Upload
krstas774
View
1.649
Download
4
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Kriminalistika
Citation preview
STANJE ALKOHOLISANOSTI SUDSKOMEDICINSKI ZNAČAJ
VEŠTAČENJA
♦ etil- alkohol – etanol kolokvijalno alkohol
nervni otrov – resorptivno dejstvo
♦ metil-alkohol – metanol – primesa u
alkoholnim pićima – u većim količinama mogu
nastati opasna trovanja (gubitak vida, smrtni
ishod) – nekad epidemijska trovanja (rakija
“Guslar”)
konzumiranje alkoholnih pića - najznačajnije
preko disajnih puteva - udisanjem alkoholnih isparenja (npr. u kafani)
Čest izgovor – “Nisam ništa popio, ali je u kafani vazduh bio pun alkoholnih isparenja...”
Udisanjem alkoholnih isparenja u kafani retko se može postići alkoholemija veća od 0,1‰, a samo ako se radi o jako gustim parama i do 0,2‰
Unos alkohola u organizam
preko kože - dezinfekcija rana alkoholom ne dovodi do merljivih koncentracija alkohola u krvi
Slučaj teškog trovanja usled resorpcije alkohola preko kože, kod deteta koga je majka uvila u oblog natopljen litrom 70% alkohola. Dete je bilo uvijeno oko 12 sati i posle toga je gasnom hromatografijom ustanovljena alkoholemija od 2,78 ‰, a u mokraći je nađeno 3,10‰ alkohola.
ENDOGENI ("FIZIOLOŠKI") ALKOHOL - nastaje u organizmu kao proizvod metabolizma organskih materija - nije posledica konzumiranja alkoholnih pića – čest se navodi kao alibi u sudskim procesima
Savremena fiziologija skoro ga ne priznaje, a u SM literaturi od 0,01 do 0,03 ‰
Pri uzimanju veće količine ugljenih hidrata (voćnih sokova i grožđa) u digestivnom traktu može doći do vrenja, produkcije alkohola i resorpcije u krv
Izvesna oboljenja (jetre, šećerna bolest) mogu da utiču na stvaranje endogenog alkohola do - 0,3 ‰
Svaku alkoholemiju veću od 0,03 ‰ treba smatrati posledicom konzumiranja alkohola
- sa izuzetkom slučajeva gde postoje pomenuti
uslovi za stvaranje EA Na Dalekom Istoku (Japanu), kod nekih osoba
pod uticajem gljivice Candidae albicans, koja čini normalnu crevnu floru, u crevu može nastati znatna fermentacija ugljenih hidrata i stvaranje većih količina etanola, koji se resorbuje u cirkulaciju - "Auto-Brewery Syndrome" (sindrom sopstvene pivare)
STANJE ALKOHOLISANOSTIAkutno trovanje alkoholom
♦ rasprostranjena upotreba i zloupotreba alkoholnih pića
- opijenost izaziva euforiju tj. dobro raspoloženje
- ukorenjen običaj pijenja alkoholnih pića
♦ poreklo trovanja - zadesno - najčešće
- samoubilačko - retko
- ubilačko - izuzetno
Kliničke manifestacije stanja alkoholisanosti
♦ Faza nadraženosti - vazomotorna- muskulomotorna - pojačana pokretljivost - psihomotorna - pojačana aktivnost
alkohol blokira inhibitorne kortikalne mehanizme
individualno reagovanje zavisno od strukture ličnostiveselost, depresivnost imuplsivno (nekontrolisano)ponašanje - samouverenost, smelost, agresivnost, pohotljivost
Kliničke manifestacije stanja alkoholisanosti
♦ Faza uzetosti- vazomotorna - muskulomotorna – poremećaj koordinacije
- teturav hod (pad), nerazumljiv govor- psihomotorna - poremećaji svesti do kome
nesmrtno trovanje - mamurluk – glavobolja, zamor
depresivnost
- moguća amnezija
“Ako čovek popije malo, dobar je kao ovca; ako
popije malo više, postaje hrabar kao lav; ako
prevrši meru, okrutan je kao tigar, a ako mu piće
postane strast, nalik je na svinju koja se valja po
blatu”.
Jevrejska narodna poslovica
STANJE ALKOHOLISANOSTI - AKUTNO PIJANSTVOAKUTNO NAPITO STANJE - STANJE NAPITOSTI
stadijumi pijanstva
Alkoholemija ‰ Stadijum___
0,5 - 1,0 pripito stanje
1,1 - 1,5 lako pijanstvo
1,6 - 2,0 srednje pijanstvo
2,1 - 3,0 teško pijanstvo
3,1 - 4,0 prepitost
preko 4 smrtni ishod
STANJE ALKOHOLISANOSTI - AKUTNO PIJANSTVOAKUTNO NAPITO STANJE - STANJE NAPITOSTI
stadijumi pijanstva
Alkoholemija ‰ Stadijum_______
0,5 - 1,5 lako pijanstvo
1,6 - 2,5 pravo pijanstvo
2,6 - 3,5 narkotičko pijanstvo
3,6 i više komatozni stadijum
alkoholem. ‰
pažnja i svest intelektulane funkcije
ponašanje koordinacija ravnoteža
percepcija i psihomotorika
vid sluh
0,3 - 0,4 slabi euforija, diskretne promene ličnosti
loše izvođ. preciz.
pokreta poremećaji ravnoteže
suž. polja vida,
nistagmus, moguće
dvoslike
sniž.praga i razlikov.
finih nijansi
0,5 - 1,0pripito stanje
gubit.kontinuiteta. misli, slabi
pamćenje
gub.samokontr. emoc. labil. nekritič.-precenj. sops.
sposob., hrabost, nepromiš.postup.
(opas. u saobraćaju) sugestibilnost
nekoord. pokreti, nepravil.
kombinac. pokreta – saobraćaj
pogreš. reagovanje (13x
u odnosu na trezno st.);
manje izraž. produž.
reakcionog vremena
smanj.oštr. vida porem.
prost. orijent., pad adpat. na svetlo i tamu
ablend., iluzije, naroč.
noću
gubitak sposob. određiv. zvučnog izvora
1,1 - 1,5lako
pijanstvo
pojačano
pojačano
raste samopouzdanje, opada samokritičnost
pojačano
pojačano
pojačano
pojačano
1,6 - 2,0srednje
pijanstvo
svest se zamaglj., na
trenutke i gubi, gubit. vremenske
i prostorne orijentacije
intel. funkcije redukovane., ne-shvat. opasnosti,
pogrešno shvatanje primedbi
gubitak samokontrole - drskost, agresivnost, labilnost, surovost - svađe, tuče, ubistva,
silovanja
pojačano
teturav hod
pojačano pogreš. reagov., izraž. produž.
reakc. vremena, pogrešno prerađ.
zapažanja
pojačano
pojačano
2,1 - 3,0teško
pijanstvo
češći duži gubici svesti, pospanost pažnja površna kratkotrajna
intelektualna uzetost
(neshvatanje), amnezija
jako izražena sklonost ka deliktima
nerazumljiv govor, posrta-nje, padanje
minimum, percep. površna,
kratkotr., bez prerađ.zapaž.
pojačanoredovno dvoslike
pojačano
3,1 - 4,0prepitost
dubok san, kod osetljivih i koma
preko 4smrtno
koma - moguć smrtni ishod
- smrtno trovanje - alkoholemija > 4‰ može i manje - depresija centra za disanje
SUDSKOMEDICINSKI ZNAČAJ STANJA ALKOHOLISANOSTI
Smrtno trovanje alkoholom
M, 52 g - redovno pio i opijao se
dva mladića su ga doveli do kuće, pao je dok je
otvarao kapiju, pozvana HP, umro je u kolima HP u
toku transporta
alkoholemija 7,41‰
Smrt je nasilna i nastupila je usled akutnog trovanja
etil-alkoholom.
Za postizanje alkoholemije od 7,41‰ muškarac telesne težine oko 70 kg treba za kratko vreme na prazan želudac da popije najmanje oko 3780 ml - 4 flaše vina jačine 12 vol% ili 1512 ml - 1,5 flašu rakije jačine 30 vol%
– biciklista smrtno povređen od automobila
alkoholemija 4,30 ‰
– vozači slučajno zaustavljeni od strane policije
u Australiji imali preko 5 ‰
– rekord - preživljavanje 15 ‰ kod žene
Velike individualne razlike u osetljivosti i načinu
ispoljavanja stanja alkoholisanosti
SUDSKOMEDICINSKI ZNAČAJ STANJA ALKOHOLISANOSTI
♦ Zadesno povređivanje - moguć smrtni ishod
padovi – povrede glave (film – “pijandura”)
na radu
u domaćinstvu
smrzavanje
aspiracija želudačnog sadržaja i bolus smrt
požar (zaspi sa cigaretom)
saobraćajne nezgode
M, 66 g - povređen od voza, alkoholemija 3‰
M, 58 g – teška
alkoholisanost od
3,23 ‰
bolus smrt
komad hleba zaglavljen u ždrelu i na ulazu u grkljan
M, 60 g
alkoholičar
alkoholisan
3,12 ‰
požar u stanu, trovanje ugljen monoksidom 80% HbCO;
tragovi gara oko nosa i usta
degluticija i aspiracija gara
stanje alkoholisanosti – sucidalni stimulans
- alkoholemija do 1‰
- "čašica kuraži"
anksilolitičko dejstvo – suzbija strah
podstiče na izvršenje suicida
S-280/03 M, 40 godina, 27.03.2003. pucao sebi u usta
podaci od supruge– vojno lice– neredovno uzimao bensedin – nije govorio o suicidu niti je pokušavao – baba mu se obesila pre tri godine– mogući motiv – ekonomski (dugovi)
obdukcioni nalaz – ustrelina kroz glavu sa ulazom na nepcu
alkohol: u krvi 0,25 ‰ u želudačnom sadržaju 2,90 ‰ u mokraći 0,20 ‰
ALKOHOLISANE OSOBE SUPOTENCIJALNI IZVRŠIOCI KRIVIČNIH DELA
ponašanje osoba u stanju alkoholisanosti je pontecijalno kriminogeno
- alkohol suzbija kortikalne inhibitorne impulse koji regulišu socijalno prihvatljivo ponašanje
- individualno reagovanje - zavisno od strukture ličnosti
- impulsivnost, drskost, agresivnost, bezobzirnost, pohotljivost
- posebno značajno kada se “otkoče” osobe sa poremećajima ličnosti (antisocijalne, agresive, seksualno poremećene osobe)
bila je u VII mesecu trudnoće
ubio je muž alkoholičar
sa 2,27 ‰ etanola u krvi
žena prebijena do smrti metalnom šipkom brojni prugasti i sliveni krvni podlivi po celom telu
Član 114 KZ RS Teško ubistvo
(1) ko drugog liši života na svirep...način;
(7) ko liši života dete ili bremenitu ženu;
(8) ko liši života člana svoje porodice kojeg je
prethodno zlostavljao
Krivičnopravni značaj stanja alkoholisanostikrivična dela protiv
života i tela – telesne povrede, ubistva
braka i porodice – nasilje u porodici
polne slobode – silovanje i dr.
časti i ugleda – kleveta, uvreda
javnog reda i mira – nasilničko ponašanje
službene dužnosti – nesavestan rad u službi
bezbednosti javnog saobraćaja
STANJE ALKOHOLISANOSTIveštačenja
Uračunljivost u trenutku izvršenja krivičnog
dela
Izračunavanje alkoholemije tempore criminis saradnja specijalista sudske psihijatrije
i sudske medicine
Sposobnost za bezbednu vožnju
Члан 24. KЗ Скривљена неурачунљивост
(1) Кривица учиниоца кривичног дела који се употребом алкохола, дрога или на други начин довео у стање у којем није могао да схвати значај свог дела или да управља својим поступцима утврђује се према времену непосредно пре довођења у такво стање.
(2) Учиниоцу који је под околностима из става 1. овог члана учинио кривично дело у стању битно смањене урачунљивости не може се по том основу ублажити казна.
actiones liberae in causa
uračunljivost u trenutku izvršenja krivičnog dela
ALKOHOLISANE OSOBE SUPOTENCIJALNE ŽRTVE KRIVIČNIH DELA
agresivno i kriminogeno ponašanje osoba u stanju alkoholisanosti može provocirati njihove telesno povređivanja ili čak lišavanje života od strane drugih lica
M, 39 g – alkoholičar – vozio automobil, iznenada skrenuo na levu kolovoznu traku i sudario se sa drugim vozilom
u krvi je nađeno 2,20‰ etil-alkohola
ALKOHOL KAO AKCIDENTOGENI FAKTOR U SAOBRAĆAJNIM NEZGODAMA
Na području bivše Jugoslavije 20% saobraćajnih nesreća bilo je prouzrokovano alkoholisanošću učesnika u saobraćaju
Oko 40% svih smrtnih slučajeva u saobraćajnim udesima bilo je u vezi sa stanjem alkoholisanosti
Pešaci - neoprezno i nepropisno kretanje putem,
pretrčavanje kolovoza (auto-puta), pad na kolovoz
Zakon o osnovama bezbednosti saobraćaja na putevima (ZOBS) iz 2003. godine
Član 164.Vozač ne sme da upravlja vozilom u saobraćaju na putu ni da počne da upravlja vozilom ako je pod dejstvom alkohola.Smatraće se da je pod dejstvom alkohola lice za koje se analizom krvi ili krvi i urina ili drugom metodom merenja količine alkohola u organizmu utvrdi da količina alkohola u krvi iznosi više od 0,5 g/kg ili ako je prisustvo alkohola u organizmu utvrđeno odgovarajućim sredstvima ili aparatima (alkometrom i dr.) za merenje alkoholisanosti, što odgovara količinama većim od 0,5 g/kg, ili kod koga se, bez obzira na sadržinu alkohola u krvi, stručnim pregledom utvrdi da pokazuje znakove alkoholne poremećenosti.
Zakon o osnovama bezbednosti saobraćaja na putevima (ZOBS) iz 2003. godine
Član 164
Ne sme da uzima alkoholna pića niti da otpočne upravljanje vozilom ako u organizmu ima alkohola ili ako pokazuje znake alkoholne poremećenosti:
1. vozač motornog vozila kategorije C i D – dok upravlja vozilom te kategorije;
2. vozač vozila kojim se vrši javni prevoz – dok tim vozilom vrši javni prevoz; vozač vozila kome je upravljanje vozilom osnovno zanimanje – dok upravlja vozilom vršeći poslove tog zanimanja; vozač instruktor – dok osposobljava kandidata za vozača u praktičnom upravljanju vozilom.
Vozači - automobil, motocikl, bicikl i dr.Dozvoljena alkoholemija za vozače amatere ranije
0,5 ‰, sada 0,3 ‰ za profesionalce 0 ‰Nemačka 0,8 ‰ - Hrvatska 0,5 ‰ pa 0 ‰ pa 0,3 ‰
Uticaj alkohola na vozačke sposobnosti opasna i alkoholemija ispod 0,5 ‰ pri koncentraciji od 0,3 ‰ postoji za jednu
trećinu veći rizik za nastanak zadesa
Promene ponašanja i psihičkih funkcija
faza ekscitacije (nadraženosti): gubitak samokontrole; nekritičnost - precenjivanje sopstvenih sposobnosti; agresivnost u vožnji (težnja ka bravurama, prebrza vožnja, nepoštovanje saobraćajnih znakova i propisa)
Opasnije su niže alkoholemije jer osoba seda za volan
faza teškog pijanstva: osoba često nije u stanju da sedne za volan ili je drugi u tome spreče – nesposobnost za upravljanje vozilom zbog poremećaja stanja svesti
Poremećaji koordinacije pokreta i reakcije na opasnost
- produženje psihičke sekunde (reakcionog vremena) – vreme koje protekne od uočavanja opasnosti do reagovanja
- pogrešno reagovanje – neprecizno izvođenje komplikovanih pokreta
Poremećaji vida - suženje polja vida - smanjenje oštrine vida- otežana adaptacija na svetlo i tamu
(noćna vožnja)- poremećaji opažanja i prostorne orijentacije
pogrešna procena udaljenosti (rizično preticanje)
poremećaj u raspoznavanju boja iluzije i halucinacije (naročito noću)
Poremećaji sluha- gubitak sposobnosti određivanja zvučnog
izvora
alkoholem. ‰
pažnja i svest intelektulane funkcije
ponašanje koordinacija ravnoteža
percepcija i psihomotorika
vid sluh
0,3 - 0,4 slabi euforija, diskretne promene ličnosti
loše izvođ. preciz.
pokreta poremećaji ravnoteže
suž. polja vida,
nistagmus, moguće
dvoslike
sniž.praga i razlikov.
finih nijansi
0,5 - 1,0pripito stanje
gubit.kontinuiteta. misli, slabi
pamćenje
gub.samokontr. emoc. labil. nekritič.-precenj. sops.
sposob., hrabost, nepromiš.postup.
(opas. u saobraćaju) sugestibilnost
nekoord. pokreti, nepravil.
kombinac. pokreta – saobraćaj
pogreš. reagovanje (13x
u odnosu na trezno st.);
manje izraž. produž.
reakcionog vremena
smanj.oštr. vida porem.
prost. orijent., pad adpat. na svetlo i tamu
ablend., iluzije, naroč.
noću
gubitak sposob. određiv. zvučnog izvora
1,1 - 1,5lako
pijanstvo
pojačano
pojačano
raste samopouzdanje, opada samokritičnost
pojačano
pojačano
pojačano
pojačano
1,6 - 2,0srednje
pijanstvo
svest se zamaglj., na
trenutke i gubi, gubit. vremenske
i prostorne orijentacije
intel. funkcije redukovane., ne-shvat. opasnosti,
pogrešno shvatanje primedbi
gubitak samokontrole - drskost, agresivnost, labilnost, surovost - svađe, tuče, ubistva,
silovanja
pojačano
teturav hod
pojačano pogreš. reagov., izraž. produž.
reakc. vremena, pogrešno prerađ.
zapažanja
pojačano
pojačano
2,1 - 3,0teško
pijanstvo
češći duži gubici svesti, pospanost pažnja površna kratkotrajna
intelektualna uzetost
(neshvatanje), amnezija
jako izražena sklonost ka deliktima
nerazumljiv govor, posrta-nje, padanje
minimum, percep. površna,
kratkotr., bez prerađ.zapaž.
pojačanoredovno dvoslike
pojačano
3,1 - 4,0prepitost
dubok san, kod osetljivih i koma
preko 4smrtno
koma - moguć smrtni ishod
Zakon o osnovama bezbednosti saobraćaja na putevima (ZOBS) iz 2003. godine
Član 164.Vozač ne sme da upravlja vozilom u saobraćaju na putu ni da počne da upravlja vozilom ako je pod dejstvom alkohola.Smatraće se da je pod dejstvom alkohola lice za koje se analizom krvi ili krvi i urina ili drugom metodom merenja količine alkohola u organizmu utvrdi da količina alkohola u krvi iznosi više od 0,5 g/kg ili ako je prisustvo alkohola u organizmu utvrđeno odgovarajućim sredstvima ili aparatima (alkometrom i dr.) za merenje alkoholisanosti, što odgovara količinama većim od 0,5 g/kg, ili kod koga se, bez obzira na sadržinu alkohola u krvi, stručnim pregledom utvrdi da pokazuje znakove alkoholne poremećenosti.
Lice pod dejstvom alkohola Za koje se analizom krvi ili krvi i urina ili drugom
metodom merenja količine alkohola u organizmu utvrdi da količina alkohola u krvi iznosi više od 0,5 g/kg
Ako je prisustvo alkohola utvrđeno odgovarajućim sredstvima ili aparatima (alkometrom i dr.) za merenje alkoholisanosti, što odgovara količinama većim od 0,5 g/kg
Kod koga se, bez obzira na sadržinu alkohola u krvi, stručnim pregledom utvrdi da pokazuje znakove alkoholne poremećenosti
UTVRĐIVANJE ALKOHOLISANOSTI NA ŽIVIM OSOBAMA
MENI NEJASNO “Kod koga se, bez obzira na sadržinu alkohola
u krvi, stručnim pregledom utvrdi da pokazuje znakove alkoholne poremećenosti.“
Klinički pregled – kada ispitanik odbije da mu se izvadi krv – danas to ZKP ne dozvoljava za okrviljenog
Miris na alkohol (alkoholni halitus) – ne znači da je osoba u pijanom stanju (održava se i po eliminaciji alkohola i otrežnjenju)
Član 143. ZKP
Telesni pregled osumnjičenog ili okrivljenog
(2) Uzimanju uzorka krvi i preduzimanju drugih medicinskih radnji koje su po pravilu medicinske nauke neophodne radi analize, identifikacije lica i utvrđivanja drugih činjenica važnih za krivični postupak, može se pristupiti i bez pristanka lica koje se pregleda, izuzev ako bi usled toga nastupila kakva šteta po njegovo zdravlje.
UTVRĐIVANJE ALKOHOLISANOSTI NA ŽIVIM I LEŠEVIMA
Alkotestiranje - utvrđivanje alkohola u izdahnutom vazduhu - Dreger aparat
jednostavan, dobar i brz način utvrđivanja alkoholisanosti
Skrining metoda- negativan rezultat isključuje alkoholisanost- pozitivan rezultat – nema apsolutnu dokaznu vrednost (treba uzeti krvi i mokraću)
Lažno pozitivan rezultat - bombone sa alkoholom- skoro konzumiranje pićavažno je da na sluzokoži usne duplje ispitanika ne postoji više alkohol - posle konzumiranja piva ili vina posle 10 minuta nema ostataka alkohola u ustima, posle koncentrovanih pića od 15 do 18 minuta, a kod potpuno zatvorenih usta i do 25 minuta
Iz izjave svedoka milicionera: "...Na licu mesta ja sam izvršio alkotestiranje okrivljenog i ostalih vozača... alkotest je pokazao da kod okrivljenog ima alkohola s tim što se ne sećam koja je količina bila...Ja nisam nigde zabeležio taj podatak o tome u koje vreme i koja količina alkohola je nađena alkometrom...odveo sam ga lično na VMA radi vađenja krvi... a on je tražio da mu se oprosti alkohol... ".
Okrivljeni vozač – radnik MUP-a
obavezno treba
zapisati registrovanu
vrednost i vreme
testiranja
Utvrđivanje alkohola u krvi i mokraći
Što pre uzimanje uzoraka krvi (i mokraće)
Uzimanje najmanje dva uzorka krvi (i mokraće)
Tehnička ispravnost postupka
- uzimanje – dezinfekcija bez alkohola
- obeležavanje
- čuvanje - u frižideru
- analiza - što pre, specifičan analitički metod
(gasna hromatografija - GH)
Utvrđivanje alkohola u krvi i mokraći setovi za uzimanje i zapisnici – jedan uzorak se
daje okrivljenom radi provere
mogućnost praćenja uzorka od uzimanja do analize i izdavanja rezultata
“chain of evidence”validnost dokaza u sudskom postupku
uzorci krvi za analizu na
alkohol trebalo bi da se
uzmu od svih izvršilaca i
žrtava krivičnih dela
što pre, a najviše u
roku od 24 sata posle
predmetnog događaja
(potpuna eliminacija
alkohola iz organizma u
većini slučajeva do 24
sata, retko duže)
zakonom nije propisana obavezna procedura da se kod svih relevantnih učesnika u saobraćajnoj nezgodi vrši analiza (naročito ne kod pešaka) – to se po pravilu propušta kada učesnici budu hospitalizovani zbog zadobijenih povreda, naročito kada je osoba u teškom opštem stanju
propusti – pešak pijan pretrčavao kolovoz - zbog nevršenja analize na alkohol previdi se glavni akcidentogeni faktor – štetne posledice po vozača
Iz zahteva za sprovođenje istrage Opštinskog javnog tužilaštva u Lazarevcu, KT br. 496/07 od 07.11.2007. godine, protiv Nikolić Saše iz Arnajeva: : "...U Vreocima, 6.9.2007. godine oko 20,30 časova, upravljajući traktorom ...kojim je vukao...prikolicu... putem Lazarevac Stepojevac...u pravcu Stepojevca ...u noćnim uslovima...vukući priključno vozilo, na čijem zadnjem delu nisu bila upaljena najmanje dva crvena svetla...usled toga oštećeni...Mićić Branko...upravljajući putničkim vozilom marke "jugo 55"...udario prednjim delom putničkog vozila u zadnji deo traktorske prikolice i zadobio teške telesne povrede usled kojih je preminuo 23.9.2007. godine...".
Тешка дела против безбедности јавног саобраћаја - Члан 297. KZ
(2) Ако је услед дела из чл. 289. ст. 1. и 2, 290. ст. 1. и 2, 291. став 1. и 295. ст. 1. и 2. овог законика наступила смрт једног или више лица, учинилац ће се казнити затвором од две до дванаест година.
Iz zapisnika o uviđaju Kri.br. 80/2007: : "...Reč je o delu puta koji je potpuno prav, pregledan u oba pravca sa izvučenom razdelnom linijom...kolovoz je suv, nije oštećen, od asfaltnog zastora je...na mestu nezgode nije zatečen vozač putničkog vozila...Branko Mićić...koji je nakon saobraćajne nesreće prevežen u ambulantu Veliki Crljeni, a odatle je transportovan u Urgentni centar Beograd...Prikolica od poljoprivredne mašine – traktora je zatečena sa desne strane kolovoza...a neposredno iza zadnjeg dela traktorske prikolice je priljubljen celom širinom čeoni deo putničkog vozila "Jugo" i to vozilo se takođe nalazi izvan desne ivice kolovoza...prednji čeoni deo putničkog vozila podišao ispod tovarnog sanduka prikolice. Sva oštećenja putničkog vozila su u predelu prednjeg čeonog dela...Nedostaje komplet prednje vetrobransko staklo koje se nalazi na limu od haube koji je potpuno savijen... ...".
Iz nalaza o analizi alkohola u krvi Mićić Branka: : "...krv je uzeta dana 06.09.2007. u 22:00 Urgentni centar od strane med. osoblja sa odeljenja reanimacije, u prisustvu policijskog službenika...Određivanje koncentracije alkohola urađeno je metodom gasne hromatografije ...u krvi Mičić Branka nađeno je 07.09.2007. god. ...etanola 1,60 ‰ ili 34,7297 mmol/l...".
1,60 ‰ alkohola u krvi 1,5 sat posle nezgode
da nije uzet i analiziran uzorak krvi ne bi bilo otkriveno stanje alkoholisanosti vozača kao
značajan akcidentogeni faktor
PROPUSTI NAČINJENI U ISTRAZI
KASNIJE SE NE MOGU ISPRAVITI
JER SE BITNI TRAGOVI I
ČINJENICE NEPOVRATNO GUBE
UTVRĐIVANJE ALKOHOLISANOSTI NA LEŠEVIMA
U ISM u Bgd skrining metoda – radi se u svim slučajevima ako od momenta povređivanja ili oboljevanja nije prošlo više od 24 sata – vreme za koje se u većini slučajeva alkohol potpuno eliminiše iz organizma (retko duža eliminacija)
Uzorci:
- krvi iz butne vene
- tečnost staklastog tela
- mokraća
Kod truležnih
promena pod
dejstvom truležnih
bakterija može doći
do postmortalne
produkcije
alkohola
(uglavnom do 1 ‰,
retko do 2 ‰)
Kod osoba koje nadžive povredu i eliminišu sav alkohol, a kod kojih postoji krvni izlivi (subduralni ili epiduralni hematom), moguće je analizom te izlivene krvi utvrditi postojanje stanja alkoholisanosti u vreme povređivanja - alkohol u krvi iz subduralnog hematoma kod osobe koja je umrla posle osmodnevnog nadživljavanja
STANJE ALKOHOLISANOSTIveštačenja
Uračunljivost u trenutku izvršenja krivičnog dela – actiones liberae in causa
Izračunavanje alkoholemije tempore criminis
Sposobnost za bezbednu vožnju
Najpouzdaniji podatak o stepenu alkoholisanosti
osobe tempore criminis dobija se ukoliko se
uzorak krvi uzme odmah nakon predmetnog
događaja.
U većini slučajeva uzorak (ili uzorci) krvi bivaju
uzeti izvesno vreme posle predmetnog
događaja.
Sud zahteva da se veštačenjem utvrdi:
- kolika je bila alkoholemija u vreme predmetnog
događaja - alkoholemija tempore criminis
- kako je postojeće stanje alkoholisanosti
uticalo na ponašanje osobe – uračunljivost,
sposobnost za bezbednu vožnju
METABOLIZAM ALKOHOLAunetog alkoholnim pićem
RESORPCIJA
- usna duplja (4 do 20%)- želudac (20%)- tanko crevo (50%, po nekima i do 80%) - debelo crevo
FAKTORI BRZINE RESORPCIJE
Brzina konzumiranja - brže konzumiranje brža resorpcija
Jačina alkoholnog pića - ista količina alkohola brže se resorbuje iz žestokog pića nego iz piva ili vina (veća razlike u koncentraciji u digestivnom traktu i krvi brža difuzija) - 1 g alkohola iz žestokog pića resorbuje se za 1 minut, a iz piva ili vina za 2 minuta- maksimalna brzina resorpcije iz pića jačine 20%- veoma jaka pića (preko 40 vol.%) mogu da uspore resorpciju
Vrsta pića - brže se resorbuju pića koja sadrže ugljen dioksid i topla pića
pivo - maksimalna alkoholemija može da bude kasnije dostignuta (i do jedan sat) i može da bude manja (25%-50%) nego ako se ista količina A unese u vidu žestokih pića
Pun ili prazan želudac - belančevine u hrani mogu da vežu deo A; masna hrana oblaže želudac i usporava resorpciju (može biti produžena i do 3-3,5 časa)
Konzumiranje posle obilnog obeda, naročito piva i vina resorpcioni deficit
deo unetog A se vezuje za belančevine iz hrane i uopšte se ne resorbuje
može iznositi do 30 - 40% unetog A
minimalan - brz unos koncentrovanog pića na prazan želudac
Pogrešno verovanje - uzimanje male količine hrane uz piće (meze) oslabiće dejstvo A - efekat je suprotan - male količine hrane sa unetim A brzo se pretvaraju u kašu, što ubrzava prelaz sadržaja u u tanko crevo, gde je resorpcija A najbrža
Hrana nema nikakav uticaj na A koji je već resorbovan - naknadnim uzimanjem hrane, posle završene resorpcije, ne može se uticati na smanjenje postojeće alkoholemije
Povraćanje - u fazi resorpcije, resorpcija skraćena sa nižom maksimalnom alkoholemijom prema konzumiranoj količini alkoholnog pića; posle završene resorpcije - ne utiče na alkoholemiju
Oboljenja i stanja organizma - kod osoba sa resekcijom želuca resorpcija je jako ubrzana jer A alkohol brzo dospeva u tanko crevo (brza resorpcija naglo ispoljavanje toksičnih efekata A u mozgu)
Psihički faktori - neraspoloženje i depresivna stanja usporavaju resorpciju i obrnuto
Neki lekovi - neki lekovi usporavaju resorpciju smanjujući brzinu pražnjenja želuca i obrnuto
ELIMINACIJA
najveći deo A (90-95%) razgradi se u jetri dejstvom enzima alkoholne dehidrogenaze i katlaze
manji deo (5-10%) izluči se nepromenjen preko izdahnutog vazduha, mokraće, znoja i fecesa
samo razgradnja A dejstvom alkoholne dehidrogenaze u jetri (oko 80%) odigrava se linerano (ista količina u istom vremenskom periodu), dok je razgrađivanje dejstvom katalaze i eliminacija disanjem, mokraćom i znojem varijabilno, u zavisnosti od koncentracije A u krvi i drugih faktora
RESORPCIONA KRIVULJA - izraz nije najprikladniji jer krivulja prikazuje ne samo fazu resorpcije, već i fazu eliminacijeKRIVULJA ALKOHOLEMIJE - bolji izraz predstavlja rezultantu dva procesa koji se simultano odigravaju u organizmu – resorpcije i eliminacije – idealna krivulja – jednokratno unošenje alkoholnog pića na prazan želudac
U prvoj fazi, u kojoj krivulja ima uzlazni smer, preovladava proces resorpcije, dok je razgradnja i eliminacija manjeg intenziteta. Porast alkoholemije je najveći u početnom delu resorpcione faze, dok pri kraju faze resorpcije alkoholemija nešto sporije raste - nema linearnog i pravilnog rasta (iako je on na krivulji prikazan kao linearan)
Ako je alkohol unet na potpuno prazan želudac, RESORPCIJA se završava za 10 do 50 minuta (po pravilu posle 30 do 60 minuta), retko nakon 60 do 90 minuta
Posle unosa obilnog i kaloričnog obeda, resorpcija može da bude jako usporena. Pojedine vrste hrane (mlečni proizvodi, punomasni sirevi, sardine u ulju, jako rovita jaja) onemogućavaju brz prelaz alkohola u krv - resorpcija može trajati 2 do 3, nekad i do 3,5 časa
procenjivanje trajanja resorpcije je
delikatno i izuzetno značajno za
veštačenje alkoholemije tempore criminis
mora se vršiti
u svakom konkretnom slučaju
Posle završene resorpcije (vrh krivulje), dolazi do naglog pada krivulje - tzv. difuzioni pad ili difuziona strmina - odgovara količini alkohola koja pređe iz krvi u tkiva i iznosi najviše do 0,3 ‰, (nije rezultat razgradnje alkohola već njegove difuzije)
Posle dostizanja maksimalne alkoholemije uspostavlja se ravnoteža između ova dva procesa - u daljem toku preovlađuje eliminacija (silazni deo krivulje) - faza eliminacija se karakteriše linearnim padom alkoholemijeProces resorpcije traje još izvesno vreme, kada se resorbuje još mala količina alkohola (tzv. postresorpcija)U većini slučajeva sav alkohol se eliminiše do 24 sata
Navedena silazna prava linija dobija se analizom manjeg broja uzoraka venske krvi - ukoliko se analizira veći broj uzoraka krvi u manjim vremenskim razmacima, ne dobija se krivulja u vidu prave linije već izlomljena tj. cik-cak linija, sa manjim skokovima i padovima
faktor - opadanje koncentracije alkohola u krvi za jedan čas - prosečno 0,138 ‰ - u literaturi - dijapazon od 0,13 - 0,17 ‰ - srednja vrednost 0,15 ‰
novija istraživanja
- 0,18 ‰
- 0,12-0,27 ‰
- Novi Sad (2000. - 1574 analize) 0,02-0,73‰ u
zavisnosti od alkoholemije (prosek 0,24‰)
prosečne vrednosti kod zdravih osoba, nealkoholičara
alkoholičari (bar u ranim fazama alkoholizma) - eliminacija može da bude intenzivnija (i do 0,4‰ na sat)
kod jako visokih alkoholemija (preko 2,5‰)
eliminacija u početku može da bude jako
intenzivna (i do 0,3‰ na sat), dok alkoholemija
ne opadne do 2-2,5‰, posle se smanjuje
faktor varijabilan (i kod iste osobe) - treba
ga procenjivati u svakom konkretnom slučaju
Ukoliko se konzumiranje ponavlja u određenim vremenskim intervalima i to posle završene resorpcije prethodno unete količine, onda se nakon difuzionog pada krivulja ponovo penje.
Ako se alkohol ponovo unese pre završene resorpcije prethodno unete količine, novi porast sledi i pre difuzionog pada, što daje poseban izgled krivulje.
Situacija u kojoj se na svaka dva sata popije po jedna čašica konjaka, pod uslovom da je između resorpcije i eliminacije uspostavljen konstantan odnos.
upozorenje za vozače - svaka popijena
čaša žestokog pića iziskuje 2 časa, a svaka
popijena čaša vina ili piva iziskuje najmanje
1 čas pauziranja do unošenja novih količina
alkoholnih pića u organizam, da se ne bi
prevazišla alkoholemija od 0,5‰
Kada se pre i posle obilnog obeda konzumira alkohol ili se konzumira veća količina piva ili vina slabije jačine, ili kada se zajedno sa pićem unosi i hrana, vrh krivulje može jedno vreme (oko 20 minuta, nekad i 1 do 2 časa) da se zadrži na jednom nivou - tzv. plato i da tek posle toga dođe do pada (posledica uspostavljanja ravnoteže između resorpcije i eliminacije alkohola)
Veštačenje u predmetu K-1609/05 II opštinskog suda u Beogradu
Dana 29. aprila 2005. oko 0545 časova, u Beogradu došlo do saobraćajne nezgode u kojoj je učestvovalo putničko vozilo marke “BMW M3”, kojim je upravljao K.S. – pri brzini od oko 140km/h naglo je izgubio kontrolu na vozilom koje je skrenulo sa kolovoza, udarilo u električni stub, prepolovilo se i zapalilo.
vozač i suvozač su ispali iz vozila,ali su preživeli nezgodu sa TTP opasnim po život
Od K.S. uzet samo jedan uzorak krvi u u 0655 časova - oko 1 sat i 10 minuta posle predmetne saobraćajne nezgode
U tom periodu nije konzumirao alkoholna pića
U uzetom uzorku krvi ustanovljeno je prisustvo etil-alkohola u koncentraciji od 1,87‰
K.S. u jednoj izjavi navodi da je kritične večeri u vremenskom intervalu od 20 minuta do pola sata popio 3 do 4 čašice viskija, koje nisu bile veće od 0,5dl. U drugoj izjavi on navodi da je te večeri popio dve – tri, ali najviše četiri čaše, za vreme od 10 do 15 minuta i da je ubrzo potom (najviše 3 minuta) došlo do saobraćajne nezgode.
Da li je od navedene popijene količine alkoholnih pića mogla biti ostvarena alkoholemija od 1,87‰?
A C -------- p x r
C aloholemija [‰]A količina resorbovanog alkohola [g]p telesna težina [kg] – 105kgr redukcioni faktor [0,6 - za gojazne muškarce]
koncentracija alkohola u telu 60r -------------------------------------- ------- 0,7 u proseku koncentracija alkohola u krvi 80
varira od 0,55 do 0,800,7 srednje uhranjeni mišićavi muškarci 0,6 žene, gojazni i jako pothranjeni muškarci
Izračunavanje A 4 čaše x 50ml 200 ml viskija 40vol% 0,8 specifična težina alkohola
200ml x 40/100 x 0,8 64g alkohola
A 64 64C --------- ----------- ----- 1,02‰ p x r 105 x 0,6 63
Izračunata vrednost od 1,02‰ predstavlja maksimalnu moguću alkoholemiju koja se dostiže kada se sav popijeni alkohol odmah rasporedi po čitavom telu tj. kada se određena količina alkohola popije za kratko vreme i to na prazan želudac, što omogućava najbržu (unutar ½ sata) i najveću moguću resorpciju (bez resorpcionog deficita).
Od najveće količine alkoholnog pića, koje u svojim izjavama navodi K.S. (4 čašice viskija od 50ml), maksimalno dostignuta alkoholemija bila bi oko 1,02‰, što je znatno manje od 1,87‰ koliko je ustanovljeno analizom u uzorku krvi uzetom 1 sat i 10 minuta posle predmetne saobraćajne nezgode.
Zaključak suda – okrivljeni je dao netačan podatak o količini popijenog alkohola tj. morao je popiti više da bi dostigao alkoholemiju od 1,87‰
Koliku količini alkoholnog pića je morao popiti da bi ostvario alkoholemiju od 1,87‰?
A C x p x r
C aloholemija [‰] 1,87‰A količina resorbovanog alkohola [g]p telesna težina [kg] – 105kg r redukcioni faktor [0,6 - za gojazne muškarce]
A 1,87 x 105 x 0,6 117,81g alkohola A Xml x 40/100 x 0,8 117,81g Xml x 40/100 x 0,8
117,81g 117,81 Xml ----------------- --------- 368,15 ≈ 368ml viskija 40vol% 40/100 x 0,8 0,32
368:50 7,36 čašica viskija od 50ml
Alkoholemija od 1,87‰ može biti dostignuta ukoliko se konzumira najmanje oko 368 ml, odnosno nešto više od 7 čašica viskija jačine 40vol%, za kratko vreme na prazan želudac, što je znatno veća količina od one koju navodi K.S. u svojim izjavama (2 do 3, najviše 4 čašice od 50ml).
Potvrđen zaključak suda – okrivljeni je dao
netačan podatak o količini popijenog alkohola
tj. popio je više od onoga što je izjavio
Utvrđivanje alkoholemije tempore criminisCx Ct + t
Cx aloholemija tempore criminis [‰]
Ct alkoholemija u vreme uzimanja uzorka [‰]
redukcioni faktor (u proseku 0,138 ‰)
t vreme proteklo od događaja do uzimanja uzorka [sati]
Ct = 1,5 ‰ t = 2 sata = 0,138 ‰
Cx 1,5 ‰ + 0,138 ‰ 2 = 1,776 ‰ ≈ 1,8 ‰
preračunavanje se sme vršiti samo ako se nedvosmisleno utvrdi da su se i predmetni događaj i uzimanje uzorka odigrali u toku linearnog pada alkoholemije u fazi eliminacije
CxCt
Uvek treba nastojati da se uzorci za analizu uzmu
što pre posle događaja i to najmanje dva uzorka
krvi u razmaku od pola sata ili jedan sat (po
mogućnosti i dva uzorka mokraće).
Upoređivanjem koncentracije alkohola u ova dva
uzorka može se utvrditi da li kod osobe postoji tzv.
faza eliminacije (faza opadanja alkoholemije) ili faza
resorpcije (faza porasta alkoholemije).
Ako postoji faza eliminacije, oduzimanjem vrednosti alkoholemije iz dva uzeta uzorka izračunava se vrednost faktora eliminacije u konkretnom slučaju.
Ako nisu uzeta dva uzorka krvi, a vrši se preračunavanje, onda se u praksi daje interval mogućih vrednosti alkoholemije sa maksimalnom i minimalnom vrednosti faktora od 0,13 i 0,17 ‰
Utvrđivanje alkoholemije tempore criminis u predmetu
S obzirom na to da je načinjen propust što je uzet samo jedan uzorak krvi i to 1 sat i 10 minuta posle odigravanja predmetne saobraćajne nezgode, nije moguće sa sigurnošću proceniti alkoholemiju u vreme odigravanja predmetne saobraćajne nezgode.
Na osnovu dostupnih činjenica sa verovatnoćom se može zaključiti samo da je uzorak krvi uzet u fazi eliminacije, ali se ne može sa sigurnošću ustanoviti koja je faza metabolisanja alkohola (resorpcija ili eliminacija) postojala u momentu odigravanja predmetne saobraćajne nezgode.
Ukoliko se predmetna saobraćajna nezgoda dogodila u vreme kada je počela faza eliminacije, uz primenu vrednosti u intervalu od 0,13 do 0,17‰, s obzirom na to da se ne može utvrditi kolika je bila stvarna vrednost ovog faktora u konkretnom slučaju, onda je alkoholemija tempore criminis (Cx) mogla biti u intervalu od oko 2,02‰ do oko 2,07‰, što odgovara stanju srednjeg pijanstva, kada dolazi do teškog oštećenja psihomotornih sposobnosti vozača, što ga čini apsolutno nesposobnim za bezbednu vožnju.
Ct = 1,87‰ t = 1,166 (1 sat i 10 minuta; 10 minuta je 1/6 časa - oko 0,166)
Cx = Ct + t = 1,87 + 0,13 x 1,166 = 2,02‰ minimalna vrednostCx = Ct + t = 1,87 + 0,17 x 1,166 = 2,07‰ maksimalna vrednost
preračunavanje se ne sme vršiti ako se događaj odigrao u fazi resorpcije jer porast
alkoholemije tada nije ravnomeran (linearan) ukoliko je interval između događaja i uzimanja uzorka
duži od 5 sati (maksimalno 6 časova)
Cx Ct
Ukoliko sud prihvati kao verodostojnu izjavu K.S. da je celokupnu količinu alkoholnog pića konzumirao za kratko vreme (u roku od od oko 10 do 15, najviše 20 minuta) i da se saobaćajna nezgoda dogodila vrlo brzo (najviše 3 minuta) posle završenog konzumiranja alkoholnog pića, onda je kod njega tempore criminis postojala faza resorpcije kada se samo može zaključiti da je on u to vreme bio u stanju alkoholne opijenosti, ali bez mogućnosti preciznog procenjivanja vrednosti alkoholemije u tom momentu. Smatra se da, bez obzira na nivo alkoholemije, porast koncentracije alkohola u krvi, koji je svojstven fazi resopcije alkohola, čak i pri koncentracijama alkohola nižim od 0,5‰, značajno kompromituje psihomotorne sposobnosti (brzina reagovanja, oštrina vida, koordinacija pokreta, koncentracija, procena situacije), zbog nemogućnosti ćelija centralnog nervnog sistema da se adaptiraju na porast alkoholemije.
MIŠLJENJE - lekar specijalista neuropsihijatrije i forenzičke psihijatrije - lekar specijalista sudske medicine
Na osnovu svega prethodno navedenog zaključuje se da je K.S. u vreme odigravanja predmetne saobraćajne nezgode bio u stanju alkoholne opijenosti, zbog čega su mu psihomotorne sposobnosti (brzina reagovanja, oštrina vida, opažanje, koncentracija i koordinacija pokreta) bile u značajnoj meri kompromitovane, te je tempore criminis bio nesposoban za bezbedno upravljanje motornim vozilom.
Psihičko stanje K.S. u vreme izvršenja krivičnog dela koje mu se stavlja na teret, nije imalo karakter bilo kakve teže duševne poremećenosti koja bi u to vreme isključivala ili u bitnom stepenu smanjila ili isključila sposobnost za rasuđivanje odnosno slobodnu volju (uračunljivost) imenovanog.
Stari KZ iz 2002. – član 196. izbačen iz novog KZ
Član 196. Ugrožavanje javnog saobraćaja
usled omamljenosti
(1) Ko upravlja motornim vozilom pod dejstvom alkohola ili drugih omamljujućih sredstava, i ako je usled toga očigledno nesposoban za bezbednu vožnju i time tako ugrozi javni saobraćaj na putevima da dovede u opasnost život ili telo ljudi ili imovinu većeg obima, kazniće se zatvorom do tri godine.
Pojam - očigledno nesposoban za bezbednu vožnju - ne pojavljuje se u novom KZ
Zakon o osnovama bezbednosti saobraćaja na putevima (ZOBS) iz 2003. godine
Član 164.Vozač ne sme da upravlja vozilom u saobraćaju na putu ni da počne da upravlja vozilom ako je pod dejstvom alkohola.Smatraće se da je pod dejstvom alkohola lice za koje se analizom krvi ili krvi i urina ili drugom metodom merenja količine alkohola u organizmu utvrdi da količina alkohola u krvi iznosi više od 0,5 g/kg ili ako je prisustvo alkohola u organizmu utvrđeno odgovarajućim sredstvima ili aparatima (alkometrom i dr.) za merenje alkoholisanosti, što odgovara količinama većim od 0,5 g/kg, ili kod koga se, bez obzira na sadržinu alkohola u krvi, stručnim pregledom utvrdi da pokazuje znakove alkoholne poremećenosti.
Члан 24. KЗ Скривљена неурачунљивост
(1) Кривица учиниоца кривичног дела који се употребом алкохола, дрога или на други начин довео у стање у којем није могао да схвати значај свог дела или да управља својим поступцима утврђује се према времену непосредно пре довођења у такво стање.
(2) Учиниоцу који је под околностима из става 1. овог члана учинио кривично дело у стању битно смањене урачунљивости не може се по том основу ублажити казна.
actiones liberae in causa
NE POSTOJI KONSTANTAN I PRAVILAN
ODNOS IZMEĐU ALKOHOLEMIJE I
SIMPTOMATOLOGIJE PIJANSTVA, ČAK NI
KOD ISTE OSOBE U RAZNIM SITUACIJAMA
SIMPTOMATOLOGIJA PIJANSTVA ZAVISI
OD MNOGIH FAKTORA, A NE SAMO OD
AKTUELNE ALKOHOLEMIJE
dejstvo alkohola na CNS je jače u resorpcionoj nego u eliminacionoj fazi
bez obzira na nivo alkoholemije, porast koncentracije alkohola u krvi, koji je svojstven fazi resopcije alkohola, čak i pri koncentracijama alkohola nižim od 0,5‰, značajno kompromituje psihomotorne sposobnosti (brzina reagovanja, oštrina vida, koordinacija pokreta, koncentracija, procena situacije), zbog nemogućnosti ćelija centralnog nervnog sistema da se adaptiraju na porast alkoholemije, a u daljem toku resorpcije reakcija slabi
individualne razlike - neke osobe pokazuju znake pijanstva i pri maloj alkoholemiji
kod alkoholičara u fazi tolerancije na alkohol visoka alkoholemija ne mora biti praćena kliničkim manifestacijama pijanstva.
trenutno stanje organizma – iscrpljenost, bolesti i dr.
psihičko otrežnjenje – stresna situacija (saobraćajna nezgoda, hapšenje i sl.) može da utiče na to da ponašanje osobe ne bude manifestno poremećeno u skladu sa aktuelnom visokom alkoholemijom
OKRUŽNI SUD U BEOGRADU K.br.613/02
U spisima se navodi da je 07.11.2001. godine,
oko 1740 časova, u Mladenovcu...došlo do
saobraćajne nezgode u kojoj je biciklista M.M.
povređen od strane putničkog vozila marke "Lada"
reg. broj BG 439-512, kojim je upravljao P.V.
2. U izveštaju KBC "Bežanijska Kosa" br. 1056
od 12.11.2001. godine o izvršenom istraživanju
alkohola u krvi Pimić Vojislava, navodi se da je
krv uzeta dana 07.11.2001. godine u 1855
časova, te da je u uzetom uzorku krvi nađeno
130,26 mmol/l odnosno 6,00 promila alkohola.
Proverena tehnička ispravnost postupka uzimanja, čuvanja i analiziranja krvi
Izjava okrivljenog: „Kada su završili uviđaj...otišli smo u dom zdravlja gde mi je izvađena krv. U prisustvu policajca sestra je pokušala da mi izvadi krv iz desne ruke, pa kako nije mogla da nađe venu, učinila je to iz leve ruke, prethodno mi je trljala ruku, ne znam tačno sa čime, samo znam da mi je trljala ruku, pre stavljanja injekcije. Nakon što mi je izvadila krv, istu je istisnula iz šprica u epruvetu i istu zatvorila i predala policajcu. Inače ja slabo pijem, i tog dana ništa nisam pio...tako da ne umem da objasnim kako je došlo do toga da mi bude nađeno alkohola u krvi.”
Izjava policajca: "Ja sam bio u auto patroli koja je izašla na lice mesta...i tom prilikom sam zatekao...vozača...van vozila...koji je bio u vidno alkoholisanom stanju...da je bio pod uticajem alkohola, zaključio sam na osnovu njegovog iskaza, a da je pod uticajem alkohola, zaključio sam na osnovu usporenog govora, teturanja u hodu, usporenih pokreta, a nismo mu davali alkometar već smo ga odmah odveli na uzimanje krvi u Dom zdravlja Mladenovac...Po mojoj proceni okrivljeni je bio izuzetno pijan, a što zaključujem jer sam imao mnogo vozača koji su bili pijani kada sam ih zaustavljao i ovaj je imao sigurno preko 3 promila".
Izjava medicinske sestre: "Kada je došao optuženi sa policajcem koji je doneo epruvetu ja sam mu izvadila krv i tu krv stavila u epruvetu... Dok sam vadila krv optuženom on je sedeo ni jednog momenta nije legao i ja ništa neuobičajeno nisam primetila u ponašanju optuženog. Nije se ni ljuljao ni padao niti bilo šta slično radio čak se normalno podigao i otišao da se potpiše. Ja još jednom potvrđujem da ništa neuobičajeno nisam primetila što bi mi skrenulo pažnju, ja sa njim ništa posebno nisam razgovarala a on je radio ono što sam mu ja rekla da bi mu izvadila krv."
VEŠTACI - lekar specijalista neuropsihijatrije i forenzičke psihijatrije - lekar specijalista sudske medicine
Ustanovljena visoka alkoholemija u vreme uzimanja krvi (6,00 promila) ukazuje na to da je P.V. pre kritičnog događaja konzumirao veću količinu alkoholnog pića.
Učinjen je propust što je uzet samo jedan uzorak krvi. Uzimanje drugog uzorka krvi u konkretnom slučaju bilo bi značajno za potvrđivanje izuzetno visoke alkoholemije koja je ustanovljena u konkretnom slučaju.
Alkoholemija od 6 promila, koja je ustanovljena kod P.V. izuzetno je visoka i znatno prevazilazi vrednost od 4 promila, koja se u literaturi navodi kao potencijalno smrtonosna kod većine ljudi. Međutim, poznato je takođe da je reakcija na dejstvo alkohola jako individualna. Opisani su slučajevi preživljavanja sa alkoholemijom znatno višom od 4 promila. Tako se npr. navodi da su mnogi vozači slučajno zaustavljeni od strane policije u Australiji imali alkoholemiju veću od 5 promila.
MIŠLJENJE I Ukoliko je u vreme odigravanja predmetne saobraćajne nezgode kod P. V. postojala tzv. faza eliminacije alkohola, moguća alkoholemija u to vreme, izračunata na osnovu alkoholemije od 6 promila, ustanovljenje u uzorku krvi uzetom 75 minuta kasnije, uz primenu prosečne minimalne i maksimalne vrednosti faktora eliminacije od 0,13, odnosno 0,17 promila, mogla je iznositi od 6,16 do 6,21 promila, što odgovara teškom pijanstvu. Zbog teškog pijanstva, sposobnost P.V. da shvati značaj svog dela i mogućnost upravljanja svojim postupcima tempore criminis bile su bitno smanjene, a imenovani je u to vreme bio nesposoban za bezbednu vožnju.
MIŠLJENJE
II U vreme medicinskog ispitivanja kod P.V. nisu uočeni znaci i simptomi bilo kakvog privremenog ili trajnog duševnog oboljenja, privremene duševne poremećenosti ili slaboumlja kao ni simptomi i znaci hronične zavisnosti od alkohola.
Mišljenja smo da nema indikacija da se imenovanom izrekne bilo koja mera bezbednosti medicinskog karaktera.
Naknadno konzumiranje alkohola
"konjak alibi" - okrivljeni navodi da je
utvrđena alkoholemija (ili njen veći deo)
posledica konzumiranja alkohola posle
predmetnog događaja
naročito kada vozač pobegne sa mesta
nezgode i bude naknadno uhvaćen – alibi:
“svratio u kafanu i popio piće da se smiri”
utvrđivanje činjeničnog stana je ponekad nemoguće
uzeti što pre krv i to obavezno dva uzorka ako se ustanovi da je alkohol u eliminacionoj fazi (pad alkoholemije u drugom uzorku), a vađenje krvi je usledilo neposredno posle navodnog naknadnog konzumiranja pića – konjak alibi se može odbaciti
da se zaista radilo o naknadnom konzumiranju, morala bi da postoji faza resorpcije sa porastom alkoholemije u drugom uzorku u odnosi na prvi
Predmet IV opšintskog suda u Beogradu K-514/07Saobaćajna nezgoda 9.12.2006. – ošt. M.G. 28 g
bila je putnik iza suvozača u automobilu koji je udaren od pozadi vozilom kojim je upravljao D.D. u pijanom stanju i odbačen unapred na drugo vozilo
Predmet IV opšintskog suda u Beogradu K-514/07Saobaćajna nezgoda 9.12.2006. – ošt. M.G. 28 g
bila je putnik iza suvozača u automobilu koji je udaren od pozadi vozilom kojim je upravljao D.D. u pijanom stanju i odbačen unapred na drugo vozilo
Predmet IV opšintskog suda u Beogradu K-514/07Saobaćajna nezgoda 9.12.2006. – ošt. M.G. 28 g
bila je putnik iza suvozača u automobilu koji je udaren od pozadi vozilom kojim je upravljao D.D. u pijanom stanju i odbačen unapred na drugo vozilo
saobaćajna nezgoda u 1730 časova
krv uzeta u 1925 časova
oko 1 sat i 55 minuta posle nezgode
Члан 289. Угрожавање јавног саобраћаја
(1) Учесник у саобраћају на путевима који се не придржава саобраћајних прописа и тиме тако угрози јавни саобраћај да доведе у опасност живот или тело људи или имовину већег обима, па услед тога код другог наступи лака телесна повреда или проузрокује имовинску штету која прелази износ од двеста хиљада динара, казниће се затвором до три године.
U svojim izjava D. D. navodi da uopšte nije konzumirao alkoholna pića pre predmetne saobraćajne nezgode, već da je posle nezgode pio lozovu rakiju s tim što je 19.03.2007. godine pred istražnim sudijom izjavio da je popio "gutljaj ili dva", a na glavnom pretresu 14.09.2007. godine izjavio je da je rakiju pio desetak minuta nakon udesa, (u vremenu od 1740 časova) i da je popio i do pola litra rakije. Slične podatke o količini rakije koju je D. D. navodno popio posle saobraćajne nezgode (do pola litra ili 3 do 4 prsta iz pune flaše zapremine 2 litra) navode u svojim izjavama i svedoci B. M. i P. N.
Pitanja suda: Određuje se veštačenje po veštaku specijalisti sudske medicine sa zadatkom da se na osnovu podataka u spisima predmeta izjasni o alkoholemiji okrivljenog u vreme saobraćajne nezgode, posebno o tome da li je moguća varijanta odbrane okrivljenog da je pio posle saobraćajne nezgode, imajući u vidu sve relevantne činjenice u spisima predmeta i naročito odbranu okrivljenog, iskaze svedoka, te vreme kada se desila saobraćajna nezgoda i vreme vađenja krvi od okrivljenog radi analize alkohola u krvi.
I Na osnovu podataka iz predmetnih spisa zaključuje se da je u konkretnom slučaju u toku istražnog postupka načinjen niz propusta koji onemogućavaju da se pouzdano utvrdi da li je Dubljević Dragan u vreme odigravanja predmetne saobraćajne nezgode bio u stanju alkoholisanosti i ako jeste, kolika je tada bila alkoholemija. Naime, kod D. D. je na licu mesta izvršeno alkotestiranje, ali u predmetnim spisima ne postoje podaci o tačnom vremenu kada je izvršeno alkotestiranje i kolika je bila očitana vrednost koncentracije alkohola. Od D. D. je uzet samo jedan uzorak krvi za analizu na alkohol i to jako kasno, odnosno 1 sat i 55 minuta posle predmetne saobraćajne nezgode.
II Na osnovu ustanovljenih medicinskih činjenica ne može se isključiti da je alkoholemija od 1,85 ‰, koja je utvrđena u uzorku krvi uzetom od D. D. 1 sat i 55 minuta posle predmetne saobraćajne nezgode, nastala isključivo kao rezultat konzumiranja lozove rakije oko 10 minuta posle nezgode, s tim što se moralo raditi o jednokratnom konzumiranju na prazan želudac najmanje oko 300 ml rakije jačine 40 vol%, a ukoliko je bilo hrane u želucu, onda i veće količine rakije s obzirom na resorpcioni deficit do kojeg može dovesti hrana prisutna u želucu.
III Da je D. D. za kratko vreme posle saobraćajne nezgode (oko 1740 časova) popio oko pola litra rakije jačine 40 vol%, kako je to izjavio na glavnom pretresu 14.09.2007. godine, nakon potpune resorpcije navedene količine alkohola, ostvarena alkoholemija oko 1925 časova, kada je uzet uzorak krvi, iznosila bi oko 3,13 ‰, što je znatno više od 1,85 ‰ koliko je analizom utvrđeno.
IV Ukoliko je D. D. konzumirao alkoholna pića isključivo pre predmetne saobraćajne nezgode i ako je kod njega u vreme saobraćajne nezgode već otpočela faza eliminacije, onda je alkoholemija tempore criminis kod njega mogla biti u intervalu od oko 2,01 ‰ do oko 2,18‰.
Ostatak alkohola - kod utvrđene relativno niske, ali zakonom nedozvoljene alkoholemije, okrivljeni tvrdi i svedocima dokazuje da toga dana nije ništa pio, te da je ustanovljeni nalaz netačan.
Moguće je da se ne radi o netačnom nalazu, već o ostatku alkohola koji je konzumiran prethodnog dana.
Osoba telesne mase 80 kg popila 9 konjaka u vremenskom intervalu od 20 do 23 časa, kada je i otišla na spavanje. Sutradan je došlo do udesa oko 7 časova, a krv je bila izvađena u 8 časova. Rezultat analize alkohola u krvi u momentu vađenja je iznosio 0,65 ‰.
Ako je resorpcija bila završena za 2 časa, faktor eliminacije procenjen sa 0,15, a da je vreme eliminacije alkohola do vađenja krvi iznosilo 7 časova - u momentu vađenja krvi od prethodnog dana moglo je ostati oko 0,65 ‰ alkohola u krvi, a da se pri tome nisu morali primećivati subjektivne tegobe ni bilo kakvi simptomi alkoholisanosti.
Pojedine osobe u ovakvim slučajevima mogu
osećati znake mamurluka, popraćene
glavoboljom i drugim simptomima, međutim,
izvesne osobe, naročito one naviknute na
alkohol, osećaju se posle spavanja potpuno
trezne, bez znakova mamurluka i pijanstva,
iako u njihovoj krvi postoji određena količina
alkohola.
Česte greške u veštačenju
Šabloniziranje - dobijeni rezultati nikad nemaju karakter apsolutne tačnosti, jer se ne radi o matematičkom, već složenom biološkom procesu, uslovljenom velikim brojem različitih faktora koje je teško sve proceniti i inkorporirati prilikom izračunavanja (u nekim zemljama preračunavanje napušteno)
Izjava neuropsihijatra epileptologa – vi specijalisti sudske medicine imate svoje formule, a mi u psihijatriji imamo druge formule
Neregistrovanje vremena i vrednosti
koncentracije alkohola kod alkotestiranja
Kasno uzimanje uzoraka krvi i mokraće
Uzimanje samo jednog uzorka
Tehničke greške – neadekvatno uzimanje
(dezinfekcija alkoholom), obeležavanje,
čuvanje (van frižidera) i analiza (treba GH)
UPUTSTVO ZA DOBRU PRAKSU
Registrovanje vremena i vrednosti
koncentracije alkohola kod alkotestiranja
Što pre uzimanje uzoraka krvi i mokraće
Uzimanje najmanje dva uzorka
Tehnička ispravnost - uzimanje,
obeležavanje, čuvanje (u frižideru) i analiza
(treba GH) - referentne laboratorije
Setovi za uzimanje i zapisnici – jedan uzorak
se daje okrivljenom radi provere
Veštačenje - poštovanje navedenih principa
Komisijsko veštačenje
specijalista sudske medicine
toksikolog
specijalista sudske psihijatrije