,278 mlrd. kuna. Bio je to povod za razgovor sa Sanjom Vučić, koja Službu za EU fondove vodi od početka ove godine.

Koliko je željeznica potrošila europskog novca za obnovu starih i izgradnju novih pruga?

_Ako promatramo ugovorene vrijed-

15ŽELJEZNIČAR 838 I I RUJAN 2015.

desetogodišnje prakse pripreme, praćenja i provedbe projekata financira-nih iz EU-ovih fondova?

_Stekli smo veliko znanje i iskustvo u pripremnim i izvedbenim procedurama koje nadopunjujemo i proširujemo sa svakim novim projektom. O tome koliko je posla na pripremi projekta najbolje svjedoči podatak da je priprema projekta za novu prugu Gradec – Žabno trajala od 2003., ili da se idejni projekt za rekon-strukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka dionice Križevci – Koprivnica – DG sastoji od 1000 knjiga. Svi koji rade na pripremi europskih projekata trebaju se naoružati dugotrajnim strpljenjem.

Ušli smo u sedmogodišnje proračunsko razdoblje 2014. – 2020. Koliko novca imamo na raspolaganju i što će se dalje raditi?

_Iz OP-a Konkurentnost i kohezija do 2020. na raspolaganju imamo 450 mil. eura, a tu su i sredstva iz CEF-a (Connecting Europe Facility). Iz OP-a KK djelomično ćemo financirati projekte Gradec – Sveti Ivan Žabno i Dugo Selo – Križevci (»fazirani« projekti) te projekte Zaprešić – Zabok i Vinkovci – Vukovar, a nastavljamo pripremati i ostale projekte

na koridorima RH1 i RH2. Za sufinan-ciranje iz CEF-a planiramo aplicirati projekt Križevci – Koprivnica – DG, a već sada su odabrani projekt rekonstrukcije željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica i kontejnerskog terminala Brajdica. Riječ je o zajedničkom projektu HŽI-a i Lučke uprave Rijeka. Za sufinanciranje iz CEF-a odabrana je i izrada projektne i ostale dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani kao i naša prijava za korištenje tehničke pomoći za poboljšanje sposobnosti upravitelja željezničkom infrastrukturom u RH. U tijeku je priprema ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, tzv. grant ugovora, za sva tri projekta iz CEF-a.

Već 12 godina radite na željeznici. Kako ste se snašli na novom poslu i kako su Vas primili suradnici?

_Kad sam došla raditi u Službu za fondove EU, najteže mi je bilo priviknuti se na dugotrajnost postupaka. Potrebno je puno strpljenja i vremena, suradnje i ovisnosti da bi se neki postupak mogao smatrati završenim. Bio je to veliki izazov. Suradnici su odlični, stručni i moram ih sve pohvaliti.

najspremniji projekt rekonstrukcije i elektrifikacije dionice Vinkovci – Vukovar, a krajem 2016. uslijedit će projekt rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica. Treba spomenuti i projekt rekonstrukcije i elektrifikacije dionice Zaprešić – Zabok za koji je projektnu dokumentaciju finan-cirao HŽI, a radovi se planiraju sufinanci-rati iz EU-a.

Koji su postupci javne nabave u tijeku?

_Osim već spomenutog postupka javne nabave za radove u sklopu projekta Dugo Selo – Križevci, u tijeku su i postupci javne nabave za izradu četiriju studija ukupne procijenjene vrijednosti 13,5 mil. kuna. Izrada tih studija sufinancirat će se iz OP-a Promet, a riječ je o Studiji uvođenja Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS), Studiji modernizacije željezničke pruge M202 Zagreb GK – Rijeka na dionici Oštarije – Škrljevo, Studiji razvoja željezničkog čvorišta Zagreb i Studiji izvodljivosti i ekonomsko-financijskoj analizi modern-izacije željezničke pruge M104 na dionici Okučani – Vinkovci.

Što smo dosada naučili iz

_ EU FONDOVI

13ŽELJEZNIČAR 838 I I RUJAN 2015.

AKO PROMATRAMO UGOVORENE VRIJED-NOSTI, DO SADA SMO IZ EU-OVIH FONDOVA SUFINANCIRALI PROJEKTE U UKUPNOM IZNOSU OD 102 MIL. EURA. TU UKLJUČUJEM I 28,9 MIL. EURA S KOLIKO JE EU SUFINAN-CIRALA PROJEKT VINKOVCI – TOVARNIK, 40,5 MIL. EURA ZA RADOVE U TIJEKU I 32,3 MIL. EURA ZA PROJEKTIRANJE U TIJEKU. AKO TOME PRIDODAMO I 22,8 MIL. EURA KOLIKO JE OSIGURANO ZA SUFINANCIRANJE PROJEKTA GRADEC – SVETI IVAN ŽABNO, MOŽEMO REĆI DA SMO IZ EU-OVIH FONDOVA ZA ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURNE PROJEKTE UKUPNO UGOVORILI 124,8 MIL. EURA.

14 www.hzinfra.hr

DA BI SE IZBJEGLA BILO KAKVA DISKRIMI-NACIJA, ZA KORIŠTENJE ODMARALIŠTA UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA HŽI-A RAZRADILO JE VRLO JASNE KRITERIJE PO KOJIMA ĆE SE UTVRĐIVATI LISTA REDA PRVENSTVA.

_ AKTUALNOSTI

ODMARALIŠTE UGLJAN SVIM RADNICIMA HŽI-A POD JEDNAKIM UVJETIMAPIŠE: Martina LovrićFOTO: Arhiva HŽI-a

bodovanju temeljenom na kriterijima koji obuhvaćaju socijalni status radnika, radno-pravni status radnika te ostale uvjete radnika kao što su status invalida, status branitelja u Domovinskom ratu te izrazito teška bolest radnika ili člana obitelji.

O d ljetne sezone 2016. odmaralište HŽ Infrastrukture na Ugljanu moći će koristiti svi

radnici HŽ Infrastrukture pod jednakim uvjetima, uz precizno razrađene kriterije za utvrđivanje liste reda prvenstva zainteresiranih radnika.

Uprava HŽI-a je 8. srpnja ove godine donijela odluku da se Sindikatu prometnika vlakova Hrvatske otkaže ugovor o korištenju odmarališta HŽ Infrastrukture na otoku Ugljanu sklopljen 2013. na rok od 20 godina jer nije svim radnicima HŽ Infrastrukture omogućavao njegovo korištenje pod istim uvjetima. Tako će od ove jeseni, točnije od 17. listopada za kad je dogovorena primopredaja objekta, njime raspolagati HŽ Infrastruktura. Da bi se izbjegla bilo kakva diskrimi-nacija, za korištenje odmarališta Upravljanje ljudskim potencijalima HŽI-a razradilo je vrlo jasne kriterije po kojima će se utvrđivati lista reda prvenstva. Lista će se utvrđivati prema

Kod socijalnog statusa bodovat će se svaki član radnikova domaćinstva, nezaposleni supružnik, dijete s posebnim potrebama, radnikovo tjelesno oštećenje iznad 70 % te posebno status samohranog roditelja. Određen broj bodova zainteresirani radnik će dobivati i na temelju svog radno-pravnog statusa, što obuhvaća njegov radni staž te visinu plaće.

Do kraja godine svi radnici HŽ Infrastrukture bit će detaljno obaviješteni o gore navedenim kriterijima te o terminima za koje će se moći kandidirati ako budu zaintere-sirani za odmor u odmaralištu na Ugljanu u 2016.

Odmaralište HŽ Infrastrukture na Ugljanu

Odmaralište HŽ Infrastrukture na Ugljanu

15ŽELJEZNIČAR 838 I I RUJAN 2015.

_ RADOVI

sve u cilju poboljšanja uvjeta željezničkog prometa na riječkom prometnom pravcu.

Neven Petrović, predsjednik Uprave Pružnih građevina d.o.o., koje su izvođač radova, naglasio je kako će radovi na podvožnjaku biti završeni u dogovorenome roku te da ovaj zahtjevan zahvat izvode isključivo radnici Pružnih građevina, bez sudjelovanja kooperanata.

Gradonačelnik Baršić izrazio je zahvalnost građana Duge Rese zbog realizacije ovoga projekta jer se na to čekalo deset godina:

_Zahvaljujući HŽ Infrastrukturi, odnosno Vladi RH, realizirana je ova investicija. Cijeli ovaj novi dio grada, zahvaljujući podvožnjaku kojim sad mogu proći dva vozila, a osiguran je i prostor za pješake, sad dobiva na većoj važnosti.

IZVEDEN NAJZAHTJEVNIJI DIO RADOVA NA PODVOŽNJAKU U DUGOJ RESI

Usklopu radnog posjeta član Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Vuković i gradonačelnik Grada Duga Resa

Ivan Baršić sa suradnicima i upravom izvođača radova obišli su 19. rujna radove na rekonstrukciji i izgradnji novog podvožnjaka u Dugoj Resi.

Radovima na modernizaciji tehnički zahtjevnog podvožnjaka u Dugoj Resi HŽ Infrastruktura dodatno će osigurati propusnu moć željezničkoga prometnog koridora RH2, koridora koji povezuje Rijeku i Luku Rijeka sa Zagrebom, državnom granicom i europskim prometnim koridorima. Tijekom radova postojeći željeznički podvožnjak zamijenjen je privremenom mosnom konstrukcijom koja je 19. i 20. rujna zamijenjena novoizgrađenim podvožnjakom. Završetkom radova željeznički propust i podvožnjak bit će prošireni s 5 na 7,5 m, a samim time bit će proširen i cestovni trak. Riječ je o zajedničkom projektu HŽ Infrastrukture i Grada Duge Rese ukupne vrijednosti 4,32 milijuna kuna. HŽ Infrastruktura je u spomenuti projekt uložila 3,9 milijuna kuna, a Grad Duga Resa 420 tisuća kuna.Radovi koji su započeli u ožujku ove godine izvode se planiranom dinamikom, a završetak radova planiran je do kraja godine, vrlo izvjesno i ranije, u studenom 2015. Radove izvode Pružne građevine d.o.o.

Za radnog posjeta izvodio se tehnički najzahtjevniji dio radova na rekon-strukciji i postavljanju novoizgrađenog podvožnjaka, demontirala se i dizala čelična konstrukcija privremenih mosnih provizorija i betonskih temelja, a do kraja vikenda završeno je postavljanje novoizgrađenog podvožnjaka.

Ivan Vuković, član Uprave HŽ Infra-strukture, u razgovoru s okupljenim novinarima kazao je:

_HŽ Infrastruktura je u protekle tri-četiri godine na riječkom prometnom pravcu, koji je Vlada RH utvrdila kao prioritetni jer je na mediteranskom TEN-T koridoru, uložila u ovakve infrastrukturne objekte oko 60 milijuna kuna. Naglasio bih kako smo na ovome projektu ostvarili izuzetno kvalitetnu suradnju s jedinicom lokalne samouprave i pritom se naši interesi vezani uz sigurnost i protočnost željezničkog prometa poklapaju s interesima lokalne samouprave, a to su sigurnost i protočnost cestovnog i pješačkog prometa u Dugoj Resi.

O intenzitetu i velikoj koordinaciji radova na toj pruzi nekoliko sljedećih dana Vuković je kazao:

_Ovoga vikenda na ovoj pruzi imamo osam aktivnih gradilišta (uz podvožnjak u Dugoj Resi, remont dionice Ogulin – Moravice, željezničko-cestovni prijelazi u Kukačama, sanacija klizišta kod Dubrava…) te se vrlo koordinirano u kratkom roku izvodi velik broj radova, a

PIŠU: Željka Mirčić i Ivan KarteloFOTO: Ivan Kartelo

Radovi na rekonstrukciji i izgradnji novog podvožnjaka u Dugoj Resi

Ivan Vuković, član Uprave HŽI-a, u obilasku radova

16 www.hzinfra.hr

_ RADOVI

Škrljeva koja je rađena od 1997. do 1999. godine. Od Škrljeva do Rijeke pruga je remontirana 2005. i 2006. godine, a na preostalim dionicama radilo se od 2009. do danas.

Sredinom kolovoza započeli su radovi na sanaciji krovišta u kolodvoru Gomirje. Promijenjeni su drvena konstrukcija i žljebovi te je napravljen novi dimnjak. Treba još postaviti metalne limove na krov i obojiti radne prostorije, čime će biti završeni svi radovi planirani za ovu godinu.

OD NOVOG VOZNOG REDA REDOVITE BRZINE

K ada u prosincu na snagu stupi novi vozni red od Moravica do Ogulina vlakovi će voziti brzinom

od 75 km/h. Preostali su još radovi na pružnim građevinama koji će se izvoditi u proljeće.

Radovi na remontu pruge od Ogulina do Moravica izvode se planiranim tempom. Na prugama je obustavljen promet od 9 do 17 sati, od ponedjeljka do četvrtka. Zbog povećanog opsega posla u riječkom bazenu na traženje HŽ Carga remont se ne izvodi petkom. Prema riječima Milana Salopeka, pomoćnika direktora za Prometni sektor Regionalne jedinice Zapad, opseg teretnog prijevoza je u porastu pa u Moravicama na otpremu čeka četiri ili pet vlakova:

_I mi smo se organizirali tako da udovoljimo većem opsegu rada. Terete trebamo otpremiti preko noći. Do sada se u Bakru radilo od 9 do 17 sati, a sada se radi 24 sata neprekidno. Što se tiče putničkog prijevoza, putnike prevozimo autobusima od Ogulina do Delnica. Radovi na pružnome remontu došli su do Ogulina. Trenutačno se uređuju »kape« odnosno uređaji protiv bočnog izmicanja kolosijeka i izvodi se sanacija naponskog stanja u dugome tračničkom traku. Do prosinca kada na snagu stupa novi vozni red pruga od Moravica do Ogulina bit će osposobljena za projekti-rane brzine od 75 km/h.

Voditelj projekta remonta dionice od Moravica do Ogulina Robert Trošelj istaknuo je kako će se do novoga voznog reda dovršiti svi grubi radovi, no ostaje još dosta posla na pružnim građevinama. U sklopu remonta radi se i »bliže« Rijeci. Tako se trenutačno radi na trećem, prolaznom kolosijeku u Vrbovskom te na sanaciji tunela Kloštar. Nakon što se dovrše radovi na otvorenoj

pruzi preostali su još radovi na kolosi-jecima u kolodvorima Ogulin, Ogulinski Hreljin i Gomirje.

Nakon remonta pruge od Rijeke do Ogulina vlakovi će voziti brzinama od 65 do 75 km/h. Vlakove će usporavati radovi na nekoliko usjeka. Uz otvorenu prugu obnovljeni su i mostovi Ličanka i Jelenski jarak koji su bili tzv. uska grla u prometu.

Na cijeloj relaciji od Rijeke do Ogulina »najstarija« je dionica od Drivenika do

PIŠE: Branimir ButkovićFOTO: Branimir Butković

Radovi na pružnome remontu

17ŽELJEZNIČAR 838 I I RUJAN 2015.

_ RADOVI

SANACIJA KLIZIŠTA NA RIJEČKOJ PRUZIPIŠE: Branimir ButkovićFOTO: Branimir Butković

između Generalskoga Stola i Gornjih Dubrava stvaralo probleme otkako je pruga puštena u promet. Pružni trup počeo je kliziti prije nekoliko godina, a radovi na njegovoj sanaciji započeli su u studenome 2014. Ujedno trebaju biti izvedeni radovi na sanaciji propusta, odnosno moraju se izgraditi novi.

Završetak tih radova planiran je za kraj ove godine, a njihova vrijednost iznosi oko sedam milijuna kuna. Pružni nasip koji treba stabilizirati dugačak je 400 m, a samo klizište 200 m. Izvođač je radova poduzeće Energoprojekt 2008 d.o.o. iz Kostrene. Drugo klizište nalazi se u 507. kilometru između Generalskoga Stola i Gornjih Dubrava. Radovi su započeli u prosincu 2014., a njihov je izvođač Dom konzalting. Vrijednost radova iznosi oko 1,2 milijuna kuna. Uime Nadzornog središta Ogulin radove nadzire Petar Butković.

Započelo je snimanje pružne mreže dijela riječke i ličke pruge georadarom.

T ijekom 48-satne obustave prometa 19. i 20. rujna radilo se na svim otvorenim gradilištima

na pruzi Zagreb – Rijeka. Nastavljeni su radovi na sanaciji dvaju klizišta pokraj Generalskoga Stola, a započela su snimanja pružnog trupa georadarom.

Klizišta na dijelu riječke pruge između Karlovca i Ogulina godinama stvaraju probleme u željezničkom prometu. Upravo je u tijeku sanacija dvaju velikih klizišta u blizini Generalskoga Stola, a kako bi se preventivno odredilo stanje najugroženijih dijelova riječke i ličke pruge u nadležnosti Nadzornoga središta Ogulin, naručeno je snimanje georadarom kako bi se odredilo stanje pružnog trupa na potencijalnim klizištima. Oba klizišta na kojima se trenutačno izvode radovi nalaze se u blizini General-skoga Stola. U monografiji tiskanoj povodom 130. obljetnice riječke pruge navodi se kako je klizište u 510. kilometru

Cilj snimanja, koje će obaviti zaposlenici Građevinskoga fakulteta u Zagrebu, preventivno je utvrđivanje stanja pružnog trupa kako bi se odredila najkritičnija mjesta i potencijalna klizišta. Snimanje pružnog trupa obavljat će se između prolazaka vlakova. Snimat će se nekoliko lokacija na riječkoj pruzi i petnaestak na ličkoj pruzi prema planu koji je izrađen u Nadzornom središtu Ogulin. S obzirom na činjenicu da se na riječkoj pruzi izvode radovi na više lokacija, teško je obustaviti promet, što je jedan od razloga zbog kojih su se radovi oduljili. Osim na ta dva klizišta između Karlovca i Ogulina radovi se izvode još u Dugoj Resi, gdje se gradi nadvožnjak. Sliku upotpunjuje remont od Moravica do Ogulina. Zbog svega toga i turističke sezone, kada su vozili i agencijski vlakovi, bilo je izuzetno složeno na jednokolosiječnoj pruzi organizirati normalan prijevoz putnika i omogućiti izvođenje radova.

ZAVRŠETAK TIH RADOVA PLANIRAN JE ZA KRAJ OVE GODINE, A NJIHOVA VRIJED-NOST IZNOSI OKO SEDAM MILIJUNA KUNA. PRUŽNI NASIP KOJI TREBA STABI-LIZIRATI DUGAČAK JE 400 M, A SAMO KLIZIŠTE 200 M.

Klizište pokraj Donjih Dubrava

_ INTERVJU

S

Želimir Delač

punopravno članstvo EU-a ispunili sve zakonske pretpostavke s tog područja…

_Osnova rada u Agenciji je, kako sam već spomenuo, Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava u koji je prenesena odgovarajuća EU-ova regulativa. Sastavni dio Zakona su odredbe koje se odnose na sustav upravljanja sigurnošću (SMS), koji je osnova za dobivanje potvrda i uvjerenja o sigurnosti koje Agencija izdaje upravitelju infrastrukture i željezničkim prijevoznicima, a bez kojih oni ne smiju raditi. Moramo reći da sustavi još uvijek nisu na EU-ovoj razini (što je i primjedba zadnjeg ERA-ina audita) te u tom smislu naša agencija kroz vanjske audite SMS-a nastoji unaprijediti željeznički sektor.

Kako stojite s ekipiranjem Agencije?

_Poslovi koji se obavljaju u Agenciji vrlo su složeni, odgovorni i zahtijevaju odlično poznavanje tehničke struke, nacionalnog i međunarodnog zakono-davstva iz područja sigurnosti

željezničkog sustava, ali i poznavanje i stalno praćenje razvoja odgovarajućih normi i zakonodavstva Europske unije iz tog područja. Zaposlenici koji obavljaju te poslove moraju biti vrsni stručnjaci s praktičnim iskustvom iz područja željeznice te imati visoku razinu pozna-vanja stručnoga engleskog jezika koji je službeni jezik cjelokupnog rada i komu-nikacije s ERA-om. Smatram da su relativno niske plaće u odnosu na druge agencije ograničavajući čimbenik želimo li osigurati vrhunske stručnjake.

Možete li nam ukratko opisati djelatnost Agencije te njezinu ulogu u razvoju željezničkog sustava?

_Sukladno Zakonu, propisima done-senima na temelju Zakona i izravno primjenjivim propisima Europske unije Agencija je nadležna za obavljanje poslova vezanih uz izdavanje potvrda za željezničke prijevoznike i uvjerenja o sigurnosti za upravitelje infrastrukture, odobrenja za puštanje strukturnih podsustava (vozila) u uporabu, dozvola za strojovođe, vođenje registra vozila, ovlašćivanje centara za osposoblja-vanje, inspekciju, nadzor željezničkog sustava itd.Europa promiče novu filozofiju razvoja sigurnosti prema kojoj bi se željeznički sustavi morali transformirati iz tradicio-nalnih sustava utemeljenih na regulativi i krutim inspekcijskim nadzorima (regulation based system) u sustave utemeljene na stalnim poboljšanjima u skladu s procjenama rizika (risk based system). To ne znači da inspekcija više neće biti, već bi zapravo sve što se radi na željeznici trebalo biti povezano s analizama rizika, i to u svim povezanim procesima, od razvoja preko nabave materijala, ugradnje opreme i održavanja do internog praćenja tog sustava (internih audita) te stalnih poboljšanja koje moraju voditi uprave

igurnost željezničkog prometa, kao temeljno opredjeljenje željezničkog sustava Republike

Hrvatske, regulirano je Zakonom o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava, nizom podzakon-skih propisa kao i izravno primjenjivim propisima Europske unije. Jedna od nezaobilaznih institucija u reguliranju i nadzoru željezničkog sustava jest Agen-cija za sigurnost željezničkog prometa (ASŽ), koja za svoj rad odgovara Vladi RH. Od veljače ove godine novi je ravnatelj Agencije Želimir Delač, kojega smo zamolili za razgovor o vanjskom auditu sustava upravljanja sigurnošću (SMS) koji do kraja godine Agencija provodi u HŽ Infrastrukturi.

Koja je uloga Agencija, koja je njezina pozicija unutar legislative koja definira to područje i odnos agencije s drugim regulatornim tijelima u RH i EU?

_ASŽ je nacionalno tijelo koje posluje kao pravna osoba s javnim ovlastima kojoj je sukladno Zakonu o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava povjerena zadaća reguliranja i nadzora sigurnosti željezničkog sustava u Hrvatskoj. Pored Agencije postoje još dva tijela nadležna za sigurnost željezničkog sustava, a to su Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture i Agencija za istraživanje nesreća. Agencija sukladno svojoj nadležnosti aktivno surađuje s tijelima nadležnima za sigurnost u ostalim državama članicama Europske unije, a posebno s Europskom agencijom za željeznice (ERA), koja kroz audite ocjenjuje rad željezničkih agencija te cjelokupnoga željezničkog sustava unutar EU-a.

Možemo li reći da je sustav upravljanja sigurnošću željezničkog prometa u Hrvatskoj na razini europskoga? Pretpostavljam da smo s ulaskom u

AUDITI KOJI ĆE POKRENUTI PROMJENE PREMA UPRAVLJANJU RIZIKOMPIŠE: Martina Elizabeta LovrićFOTO: Martina Elizabeta Lovrić, David Jackman

18 www.hzinfra.hr

Body), a resorno je ministarstvo do danas izdalo rješenja za tri strukturna podsus-tava: podsustav vozila, elektorenergetski podsustav te prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav na pruzi.

I na kraju da se vratimo na povod razgov-oru, audit sustava upravljanja sigurnošću upravitelja željezničkom infrastrukturom. Koja je svrha audita, odnosno njegov cilj?

_Kao što sam već rekao, krećemo u smjeru promjene filozofije djelovanja Agencije i željezničkog sektora te je osnovni cilj unaprjeđenje sustava upravljanja sigurnošću na temelju nalaza i preporuka u skladu s ERA-inim smjerni-cama o razvoju i implementaciji sustava upravljanja željezničkom sigurnošću, dakako u skladu s mogućnostima i raspoloživim resursima. Agencija je zato

29. rujna održala uvodni sastanak s Upravom HŽ Infrastrukture, tijekom listopada auditi su u Poslovima upravljanja sigurnošću, da bismo do 10. prosinca temeljito pripremili svoje nalaze, zapažanja, eventualne preporuke za poboljšanje te po potrebi propisali obvezujuće mjere. Tijekom idućih audita sljedeće godine provjerili bismo provođenje preporuka, odnosno je li došlo do poboljšanja. Naglašavam, u tom su procesu auditiranja bitni partner-ski odnos i kvalitetna razmjena informacija. Sljedeće godine uz audit u HŽ Infrastrukturi planiram provesti audit SMS-a u jednom od željezničkih prijevoznika. Ne mislim da ćemo puno toga promijeniti u ovom prvom ciklusu audita, ali ćemo makar zagrepsti u sustav i pokrenuti promjene prema upravljanju rizikom te unaprijediti kulturu sigurnosti željezničkog sustava.

željezničkih sustava. Pri tome bi Agen-cija, pojednostavljeno rečeno, trebala biti stručni navigator, pokazivati željeznici pravi smjer prema odgovarajućim sigurnosnim ciljevima.

Jeste li s dolaskom u Agenciju uveli znatnije promjene u njezino funkcioni-ranje?

_Ubrzo nakon dolaska proveo sam dubinsku analizu Agencije kako bih utvrdio mogućnosti poboljšanja i unapređenja njezina rada, ali i čitavoga željezničkog sustava za daljnji period. U tom cilju izradio sam Akcijski plan koji je predstavljen Upravnom vijeću Agencije te ERA-i prilikom njihovih vanjskih audita u lipnju ove godine. U njemu je, među ostalim, težište na razvoju sustava Agen-cije sukladno Regulatornoj matrici ERA-e. Mora se naglasiti da su tijekom audita predstavnici ERA-e bili impre-sionirani Akcijskim planom, što su naglasili kroz završne izvještaje, u kojima je također istaknuto da je Agencija prepoznala ciljeve i filozofiju EU-ove regulative te potrebna poboljšanja željezničkog sektora. Do sada je ova godina bila dosta burna za Agenciju, s mnogo poslova i riješenih upravnih predmeta, što je bio posebno izazovno za mene kao novoga ravnatelja. Tu bih posebno istaknuo događanja koja će sigurno biti i povijesno ubilježena kao važna u razvoju našega željezničkog sustava, a to su izmjene Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava te niza podzakon-skih propisa, ulazak novih željezničkih prijevoznika na pruge HŽ Infrastrukture, audit ERA-e u željezničkom sektoru, resornom ministarstvu, Agenciji za istraživanje nesreća i Agenciji za sigurnost željezničkog prometa te imenovanje tijela za ocjenjivanje sukladnosti podsustava s nacionalnim tehničkim pravilima (DeBo – Designated

_ INTERVJU

SUKLADNO ZAKONU O SIGURNOSTI I INTEROPERABILNOSTI ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA, PODZAKON-SKIM PROPISIMA I PROPISIMA EUROPSKE UNIJE AGENCIJA JE NADLEŽNA ZA OBAVLJANJE POSLO-VA VEZANIH UZ IZDAVANJE POTVRDA ZA ŽELJEZNIČKE PRIJEVOZNIKE I UVJERENJA O SIGURNOSTI ZA UPRAVITELJE INFRASTRUKTURE, ODOBRENJA ZA PUŠTANJE STRUKTURNIH PODSUSTAVA (VOZILA) U UPORABU, DOZVOLA ZA STROJOVOĐE, VOĐENJE REGISTRA VOZILA, OVLAŠĆIVANJE CENTARA ZA OSPOSOBLJAVANJE, INSPEKCIJU, NADZOR ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ITD.

19ŽELJEZNIČAR 838 I I RUJAN 2015.

_ SURADNJA

20 www.hzinfra.hr

Putnički prijevoz djeluju samostalno, bez krovnoga društva. Teretni prijevoz provodi se u tržišnim uvjetima.

Krakić je izrazio zadovoljstvo organizaci-jom ovakvog sastanka istaknuvši kako je ovo jedan od prvih susreta u nizu. Pritom je istaknuo:

_Zajednički interes nacionalnih željezničkih operatora u okružju jest ostati lider na domaćem tržištu prijevoza te pružiti kvalitetnu uslugu korisnicima. Isto tako smatram da zajedničkim djelovanjem možemo umanjiti administrativne, tehničke, tehnološke i infrastrukturne prepreke u cilju povećanja učinkovitosti, profitabilnosti i konkurentnosti na tržištu.

Većina sudionika konferencije istaknula je visoku prosječnu dob zaposlenih, dostatan broj lokomotiva i vagona, ali i visoku starost vozila, pad opsega prometa na X. paneuropskom koridoru i carinske procedure na granicama koje usporavaju promet. Tom prigodom potpisan je Memorandum o međusobnoj suradnji kojim je formiran okvir za proširenje dosadašnje suradnje nacional-nih željezničkih teretnih operatora. Suradnja obuhvaća pružanje međusobne potpore u provođenju organizacijskih, tehničkih i operativnih promjena, stavljajući pritom na raspolaganje svoja iskustva, razmjenjujući stručno znanje, informacije i ideje.

POTPISAN MEMORANDUM O SURADNJI

Upetak 4. rujna u organizaciji HŽ Carga održan je sastanak nacio-nalnih željezničkih teretnih

operatora regije High Level Regional Freight Meeting. Nacionalni prijevoznici tih zemalja različito su organizacijski postavljeni i djeluju u različitim uvjetima, no interesi su im u velikoj mjeri zajednički. Potpisivanje Memoranduma korak je prema boljoj međusobnoj suradnji.

Uz Upravu HŽ Carga sastanku su prisus-tvovali Pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Igor Cigula, predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture Renata Suša te predsjednici i direktori željezničkih poduzeća SŽ Tovorni promet, Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine, Željeznice Republike Srpske, Montecargo, Makedonski železnički transport te Trainkos. Predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture Renata Suša predstavila je projekte na hrvatskim prugama:

_Podinvestiranost željezničkog sustava u posljednjih dvadeset godina velik je izazov za HŽ Infrastrukturu, tim više što su glavni izvor financiranja sredstva iz EU-ovih fondova. HŽI ima niz projekata koji su u višoj ili nižoj fazi pripremljenosti i izvjesno je kako će se u jednome trenutku graditi više dionica istodobno. U tom će periodu biti važno omogućiti prijevoznicima da rade, a da HŽ Infrastruk-tura istodobno obnavlja pruge.

Kao nacionalni prijevoznici zemalja članica EU-a, SŽ Tovorni promet i HŽ Cargo djeluju u bitno drugačijim uvjetima u odnosu na ostale prijevoznike te je stoga predstavljanje situacije na liberaliziranom tržištu bilo zanimljivo za sve sudionike. Moderator skupa Borna Abramović istaknuo je da se uoči liberalizacije tržišta teretnoga prijevoza govorilo kako će se povećati količina tereta koji se prevozi željeznicom, no to

se nije obistinilo. Za istu količinu tereta sada se bori više sudionika. Direktorica SŽ Tovornog prometa Melita Rozman Dacar istaknula je kako je poslovanje na liberaliziranom tržištu izuzetno složeno:

_SŽ nije bio pripremljen na prvi udar koji se dogodio nakon što su na tržište ušli privatni prijevoznici. Oni su znali sve o nama jer kod njih rade ljudi koji su 20 godina bili na Slovenskim željeznicama i detaljno nas poznaju. Morali smo se prilagoditi novim okolnostima. Iako su brojke koje govore o količini prevezenog tereta dobre, prihod bi mogao biti i bolji.

Uime domaćina skupa HŽ Carga goste je pozdravio predsjednik Uprave Danijel Krakić, koji je pojasnio statusne promjene koje su se dogodile otkako je 2012. ukinut HŽ-ov holding:

_HŽ Cargo, HŽ Infrastruktura i HŽ

PIŠE: Branimir ButkovićFOTO: Branimir Butković

ZAJEDNIČKI INTERES NACIONALNIH ŽELJEZNIČKIH OPERATORA U OKRUŽJU JEST OSTATI LIDER NA DOMAĆEM TRŽIŠTU PRIJEVOZA TE PRUŽITI KVALITETNU USLUGU KORISNICIMA. ISTO TAKO SMATRAM DA ZAJEDNIČKIM DJELOVANJEM MOŽEMO UMANJITI ADMINISTRATIVNE, TEHNIČKE, TEHNOLOŠKE I INFRASTRUK-TURNE PREPREKE U CILJU POVEĆANJA UČINKOVITOSTI, PROFITABILNOSTI I KONKURENTNOSTI NA TRŽIŠTU.

Potpisivanje Memoranduma

21ŽELJEZNIČAR 838 I I RUJAN 2015.

_HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ

1200 putnika. Ovakav vlak spada u sam tehnološki vrh ove kategorije vlakova.

Ivan Bahun, predsjednik Uprave Končar – Električnih vozila, komentirao je mogućnost proizvodnje ovakvih vlakova na međunarodnom tržištu:

_Radi se o proizvodu za koji je proces ugovaranja vrlo dug, od tri do pet godina. Zasad imamo čitav niz kontakata u regiji i šire. Uvjereni smo da će kroz jedan dulji period vlakovi biti prisutni na tržištu regije. To ima uporište u tome što imamo proizvod visoke kvalitete i prihvatljive cijene. Ovakva proizvodnja osigurava i nova zapošljavanja, a na projektu je angažirano oko 50 velikih kooperanata.

Kako bi se upoznali s tehničkim karakteris-tikama vozila za nazočne su bili organizirani razgledanje vlaka na ispitnoj stanici, kratka vožnja vlakom i demon-stracija spajanja više vlakova u jednu kompoziciju.Nakon serije vlakova za regionalni prijevoz u pogonima Končara nastavlja se gradnja elektromotornih vlakova za gradsko-prigradski prijevoz. Prvi vlak iz te serije u promet kreće početkom listopada ove godine. U sklopu prve faze Ugovora gradit će se deset elektromotornih vlakova za gradsko-prigradski prijevoz i dizel-električni motorni vlak koji će biti isporučen do kraja 2015. godine.

ZAVRŠEN DESETI ELEKTROMOTORNI VLAK

Upogonu Končar – Električnih vozila izgrađen je deseti elektromotorni vlak za regionalni prijevoz. To je

posljednji vlak za regionalni prijevoz iz prve faze realizacije ugovora koji je Končar sklopio s HŽ Putničkim prijevozom (HŽPP).

U pratnji uprava HŽPP-a i KEV-a ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić razgledao je novi vlak te potom zadovoljno poručio: - Ovo je zadnji vlak iz serije regionalnih vlakova, slijedi isporuka deset gradsko-prigradskih, a nakon toga idu dizel-vlakovi. Ovo je projekt Vlade Republike Hrvatske, HŽ Putnički prijevoz naručio je vlakove od domaće industrije, što osigurava radna mjesta, a u budućnosti tu je i potencijal da se takvi vlakovi plasiraju i na druga tržišta. Ovo je jedna dobra, lijepa, hrvatska priča, što i uz statističke podatke dokazuje da Hrvatska raste, Hrvatska radi.

Ministar je naglasio kako su sva dosadašnja ulaganja u obnovu, modernizaciju i gradnju željezničke infrastrukture usmjerena na razvoj željezničkog sustava u cjelini, a puštanje u promet novih vlakova, kao i daljnje restruk-turiranje i modernizacija željezničkih društava pridonijet će razvoju željeznice kao ekonomski učinkovitog i ekološki održiva oblika prometa.

Elektromotorni vlakovi za regionalni prijevoz voze na relacijama Zagreb GK – Koprivnica, Zagreb GK – Sisak – Sunja – Novska, Zagreb GK – Novska i Zagreb GK – Ogulin – Moravice. Prvi iz serije pušten je u promet 9. travnja, a od tada su prešli više od 200 000 kilometara. Do kraja godine deset vlakova za regionalni prijevoz prijeći će još oko 800 000 km. Novi vlakovi, kao visokotehnološki proizvodi, rezultirali su većom kvalitetom prijevozne usluge na zadovoljstvo putnika.Razloga za zadovoljstvo imao je i Dražen

Ratković, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza:

_Iznimno mi je drago da danas od Končar - Električnih vozila preuzimamo deseti elektromotorni vlak za regionalni prijevoz koji će kroz nekoliko dana krenuti u promet. Novim vlakovima putnicima pružamo kvalitetniju uslugu, vlakovi su pouzdani, operativni troškovi su manji, a uz primjenu novih tehnologija olakšan je rad strojnog i vlakopratnog osoblja.Vlak i njegove glavne komponente (elektronički pretvarači, transformatori, upravljanje i vučni elektromotori) razvijeni su i proizvode se u društvima Grupe Končar, a u izgradnji sudjeluju i brojne hrvatske i inozemne tvrtke. U skladu s obvezama iz Ugovora Končar isporučuje HŽ Putničkom prijevozu dva vlaka mjesečno, a realizacija ovakve dinamike proizvodnje ponovno potvrđuje da je domaća industrija sposobna za najzahtjevnije projekte. Darinko Bago, predsjednik Uprave Končar – Elektroindustrije, predstavio je novi vlak.

_Ovo je najmoderniji niskopodni vlak koji vozi brzinom 160 km/h. Vlak zadovoljava sve europske standarde i norme. Danas vam ovdje predstavljamo i spajanje triju vlakova u jedan na vrlo jednostavan način čime će biti omogućeno da se takvom kompozicijom odjednom preveze oko

PIŠE: Ivana ČubelićFOTO: HŽPP

Siniša Hajdaš Dončić, Darinko Bago, Ivan Bahun i Dražen Ratković u razgledanju vlaka

22 www.hzinfra.hr

_ REPORTAŽA

PUTNICI ODUŠEVLJENI NOVIM VLAKOMPIŠE: Vlatka ŠkorićFOTO: Branimir ButkovićILUSTRACIJA: Oskar Pigac

www.hzinfra.hr

K

Marijana Dragan

Novi elektromotorni vlak HŽPP-a

Dragica

Snježana putuje jedanput tjedno iz Zagreba u Sisak. S nama je rado razgo-varala, ali se nije željela fotografirati.

_Vlakovi su udobni. Jedino je ljeti malo prehladno jer se klima ne može regulirati. Putovanje mi brzo prođe, spavam, čitam…, dobro je – skromno je rekla Snježana.

Dragica, Dragan i Katarina često zajedno putuju između Siska i Zagreba jer im se

smjene »poklapaju«. Putem komentiraju dnevne događaje i vrijeme im brzo prođe.Dragan je vodoinstalater u zagrebačkom KBC-u Rebro, radi u smjenama i vlakom iz Siska u Zagreb na posao putuje već 30 godina svaki drugi dan.

_Putovanje novim vlakom je odlično, vrijeme nam brzo prođe, udobno je, a kondukteri su ljubazni i susretljivi. I stari i mladi – pohvalio je Dragan konduktere.

ad na našu liniju u sisački kolodvor stigne novi elektromotorni vlak, svi su veseli. Studenti koji s koferima u

rukama ponedjeljkom putuju u Zagreb viču: »Super, idemo novim vlakom!« – to nam je ispričala jedna od putnica tijekom ankete o zadovoljstvu putnika novim elektromotornim vlakom na relaciji Zagreb – Sisak.

Nisu to više ona vremena kad se u Sisku nije moglo ući u vlak, ali još uvijek se dosta putuje. Jednog smo rujanskog jutra krenuli iz Zagreba prema Sisku novim elektromotornim vlakom za regionalni prijevoz kako bismo saznali što ljudi misle o njemu.

Marijana je profesorica violine u Glazbenoj školi u Sisku i već 16 godina četiri puta tjedno putuje iz Zagreba u Sisak. Tijekom putovanja spava, čita, sanjari o budućnosti:

_Jako je dobro, udobno, komotno, svježe… U novi vlak lakše je ući, ima puno prostora. Samo da su još malo brži… Treba nam što više ovakvih vlakova kako bi se zamijenili svi stari vlakovi na svim relacijama.

15ŽELJEZNIČAR 838 I I RUJAN 2015.

Po zanimanju je prometnik, a i otac mu je željezničar. Nakon što je položio stručni ispit za konduktera, radi na tome radnom mjestu i zasada ne razmišlja o promjeni:

_Vozim na svim relacijama u Hrvatskoj i primijetio sam da su putnici u novim vlakovima bolje volje nego u starima. Do sada nisam imao nikakvih problema. Zadovoljan sam poslom. Danas je ipak najvažnije raditi!

Vlak je vozio strojovođa Luka Marić. Prosjedi brko snažnoga glasa, dostoj-noga jednog opernog pjevača, kao strojovođa radi 30 godina, a s benefici-ranim stažem napunio je 47 godina radnoga staža. Vozio je sve vrste vučnih vozila, osim parnjača. U predbožićno i preduskrsno vrijeme u vlakovima glumi Djeda Mraza i Zeku, a sudjelovao je i u snimanju nekoliko dokumentarnih filmova i reportaža o putovanju vlakom.

_Vlak je odlične kvalitete. Velik je ovo tehnološki napredak u odnosu na stare i užitak je voziti ga. Napišite da zaista uživam u svom poslu i nije mi teško

raditi ni prekovremeno. I ova je sisačka pruga odlična, mada je meni ipak najdraže voziti između Harmice i Dugog Sela. Danas sam napravio dvije ture Zagreb – Sisak – Zagreb, a ponekad vozim u krug od Zagreba preko Novske, Sunje i Siska do Zagreba, kako me zapadne koji turnus. Već sutra me čekaju nove relacije – rekao je Marić.

Dragica vlakom putuje već devet godina, a radi u smjenama u jednoj zaštitarskoj tvrtki.

_Novi vlakovi su odlični, udobno je te ima više mjesta nego u starim vlakovima. Meni ništa »ne fali« ni u starima, jedino što je ljeti u njima jako vruće. Sprijateljili smo se sa starim kondukterima Ilijom, Nikolom i Željkom, a i novi mladi su isto fini dečki – rekla je Dragica.

Katarina već 10 godina putuje iz Blinjskog Kuta u Zagreb na posao, a također radi u smjenama u zaštitarskoj tvrtki.

_Vlak je odličan, uživamo u njemu. Više se ljeti »ne kuhamo«, imamo dosta mjesta, a pozdravljam i to što imamo WiFi! Treba ih nabaviti što više.

U vlaku smo zatekli konduktera Ivana Modrića. Kao kondukter radi tek tri mjeseca. Nakon svakog zaustavljanja prođe kroz vlak i svakih nekoliko metara ponavlja:

_Dobar dan, ima li novih putnika?

JAKO JE DOBRO, UDOBNO, KOMOTNO, SVJEŽE… U NOVI VLAK LAKŠE JE UĆI, IMA PUNO PROSTORA. SAMO DA SU JOŠ MALO BRŽI… TREBA NAM ŠTO VIŠE OVAKVIH VLAKOVA KAKO BI SE ZAMIJENILI SVI STARI VLAKOVI NA SVIM RELACIJAMA.

_ REPORTAŽA

23ŽELJEZNIČAR 838 I I RUJAN 2015.

Kondukter Ivan ModrićKatarina Strojovođa Luka Marić

24 www.hzinfra.hr

se da će projekt biti sufinanciran sredstvima iz europskih fondova.

Trenutačno se unose izmjene i dopune u prostorno-plansku dokumentaciju radi usklađivanja na području Grada Rijeke, Bakra i Općine Matulji, a projekt je implementiran u strateške dokumente Republike Hrvatske.

MODERNIZACIJA PRUGE ŠKRLJEVO – RIJEKA – JURDANI

Usklopu Tjedna europske mobilnosti HŽ Infrastruktura održala je 22. rujna u gradskoj

vijećnici Grada Rijeke prezentaciju projekta »Izrada projektne i ostale dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu dionice željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani« te rekonstrukcije željezničkog kolodvora Šapjane, stajališta Permani i signalno-sigurnosnih uređaja na dionici Jurdani – Šapjane. Tijekom prezentacije voditeljica projekta Snježana Krznarić i projektni tim HŽ Infrastrukture upoznali su predstavnike Grada Rijeke i javnost s projektom koji nudi rješenje razvoja održiva prometa Rijeke i lokalne zajednice.

Cilj je projekta povećanje propusne moći i kapaciteta željezničkog prometa, uspostava željezničkoga prigradskog prijevoza, smanjenje razine buke i onečišćenja grada te povećanje razine sigurnosti u prometu denivelacijom pješačkih i željezničko-cestovnih prijelaza. Tim projektom povećat će se protočnost vlakova, otkloniti postojeće tzv. usko grlo na području grada Rijeke te omogućiti daljnji razvoj postojećih kapaciteta Luke Rijeka, osnovne pomor-ske luke na mediteranskom koridoru.

Nositelj projekta »Izrada tehničke dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu dionice željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani« jest HŽ Infrastruktura, a procijenjena vrijednost pripreme projektne dokumentacije iznosi devet milijuna eura.Prema planiranoj dinamici, projekt će se izrađivati od 2016. do 2020. Projekt obuhvaća izradu studije izvodljivosti, ekonomske i financijske analize, studije utjecaja na okoliš i idejnog projekta s pripadajućim lokacijskim dozvolama,

rješavanje imovinsko-pravnih pitanja te izradu glavnog projekta s pripadajućim građevinskim dozvolama.

S obzirom na to da je dionica Škrljevo – Rijeka – Jurdani sastavni dio mediteran-skog koridora te da prioritet u sufinan-ciranju iz EU-ovih fondova imaju projekti koji su na osnovnim koridorima, očekuje

PIŠE: Željka MirčićFOTO: Laura Mikulić

Dionica kod riječke Kantride

Dionica predviđena za modernizaciju

_ AKTUALNOSTI

25ŽELJEZNIČAR 838 I I RUJAN 2015.

_ AKTUALNOSTI

ZAVRŠEN EUROPSKI TJEDAN MOBILNOSTIPIŠU: Anita Matačić i Renata Kotur-JakupićFOTO: Dražen Breitenfeld

kolodvora upoznali su se s osnovnim pravilima putovanja vlakom i zanimanjima blagajnika, prometnika, strojovođe i konduktera. U utorak 22. rujna od 10.00 do 14.00 sati HŽ Putnički prijevoz sudjelovao je u stručnome skupu »Učinkovite kombinacije održive mobilnosti« u Hrvatskom autoklubu. U suradnji sa sustavom javnih bicikala Nextbike i Hrvatskim autoklubom Ivica Škrtić iz Poslovne jedinice Prodaja HŽPP-a sudjelovao je u zajedničkoj prezentaciji integriranoga javnoga gradskog prijevoza. Prezentacija je predstavila sustav javnih bicikala Nextbike i prijevoz vlakom kao ekološki i ekonomski najprihvatljivije oblike javnoga gradskog prijevoza. Sudionici prezentacije Krešimir Dvorski iz Nextbikea i Ivica Škrtić pojasnili su kako funkcionira sustav javnih bicikala te koje pogodnosti ostvaruju putnici HŽPP-a koji koriste sustav Nextbike. Opcijom Train&Bike putnici HŽPP-a koji

U obilježavanje Europskoga tjedna mobilnosti koji je bio organiziran od 16. do 22. rujna i ove se

godine uključio HŽ Putnički prijevoz. Uz ostale aktivnosti HŽPP-a, svi putnici s biciklima imali su 50 posto popusta na kartu, a prijevoz bicikala bio je besplatan.

Uz pogodnosti vezane uz prijevoz bicikala, HŽ Putnički prijevoz sudjelovao je i u nizu aktivnosti kojima je obilježen Europski tjedan mobilnosti. Tijekom tog tjedna bile su organizirane vožnje za dvije skupine djece iz Dječjeg vrtića Leptir iz Sesveta i Dječjeg vrtića Smiješak iz Koprivnice, koja su osim putovanja vlakom i edukacije o željezničkom prometu razgledala zagrebački Glavni kolodvor i kolodvor Koprivnicu. Većini mališana to je bila prva vožnja vlakom pa su sa znatiželjom i uzbuđenjem pratili sva zbivanja. Na početku putovanja sami su preuzeli kartu na kolodvorskom šalteru i potom u vlaku kartu dali kondukteru na pregled. Tijekom vožnje i obilaska

imaju polumjesečne, mjesečne i godišnje karte ostvaruju 150 minuta besplatne vožnje biciklima Nextbike.Istoga dana od 15.00 do 18.00 sati na ulazu u zagrebački Glavni kolodvor postavljen je informacijski pult HŽ Putničkoga prijevoza i Nextbikea.Na informacijskome pultu održana je promocija prihvatljivih oblika mobilnosti u cilju poticanja korištenja javnoga gradskog prijevoza s težištem na kombiniranju prijevoza vlakom i biciklom, uz besplatnu edukaciju i registraciju građana u sustav javnih bicikala i besplatno testiranje bicikala. Posjetitelji informacijskoga pulta dobili su edukativno-promotivne brošure HŽPP-a i Nextbikea te letke HŽPP-ovih aktualnih ponuda.

Europski tjedan mobilnosti manifestacija je u organizaciji Europske unije (Environment DG) s ciljem poticanja javne svijesti i aktivnosti građana protiv onečišćenja okoliša uzrokovanog povećanjem opsega motoriziranog prometa u urbanim sredinama, a time i poboljšanja kvalitete života stanovnika europskih gradova. O važnosti i veličini ove manifestacije u europskim razmjerima svjedoči činjenica da je u obilježavanje Europskoga tjedna mobilnosti uključeno više od dvije tisuće europskih gradova.

EUROPSKI TJEDAN MOBILNOSTI MANI-FESTACIJA JE U ORGANIZACIJI EUROPSKE UNIJE (ENVIRONMENT DG) S CILJEM POTICANJA JAVNE SVIJESTI I AKTIVNOSTI GRAĐANA PROTIV ONEČIŠĆENJA OKOLIŠA UZROKOVANOG POVEĆANJEM OPSEGA MOTORIZIRANOG PROMETA U URBANIM SREDINAMA, A TIME I POBOLJŠANJA KVALITETE ŽIVOTA STANOVNIKA EUROP-SKIH GRADOVA.

_TRENDOVI

26 www.hzinfra.hr

potrošnji energije prijavljuje odgovornim osobama kako bi se spriječili odnosno otklonili postojeći nepotrebni troškovi potrošnje.

Stručnjaci na temelju dobivenih podataka provode mjere za povećavanje energetske učinkovitosti čiji je krajnji cilj znatna energetska i financijska ušteda. Sustavno gospodarenje energijom predu-vjet je za održivo i učinkovito upravljanje postojećim energetskim resursima, što je prepoznato u HŽ Infrastrukturi kao jednoj od rijetkih javnih tvrtki koje su na vrijeme započele s radom u tome području. Na temelju odluke Uprave HŽ infrastrukture trebalo bi imenovati energetske savjet-nike za područja regionalnih jedinica, što bi znatno olakšalo proceduru vođenja podataka o potrošnji energenata i vode u upravnim i kolodvorskim objektima. U rujnu u Energetskom institutu Hrvoje Požar Agencija za pravni promet i posre-dovanje nekretninama organizirala je dvodnevnu edukaciju za energetske savjetnike, kojom se dionicima nastoji približiti upravljanje energetskom učinkovitošću te pružiti potporu pri rješavanju problema u sustavu gospo-darenja energijom kako bi se kroz izvjesno vrijeme projekti mogli pripremiti i aplicirati za sufinanciranje bespovratnim sredstvima iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, odnosno za sufinanciranje bespovratnim sredstvima iz europskih strukturnih fondova.

ZELENI KONCEPT U ŽELJEZNIČKOJ INDUSTRIJI

S trategija Europa 2020 u svojem se programu zalaže za koncepciju obnovljivih izvora energije i zaštitu

okoliša u javnom i privatnom sektoru. Sukladno tzv. Junckerovu planu, prometna politika RH opredijelila se za učinkovitije upravljanje potrošnjom energije na svim razinama, uključujući i željeznički promet.

Druga stručna konferencija za energetsku učinkovitost 2015. u organizaciji Poslovnog dnevnika održana je 16. rujna u Kongresnom centru Forum u Zagrebu. Uz uvodnu riječ Mislava Šimatovića, glavnog urednika Poslovnog dnevnika, u programu Konferencije sudjelovali su Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je prisutne dionike upoznao s ostvarenim rezultatima Fonda u području sufinan-ciranja projekata energetske učinkovitosti u 2015. te dao uvid u plan sufinanciranja projekata tijekom 2016.

Vesna Bukarica, načelnica Sektora za energetsku učinkovitost, napomenula je da je Fond tijekom 2014. i 2015. odobrio financijska sredstva u iznosu od 800 milijuna kuna za bespovratno sufinan-ciranje projekata u području energetske učinkovitosti. Na primjerima dobre prakse, koji su prezentirani prema kriteriju odabira projekata s obzirom na iznadprosječnu izvrsnost u njegovoj provedbi, tehničko-tehnoloških rješenja te poseb-nosti s obzirom na primjenu ili veličinu samog projekta energetske učinkovitosti, moglo se iščitati kako je stvoreno novo tržište za investicije i gospodarski rast te otvaranje novih radnih mjesta koje vodi drugačijem promišljanju u vezi s korištenjem energije i zaštitom okoliša u području gospodarstva i prometa. Gospo-darska politika HŽ Infrastrukture prepoznala je nove mogućnosti u tom području te je poslovnu strategiju

usmjerila prema energetski učinkovitijim rješenjima u obnovi postojećih i izgradnji novih objekata te njihovu održavanju, primjerice upravnih i kolodvorskih zgrada, kako bi ostvarila znatnije uštede s obzirom na energente i vodu. Služba za upravljanje energetskom učinkovitošću pri Nekretninama osnovana je u cilju provođenja mjera energetske učinkovitosti. U skladu s tom koncepci-jom započeli su certificiranje objekata, izrada informatičke baze podataka objekata te prikaz potrošnje energenata i vode u njima tijekom triju prethodnih godina.

Ovo je velika zadaća i izazov za malu ekipu stručnih ljudi, koja je u vrlo kratkom vremenu izradila cjelokupnu bazu podataka kako bi se mogla koristiti internetska aplikacija Informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE) za nadzor i analizu potrošnje vode u zgradama javnog sektora i koja predstavlja obvezni alat u gospodarenju energijom. U bazu podataka ISGE unose se podaci o općim, konstrukcijskim i energetskim značajkama objekta, podaci o mjesečnoj potrošnji energenata i vode prema dostavljenim računima dobavljača, odnosno podaci na osnovi izravnih tjednih odnosno dnevnih očitanja potrošene energije s brojila. ISGE aplikacijom automatski se provodi opsežna analiza i kontrola potrošnje energenata te se svaka oscilacija u

PIŠE: Avenka ButkovićFOTO: Renato Branđolica

Zagreb Glavni kolodvor

27ŽELJEZNIČAR 838 I I RUJAN 2015.

_ KOLODVORI

uvedeno između Vrhovina i Ličkog Lešća: _Naši mehaničari imaju pune ruke posla na dionici od Vrhovina do Ličkog Lešća. Gospić je osiguran blok-uređajem, a kolodvori u Perušiću, Lovincu i Metku osigurani su pritvrđenom skretnicom odnosno robel bravom.

Novi vlasnici nekadašnje tvornice kalcita u Ličkom Lešću izgradili su potpuno nov pogon u Gospiću. Prijevoz građevnog materijala iz tvornice Kalcit Lika mogao bi postati važan generator prijevoza željeznicom. Predstavnici austrijske špediterske tvrtke nedavno su obišli gospićki kolodvor i raspitivali se o kapacitetima i mogućnostima ličke pruge. Prema najavama, očekuje pokre-tanje jednoga teretnog vlaka.

RAST OPSEGA PRIJEVOZA U LICI

O tkako se po voznome redu dnevni vlakovi zaustavljaju u gotovo svim kolodvorima na području Like,

tamošnji putnici mogu otputovati do Zagreba i u istom se danu vratiti. Putnici su to brzo prepoznali.

Putovanje ICN vlakom od Zagreba do Gospića traje tri sata, a novost je u aktual-nom voznom redu i da se vlak zaustavlja u Oštarijama, Ličkom Lešću, Vrhovinama, Perušiću i Gospiću. Tijekom putovanja kroz Liku vlak staje i u Lovincu i Gračacu.U Gospiću smo razgovarali s Jurom Jergovićem, šefom područja koje uz Gospić obuhvaća i Perušić, Medak i Lovinac. U tim kolodvorima zaposleno je 39 radnika, prometnika i skretničara. Pune 24 godine Jure Jergović bio je šef kolodvora Ličko Lešće, a 5. svibnja prošle godine imenovan je na današnju funkciju. Budući da se dnevni vlakovi zaustavljaju u gotovo svim kolodvorima u Lici, može se primijetiti kako je to oživjelo te kolodvore i razveselilo putnike koji sada mogu ostvariti dobru vezu sa Zagrebom:

_Dok voze sezonski vlakovi veze su puno bolje. Vlakovi koji voze prema Zagrebu kroz Liku prolaze nakon ponoći, a u Zagreb stižu do 6.00 sati. To je dobra veza za putnike koji trebaju nešto obaviti u Zagrebu jer se nagibnim vlakom mogu vratiti istog popodneva – komentirao je Jergović.

Danas vlakovi, od Zagreba do Splita voze 6,10 sati. Na ravničarskome dijelu pruge između Perušića i Gračaca vozne brzine smanjene su na 100 km/h. Ako se ustraje na zaustavljanju vlakova u manjim kolodvorima u Gorskom kotaru i Lici, zasigurno će se povećati i broj putnika. Uz dobre veze, putovanje vlakom od otprilike tri sata udobnije je i vremenski konkurentno autobusnom prijevozu. Kolodvorska zgrada u Gospiću izgrađena je na mjestu stare kolodvorske zgrade

koja je bila teško oštećena u ratu. Slično kao i u Lovincu, procijenjeno je da se zgrada ne može obnoviti pa su izgrađene dvije nove kolodvorske zgrade. U Gospiću je izgrađen i veliki otočni peron s pothodnikom. Jergović je izrazio zadovoljstvo radnim prostorom:

_Osim možda nekih sitnijih građevinskih problema, ovo je doista ugodan radni prostor. Prometni ured je u prizemlju, a uredi šefa i SS i TK dionice su na katu. U pothodniku zna biti poteškoća s vodom kada padnu jače kiše. Uz ovu u Gospiću, nova je i kolodvorska zgrada u Lovincu. Kolodvorska zgrada u Metku u lošem je stanju. Nedavno je promijenjeno krovište u Vrhovinama i to je dobar znak da se obnova približava Perušiću. Jergović je istaknuo da je do sada daljinsko upravljanje prometom

PIŠE: Branimir ButkovićFOTO: Branimir Butković

Kolodvor Gospić

Kolodvor Gospić

Jure Jergović

28 www.hzinfra.hr

_ ZANIMLJIVOSTI

najsitnijeg detalja. O zahtjevnosti projekta svjedoči i podatak da su pripreme za snimanje trajale pet godina. Premijera prvoga filma iz toga trodijel-nog serijala očekuje se na njemačkom tržištu oko Božića 2016.

WINNETOU I NA ISTARSKIM PRUGAMA

Hrvatske su medije ovoga proljeća i ljeta preplavili napisi o nastavku snimanja filmskog serijala o slav-

nome Apaču Winnetouu na brojnim pitoresknim lokacijama Lijepe naše kao što su zaleđe Novog Vinodolskog, okolica Fužina, kanjon Paklenice i Zrmanje te Nacionalni park Krka.

Riječ je o filmskoj trilogiji koju snima njemačka produkcijska kuća Rat Pack Filmproduktion u suradnji s hrvatskom produkcijskom kućom Aleks produkcija d.o.o. iz Zagreba, i to s novom glumačkom postavom u kojoj lik Winnetoua tumači albanski glumac Nik Xhelilaj, a njegova prijatelja Olda Shatter-handa njemački glumac Wotan Wilke Möhring. No kakva bi to bila priča o Indijancima i kaubojima bez željeznog konja, odnosno željeznice, toliko važne u osvajanju sjevernoameričkog kontinenta i stvaranju suvremene američke civilizacije?

Zbog toga su se producenti odlučili za nekoliko vrlo zahtjevnih scena koje uključuju željeznicu, a za lokacije snimanja tih scena tijekom rujna odabrali su prugu R101 DG – Buzet – Pula, točnije njezinu dionicu Lupoglav – Buzet, u blizini Ročkog Polja, te prugu L213 Lupoglav – Raša, i to tri lokacije: između tunela Vranje 1 i Vranje 2, gdje je filmska ekipa na postojećem nasipu željezničke pruge »izgradila« drveni most, ispred ulaza u tunel Vranje 1, gdje je za potrebe snimanja sagrađena drvena kolodvorska zgrada u stilu vesterna, te kamenolom, gdje je izgrađena vjerna kopija drvenog mosta koji je na snimanju raznesen dinamitom.

Za te scene producenti su unajmili parnu lokomotivu serije MÁV 220, koja je u vlasništvu tvrtke MÁV NosztalgiaKft., koja je sagrađena 1929. i čija ukupna masa iznosi 82,8 tona, mađarske

muzejske putničke vagone Cmn i ABak te dva teretna dvoosovinska vagona koji su scenografski uređeni tako da odgovaraju razdoblju u kojemu se događa radnja filma. Tijekom produkcije težište je na stvaranju što realnijeg okružja, i to do

PIŠU: Martina Lovrić i Tomislav TumpaFOTO: Tomislav Tumpa

Parna lokomotiva serije MÁV 220

Detalj sa snimanja

29ŽELJEZNIČAR 838 I I RUJAN 2015.

_ INTERVJU

prisjeća se, u jednom slučaju, nije uspjela suzdržati suze, jer ju je savladao osjećaj suosjećanja s ozlijeđenom djevojkom. O umirovljeničkim je planovima rekla:

_Sretna i zadovoljna odlazim iz HŽI-a, obogaćena suradnjom s mnogobrojnim kolegama i kolegicama moje i drugih struka u upravnim i poslovnim područjima HŽI-a, koje ću se uvijek rado sjećati. Preostalu fazu svog života posvetit ću putovanjima. Prvo planiram put u Istanbul, a još je puno mjesta koja želim posjetiti. Svakako namjeravam nastaviti i s volonterskim radom u svojoj struci u jednoj od humanitarnih udruga.

ODLAZIM SRETNA I ZADOVOLJNA

Uvijek sam radila s puno ljubavi, kaže pravnica Birđa Križan koja početkom listopada, nakon

gotovo 40 godina radnoga staža, iz splitske jedinice Upravljanja ljudskim potencijalima HŽ Infrastrukture odlazi u mirovinu. Većinu radnoga vijeka zastupala je HŽ Infrastrukturu i njezina prednika. Osim što je koristila godišnji odmor, Birđa nije bila sklona izostajanju s posla pa u 40 godina staža s posla nije izostala ukupno dulje od tri mjeseca.

Birđa je osnovnu školu završila u Livnu, gimnaziju i pravni fakultet u Splitu, a potom je položila i pravosudni ispit. Od 1976. do 1979. radila je u HZMO-u u Zadru i Splitu, a od 1979. radi na željeznici. Mirovinu je dočekala u Grupi za radno-pravne poslove regije Jug, nakon što je od 2008. do 2010. obavljala posao šefice Službe za radno-pravne poslove u sjedištu HŽ Infrastrukture u Zagrebu.

Većinu radnoga staža provela je u Pravnim poslovima zastupajući društvo u svim vrstama sporova koji su se vodili na području četiriju županija od Dubrovnika, preko Metkovića, Ploča, Splita i Knina do Zadra.

Kroz njezine su ruke prošli brojni sudski predmeti, a za njihovo rješavanje bila su joj neophodna znanja iz područja liječničke, građevinske, elektrotehničke, prometne i drugih struka jer su vještačenje provodili stručnjaci iz tih područja i na njih je trebalo znati odgovoriti.

Bilo je i situacija u kojima je bilo vidljivo da su sudac i sudski vještak naklonjeniji protivnoj strani, što je često produljivalo postupak, a zahtijevalo je i veliku požrtvovnost. Rad na zaštiti interesa

hrvatskih željezničkih društava bio je ispunjen iščitavanjem brojnih zakonskih propisa, sudskom praksom i konzultaci-jama s kolegama u stručnim službama željezničkih društava. O tome Birđa kaže:

_Bez obzira na napore koje su poslovi iziskivali, sretna sam što sam stekla ovo radno iskustvo i zahvalna sam poslo-davcima koji su mi dali povjerenje da ih zastupam u njihovo ime. Uvijek sam radila s puno ljubavi i nisam osjećala težinu posla.

Među brojnim sporovima na kojima je radila, poseban odnos imala je prema onima u kojima su stradavali ljudi i tu

PIŠE: Vlatka ŠkorićFOTO: Sanja Paić

Birđa Križan

SRETNA I ZADOVOLJNA ODLAZIM IZ HŽI-A, OBOGAĆENA SURADNJOM S MNOGOBROJNIM KOLEGAMA I KOLEGICAMA MOJE I DRUGIH STRUKA U UPRAVNIM I POSLOVNIM PODRUČJIMA HŽI-A, KOJE ĆU SE UVIJEK RADO SJEĆATI. PREOSTALU FAZU SVOG ŽIVOTA POSVETIT ĆU PUTOVANJIMA. PRVO PLANIRAM PUT U ISTANBUL, A JOŠ JE PUNO MJESTA KOJA ŽELIM POSJETITI. SVAKAKO NAMJERAVAM NASTAVITI I S VOLONTERSKIM RADOM U SVOJOJ STRUCI U JEDNOJ OD HUMANITARNIH UDRUGA.

_ KULTURA

30 www.hzinfra.hr

definicija mladosti: prelijepe djevojke i momci, nasmijani, razigrani... Poseban gušt bio je promatrati njihov prolazak promenadom Gorizie, njihove kostime (njih 28 svi u različitim nošnjama), njihovu kratku miks-koreografiju uz pjesmu i pratnju orkestra. Brzo, živo, prelijepo... Pljesak dobiven na ulici bio je jednak onome na pozornici. Veliko je zadovoljstvo biti dijelom toga. Odmah po povratku u Split, sljedećega dana, devićevci su, toga puta pojačani ženskom i muškom klapom, na prepunoj splitskoj Rivi održali dvosatni koncert te oduševili mnogobrojne turiste i svoje sugrađane koji se raduju svakom uspjehu ovog ansambla sastavljenog od amatera zaljubljenih u hrvatski folklor, čije su izvedbe na razini vrhunskih profesionalaca. KUDŽ »Filip Dević« ove će zime svečanim koncertom u splitskom HNK-u obilježiti 65 godina neprekidnoga djelovanja. Upravo su u tijeku upisi u sve sekcije društva kako bi se i u budućnosti nastavila tradicija očuvanja hrvatskoga folklora i kulturne baštine.

NAGRADA ZA ELEGANCIJU, IZVEDBU I NAJLJEPŠU NOŠNJU

K UDŽ »Filip Dević« još je jednom potvrdio reputaciju jednog od najboljih željezničarskih društava.

Naime, od 28. do 30. kolovoza u talijan-skom gradu Gorizii održan je međunarodni festival folklora »Castello di Gorizia« na kojemu su devićevci proglašeni najboljima te im je dodijeljena najprestižnija nagrada stručnoga žirija, ona za eleganciju, izvedbu i najljepše narodne nošnje. Na festivalu su nastupile još folklorne skupine iz Italije, Mađarske, Rumunjske, Kameruna i s Uskršnjeg otoka (Čile).

Na festivalu je nastupilo trideset članova folklornog ansambla i orkestra. Festival je bio natjecateljskog karaktera, a devićevci su se kući vratili kao pobjed-nici. Naime, dodijeljena im je najprestižnija nagrada stručnoga žirija, ona za eleganciju, izvedbu i najljepše narodne nošnje. KUDŽ »Filip Dević« na festivalu se predstavio starim splitskim plesovima, dubrovačkom poskočicom linđom te plesovima iz Baranje i bunjevačkim plesovima, na koje je publika reagirala s oduševljenjem. _Iznimna je čast sudjelovati na svakom međunarodnom festivalu, a osobito nam je drago kada dobijemo ovakvo lijepo priznanje. Poseban je osjećaj predstavljati bogatu tradiciju naše zemlje i primiti pohvale stručnoga žirija i organizatora – rekao je Vito Radovniković, koji je preuzeo nagradu žirija odjeven u izvornu vrličku nošnju. Svoju ocjenu nastupa u Italiji dala je i Bruna Bulić, voditeljica plesnog ansam-bla:

_Nagrada stručnoga žirija došla nam je kao kruna našega mukotrpnog i upornog rada u plesnoj dvorani. Plesači i svirači vježbaju nekoliko puta tjedno tijekom cijele godine, a ovo je svojevrsna

nagrada za njihov ovogodišnji rad i svakako nam daje nadu da nastavimo s radom s još većim intenzitetom! Ponosan je bio i predsjednik Društva Tonči Kovač:

_Ekipa je, jednostavno rečeno, uigrana i plijeni lakoćom izvedbe. Oni su prava

PIŠE: Vlatka ŠkorićFOTO: arhiva KUDŽ-a »Filip Dević«

KUDŽ »Filip Dević« u raznim nošnjama na promenadi

Matea Muštra i Vito Radovniković

FOTO: Ante KlečinaStrasbourg, Francuska

_ŽELJEZNIČKIKOLODVORI

U SVIJETU

FOTO: Branimir ButkovićIvan Jurčević, Tovarnik

ISSN 1330-0547 www.hzinfra.hr