Alibi.docx

7/25/2019 Alibi.docx

1/11

ALIBI

Vrenjem krivinih djela poinioci nastoje da izbjegnu odgovornost za poinjeno krivino djelo.

U dosadanjoj praksi je zapaeno da tokom uviaja postoje brojni propusti, koji se naravno,


2/11

negativno odraavaju na postupak otkrivanja poinioca i obezbjeenje dokaza. Osnovni problem

predstavlja neadekvatna saradnja tuioca i pripadnika policije i zapostavlja se rad

kriminalistikog tehniara iji se rad vrlo esto svodi samo na iksiranje postoje!eg stanja. U

cilju otkrivanja poinioca i obezbjeenja dokaza kod krivinog djela razbojnitva preduzimaju se

brojne kriminalistiko"taktike i istrane mjere i radnje #zasjeda, pra!enje, saradnja sa susjednim

organima unutranjih poslova, saradnja sa kazneno"popravnim domovima odnosno zavodima

itd.$ od kojih je jedna jako bitna, a to je provjera alibija.

%libi nije bio dovoljno istraen, kako bi svojom vano!u i znaenjem kod dokazivanja istine,

mogao participirati u krivinom postupku. &ez pravilnog i potpunog utvrenog injeninog

stanja, a samim time i alibija nema pravilne i potpune primjene materijalnog i procesnog

krivinog prava, pa ni zatite, a ni ostvarivanja ljudskih prava. &ez znanja iz kriminalistike,

zakonski potpomognutom sudskom praksom u svakodnevnom radu, nije mogu!e prikupljati,

utvrivati i vrednovati materijalne i nematerijalne dokaze, izjave svjedoka, iskaze okrivljenog

bez koritenja adekvatnih procesnih sredstava, pa samim time i alibija. %libi kao indicijalno

dokazno sredstvo, u okviru kriminalistike i krivinog procesnog prava, omogu!ava dokazivanje

pojedinih radnji koje predoavaju osumnjieni, optueni'okrivljeni ili svjedoci, kada se lanim

alibijem organ na kojem je teret dokazivanja #tuilac$ eli dovesti kako u stvarnu tako i pravnu

zabludu.

(oimanje alibija u kontekstu kriminalistikih i krivinoprocesnih diskursa najprije polazi od toga

da alibi predstavlja okolnost odsustvovanja odreene osobe sa mjesta izvrenja krivinog djela, i

njeno prisustvo na nekom drugom mjestu. )ako u okviru kriminalistike i krivinoprocesne

*


3/11

nauke glede vrednovanja alibija egzistiraju i stajalita da alibi predstavlja samo indiciju,* ipak

najvedim dijelom dominira stav o alibiju kao dokazu. +aime, utvrena injenica da se osoba nije

nalazila na kritinom mjestu u kritino vrijeme je dovoljna za ekskulpiranje i predstavlja

dovoljan dokaz i u sluaju da se ne moe utvrditi gdje se tada osoba nalazila. (olaze!i od toga

da vrednovanje dokaza esto pretpostavlja primjenu logikih i prirodnih zakona moe se iznjeti

spoznaja da niko ne moe biti istovremeno na dva mjesta konstituira osnovu dokaza alibijem.

%libi se tako pojavljuje u ormi odbrambenog dokaza, odnosno dokaza nevinosti, kojim se tvrdi

da se osoba osumnjiena ili okrivljena za krivino djelo, u vrijeme njegovog izvrenja nalazila na

nekom drugom mjestu od onog na kojem je dolo do izvrenja krivinog djela. )stinito utvren

alibi predstavlja neoborivi dokaz da odreena osoba nije poinilac krivinog djela, dok laan ili

sumnjiv alibi nije vrst dokaz da je osoba poinila krivino djelo. U tom kontekstu, vano je

naglasiti da provjeravanje i dokazivanje alibija predstavlja jedno od najkompleksnijih pitanja u

pretkrivinom i krivinom postupku, gdje je neophodno izvriti provjeru svih prikupljenih

inormacija, te koristiti personalne i materijalne dokaze u procesu njegovog dokazivanja.

eutim, treba istadi da iako se alibi javlja kao svojevrstan dokazsui generis, njegova dokazna

vrijednost relevantna je jedino ukoliko je u skladu sa ostalim utvrenim dokazima u krivinom

postupku.

)straivanje i dokazivanje alibija moe se vriti u pretkrivinom i krivinom postupku, gdje su

navedeni stadiji proeti poduzimanjem operativno"taktikih radnji i mjera, te radnji dokazivanja.

+a ovaj nain se sveobuhvatno obuhvata otkrivanje i osiguranje dokaza alibija, kao i njihovo

izvoenje u neormalnom #kriminalistika spoznajna djelatnost$ i ormalno procesnom smislu.*

Osumnjiena osoba se moe naime ved u pretkrivinom postupku pozivati na alibi, te navoditi

personalne i materijalne dokaze koji treba da potvrde njene navode da se u vrijeme izvrenja

krivinog djela nalazila na nekom drugom mjestu od onog gdje je krivino djelo stvarno i

izvreno. Osumnjiena osoba se moe pozivati na alibi i u toku krivinog postupka, kako na

poetku same glavne raprave prilikom iznoenja odbrane, tako i kasnije u toku voenja krivinog

postupka #u svojstvu optuene osobe$. U oba sluaja dunost je tuilatva i suda da vre provjeru

navoda optuene osobu o alibiju.

* &okovi!, ., -ovii!, ., /riminalistika metodika, Visoka kola unutranjih poslova, &anja0uka, 1221., sr. 34"5.

1


4/11

Alibi kao odbrana osumnjienog

ora se imati na umu da nije dovoljno samo poznavati zakonske norme koje se odnose na

preduzimanje radnji dokazivanja u krivinom postupku. Vrlo je bitno poznavati kriminalistika

pravila o operativnim nainima postupanja6 alibi, presumciju nevinosti, istrane radnje u

konkrentim sluajevima i sl. (ripadnici policije i pravosua #policijski inspektori, tuioci, sudija

za prethodni postupak i drugi subjekti$ ne mogu utvrditi krivinopravnu i kriminalistiku

dimenziju krivinog djela bez poznavanja kriminalistike taktike, tehnike, metodike i operative.

7akoe, sve okolnosti razjanjavanja bilo kojeg krivinog djela pa tako i razbojnitva nije

mogu!e bez poznavanja normi materijalnog krivinog prava, kao i krivinog procesnog prava.

&ez poznavanja normi ovih prava vrlo je teko u konkretnom sluaju odrediti predmet

vjetaenja, postaviti relevantna pitanja vjetaku, utvrivati dokaznu vrijednost pojedinih

injenica, kako bi provjerili injenice koje predoava osumnjieni'optueni ili svjedok u toku

dokazivanja alibija.

8a alibi moemo re!i da predstavlja jednu vrstu odbrane osumnjienog kada on ili ona

pokuavaju dokazati da su bili na nekom drugom mjestu u vrijeme izvrenja odreenog

krivinog djela. +aime, alibi je rije latinskog porijekla koja znai biti negdje drugo, tj.na nekom

drugom mjestu, van mjesta gdje je izvreno krivino djelo i u vrijeme kada je ono izvreno.

(oinilac mora biti za vrijeme izvrenja krivinog djela na mjestu izvrenja tog djela. +eko ko je

osumnjien za izvrenje krivinog djela !e sigurno zacijelo tvrditi da je on za vrijeme izvrenja

krivinog djela bio na nekom drugom mjestu, drugdje, a ne da je boravio na mjestu izvrenog

krivinog djela, time on ima alibi i ne moe do!i u obzir za izvrenje krivinog djela, tu biti.1

Osumnjieni, optueni'okrivljeni u nastojanju da dokae svoju nevinost nudi alibi, tvrdi da je u

vrijeme izvrenja krivinog djela bio na drugom mjestu, odnosno da po prirodi stvari nije mogao

biti na mjestu izvrenja krivinog djela. nogi su poznati strunjaci iz krivinopravnih i

kriminalistikih nauka iznosili razliita shvatanja pojma alibija. %libi treba smatrati dokazom

nevinosti. (od terminom alibi treba podrazumjevati kako odreeni pravac i nain dokazivanja,

1 &anovi!, &., /rui!, 9., +eki krivino pravni i kriminalistiki aspekti krivinog delarazbojnitva, &ezbednost, U( :epublike 9rbije, *;;4., str. *5*.


5/11

tako i protiv dokaz u sistemu dokaza unutar operativnog, odnosno krivinog postupka i to

iskljuivo kao dokaz u korist osumnjienog. i istine o vremenu i mjestu za odreeno lice, kada se dogaalo odreeno krivino djelo.

akle, moemo zakljuiti da je alibi6 pravac dokazivanja> indicija odsutnosti sa lica mjesta

izvrenog krivinog djela> dokaz da je odreeno lice nevino, tj. dokaz nevinosti> posebna taktika

i krivino"procesna odbrana u pogledu dokazivanja> da je alibi suprotan dokaz od predoavanja

lanog dokaza o neizvrenom krivinom djelu> sredstvo odbrane osumnjienog,

optuenog'osuenog> prirodna i potpuno zakonita orma zatite istinski nevinog ovjeka i dr.3

8nai moglo bi se re!i da je alibi svojevrsni dokaz nevinosti neke osobe, koji se sastoji u tome da

se utvruje da je odreena osoba, za koju se sumnja da je poinila krivino djelo, u vrijeme kada

je djelo poinjeno bila na drugom mjestu, a ne na mjestu izvrenja krivinog djela. Utvrivanje

alibija ima smisla samo ako je prethodno nesumnjivo utvreno vrijeme i mjesto izvrenja

krivinog djela.

/ao to smo napomenuli, neophodno je imati na umu da bez pravilnog i potpuno utvrenog

njeninog stanja, pa samim time i utvrenog alibija, nema ni pravilne primjene materijalnog i

procesnog krivinog prava ni zakonito donesene sudske odluke. %li ipak, pored svega

navedenog, alibi moe u estim sluajevima da predstavlja i jedan od vrlo peridnih naina i

< /orajli!, +., /riminalistika taktika,9arajevo, 122?., str. *?;.

= Olson %. @lizabeth, Aells 0. B., Ahat makes a good alibiC % proposed taDonomE, 0aF andhuman behavior, 122=., str. 5*.

3 eljki!, )., Geuristike i silogistike determinante istraivanja alibija u /antonu 9arajevo,)zvorni nauni rad, Hasopis za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, godite I, broj


6/11

sredstava iskusnog poinioca krivinog djela kojim on eli da izbjegne zasluenu kaznu, odnos

iskrivi istinu te istragu okrene u potpuno drugom pravcu i smjeru.

U praksi je nerijetko primjer gdje svjedoci koji su tako re!i poteni i nevini ali istovremeno i

dobronamjerni, mogu podle!i i biti obuhva!eni raznim trikovima i smicalicama na osnovu kojihuveliko se dovode u situaciju da budu obmanuti i da daju neistinit alibi. alekosenost i

vrijednost stvarno utvrenog alibija kao dokaza uz ostalo zavisi od stepena odreenosti i

izvjesnosti s kojim su utvreni tano vrijeme i mjesto zvrenja krivinog djela, odnosno

odgovorom na zlatna pitanja kriminalistike6Kada se desilo? i Gdje se desiloC. 9lijedi primjer

utvrivanja alibija kod krivinog djela razbojnita.

Utvrivanje i provjeravanje alibija kod krivinog djela razbojnitva

)maju!i u vidu da je razbojnitvo imovinsko krivino djelo, dakle, krivino djelo iz oblasti opteg

kriminaliteta, prijava ote!enog je naje!i izvor saznanja za ovo krivino djelo. U postupku

razjanjavanja i dokazivanja ovog krivinog djela neophodno je dati odgovor na to ve!i broj

zlatnih pitanja kriminalistike. Ukoliko uinilac nije bio maskiran, a ote!eni i oevici su dali

dobar lini opis i mogu da prepoznaju napadaa, onda je mogu!e koristiti i album otograija koji

se vodi u kriminalistikoj evidenciji. (o saznanju o izvrenom razbojnitvu slijedi pojaana

aktivnost cijelog operativnog sastava policije. Ovu vrstu kriminalisteta karakteriu speciina

obiljeja6 poinilac se na mjestu dogaaja zadrava vrlo kratko, kontakti sa ote!enima su

minimalni, izvrilac koristi zatitna sredstva poput rukavica, maski i kapa. /od ovakvih

razbojnitava poznatih i pod pojmom dragstor robberE poinilac ulazi u mjesto dogaaja, prijeti

orujem ili silom, oduzima traene vrijednosti i odnose!i ih udaljava se se lica mjesta. 4-edna od

jako znaajnih kriminalistiko J taktikih mjera i radnji koja se preduzima jeste i provjera alibija.

Utvrivanje i provjeravanje alibija kod krivinog djela razbojnitva moe se vriti kako u

pretkrivinom tako i krivinom postupku. a bi se mogao provjeravati neiji alibi, neophodno je

prethodno to tanije utvrditi mjesto i vrijeme izvrenja krivinog djela. (oinioci krivinih djela

4 avis, &., Khen G., Lranklin, ., (rivacE (reserving %libi 9Estems, 1224., str. *25.

3


7/11

esto unaprijed pripremaju lani alibi. /ompletan alibi mora ukljuivati tri komponente6 5izjavu

osumnjienog'optuenog koji tvrdi da nije bio na mjestu krivinog djela razbojnitva kada je

djelo poinjeno> objanjenje gdje je bio i ime svjedoka koji moe potvrditi alibi.

a bi alibi bio dovoljno jak on mora ukljuivati sve tri ove komponente. %libi postaje slabukoliko ne postoje svjedoci koji bi potvrdili izjavu osumnjienog'optuenog. Ukoliko nedostaje

bilo koja od tri prethodne komponente, utoliko je kredibilitet alibija manji. eutim, postojanje

alibija od strane osumnjienog je laki dio, dokazivanje alibija je tei dio. %libi se obavezno

provjerava na sljede!e naine6 razgovorom, odnosno sasluanjem lica koje se poziva na alibi>

razgovorom sa svjedokom alibija> rekonsrukcijom> analizom isprava koje se nude kao dokaz i

analizom predmeta i tragova koji su pronaeni na mjestu izvrenja krivinog djela.?9posobnost

pribavljanja dokaza o lokacijama na kojima je boravio osumnjieni za krivino djelo razbojnitva

moe biti od izuzetne vanosti. +eki alibiji su bazirani na svjedoenju svjedoka.

7akvi alibiji se oslanjaju na sje!anje ili memoriju svjedoka. 9vjedoci u tim sluajevima mogu

zaboraviti kljune stvari. +eki alibiji su bazirani na izikim dokazima. /ao na primjer, moblini

ureaji koji mogu zabiljeiti nae dnevne aktivnosti. Oni imaju mogu!nost odrediti gdje se

nalazimo i ta radimo. U pogledu pozivanja na alibi u populaciji poinilaca krivinih djela

razbojnitva u /antonu 9arajevo, utvreno je da pozivanje na alibi, te koritenje zainteresovanih

svjedoka, koji su motivirani za lani iskaz, nije determinirano njihovim kriminogenim

karakteristikama, sklonosti proesionalizaciji i recidivizmu. -edino se karakteristika branog

stanja pokazala utjecajnom pri pozivanju na alibi i dovoenju svjedoka. 7ako se oenjeni

poinioci ovih krivinih djela statistiki znaajno vie pozivaju na alibi, te trae i dovode

svjedoke kod kojih je po pravilu utvren motiv lanog iskaza #po pravilu suprugu ili lanove

porodice, da svjedoe o njihovom alibiju$.

:adi odbrane u krivinom postupku, u praksi se naje!e dokazuje ponuen lani alibi. 0aan

alibi je planski postupak za postignu!e nekog cilja na nekom teorijskom ili praktinom podruju.

5 avis, &., Khen G., Lranklin, ., (rivacE (reserving %libi 9Estems, 1224., str. *2?..

? eljki!, )., Geuristike i silogistike determinante istraivanja alibija u /antonu 9arajevo,)zvorni nauni rad, Hasopis za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, godite I, broj


8/11

eutim, moramo imati na umu da alibi i njegov znaaj kod krivinog djela razbojnitva nije

dovoljno istraen, pa se time name!e konstatacija da nije do sada mogao biti adekvatno tretiran

u praksi organa otkrivanja, gonjenja i suenja. 7akoe, registriruje se veliki broj predmeta u

kojima se optuena osoba tek na glavnom pretresu, prilikom iznoenja svoje odbrane, poziva na

alibi, gdje odbrana nudi razne dokaze pomo!u kojih bi se dokazao alibi. /ao pozadina ovakvog

postupanja, javlja se jasna intencija odbrane da odugovlai voenje krivinog postupka. (ri

provjeri alibija koriste se svi raspoloivi dokazi, a naroito6;

iskazi svjedoka i ote!enih, tragovi ostavljeni na mjestu izvrenja krivinog djela ili mjestima koja su s njim u vezi, tragovi ModneseniN s mjesta izvrenja krivinog djela, predmeti ostavljeni ili odneseni s mjesta izvrenja krivinog djela, isprave i tehnike snimke,

izjava osumnjienih, oznaavanje #markiranje$ od strane psa tragaa.

(ri provjeri alibija treba imati u vidu okolnost da se svjedoci mogu prevariti u pogledu mjesta i

vremena, da mogu biti nagovoreni da prue laan alibi #ali i srue pravi$, da tragovi koji govore u

prilog osumnjienih mogu biti ingirani, isprave alsiikovane i sl. U okvirima kriminalistike

taktike razvila su se pravila o pripremi sasluanja svjedoka alibija, samom sasluanju i drugim

oblicima provjera alibija. U primjeni dokaza alibijem osnovni je problem njegovo provjeravanje,

odnosno potvrivanje. U provjeravanju alibija steena su mnoga iskustva na kojima se temelje

preporuke kriminalistike taktike6*2

kada osunjiena osoba nakon dueg protoka vremena od momenta izvrenja krivinog

djela do momenta ispitivanja odmah i detaljno daje svoj alibi. 7akav je alibi uvijek

sumnjiv i treba ga paljivo provjeriti. +evini esto teko dokazuju svoj alibi, jer se u

pravilu ne sje!aju svih detalja kao krivac koji je planirao svoj alibi. 8ato je temeljni

taktiki zahtjev da se alibi ima sistematski i u svim pojedinostima provjeriti> da bi se mogla izvriti provjera alibija, osumnjieni treba da se iscrpno ispita o licima sa

kojima je navodno bio u kritino vrijeme>

; Ba!ea, ., /riminalistika, Lakultet za bezbjednost i zatitu, &anja 0uka, 12*1., str.


9/11

ukoliko osumnjieni tvrdi da se u kritino vrijeme nalazio u nekom objektu treba ga

ispitati o detaljima u zavisnosti o kojem objektu se radi> ukoliko se osumnjieni poziva na prijatelje i rodbinu, to svakako treba uzeti sa velikom

dozom rezerve.

:ezultati empirijskog istraivanja heuristikih i silogistikih koncepata alibija za krivina djela

razbojnitva ukazuju na minimalnu zastupljenost kategorije alibija u ukupnom reprezentativnom

uzorku od *12 sudskih predmeta. )ako je ovakva struktura prikupljenih podataka djelovala

ograniavaju!e na primjenu mogu!ih analitikih sloenijih postupaka, dobijeni nalazi ukazali su

na to da je alibi provjeravan i koriten samo u okolnostima kada je to optueni traio, i to sa

personalnim dokazima koje je on navodio, dok se u predistranim radnjama policije, alibi

provjeravao samo u sedam od ukupno *12 sluajeva. +adalje, u ** ili ;,1 sluajeva, alibi je

tretiran iskljuivo kao personalni dokaz, dok je u est sluajeva od odbrane tretiran i kao

personalni i kao materijalni dokaz.**

7uilatvo je pak sa svoje strane u devet sluajeva tretiralo alibi kao personalni dokaz, u dva

sluaja kao materijalni dokaz, i takoer u dva sluaja kao materijalni i personalni dokaz, pri

emu ga je u *= sluajeva osporavalo i samo u jednom sluaju prihvatilo. /ada je rije o

kriminalistikim i krivinoprocesnim sadrajima pronalaenja predmeta i tragova kao nosioca

dokaznih inormacija u cilju rasvjetljavanja krivinih djela razbojnitava, znaajan je istraivaki

nalaz prema kojem je pronalaenje i prikupljanje tragova i predmeta nezavisno od pozivanja

osumnjiene'optuene osobe na alibi. 7akoer, utvreno je da se u skupini optuenih koji se

pozivaju na alibi nalazi znaajno vie #5


10/11

/ao to se moe vidjeti iz prethodnog dijela rada, razjanjavanje i dokazivanje krivinog djela

razbojnitva zahtjeva cjelokupno angaovanje pripadnika policije i pravosudnih organa,

prevashodno tuioca i sudije za prethodni postupak. (od teretom dokazivanja podrazumijeva se

dunost procesnog subjekta da podnosi dokaze kojima se utvruju relevantne injenice. )z

prezumpcije nevinosti proizilazi da je osnovni teret dokazivanja na tuiocu. eutim, pruanje

dokaza od strane okrivljenog je sastavni dio njegovog prava na odbranu. Vrlo su este situacije u

kojima se izvrioci u cilju svoje odbrane, slue alibijem kao sredstvom kojim pokuavaju

dokazati svoju nevinost. Upravo zbog toga je na pripadnicima policije da pribave dokaze kojima

!e potvrditi ili opovrgnuti takav iskaz.

9posobnost pripadnika policije u pribavljanju takvih dokaza je od izuzetne vanosti jer od toga

moe da zavisi cjelokupan dalji krivini postupak. +amjera obraene teme je da se nauno i

struno utvrdi kriminalistiki i krivinoprocesni znaaj alibija u krivinim djelima razbojnitva.

(rovjeravanje alibija moe biti operativna radnja policije, ali i procesna radnja 9matramo da !e

istraivanjem alibija u krivinom postupku i utvrivanje alibija kao dokaznog sredstva doprinjeti

drutvenoj airmaciji zakonske regulative. 9vi sudionici koji smatraju da je alibi " institut, trebaju

da se angauju i daju svoj doprinos kako bi bio tretiran u nauci i procesnom zakonodavstvu,

odreuju!i mu, tako, mjesto u krivinom postupku. %libi je kod svih krivinih djela pa tako i kod

krivinih djela razbojnitva vaan indicijalni metod dokazivanja, krivino"procesni institut koji

se da istraivati i dokazivati u operativno"kriminalistikom i krivino"procesnom smislu radi

utvrivanja istine.

;


11/11

LITERATURA

*. &anovi!, &., /rui!, 9., +eki krivino pravni i kriminalistiki aspekti krivinog dela

razbojnitva, &ezbednost, U( :epublike 9rbije, *;;4.1. &okovi!, ., -ovii!, ., /riminalistika metodika, Visoka kola unutranjih poslova,

&anja 0uka, 1221.

Documents

Alibi.docx