Upload
bjeloglavi-sup
View
242
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
7/28/2019 Alergije u pasa i maaka
1/16
ALERGIJE U PASA I MAAKA
Autor: Branimir RebseljDVM, Veterinarska ambulantaDIA-VET
Razvojem veterinarske medicine uvelike se poveala svijest i briga o kunim
ljubimcima, oni su postali punopravni lanovi naeg drutva.
Mnoge su se bolesti zahvaljujui savjesnim vlasnicima i njihovim veterinarima
praktiki iskorjenile, ivot kunih ljubimaca se uvelike produio i poboljao i sve bi to
bilo lijepo i jednostavno u nekom idealnom svijetu, meutim ve smo navikli da u
ivotu uvijek postoji neka kvaka, pa tako ni nai ljubimci nisu poteeni tog udnog
smisla za humor kojim se priroda poigrava sa nama. Problem je u tome to su kuni
ljubimci poeli voditi identian ivot kao i njihovi vlasnici, pa su tako na alost poeli i
oboljevati od identinih bolesti kao oni. Jedan od zasigurno vodeih zdravstvenih
problema koji je u zadnjh 20-tak godina u stalnom porastu kod ljudi su alergije, koje
polako postaju sve vei problem kod kunih ljubimaca. Na poetku moramo razjasniti
to je to ustvari alergija.
Alergija je prekomjerna reakcija organizma na specifinu, inae nekodljivu tvar ili
vie njih, poznatih pod zajednikim imenom alergeni, ak i onda kada su prisutni u
maloj koncentraciji. Uzrokovana je imunolokom reakcijom koja inae titi organizam
od raznih oboljenja tako to stvara antitijela koja se bore protiv bakterija, virusa, itd. U
sluaju kad je ivotinja alergina, imunosni sustav reagira pretjerano te pokuava
zatititi organizam od inae netetnih tvari koje se nalaze u prirodi. Kod ivotinja koje
nisu alergine, obrambeni sustav registrira alergene kao bezazlene tvari, pa nita i ne
poduzima pri susretu s njima. Kod alerginih ivotinja obrambeni sustav reagira
burno kao da je posrijedi infekcija te tako nastaju simptomi alergije.
Uzroci alergije jo do danas nisu u potpunosti razjanjeni no pretpostavlja se da su
podjednako krivi kako genetika i poveanje koliine samih alergena sa kojima
ivotinje dolaze u kontakt, raznorazni paraziti koji neprimjetno obitavaju u crijevima
naih ljubimaca tako i sam nain ivota uz ovjeka. ivotinje polako usvajaju ivotne i
hranidbene navike svojih vlasnika tako da sve vie dolazi do izloenosti ivotinja
http://veterina.com.hr/?page_id=3527&u=brebseljhttp://veterina.com.hr/?page_id=3527&u=brebseljhttp://veterina.com.hr/?page_id=3527&u=brebseljhttp://veterina.com.hr/?p=1127#-1127http://veterina.com.hr/?p=1127#-1127http://veterina.com.hr/?p=1127#-1127http://veterina.com.hr/?p=1127#-1127http://veterina.com.hr/?page_id=3527&u=brebselj7/28/2019 Alergije u pasa i maaka
2/16
raznoraznim kemikalijama preko ljudske hrane prepune konzervansa i raznoraznih
aditiva kojih donedavno nije bilo u njihovim ivotima. Sve vea zagaenost zraka koja
se pogorava iz godine u godinu dokazano pridonosi poveanju broja oboljelih ljudi,
a time i do oboljenja njihovih ljubimaca.
Vrste alergijskih reakcija
Alergijske reakcije najjednostavnije moemo podjeliti u dvije vrste, a to su:
Rani tipkod kojeg ivotinjski organizam pri prvom kontaktu sa alergenom prepoznaje
isti kao napad na sebe te proizvodi velike koliine protutijela (IgE), koji se veu na
upalne stanice mastocite koji kad doe do ponovnog kontakta sa istim alergenom
pokree niz biokemijskih reakcija koje uzrokuju raspadanje osjetljivih mastocita pri
emu se izluuju velike koliine tvari koje uzrokuju upalu kao to su histamin,
citokine, interleukine, leukotriene i prostaglandine koji onda uzrokuju ve poznate
simptome, od lokalnih kao to su crvenilo, otok, svrbe,nemir, kihanje, mrcanje,
suzenje oiju pa do ozbiljnijih kao to su anafilaktiki ok koji ponekad moe zavriti i
pogubno po ivotinju. Rani tip reakcije javlja se unutar prvih nekoliko sati od kontakta
ivotinje sa alergenom.
Kasni tip ili zakanjeliima potpuno drugaiji mehanizam djelovanja od ranog tipapreosjetljivost gdje sudjeluju protutijela koja uzrokuju skoro pa trenutanu reakciju u
kasnom tipu preosjetljivost sudjeluju limfociti, monociti i druge mononuklearne stanice
koje sve zajedno tvore staninu imunost i za pojavu tog tipa preosjetljivosti potrebno
je 48 do 72 sata koliko je potrebno da upalne stanice dou do mjesta gdje je alergen
potaknuo imunoloki odgovor.
Kao alergeni koji mogu potaknuti ovaj tip alergije nama su zanimljive tvari koje se
nalaze u slini komaraca, buha i drugih insekata te mnogi lijekovi sastojci kozmetikihpreparata i druge kemikalije. Ovaj tip preosjetljivosti je posebno znaajan za vlasnike
kunih ljubimaca jer je dosta teko utvrditi kad je ivotinja tono dola u kontakt sa
alergenom koji je uzrokovao alergijsku reakciju i koji je to uope bio alergen.
Zajedniki simptom svim alergijama i ujedno prvi razlog zbog kojeg vlasnici odlaze
veterinaru je svrab. On se kod ivotinja manifestira lizanjem, grizenjem, eanjem o
razliite predmete, gubitkom dlake na tim mjestima, ivotinje postaju nemirne i
razdraljive pa moe doi i do promjene karaktera.
7/28/2019 Alergije u pasa i maaka
3/16
Alergije u pasa
Alergija na hranu vrlo je est problem u kunih ljubimaca, posebice u pasa. Glavni
alergeni u hrani su bjelanevine ivotinjskog porjekla i to posebice govedina,
svinjetina, piletina, mlijeko, jaja, ali i kukruz, penica jednu od glavnih uloga u
cijeloj prii o alergiji na hranu igraju zaini i razliiti konzervansi u ljudskoj hrani koju
njihovi ljubimci sve ee i sve vie konzumiraju.
Veliki problem kod alergije na hranu je u tome to vlasnici prve simptome kao to su
mekanija i ea stolica, ponekad i povraanje pripisuju tomeda je pas moda neto
pojeo u etnji i pokvario eludac, a prve simptome tipne za alergiju kao to su
upaljena i zacrvenjena koa, svrab u podruju trbuha i prepona, uestalo grizenje i
lizanje apa, tresenje uima, sanjkanje sa stranjicom po podu (upala analnih
lijezda), perutanje i opadanje dlake, ponu primjeivati tek 2 do 3 dana nakon to je
ivotinja pojela odreenu hranukoja joj je natetila tako da je vlasniku ustvari teko
utvrditi to je tono natetilo njegovom ljubimcu. Od ovog oblika alergije oboljevaju
podjednako sve pasmine pas bez obzira na spol i dob, moe poeti ve u dobi od 4
mj. Alergija na buhe je takoer jedna od najee zastupljenih alergijskih reakcija kod
kunih ljubimaca. Buhe doslovno parazitiraju kune ljubimce po itavom svijetu takoda je to jedna od najeih i najrasprostranjenijih alergija u pasa i maaka, usprkos
toj injenici alergija na buheje najee previena i nedijagnosticirana svugdje u
svijetu, a najei razlog je neprihvaanje injenice da svi ljubimci imaju buhe.
Manifestira se prvenstveno promjenama na stranjem dijelu tijela, javljaju se
simetrine promjene na gornjem dijelu slabina, korjenu repa, meici, unutarnjoj strani
bedara i trbuhu oko pupka. Te promjene su u obliku krastica, crvenila, dok kod
dugotrajnijih procesa nalazimo gubitak dlake, pojaanu pigmentaciju, jako prhutanje i
bakterijsku upalu koe na tim mjestima. Dobne granice nema, oboljevaju ee psi
stariji od 6 mjeseci.
Atopini dermatitis je jo jedan u nizu alergija, a uzrokovan je prvenstveno
alergenima koji se prenose zrakom tako da njegova pojava esto, baremu poetku
bolesti vezana za godinja doba, najee poinje ljeti ili se pojavljuje sezonski u
proljee i jesen a s vremenom moe trajati i cijelu godnu. Manifestira se ozljedama
uzrokovanim uestalim trljanjem, lizanjem, grizenjem koje dovode do crvenila,
7/28/2019 Alergije u pasa i maaka
4/16
ispadanja dlake, pojaana pigmentacija, zadebljanje koe, sekundarnim bakterijskim
infekcijama u podruju lica, apa, donjih dijelova nogu ui, trbuha. Oboljeti mogu sve
pasmine mada je ea kod Labrador Retrievera, Zlatnog Retrievera, West Highland
White Terriera, Shar Peia, panijela, itd. Javlja se najee u dobi od 1,5 do 3godine, ali taj raspon se kree od 6 mjeseci do 6 godina.
Alergije u maaka
Make kao i psi djele jednaku sudbinu u pogledu suivota sa ljudima pa tako pate od
istih problema meu kojima su naravno i alergije.
Vrste alergija i mehanizmi njihova nastajanja kod maaka su vrlo slini onima kod
pasa tako da emo navesti samo razlike po kojima se alergije u maaka razlikuju odonih u pasa. U maaka kao i u pasa glavni izvor alergena dolazi iz hrane. Jedan od
glavnih alergena su mlijeko i mlijeni proteini koji se nalaze u hrani za koju ne bismo
ni u ludilu pomislili da sadri mlijeko kao to je npr. konzervirana tuna. Tu su jo
razna biljna ulja, razliite bjelanevine, prvenstveno govedina, svinjetina,
piletinaAlergija se moe pojavitiu bilo kojoj dobi mada je ea u mlaih ivotinja,
oituje se upalom koe, popraenom jakim svrabom u podruju lica i vrata gdje vrlo
brzo nastaju podruja bez dlake prekrivena krasticama koje se lako mogu inficirati.
ivotinje se poinju intenzivno i nekontrolirano lizati i ureivati dlaku do temjere da na
nekim mjestima ostanu bez dlake, dolazi do samoozljeivanja. Svrab se vremenom
moe proiriti pocijelom tijelu, ponekad se pojavi i upala uki i edem brade. Kod
maaka je zasigurno tee napraviti neku razliku izmeu pojedinih alergija kao to
smo to uinili kod pasa jer make vrlo burno reagiraju kod bilo kojeg oblika alergije.
Za make je dosta specifina pojava stvaranja upalnih procesa po koi u obliku
oarica koje izgledaju poput ireva i ivotinji kao i njezinom vlasniku predstavljaju
veliki problem. Alergije, posebice kone alergije predstavljaju sve vei problem u
pogledu ouvanja zdravlja kunih ljubimaca i najvaniju ulogu u njihovom lijeenji i
spreavanju imaju upravo njihovi vlasnici jer sve ove probleme koje nam donose
alergije moe se lijeiti, a pravovremenom intervencijom vlasnika isprijeiti.
7/28/2019 Alergije u pasa i maaka
5/16
ALERGIJE U MAAKA: EOZINOFILNIGRANULOMATOZNI KOMPLEKS
Autor: Branimir RebseljDVM, Veterinarska ambulantaDIA-VET
O alergijama kunih ljubimaca se danas ve mnogo zna, ali veina istraivanja prvenstveno su
vezana za pse koji najee oboljevaju od razliitih alergija dok se kod maaka jo mnogo
toga ne zna. Vjerojatno zato jer su make kud i kamo otpornije i rijee oboljevaju od alergija
od pasa no to ni u kojem sluaju ne znai da one nemaju problema sa alergijama, ak naprotiv
kad se kod maaka pojavi alergija to moe poprimiti vrlo dramatine simptome. Uzroci
alergije su podjednaki kao i kod pasa, a to su alergija na buhe, hranu, alergene iz zraka
(atopini dermatitis).
Alergije u maaka bismo po simptomatologiji mogli podijeliti u 4 osnovne skupine:
1. milijarni dermatitis;
2. pojava simetrinih alopecija;
3. svrab glave i vrata i4. eozinofilni granulomatozni kompleks.
Od svih navedenih oblika alergija u maaka vjerojatno najupeatljiviji je eozinofilni
granulomatozni kompleks (EGK).
To je ustvari strunitermin za razliite promjene na koi ili slunici usne upljine.
Vano je napomenuti da se EGK moe pojaviti i u nekim drugim situacijama osim reakcija
preosjetljivosti kao to su neke virusne i bakterijske infekcije, kronine traume i neke auto
imune bolesti.
EGK se najee javlja u obliku crvenih oarica, ravne povrine i tvrde konzistencije oko
kojih nema dlake. Ponekad mogu poprimiti i utu boju pa izgledaju ka da su prekrivene sa
utim naslagama. Ponekad promjene izgledaju poput otro ogranienih ireva, a ponekad
poput sitnih, tvrdih, gusto poredanih pritia.
Pojedinane promjene mogu se razviti na bilo kojem dijelu tijela.
Najee promjene nalazimo na stranjem dijelu trbuha, predjelu prepona i pazuhu, one su u
pravilu bezbolne, a ponekad ak i ne svrbe, ali to ovisi primarnom uzroku bolesti kao i o
http://veterina.com.hr/?page_id=3527&u=brebseljhttp://veterina.com.hr/?page_id=3527&u=brebseljhttp://veterina.com.hr/?page_id=3527&u=brebseljhttp://veterina.com.hr/?p=1127#-1127http://veterina.com.hr/?p=1127#-1127http://veterina.com.hr/?p=1127#-1127http://veterina.com.hr/?p=1127#-1127http://veterina.com.hr/?page_id=3527&u=brebselj7/28/2019 Alergije u pasa i maaka
6/16
sekundarnimi infekcijama.
Dosta esto se moe pojaviti i sa unutarnje strane gornje usne u obliku ukastih ireva koji
izazivaju pojaano slinjenje a ponekad ako bolest uzme maha moe uzrokovati i odbijanje
hrane.Intenzitet promjena moe varirati, tako da se simptomi mogu pojaavati, odnosno smanjivati
ovisno o godinjem dobu i izloenosti razliitim alergenima i pojavi sekundarnih infekcija.
Opravdanu sumnju moemo postaviti ve na temelju klinike slike, zapaanja vlasnika i
eliminaciji drugih bolesti koje uzrokuju sline promjene a sigurna dijagnoza moe se postaviti
patohistolokom pretragom biopsata koe.
Bez obzira koliko bolest moe runo izgledati ona je u veini sluajeva izljeiva, ali treba
napomenuti da je terapija dugotrajna i uvelike ovisi o vlasnikovom angamanu, ustrajnosti i
disciplini.
ALERGIJSKI DERMATITIS U PASA
Definicija
Alergijski dermatitisodnosi se na poremeaj preosjetljivosti koji uzrokuje upalno stanje koe.
Najei od tih poremeaja koji pogaaju pse su alergija na ugriz buhe, atopini dermatitis i
alergija na hranu (poznata jo i kao nepovoljne reakcije na hranu).
[Allergic Dermatitis - Canine : EN, pdf]
Kljuni dijagnostiki postupci i metode
Anamneza, ukljuujui sezonski karakter i prehranu ili promjene hrane,prvi je korak u
dijagnostici uzroka alergijskog dermatitisa. Tijekom klinikog pregleda, smjetaj lezija moe
nam pruiti bitne dijagnostike informacije: ako je uzrok alergija na ugriz buha, povrede e se
vjerojatno nai na kaudalnom dijelu tijela; kod atopinog dermatitisa, promjene se nalaze na
http://veterina.com.hr/pdf/PURINA-CLINICAL-HANDBOOK.pdfhttp://veterina.com.hr/pdf/PURINA-CLINICAL-HANDBOOK.pdfhttp://veterina.com.hr/pdf/PURINA-CLINICAL-HANDBOOK.pdfhttp://veterina.com.hr/pdf/PURINA-CLINICAL-HANDBOOK.pdf7/28/2019 Alergije u pasa i maaka
7/16
apama, u aksilarnom podruju, licu i uima; a kod alergije na hranu mogu sliiti na promjene
koje viamo kod atopinog dermatitisa. Citoloki pregled koe potreban je zbog kontrole
sekundarnih bakterijskih infekcija i infekcija s Malasseziom.
Patofiziologija
Atopini dermatitis posredovan je za alergen specifinim imunoglobulinima E (IgE). Alergeni
preko koe, veu se za IgE protutijela vezana za mastocite, koji zatim oslobaaju upalne tvari.
Nedavni radovi ukazali su da 1) neki atopini psi imaju defekt u filagrinu (sastavnoj tvari
stratum corneum), i 2) kod normalnih pasa, zatitna funkcija stratum corneum (protiv
infekcije) moe se poboljati s dodavanjem nijacinamida. Etiologija alergije na hranu nije u
potpunosti razjanjena, ali oba, i stanicama posredovani procesi i protutijelima posredovani
procesi su vjerojatno ukljueni. Kod alergije na ugriz buha, alergeni su proteini u slini buhe.
Predispozicija
Zlatni retriveri, labrador retriveri, terijeri, dalmatineri i ar-pei su predisponirane pasmine. U
Velikoj Britaniji, kod atopinih retrivera zabiljeeno je da e vjerojatno dati atopian
podmladak, pogotovo atopini mujaci. Simptomi su obino uoeni kod atopinih pasa
izmeu 1 i 7 godina starosti (u prosjeku 1.7). Nisu poznate predispozicije vezane za spol.
Trideset posto pasa alerginih na hranu pokazuje simptome do prve godine starosti ili ranije.
Pasminske predispozicije su diskutabilne; nema poznatih predispozicija vezano za spol, nema
predispozicija vezanih za dob, pasminu ili spol kod alergije na ugriz buhe.
Kljuna promjena prehrane
Kod pasa s atopinim dermatitisom, esencijalne masne kiseline (Essential Fatty Acids
EFAs) mogu se koristiti kao antipruritici. Razlika u uinkovitosti izmeu nadomjestaka EFA
omega-3 masnih kiselina u odnosu na one koji sadre mjeavinu omega-3 i omega 6 masnihkiselina je diskutabilna. Kod pasa esencijelne masne kiseline mogu imati ak ansu od 25% da
smanje pruritus, pogotovo u kombinaciji s terapijom antihistaminicima.
Kada su nadomjesci EFA ukljueni u hranu za pse, postotak uspjeha u jednom otvorenom
pokusu iznosio je 42% (dobra do izvrsna kontrola pruritusa); u drugom pokusu bio je 44%.
Nedavni lanak istaknuo je da poboljanje uoeno kod atopinih pasa uz nadomjestak EFA
nije uvijek u korelaciji s ukupnim unosom masnih kiselina ili s omjerom omega 6:3 masnih
kiselina.
7/28/2019 Alergije u pasa i maaka
8/16
Drugi izvjetaj zabiljeio je smanjenje potrebe za kortikosteroidima (steroid-sparing) s EFA
kod nekih atopinih pasa.
Nutrijent % DM mg/100Kcal % DM mg/100Kcal
Preporuena razina u hrani Minimalna potreba u hrani
Total n3
(iz ribljeg ulja)0.4 0.8 81 156 n/a n/a
EPA 0.24 50 50 94 n/a n/a
* Potreba nutrijenata za odrasle ivotinje kako je odreeno od Udruenja amerikih slubenika za kontrolu hrane
Rasponi glavnih nutrijenata
Modificiran unos ovih nutrijenata moe pomoi u rjeavanju metabolikih promjena
induciranih bolesnim stanjima. Preporueni dijetarni sastav pokazan je kao postotak dijetarne
suhe tvari (ST) i kao g ili mg po 100 kCal probavljive energije. Svi drugi esencijalni nutrijenti
trebali bi ispuniti normalne potrebe prilagoene stadiju ivota, nainu ivota i unosu energije.
Ako se koriste nadomjesci, preporuka je da se koristi barem 36- 44 mg/kg tjelesne mase
/dnevno eikozapentaenoine kisseline (EPA) iz ribljeg ulja, ili priblino 1 g ribljeg ulja/5kg
tjelesne mase.
Naela terapijske prehrane
Alergija na hranu: Dijagnoza i terapija eliminacijskom (hipoalergenom) dijetom.
Eliminacijska dijeta temelji se na prethodnom izlaganju razliitim hranjivim tvarima, i moe
biti ili kod kue pripremljena ili komercijalna eliminacijska dijeta (s ogranienim antigenima).
Osim svjee vode, nita drugo se nesmije davati tijekom pokusa eliminacijskom dijetom: nitivitamini, igrake za vakanje, lijekovi s okusom ili pasta za zube. S obzirom da kod kue
pripremljena eliminacijska dijeta nije uravnoteena, vlasnici bi trebali biti upozoreni da pas
moe gubiti na teini, moe imati dlaku bez sjaja ili se prhutati ili moe biti gladniji nego
inae.
Trajanje eliminacijske dijete obino traje 8-12 tjedana. Postojanost pruritusa u 12 tjedana
moe ukazati na istovremenu prisutnost druge preosjetljivosti. U sluajevima u kojima se daju
antibiotici za lijeenje sekundarnih infekcija ili peroralno kortikosteroidi za jaki pruritus,
7/28/2019 Alergije u pasa i maaka
9/16
dijetu bi trebalo nastaviti 2 tjedna nakon prestanka terapije kako bi se propisno procijenila
njena uinkovitost.
Na temelju rjeavanja klinikih simptoma, pas se suoava sa svojom uobiajenom dijetom
kako bi se potvrdila dijagnoza. Ponavljanje klinikih simptoma obino se uoava u roku 2tjedna. Pas se zatim ponovo stavlja na eliminacijsku dijetu i vlasnik ga moe izazivati sa
sumnjivim alergenima, od kojih se svaki daje 1-2 tjedna. Najee dokazani alergeni kod pasa
su govedina, piletina, mlijeko, jaja, kukuruz, penica i soja. Jednom kada su opasni alergeni
dokazani moe im se davati komercijalna hrana za pse koja ih ne sadri ili hrana s
hidroliziranim proteinima. Kada vlasnici odbiju raditi test provokacije, moe se davati hrana
za pse s ogranienim antigenima.
Poslastice.Nikakve poslastice, osim onih koje sadre iste sastojke kao i eliminacijska dijeta
ne mogu se koristiti tijekom pokusa. Konzervirana ili suha komercijalna hrana moe biti
zapeena (kasnije pomjeana s vodom) u obliku pseih keksia.
Nakon dijagnosticiranja alergije na hranu i pronalaska prikladne dijete za odravanje,
poslastice se mogu uvoditi na tjednoj bazi kako bi se procjenilo bilo kakvo ponavljanje
klinikih simptoma.
Savjeti za poboljavanje ukusnosti.Povremeno, grijanje hrane prije hranjenja poboljati e
okus. Ako pas odbija jesti eliminacijsku dijetu nakon 2-3 dana, najbolje je pokuati s hranom
koja sadri drugi protein.
Preporuke za hranu. Eliminacijske dijete trebale bi izbjegavati sastojke s kojima je prije
hranjeno.
Za hranu pripremljenu kod kue opcije su neuobiajeni proteini kao to je svinjetina, pinta
grah, kuni, patka i tuna i ugljikohidrati kao to su krumpir, batat i ria. Komercijalne dijete
trebale bi izriito biti na tritu kao dijete s ogranienim alergenima. One mogu sadravati
neuobiajene proteine ili hidrolizirane proteine koji su premale molekularne mase da bi
izazvali imunosni sustav psa na reakciju.
Svrha edukacije klijenata
Atopini dermatitis. Klijenti bi trebali prepoznati da ovu bolest treba kontrolirati i suzbijati
tijekom cijelog ivota psa; ako EFA pomau u kontroli pruritusa, trebat e ih davati tijekom
cijelog ivota.
Alergija na hranu. Klijenti moraju biti vrlo strogi tijekom eliminacijske dijete. Trebali bi
7/28/2019 Alergije u pasa i maaka
10/16
voditi dnevne zabiljeke, opaanje pruritusa i jedenja iega to ne spada u pokusnu dijetu,
idealno, bilo kakve promjene izmeta (npr. konzistencija, miris).
Alergija na buhe.Ulogu buha i razliitih insekticida dostupnih za zatitu psa od ugriza buha
trebalo bi objasniti. Dok uinkovitost EFA kao pomoi u kontroli pruritusa kod alergije nabuhe nije u potpunosti istraena, primjena EFA kao dodatka kod suzbijanja parazita moe se
pokuati.
esti komorbiditeti
Atopini dermatitis i alergija na ugriz buha esto su istodobno prisutni na istom psu. Sve tri
alergijske dermatoze mogu imati sekundarne bakterijske (obino Staphylococcus spp.) i/ili
Malasseziaspp. (kvasac) infekcije. Njih e trebati lijeiti, kao i alergijski dermatitis, jer i one
same po sebi mogu izazvati pruritus. Alergija na hranu takoer moe izazvati
eluanocrijevne simptome. Dok se izravan proljev i/ili povraanje vjerojatno javlja samo kod
10% pasa s dermatitisom izazvanima alergijom na hranu tako se loe formirana stolica
primjeuje ee, njena pojavnost trebala bi se posebno ispitati kada se govori o povijesti
bolesti. Rijetko, idiopatska epilepsija zabiljeena je kao vezana uz alergiju na hranu.
Monitoring
Pse s alergijskim dermatitisom potrebno je kontrolirati najmanje dva puta godinje nakon
nestanka klinikih simptoma; ee kontrole indicirane su ovisno o potencijalnim
nepovoljnim uincima lijeenja (kao to su oni uoeni kod ciklosporina i korikosteroida).
Pse bi takoer trebalo procijeniti ako se pruritus vrati, jer to moe znaiti ili propust u
lijeenju alergijskog dermatitisa (npr. jedenje zabranjenih alergena ili propust u kontroli
buha), ponavljanje sekundarnih infekcija ili nastanak druge preosjetljivosti (npr. pas alergian
na hranu razvije atopini dermatitis).
AlgoritamNutritivno lijeenje alergijskog dermatitisa kod pasa
7/28/2019 Alergije u pasa i maaka
11/16
Lijeenje ili iskljuivanje sekundarnih bakterijskih ili gljivinih infekcija.
Alergija na hranu
- Dijagnoza pokusom s hipoalergenom dijetom (ogranieni alergeni)
Ako pruritus proe, daje se stara hrana da se potvrdi dijagnoza
Ako se potvrdi, vlasnik treba iskuati razliite alergene, ili ustrajati na izbalansiranim
ogranienim alergenima
Ako priritus ne prolazi u obzir treba uzeti druge etiologije
Atopini dermatitis
- Dijagnoza na temelju klinike slike i anamneze
Pokuati lijeiti sa EFA ili samostalno ili u kombinaciji s drugim nainima (antihistaminici,
kortikosteroidi, hiposenzibilizacija)
Alergija na ugriz buha
- Dijagnoza na temelju klinike slike i anamneze
Poeti sa suzbijanjem buha, dodati EFA kako dopunsku terapiju.
7/28/2019 Alergije u pasa i maaka
12/16
KRPELJI
Pria o krpeljima je stara pria, ali nikada zavrena. ini se da jedino za vrijeme zimskih
hladnoa imamo minutu mira od ovih tihih napasnika koji su sve ee prijenosnici tekihbolesti ljudi i ivotinja, a sami od njih ne obolijevaju. Krpelji mogu nae ljubimce zaraziti
brojnim razliitim uzronicima za ivot opasnih zaraznih i nametnikih bolesti, a desetak njih
predstavlja veliku opasnost i za ljude. Istina je da nije ba svaki krpelj prijenosnik ovih
bolesti, ali na ovu sretnu okolnost ipak nije dobro previe raunati.
Prava je srea za sve nas to zaraeni krpelj ne inficira svog domaina istog trenutka kada se
pone hraniti, pa obino imamo bar nekoliko sati vremena da ga uklonimo i izvuemo se bez
veih posljedica.
Tijekom svog ivota, krpelji mijenjaju domaina i nije im vano da li e napasti psa ili mia,
jelena ili ovjeka. Za njih je jedino vano dobro se nahraniti krvlju svog domaina. Gotovo da
nema ovjeka koji po povratku iz izleta u prirodu nikada na sebi nije pronaao barem jednog
7/28/2019 Alergije u pasa i maaka
13/16
ovakvog nametnika, ali puno ee ozbiljne rtve ipak su nai etverononi ljubimci.
enka i mujak krpelja Dermacentor reticulatus (fotografija: dr. sc.Relja Beck, Laboratorij
za parazitologiju,Hrvatski veterinarski institut)
Ako svog ljubimca ni na koji nain ne titite od krpelja, moete biti potpuno sigurni da e
prije ili kasnije vrlo teko oboljeti, a tada se lako moe dogoditi i da ga zauvijek izgubite.
Stoga budite savjesni uvari vaeg zdravlja jer ono je ipak najvee bogatstvo. Dobro
pregledajte svog ljubimca neposredno nakon svakog povratka iz etnje, a posebice u sezoni
krpelja koja poinje s prvim toplijim danima. Ako pas boravi u dvoritu, raunajte da je vea
vjerojatnost da su i krpelji tu, nego da nisu.
Ako na svom ljubimcu danas niste nali krpelja obavezno provjerite i sutra, jer kada su
krpelji u pitanju, jedino u to moete biti sigurni je da oni u svojim namjerama nikada nee
odustati.
http://veterina.com.hr/?page_id=3527&u=reljahttp://veterina.com.hr/?page_id=3527&u=reljahttp://veterina.com.hr/?page_id=3527&u=reljahttp://veterina.com.hr/?p=212http://veterina.com.hr/?p=212http://veterina.com.hr/?p=212http://www.facebook.com/CityTimeHrvatskahttp://www.facebook.com/CityTimeHrvatskahttp://www.facebook.com/CityTimeHrvatskahttp://veterina.com.hr/?p=212http://veterina.com.hr/?page_id=3527&u=relja7/28/2019 Alergije u pasa i maaka
14/16
KUNI LJUBIMCI U SPAVAOJ SOBIVeterina portal zaCITY TIME
Da li i vai ljubimci slobodno ulaze i borave u vaoj spavaoj sobi? Moda sa svojim
psom ili makom zaista dijelite sve, pa i postelju? Ako im dozvoljavate ulazak i u svoj
krevet, onda morate proitati ovo.
Kako kuni ljubimci odavno vie nisu samo
dio naeg dnevnog okruenja, mnogi su se kod svojih vlasnika ve odavno izborili za pravo
i na njihove postelje. Ljubimci uistinu jesu svojim vlasnicima snana psiholoka podrka i
malo je rei da tu postoji samo prijateljstvo, pa velik broj njih uiva istinski status
punopravnog lana obitelji u kojoj ivi, nerijetko pod rednim brojem 1. Neupitno je da vrlo
pozitivno djeluju na nas i umanjuju stres svojih vlasnika, ali zadovoljni vlasnici nerijetko na
krive naine uzvraaju svoje zadovoljstvo tom injenicom. Bavljenje svojim ljubimcima u
malo slobodnog vremena pretrpanog radnog tjedna, uistinu rjeava stresa i ugodno odvlai iz
svakodnevnih optereenja, ali to ne znai da se svemu tome treba potpuno prepustiti. Ne
elimo vas ovdje razdvajati od vaih ljubimaca niti dirati u vae osjeaje prema njima, nego
samo podsjetiti na pojedine sitnice koje u svakodnevnom ivotu ipak ne treba zanemarivati,
kao to se to esto ini.
Vie od polovice ukupnog broja maaka dranih u kui redovito dijeli postelju sa svojim
vlasnicima, a iako je taj broj u prosjeku skoro upola manji kada je rije o psima, ne moemo
rei da su to zanemarive brojke. Istina je da su bolesti u ljudi preneene sa ljubimaca zapravo
rijetke i mnogi e rei da tome ne treba davati veliki znaaj. Meutim, postoje zarazni
uzronici koji mogu biti preneeni sa ljubimaca na ljude, posebice bliskim kontaktima kao to
je ljubljenje sa ljubimcima ili lizanje lica, usta ili uiju vlasnika ili hranjenje ljubimaca iz usta,
i slino. Vano je naglasiti da ti isti uzronici istovremeno mogu biti uobiajeni stanovnici u
ustima ili na tijelu pasa i maaka te kod njih ne uzrokuju zdravstvene probleme.
http://www.facebook.com/CityTimeHrvatskahttp://www.facebook.com/CityTimeHrvatskahttp://www.facebook.com/CityTimeHrvatskahttp://www.facebook.com/CityTimeHrvatska7/28/2019 Alergije u pasa i maaka
15/16
Kako su djeca ee izloena veem riziku obolijevanja nego odrasle osobe, ne bi bilo loe
razmisliti o njihovom odvraanju od dijeljenja postelje i redovitog ljubljenja sa ljubimcima te
o odvraanju od prihvaanja lizanja ljubimaca po licu, ustima i nosu, uima, ali i po rukama
jer ih djeca esto stavljaju u usta. Iako ovdje prvenstveno mislimo na malu djecu, tu bi trebalododati i osobe oslabljenog imunosnog sustava kod kojih postoji povean rizik za nastanak
infekcija.
Ukoliko ve ljubite svoje ljubimce, dozvoljavate im da vas liu po licu, ustima, nosu i uima,
hranite ih direktno iz svojih usta ili dijelite s njima svoju postelju onda nikako nemojte
zanemariti slijedee upute, niti na njih zaboraviti.
Svoje ljubimce morate redovito tretirati sredstvima protiv parazita, posebice protiv buha,
jednom mjeseno i to tijekom cijele godine, a to znai i zimi. Osim toga, morate im osigurati
redovito ienje od eluano-crijevnih parazita, a to je najbolje provoditi u skladu s
nalazima redovito obavljenih koprolokih pretraga. Vi ne morate znati to to znai, bitno je
znati da koproloku pretragu, uz redovite preglede i redovita cijepljenja svog ljubimca kod
veterinara, moete zatraiti u bilo kojoj veterinarskoj ambulanti u gradu. Na ovaj nain bitno
ete smanjiti odreene rizike vezane uz zdravljesvojih ljubimaca, a ako to ne inite onda
nemojte niti oekivati da zdravlje vae obitelji ne bude ugroeno.
Odlasci na redovite preglede vaeg ljubimca kod veterinara posebice u ovakvim
okolnostimamoraju vam biti uobiajena praksa poput vaih odlazaka na redovite preglede
zubi kod svog stomatologa, odlazaka na kozmetike tretmane, odlazaka na frizuru ili na
redovite kontrole automobila u autoservisu.
Da vas ne bismo ostavili u dvojbi ili s pogrenim zakljukom ove preporuke vae i za sve
ostale vlasnike kunih ljubimaca s tom razlikom da su u njihovom sluaju rizici znatno manji.
Podsjeamo vas na kraju da o svemu ovome odluujete iskljuivo vi, a ne vai ljubimci. No,
kada bi oni ovo proitali i mogli govoriti, nagovarali bi vas da uinite upravo sve to vam
preporuamo jer to je i za njih premala cijena za zadovoljstvo pospanog dodira s vama u
zajednikoj postelji.
7/28/2019 Alergije u pasa i maaka
16/16