UNIVERZITET U TUZLI FARMACEUTSKI FAKULTET

SLAANA TODOROVI ALERGIJE NA HRANU Ig-E POSREDOVANE ALERGIJE SEMINARSKI RAD

Tuzla, Maj, 2014. UNIVERZITET U TUZLI FARMACEUTSKI FAKULTET

SLAANA TODOROVI ALERGIJE NA HRANU Ig-E POSREDOVANE ALERGIJE SEMINARSKI RAD

Tuzla, Maj, 2014. Naziv predmeta: Bromatologija Voditelj: Dr sc. Midhat Jai, vanr. prof.Broj stranica: 17Broj slika: 2Broj literaturnih reference: 5 Saetak Sama rije alergija dolazi od dvije grke rijei: allos to znai drugo, te ergon to znai rad. Koncept i izraz alergija je osmiljena od bekog pedijatra Clemensa von Pirqueta i to 1906. god. On je uvidio da su tjelesne reakcije njegovih pacijenata povezane s vanjskim alergenima, poput praine, peludi ili odreene hrane. Alergija je pretjerana reakcija odbrambenog sistema na inae nekodljive tvari pri emu se odbrambeni sistem oboljelog poremeti i podstakne napad na inae nekodljive tvari. Strane i tetne tvati mogu prodrijeti u organizam i one se zovu antigeni.To su tvari koje mogu podstai stvaranje antitijela u organizmu. Reakcija antigen antitijelo je imuna reakcija. Alergijske su bolesti u uem smislu reakcije na vanjske antigene alergene, a posreduju ih At IgE i medijatori osloboeni iz mastocita i bazofila. Pojedini organizmi reaguju pojaanim stvaranjem IgE At. To svojstvo se naziva atopijom. Najbitniji medijator alergije je histamin. Lijekovi za ublaavanje simptoma alergije nazivaju se antihistaminici.Kljune rijei: Alergija, antigeni- alergeni , imuna reakcija, IgE antitijela, histamin. Summary The word allergy comes from two Greek words allos meaning other, and ergon meaning work. The concept and the term allergy was designed by the Viennese pediatrician Clemens von Pirquet and 1906. He found that the physical reactions of his patients associated with outdoor allergens, such as dust, pollen, or certain foods. An allergy is an overreaction of the defense system to otherwise harmless substances in which the immune system and stimulate the ailing disrupt the attack on the otherwise harmless substances. Unkown and harmful substances can penetrate the body and they are called antigeni. Those are substances that can stimulate the production of antibodies in the body. Antigen - antibody reaction is immune response. Allergic diseases in the narrower sense of the external antigenic reactions - the allergens and IgE mediated At them and mediators released from mast cells and basophils. Some organisms respond to increased formation of IgE At. This property is known as atopy. The most important mediator of allergy is histamine. Relievers allergies called antihistamines. Keywords: allergy, antigen-allergen, immune responses, IgE antibodies, histamine. SADRAJ

1. UVOD....12. ALERGIJA NA HRANU...............................2 2.1. Mehanizam alergijske reakcije.3 2.2. Dob u kojoj se javljaju alergije na hranu...5 2.3. Simptomi alergije na hranu.6 2.4. Namirnice koje su najei alergeni.8 2.4.1. Alergija na mlijeko.8 2.4.2. Alergija na jaja.9 2.4.3. Alergija na ribu, koljke i rakove ...9 2.4.4. Alergija na voe i povre ...10 2.4.4.1. Alergija na kikiriki...11 2.4.5. Alergija na soju .11 2.4.6. Alergija na penicu ...11 2.4.7. Alergija na aditive i konzervanse .11 2.4.8. Alergija na okoladu .12 2.5. Dokazivanje alergije na hranu ..13 2.6. Reagovanje kada se pojavi alergijska reakcija na hranu ...143. ZAKLJUAK ...164. LITERATURA17

1.UVOD

Alergija je pretjerana reakcija odbrambenog sistema na inae nekodljive supstance pri emu se odbrambeni sistem oboljelog poremeti i potakne napad na inae nekodljive supstance.Antigen je svaka supstanca koju organizam prepoznaje kao stranu i potencijalno tetnu, te protiv koje organizam stvara specifina antitijela i koja moe uzrokovati nastanak imunoreakcije. Alergija na hranu ili nutritivna alergija je reakcija imunog sistema na nepoznatu supstancu alergen. Osnovna reakcija alergije: Antigen Antitijelo Histamin. Mastocite isputaju histamin glavni medijator upale. Drugi medijatori su: prostaglandini, leukotrijeni i citokini.Alergija na hranu je najea u djetinjstu, a potom se vremenom gubi. Najei simptomi alergija na hranu su: urtikarija, osip, crvenilo ili otok, alergijska hunjavica, ekcem, gastrointestinalne smetnje, vrtoglavica i nesvjestica.Namirnice koje su najei alergeni su: mlijeko, jaja, ribe, koljke, rakovi, voe, kikiriki, povre, soja, penica, aditivi, konzervansi, okolada.Za dokazivanje alergije na hranu vani su podaci koje daje bolesnik. Koriste se testovi: Prick test, intrakutani test, RAST. Najvanija terapija u bolesnika alerginih na hranu je eliminacijska dijeta. Ne postoji poseban lijek za alergije na hranu.

1 2.ALERGIJA NA HRANUAlergija na hranu ili nutritivna alergija je reakcija imunog sistema na nepoznatu supstancu alergen. Najee su prisutne alergije na: mlijeko, jaja, kikiriki, oraasti voe, morske plodove, koljke, soju i penicu. U sluaju alergije na hranu, sama hrana postaje alergen. Nutritivna alergija je proces djelovanja antitijela imunoglobulina E na protein hrane. Najei je mehanizam posredovan antitijelima IgE klase, isti onima koji posreduju alergijske reakcije na alergene iz zraka (astmu, alergijski rinokonjuktivitis) i otrov opnokrilca (urtikarija, anafilaktiki ok). Alergija na hranu je agresivna reakcija imunolokog sistema na odreenu bjelanevinu u hrani. Dogaa se kad imunoloki sistem grekom prepoznaje odreenu bjelanevinu kao tetnu. Razlikuje se od drugih tetnih reakcija na hranu, kao to je preosjetljivost na hranu, farmakoloke reakcije i reakcije uzrokovane prisutniu toksina u hrani. Supstance koje ljudski organizam prepoznaje kao strane nazivaju se antigeni. To su supstance koje mogu podstai stvaranje antitijela u organizmu, odnosno mogu ih prepoznati mehanizmi imunosti. Antitijela se veu za antigen i onda ga istaloe, neutaliu, slijepe, otope i razore. Reakcija antigen antitijelo je imuna reakcija. Molekula antitijela obino se ne vee na cijelu molekulu antigena ve, zbog svoje specifinosti, samo na dio antigenske molekule, koja se zove epitop. Jedna molekula antigena moe imati , i obino ima, vie razliitih epitopa. Stoga bi bilo ispravnije govoriti o specifinosti antitijela za odreeni epitop, a ne za cijeli antigen. Antitijela su imunoglobulini, molekule koje proizvodi imuni sistem i zapravo su topljivi oblik receptora za antigene. Sva antitijela imaju jednaku osnovnu grau, ali se razlikuju u dijelu molekule koji se vee sa antigenom. Alergijska reakcija nastaje kada tijelo doe u dodir sa alergenima. Tada odbrambeni sistem pone prekomjerno stvarati antitijela. Pri ponovnom dodiru antitijela se veu sa ve spremnim alergenima, pri emu se oslobaa histamin i drugi posrednici alergijskih reakcija. Razlikujemo etiri tipa alergijskih reakcija a antitijelo imunoglobulin E (IgE) ini oko 90 % pravih alergenih reakcija na hranu. Uloga imunog sistema u borbi protiv alergije: Da bi organizam bio zatien od bilo kojeg neeljenog uljeza, priroda je gastrointestinalnom sistemu dala vrlo razvijen imunoloki obrambeni aparat. On se sastoji: od limfoidnog tkiva najvre povezanog i udruenog s crijevima .Taj vrlo sloeni limfoidni sistem sastoji se od: Peyerovih ploa, limfnih vorova, apendiksa debelog crijeva, imunokompetetnih elija epitela probavnog sistema (intraepitelni limfociti, fagociti, plazma-elije, mastociti i eozinofilni leukociti), koji ine oko 30-50 % masenog dijela crijevne sluznice. U probavnom traktu postoji i nespecifina odbrana, koja se sastoji od fizikog i hemijskog dijela. Fizika nespecifina odbrana jest: crijevna tenost, koja razrjeuje sadraj, sluz (mukus), koja ima zatitnu ulogu, peristaltika, koja uklanja strani i nepoeljni sadraj,hemijski dio nespecifine obrane ine proteolitini enzimi i HCl (Jai, 2010). 2 2.1. Mehanizam alergijske reakcijeKod alerginih osoba imuni sistem pogreno shvata odreeni alergen kao neprijatelja i poinje stvarati antitijela da se odbrani od njih. Takva antitijela, koja se nazivaju imuniglobulini E (IgE), veu se za mastocite kojih ima u obilju pod povrinom koe. U zdravom organizmu antitijela ga tite od virusa, bakterija i infekcija u nosu, oima, pluima i GIT-u. Kada antitijela IgE pronau alergen, uhvate ga, izazivajui mastocite da stvaraju mone hemikalije, ukljuujui histamin. To izaziva alergijsku reakciju. Alergijska reakcija moe se dogoditi odmah ili nakon par sati poslije kontakta sa odreenim alergenom (Jai, 2010).Osnovna reakcija alergije: Antigen Antitijelo Histamin Slika br.1

Prikaz nastajanja alergijske reakcije (Tudori, 2009) Slika br. 2

Prikaz otputanja histamina iz mastocita (Tudori, 2009)

3Imunoloki mehanizmi alergijskih reakcija se dijele u 4 tipa, a medijatori koji nastaju u tim reakcijama dovode do oteenja tkiva i klinikih manifestacija. Reakcija antigen-antitijelo deava se humoralnim putem, a interakcija antigen-limfocit elijama provociranim hipersenzitivitetom (tzv. odloeni). Alergije na hranu spadaju u 1. tip alergijskih reakcija. Tip I reakcija - Odvija se pomou IgE i istovremeno je najinteresantnija za alergologe. U ovom tipu reakcije cirkulirajui bazofili i tkivne mast elije koje se nalaze na strateki vanim mjestima oko krvnih sudova, postaju senzibilisani vezujui svojim povrnim receptorima IgE antitijela. Stvorena IgE antitijela se reverzibilno veu ili fiksiraju na povrinu mast elije i bazofila preko pomenutih receptora (Fc, a koji prihvataju komplement C3 i C4, pa je to sve ukljueno u imunoglobulinske molekule). Kod neatopinih osoba samo je 20-50% receptora bazofila i mast elija zaposjednuto IgEmolekulama, dok je u atopinih osoba zaposjednuto skoro 100 %, to se naziva senzibilizacijom. Pri kontaktu sa specifinim alergenom nastupa IgE-antitijelo-alergen interakcija, a kao posljedica nastaje itava serija biohemijskih reakcija kao: aktivacija metiltransferaze, metilacija fosfolipida, ulazak Ca++ , aktivacija fosfolipid-diacil-glicerolskog ciklusa, itd. Istovremeno e ovo dovesti do fuzije mast elijskih granula sa mast elijskim membranama, to ima za posljedicu oslobaanje farmakoloki aktivnih supstanci kao to je histamin. Ova reakcija je veinom prolazna i reverzibilna, jer mast elije i bazofili ne propadaju, pa je i efekat osloboenih medijatora prolazan. Nagomilana IgE antitijela su vezana i sa komponentama komplementa i njihova aktivacija alternativnim putevima. U takvih osoba hemijski medijatori iz mast elije djeluju preko 6-8 sati od prve antigen stimulacije. Zato se ova faza alergijske reakcije naziva kasna faza koja moe trajati 12-48 sati. Uobiajeni testovi koji se rade na koi zasnovani su na opisanim reakcijama. U osnovi, kod testova se unose male koliine ekstrakta: polena, gljivica, praine ili hrane u kou pacijenta, intradermalno, skarifikacijom ili ogrebotinom i provocira se reakcija izmeu IgE antitijela na mast elijama i antigena. Ako se unese odgovarajui specifini antigen doi e do vezivanja sa antitijelima i reakcije na mast elijama, nastae oslobaanje histamina i drugih vazoaktivnih supstanci to e se manifestovati jaom propustljivou, dilatacijom krvnih sudova i pozitivnom reakcijom, to se moe i mjeriti. Osim histamina, postoje i drugi biogeni amini koji mogu izazvati alergiju, kao to su: prostaglandini, leukotrijeni I citokini (Jai, 2010).

42.2. Dob u kojoj se javljaju alergije na hranuAlergija na hranu najea je u djetinjstvu, a potom se s vremenom gubi. U dobi od 0-3. godine alergija na hranu nae se u 6-8% djece, a u odraslih ne vie od 1-2%. U svom prosjenom ivotu veina ljudi kroz probavni kanal probavi odnosno propusti oko 95-100 tona hrane. S hranom u probavni kanal mogu ui brojni neeljeni sastojci: razni toksini, klice, paraziti, hemijski spojevi i 4 makromolekule razliitog sastava. Alergija na hranu mnogo je ea u djece nego u odraslih. Promjenljivost reagovanja organizma i isezavanje alergijske reakcije nakon nekog vremena se ee zbiva u djece. U razvijenim zemljama Zapada navodi se uestalost tih reakcija u djece od 8-28 %. U odraslih su znatno rjee: 1,4 1,8 %. Alergijske reakcije na hranu ee su u djece koja imaju neku drugu alergijsku bolest (atopijski dermatitis) ili su te bolesti prisutne u porodici (Pasari, 2014).

52.3. Simptomi alergije na hranu Alergija na hranuje reakcija imunolokog sistema koja nastaje pri konzumaciji odreenih vrsta hrane. I mala koliina nekih vrsta hrane moe uzrokovati alergiju i pokrenuti simptome kao to su probavne potekoe, pojavaosipapo tijelu ili potekoe pri disanju. Kod nekih ljudihranamoe uzrokovati i ozbiljne alergijske simptome, opasne ak i po ivot. Histamin uzrokuje simptome koji pogaaju oi, nos, grlo, respiratorni sistem, kou i probavni sistem. Osoba koja je alergina na hranu moe imati blagu reakciju, ali i vrlo ozbiljnu. Do alergijske namirnice moe doi odmah nakon to osoba pojede odreenu namirnicu ili nekoliko sati nakon toga. Curenje nosa, koni osip kao to je urtikarija i bockanje u jeziku i usnama, samo su neki od prvih znakova da osoba moe imati alergijsku reakciju. Ostali znakovi ukljuuju: promukao glas, hripanje, napetost u grlu, kaalj, bolovi u trbuhu, munina, povraanje, proljev, a u ozbiljnim sluajevima alergija na hranu moe prouzrokovati anafilaktiku reakciju, to je iznenadna ozbiljna alergijska reakcija kod koje se nekoliko problema javlja odjednom i moe se odraziti na kou, disanje, probavu, srce i krvne ile. Krvni pritisak moe biti nizak, disajni putevi se suziti, a jezik moe natei. Znaajno je i vrijeme pojave simptoma, a to je obino oko dva sata nakon obroka ali i znatno bre (rana reakcija), dok se kasna javlja obino unutar 24 sata.Simptomi alergijske reakcije mogu se oitovati na nizu organa u blaem ili teem obliku: od osipa na koi, pa sve do oteanog disanja koje ukazuju da se alergijska reakcija odvija na sluznici bronha to uzrokuje njihovo suenje i otean prolaz zraka. Ve dva sata nakon uzimanja inkriminiranog nutritivnog alergena oslobaanjem medijatora imune reakcije, manifestuje se lokalnim i optim simptomima. Medijatori ire krvne ile , dolazi do pada krvnog pritiska, ponekad do gubitka svijesti jer mozak ne dobija dovoljno kiseonika. Usljed propusnosti krvnih ila, nastaju edemi, suenje bronha guenje, dispnoja. Od lokalnih su: edem jezika, usana, glotisa, gingiva i ostalih dijelova usne sluznice. U probavnom traktu lokalna se reakcija manifestuje pod slikom gastroenteritisa povraanjem, bolovima u trbuhu, grenjem jednjaka i proljevom ili slikom kolitisa (Duplaniimunjak, 2010).Urtikarija: kona alergijska reakcija, oituje se osipom po koi koji je nalik osipu koji nastaje nakon dodira koa sa koprivom. Te promjene na koi nazivamo urtika, a praene su svrbeom, bockanjem, arenjem. Najee se javlja kao alergija na hranu. Alergijsku reakciju na hranu prati svrbe u ustima, urtikarija, grevi u trbuhu, munina, povraanje, proljev (Duplaniimunjak, 2010).Osip: On je najei simptom alergija na odreenu vrstu hrane. Osip podrazumijeva crven i pojaan svrbe, a moe se pojaviti samo na jednom dijelu tijela, ili rairiti po cijelom tijelu (Duplaniimunjka, 2010).6Crvenilo ili otok : Alergije esto izazivaju crvenilo ili oticanje koe, naroito u predjelu usana lica. koljke i jaja su meu najuestalijim alergenima koji ponekad izazivaju ovakve simptome (Duplaniimunjak, 2010). Alergijska hunjavica : Iako je najee uzrokuju vanjski faktori poput plijesni ili polena, uobiajen je simptom i alergija na mlijene proizvode (Duplani iimunjak, 2010).Ekcem : To je osip koji neizmjerno svrbi i boli, a obino se pojavljuje blizu lica, laktova i koljena. Stanje se moe pogorati znojem ili odjeom, a obino je alergijska reakcija na mlijeko, jaja, ribu i penicu(Duplani-imunjak, 2010).Gastrointestinalne smetnje: Dijareja, munina i konstipacija u nekim sluajevima mogu biti i simptomi alergije na hranu, naroito na mlijene proizvode (Duplani imunjak, 2010).Vrtoglavica i nesvjestica : Mnogi koji su alergini na neku hranu, nakon konzumacije osjete vrtoglavicu, malaksalost ili u teem sluaju izgube svijest. To mogu biti I blagi simptomi, ali moe biti i da je rije o ozbiljnom anafilaktikom oku. Iz tog razloga, takvi simptomi se ne smiju zanemariti, treba odmah potraiti lijeniku pomo. Naime, anafilaksija je akutni, po ivot opasni sindrom sa multisistemskim manifestacijama. Anafilaktiki ok predstavlja maksimalni oblik rane alergijske reakcije (I tip reakcije) s akutnom sistemskom sistematikom, a kod potpuno razvijenog oka mogua je smrt (Duplani-imunjak, 2010).Anafilaksa : predstavlja reakciju cjelokupnog organizma, propraenu oteanim disanjem i naglim padom krvnog pritiska usljed rairenih krvnih sudova. Ovo stanje se vrlo brzo razvija, i to odmah nakon izloenosti alergenu koji ga izaziva. Sistemski anafilaktini ok je esta rana reakcija na mnoge proteinske nutritivne alergene ,a anafilaktiki ok je najtei oblik alergije. Anafilaksiju karakterie: eksplozivna pojava simptoma,stezanje u prsima i oko grkljana, tekoa gutanja i trnci oko usana,preznojavanja, osjeaj tjeskobe i straha,urtikarija, angioedem, znaci edema respiratorne sluznice (Duplani imunjak, 2010).

72.4. Namirnice koje su najei alergeni Slino ostalim antigenima, i nutritivni alergeni su po hemijskom sastavu proteini ili supstance vezane na proteine (hapteni). To su proteini ivotinjskog, rjee biljnog porijekla. Vanu grupu haptena ine razni lijekovi vezani na bjelanevine. Najjai su alergeni s molekulskom teinom iznad 100 000. Proteini i polisaharidi ili lipidi vezani na bjelanevine razliite su snage. Jai su alergeni proteina i poli-saharida nego lipida (Pavlovi, 2013.).Kod odraslih osoba alergeni dolaze iz: raia, koljkaa, kikirikija, nekih grahorica.Kod djece alergeni dolaze iz: jajeta, mlijeka, soje, kikirikija i jagoda (Pavlovi, 2013).Odrasli dugo mogu nositi alergije.Kod djece one mogu trajati nekoliko godina da bi se potom potpuno ili djelimino izgubile. Poznato je da se radi unakrsne reaktivnosti u bolesnika koji su alergini na pelud mogu javiti alergijske reakcije na hranu i obrnuto. U bolesnika alerginih na pelud breze esta je alergija na jabuku, sirovi krompir, mrkvu, celer, graak, kivi i sl. (Pavlovi, 2013.) 2.4.1. Alergija na mlijeko Alergija na mlijeko nije isto to i intolerancija na laktozu. Prevencija alergije je slina i potrebno je izbjegavati sve proizvode koji sadre mlijeko. Najee su alergije u dojenadi i male djece. Ako je dojene osjetljivo na protein mlijeka, daje se formula na bazi sojina mlijeka i obratno. U rijetkim sluajevima kada postoji alergija i na protein mlijeka i na protein soje, daje se trea varijanta na bazi kokosova mlijeka. Naslijee ima veliku ulogu u alergija kod djece pa ako je jedan od roditelja bio alergian, vrlo je vjerovatno da e i dijete biti alergino. Alergija na kravlje mlijeko javlja se u oko 2,5% dojenadi i u djece do druge godine ivota te je to najea alergijska reakcija u djece te dobi. To se tumai injenicom da su bjelanevine kravljeg mlijeka obino prve strane bjelanevine s kojima dolazimo u kontakt. U kravljem mlijeku nalazi se dvadesetak tvari koje mogu uzrokovati alergijsku reakciju. Najvanije su: laktoglobulini, laktoalbumin, kazein i kravlji albumin. Probavljeni dijelovi svakog od proteina mlijeka mogu uzrokovati stvaranje grupa IgE, IgA i IgG antitijela i mogu biti okidai razliitih sloenih imunolokih odgovora. Uloga mlijenih proteina u nastanku najozbiljnijih bolesti ostaje neobjanjena. Postoji dokaz o ulozi proteina mlijeka u nastanku mnogih bolesti - astma, rinitis, ekcem, urtikarija, teki otitis media, pluni alveolitis (hemosideroza), enteropatija uzrokovana mlijekom u dojenadi, eozinofilni gastroenteritis, krvarenje iz probavnog sustava , anemijom zbog manjka eljeza, migrenozne glavobolje, ADHD (poremeaj pozornosti - hiperaktivnost), Cronova bolest, reumatoidni artritis i eerna bolest ovisna o inzulinu (tip I). Pasteriziranjem mlijeka ne smanjuje se njegova alergogenost. Oko 50% 8bolesnika koji su alergini na kravlje mlijeko, alergini su i na kozje mlijeko. U oko 50% bolesnika koji su zbog alergije na kravlje mlijeko uzimali sojino mlijeko, razvije se osjetljivost i na soju (Jai, 2010). Nasreu, preosjetljivost na kravlje mlijeko esto nije trajna pojava. Oko 85% djece u kojih je bila dokazana alergija na kravlje mlijeko prestaje biti alergino do tree godine ivota te moe konzumirati kravlje mlijeko bez posljedica. Temeljno je pravilo za prevenciju alergija da dojene to dulje bude na prsima jer je majino mlijeko uvijek najbolje mlijeko. Mlijeko je bioloki visoko vrijedna namirnica, ali sadri tri puta vie bjelanevina nego mlijeko ene, i nepreraeno nikako nije prikladno za prehranu dojenadi jer uz moguu pojavu alergije optereuje metabolizam u cijelosti, a osobito rad bubrega (visok sadraj minerala).Alergija na bjelanevine kravljeg mlijeka najei je oblik alergije u dojenakoj dobi i moe se javiti vrlo rano, ve u prva tri mjeseca. Alergija na mlijeko javlja se prema izvorima iz medicinske literature u 3% dojenadi.Poznato je, da 40% djece alergine na kravlje mlijeko, ima porodinu predispoziciju za ovu pojavu, ali alergija na bjelanevine iz kravljeg mlijeka moe se javiti i u djece gdje takvih podataka nema. Alergen ulaskom u organizam potie imunoloki sistem na stvaranje imunoglobulina grupe E, koja pri ponovnom susretu s alergenom izazivaju alergijsku reakciju, koja se moe oitovati nizom simptoma. Proizvoai djeje hrane ulau ogromne napore kako bi proizveli "hipoalergene" mlijene proizvode razliitim metodama hidrolize proteina. (Duplani-imunjak, 2010).2.4.2. Alergija na jaja Na drugom su mjestu jaja. Alergija na bjelanevine jajeta se rjee javlja nego na kravlje mlijeko. Jaja su esti uzrok alergijskih reakcija. ea je alergija na bjelanjak, nego na umanjak jajeta. U jajetu se nalaze brojni potentni glikoproteini koji mogu uzrokovati nastanak alergijske preosjetljivosti (ovalbumin, ovomukoid, ovotransferin i lizozim). Ovoalbumin ini vie od 50% ukupnih proteina bjelanjka, kako u sirovom jajetu, tako i u kuhanom. Zanimljivo je da bolesnici alergini na jaja esto imaju pozitivne kone alergijske testove na piletinu, iako piletinu mogu jesti bez alergijskih reakcija (Pavlovi, 2013).2.4.3. Alergija na ribe, koljke i rakove Neeljene reakcije na ribu, koljke ili rakove mogu biti alergijske i nealergijske prirode. U nekih se osoba nakon konzumiranja tih namirnica (plava riba, dagnje, kampi) mogu javiti munina,

9povraanje, grevi, urtikarija, pa ak i anafilaktoidna sistemska reakcija. Radi se o nespecifinom (nealergijskom) oslobaanju histamina, supstance koja uestvuje u mnogim alergijskim manifestacijama. Mogu se javiti i prave alergijske reakcije, osobito na ribu, rakove (rijeni i morski rakovi, jastog, kampi), koljke (dagnje, kamenice, priljepci) te na hobotnicu i lignje. Te su reakcije ee u odraslih te u osoba koje konzumiraju vee koliine tih namirnica. Alergijske reakcije na ribu najee se pripisuju pastrvi, lososu, bijeloj ribi, tuki, srdeli, inunu, brancinu, tuni itd. Neki alergeni riba su termostabilni, a drugi termikom obradom gube alergogenost. Osoba moe biti alergina na samo jednu vrstu ribe ili na ribe razliitih vrsta.Alergija na ribu je ea kod odraslih osoba nego kod djece. Jednom kad se pojavi, traje do kraja ivota. U veini sluajeva radi se o alergiji na bjelanevinu parvalbumin koja je prisutna u mnogim vrstama riba. Alergeni u ribi ne mogu se unititi kuvanjem. Do reakcije moe doi ve i doticanjem povrina koje su bile u kontaktu s ribom, kao i mirisanjem pare koja nastaje prilikom kuvanja ili prenja ribe. Riba se moe nalaziti i u proizvodima gdje je ne oekujete, kao to su prelivi za salatu, umaci, hot-dogi delikatesno meso, na ta kod ove alergije treba posebno paziti (Jai, 2010). U ljuskare se ubrajaju koljke i ljuskari (rakovi, kampi, jastozi). Alergija na ljuskare ea je kod odraslih nego kod djece. U veini sluajeva radi se o alergiji na bjelanevinu tropomiozin. Osobe mogu biti alergine na samo jednu vrstu ili na vie njih. Ova alergija relativno esto dovodi do tekih alergijskih napada, a neki od blaih simptoma su osip, munina i zaepljen nos.Do alergijske reakcije moe doi i bez konzumiranja hrane, npr. kada je osoba izloena parama koje nastaju prilikom kuvanja ovih morskih plodova. Mogu se nalaziti u kupovnim umacima i zainima kao neoekivani sastojak, zbog ega uvijek treba paljivo itati deklaraciju.(Pavlovi, 2013). 2.4.4. Alergija na voe i povre Alergijske reakcije na te namirnice najee uzrokuju kikiriki, ljenjak, orah, badem, jagoda i kivi. U mlaim dobnim skupinama ee su reakcije na brano (penino, jemeno, kukuruzno), rajicu, perin, goruicu (senf) itd. U nekih bolesnika javljaju se simptomi alergijske hunjavice i astme pri udisanju brana, obino prilikom profesionalne izloenosti (pekari, mlinari, kuhari i sl.). Zanimljivo je da te osobe konzumiraju srodne namirnice bez opasnosti od alergijskih reakcija. Alergija na oraaste plodove : Ova alergija obino se javlja izmeu druge i etvrte godine ivota i u veini sluajeva traje cijeli ivot. Izaziva je nekoliko vrsta bjelanevina prisutnih u ovim plodovima, a najee su to albumin i vicilin. Meu oraastim plodovima najea je alergija na orahe, ljenike, bademe, pinjole, kao i brazilske, indijske i makadamija. Od svih estih alergena, oraasti plodovi najee izazivaju teke alergijske reakcije kao to je anafilaktiki ok. Ostali karakteristini simptomi su munina, bol u donjem dijelu stomaka, kone reakcije, astma, kaljanje i hrapavost. Osim u okoladi, keksu i pecivu, mogu se nalaziti i u tjestenini, medu, 10itaricama, prelivima za salatu i ostalim preraenim prehrambenim proizvodima, a est su sastojak i u sapunima i mnogim drugim kozmetikim proizvodima (Jai, 2010).2.4.4.1. Alergija na kikiriki : Alergija na kikiriki je vrlo esta, posebno kod djece. Ova alergija je jedan od najeih uzroka tekih alergijskih napada. Taan uzrok alergije na kikiriki zasad je nepoznat. Tipini simptomi su kone reakcije, svrab u podruju grla i usta, stezanje u grlu, oteano disanje i problemi s varenjem.Kod nekih ljudi ak i izrazito male koliine mogu izazvati alergijsku reakciju. Ponekad je dovoljno samo da osoba doe u kontakt s tragovima kikirikija, npr. kroz konzumaciju nerafiniranih masnoa koje sadre kikiriki u tragovima ili kada neko drugi u blizini jede kikiriki ( Pavlovi, 2013).2.4.5. Alergija na soju Ova alergija je esta kod djece, ali veina preboli alergiju do druge godine ivota. Alergiju uzrokuju bjelanevine u zrnu soje, posebno neke od rezervnih (skladinih) bjelanevina koje slue za rast nove biljke, kao to su vicilin i legumin.Simptomi su slini kao kod alergije na mlijeko te ukljuuju kone reakcije, muninu, smetnje s varenjem i potekoe u disanju. Rijetko izaziva anafilaktiki ok.Soju je danas u ishrani teko izbjei jer je sadri oko dvije treine svih preraenih prehrambenih proizvoda. esto se koristi za teksturiranje i emulgiranje proizvoda i za punjenja, a sojino brano se koristi za produivanje roka trajanja mnogih proizvoda i za poboljanje ukusa (Jai, 2010). 2.4.6. Alergija na penicu Alergija na penicu takoe je esta kod djece, a rjea je kod odraslih. Tipine reakcije su: osip, smetnje s varenjem, alergijski rinitis, astma i u najgorem sluaju anafilaktiki ok. Bjelanevine u penici koje najee uzrokuju alergiju su gliadin i glutenin. Izbjegavanje penice u ishrani nije nimalo lako - poznato je da penicu sadre mnoge namirnice koje se koriste u svakodnevnoj ishrani poput hljeba, peciva, itarica i tjestenine, ali mogu je sadrati i mnogi prividno "sigurni" proizvodi kao to su sladoled i keap.Ova alergija esto se poistovjeuje s preosjetljivou na gluten, a bitna razlika je u tome to alergija moe izazvati znatno tee simptome od obine preosjetljivosti na gluten, kao i u injenici da alergija na penicu nije ograniena samo na bjelanevine koje se nalaze u glutenu, ve moe ukljuivati i mnoge druge (Pavlovi, 2010).2.4.7. Alergija na aditive i konzervanse Poznata je jaka alergijska reakcija na utu boju tartrazin,(bomboni, lizalice).Sulfiti su posebno opasni kod djece astmatiara pa je zbog toga FDA zabranila prskanje voa i povra sulfitima u alkoholnim a i u bezalkoholnim piima, napicima, demovima, kolaima, posebno opasni kod 11djece astmatiara jer sumporni dioksid osloboen tokom konzumiranja iritira grkljan i moe izazvati opasni bronhijalni spazam (Tudori, 2009). 2.4.8. Alergija na okoladu Neke osobe su alergine na okoladu. Uzroci mogu biti prirodni sastojci kakaoa, kofeina, teobromina i feniletilamina, kao i dodani aditivi ili drugi sastojci kao npr. ljenik ili mlijeko (Jai, 2010.).

12 2.5. Dokazivanje alergije na hranu

Za dijagnozu alergijskih reakcija na hranu vani su podaci koje daje bolesnik.Bolesnici, a u djece njihovi roditelji, esto uoavaju povezanost alergijskih simptoma i konzumiranja odreene vrste hrane. Bolesnicima se preporuuje voenje dnevnika prehrane i simptoma. Neizravan dokaz alergije na neku od namirnica je eliminacijska dijeta, tj. nestanak alergijskih tegoba nakon izostavljanja pojedinih namirnica (Tudori, 2009).Alergija na hranu se, kao i u drugim alergijskim bolestima, moe dokazati konim testovima te odreivanjem razine specifinih IgE-protutijela u krvi bolesnika. Najvaniji test za dokaz alergija na hranu je provokacijski test. Bolesniku se, prema odreenom protokolu, daju namirnice za koje se sumnja da su uzrok alergije te se prati mogui nastanak alergijskih simptoma. Podaci o alergiji u obitelji, simptomi koje opisuju roditelji (anamneza), klinika slika, koni testovi te odreivanje IgE antitijela u krvi (RAST) na odreene alergene obino su dostatni za dijagnozu (Jai, 2010).Prick test je jednostavna kona proba (test) preosjetljivosti i nije bolna: malim povrnim bockanjem koe na nutarnjoj strani podlaktice i stavljanjem kapi alergena na nju za 20 minuta se promatra reakcija i ako je proba pozitivna, na tom se mjestu koa zacrveni uz lagani otok u promjeru veem od 5 mm (Jai, 2010).Itrakutani test: mala koliina alergena vrlo tankom iglom unosi se u kou ispitanika i promatra reakcija. Princip je isti kao kod prick testa a rezultat se oitava nakon 20 minuta, a kasna reakcija jednog i drugog testa nakon 24 sata (Jai, 2010).RAST Laboratorijskom analizom uzorka krvi otkrivaju se specifina antitijela (IgE) odgovorna za alergijsku reakcija, koja se odvija pri njihovom susretu s alergenom. Danas su metode u izvoenju ovoga test postale znatno jednostavnije bez primjene radioaktivnih tvari u laboratoriju (Jai, 2010).

132.6. Reagovanje kada se pojavi alergijska reakcija na hranu Bolesnicima koji su alergini na odreenu vrstu namirnica preporuuje se eliminacijska dijeta, tj. izbjegavanje tih namirnica. Vano je pouiti bolesnike koji su imali sistemsku alergijsku reakciju (anafilaktiki ok) o mjerama strogog pridravanja eliminacijske dijete. Vano je znati u kojim se namirnicama nalaze neke alergogene supstance kada to nije ba uoljivo (jaja u tjestenini, maslac od kikirikija u nekim industrijskim poslasticama i sl.).to se stroe izbjegava alergen u hrani, to je vea vjerojatnost da e nutritivna alergija prije i potpunije nestati. Veina se izgubi do dobi od 3-6 godina, no neke, spomenute ranije, mogu biti tvrdokorne i zato potencijalno opasne. U sluaju urtikarijskih ili ekcematinih alergijskih manifestacija, daje se antihistaminik (npr. loratadin), a u sluaju teih reakcija (bronhospazam, Quinckeov edem, anafilaksija) postupa se po pravilima lijeenja anafilaksije (adrenalin, kortikosteroidi, kiseonik, inhalacija bronhodilatatora, infuzija, antihistaminik). Alergija nije bolest nego stanje drugaije reaktivnosti organizma tako da se ne moe govoriti o lijeenju. Izbjegavanje dodira s alergenom, odnosno eliminacija alergena, je preventivna aktivnost koja i nije uvijek mogua, osobito kada se radi o inhalacionim alergenima.Alergeni iz namirnica mogu biti prikriveni u nekom drugom proizvodu. Lijekovi koji se daju mogu ublaiti i otkloniti simptome ali ne lijee alergiju. Veina lijekova koji se daju imaju za cilj prevenciju alergijske reakcije ili djeluju na simptome koji su se javili (Tudori, 2009).Najvanija terapija u bolesnika alerginih na hranu je eliminacijska dijeta.Ako su bolesnici osjetljivi na vie namirnica ili nije tano utvren uzrok alergije na hranu, moe se preporuiti primjena tableta antihistaminika (loratadin, feksofenadin, cetirizin) te kratkotrajna primjena kortikosteroida. Alergija na mlijeko u veini djece gubi se sama po sebi,obino do pete godine ivota. Metodom hiposenzibilizacije (smanjenja osjetljivosti) na odreeni alergen ponekad se postiu zadovoljavajui rezultati: uvoenjem malih koliina alergena uz postupno poveanje postie se podnoljivost. Ne postoji poseban lijek za alergije na hranu. Neke alergije jednostavno nestanu sa vremenom, a neke dijete nosi sa sobom cijeli ivot. Najbolji lijek je izbjegavanje alergena hrane ili pia koja mogu sadravati taj alergen. Jedan od naina na kojim se mogu izbjei alergeni je itanje naljepnica sa namirnicama. Namirnice koje mogu prouzrokovati alergijsku reakciju bie navedene pod sastavom tog artikla. Ljekari takodje mogu pomoi tako to e nabaviti popis sigurnih i nesigurnih namirnica. Pojedini ljudi koji su posebno osjetljivi e moda morati izbjegavati ostalu hranu samo zato to je ista proizvedena u tvornici u kojoj se proizvodi, za njih, problematina hrana. Medjutim, bez obzira koliko osjetljivi ovjek bio 14oprezan, moe se dogoditi da grekom pojede pogrenu namirnicu. Zato je potrebno imati plan za hitne sluajeve, naroito ukoliko moe doi do alergije koja moe prouzrokovati ozbiljnu anafilaktiku reakciju. U sluaju ozbiljnih reakcija, osoba bi trebala imati pri ruci injekciju epinefrina ( adrenalin ). Ova vrsta epinefrin injekcije moe se nai u ambalai koja je jednostavna za noenje i izgleda kao olovka. Treba se takodje, u dogovoru sa ljekarom, pronai osoba koja e dati injekciju. Ne bi bilo loe imati pri ruci i brzodjelujui antihistamin, ali ukoliko dodje do anafilaktike reakcije, antihistamin nije zamjena za epinefrin. Nakon to osoba primi injekciju epinefrina, trebala bi otii u bolnicu gdje e biti pod nadzorom kako bi bila sigurna da je reakcija pod kontrolom (Pasari, 2010).

15 3. ZAKLJUAK 1. Alergija na hranu (alimentarna) znai imunoloku reakciju na inae nekodljive sastojke hrane, i esto je povezana s nepotpunom razgradnjom prehrambenih tvari (posebice bjelanevina), apsorpcijom i metabolikom razgradnjom nekih namirnica. 2. Alergeni su po svojem sastavu bjelanevine inae potpuno bezopasne za organizam, ali postaju neprijateljske prema osobama koje na njih razviju preosjetljivost alergiju. No i tvari koje ne sadre bjelanevine (primjerice agrumi) mogu postati alergeni jer odreene tvari koje sadre (hapteni) vezanjem uz bjelanevine postaju pravi alergeni. 3. Hrana je sastavljena od bjelanevina, eera i masti. Najei alergeni u hrani su spojevi koji sadre eere i masnoe (glikoproteini). Namirnice koje najee uzrokuju alergije su kravlje mlijeko, jaja, ribe, rakovi i koljke, itarice, soja, kikiriki, orasi, bademi, ljenjaci i jagode. U odraslih je oko 90% alergijskih reakcija na hranu uzrokovano kikirikijem, orasima, ribom i koljkama, a u djece jajima, mlijekom, sojom i branom. 4. Bolesnicima koji su alergini na odreenu vrstu namirnica preporuuje se eliminacijska dijeta, tj. izbjegavanje tih namirnica. 5. Ne postoji poseban lijek za alergije na hranu.

16 4. LITERATURA Ruica Duplani-imunjak (2010.), Simptomi alergije na hranu, http://www.crobebe.com/index.php/pedijatar-prehrana/261-simptomi-alergije-na-hranu.html (Maj, 2014)Midhat Jai (2010), Hipersenzitivnost na hranu, www.hranomdozdravlja.com (Maj, 2014) Irena Pavlovi (2013), Znate li koji su najei alergeni u hrani?, http://www.ordinacija.hr/zdravi-tanjur/jedi-zdravo/znate-li-koji-su-najcesci-alergeni-u-hrani/ (Maj, 2014) Svetlana Pasari, (2010) Alergija - uzrok i naini lijeenja, http://alternativavas.com/index.php/clanak/article/alergija (Maj, 2014) Neven Tudori (2009) Alergijske reakcije na hranu, http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/16169/alergijske-reakcije-na-hranu.html (Maj, 2014)

17