Alkohol i Mladi 2013 Knjiga Hrv

alkohol i mladi

a l k o h o l n i j e c o o l

3sadraj

Sadraj

Rije glavnog ravnatelja policije / 4

Rije pomonice ravnateljice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo / 5

Uvod / 7

Alkohol u okvirima drutvene zbilje / 9

Alkohol i zdravlje / 13

Alkohol i mladi / 15

Alkohol i zdravlje mladih / 21

Alkoholizam u obitelji / 25

Posljedice alkoholizma / 38

Prevencija alkoholizma / 41

Stvari koje moda niste znali o alkoholu / 43

Alkohol kao problem na sportskim stadionima / 51

Utjecaj stresa na ljudsko tijelo / 53

Smijanje i zdravlje / 57

Intervju sa Slavenom Biliem / 59

Kaznena i prekrajna odgovornost djece i mladih u RH / 62

Institucije koje se bave problematikom alkoholizma / 65

Literatura / 66

4rije glavnog ravnatelja policije

Potovani itatelji,ispred vas se nalazi edukativna knjiga koja ima za cilj ukazati na opasnosti s kojima se mladi danas, bez sumnje, gotovo svakodnevno susreu. Poasti modernog drutva, alkohol, droge, igre na sreu vrlo esto mogu dovesti do nesagledivih po-sljedica, a emu svi zajedno, naalost svakodnevno svjedoimo. Policiji kao javnoj slubi primarno odgovornoj za sigurnost graana, iznimno je vano pravovreme-no upozoravati na ove negativnosti naeg drutva,

a posebno kad su njima pogoene najosjetljivije drutvene skupine, djeca i mladi. Upravo u neposrednom radu s mladima kroz preventivni projekt Zdrav za 5 elimo mijenjati njihove stavove razvijajui njihove vjetine kritikog raz-miljanja i stvarajui kod njih vrsta uvjerenja u pogledu tetnosti sredstava ovisnosti na zdravlje. Jednako tako elimo kod mladih razvijati i sposobnost prepoznavanja rizinih situacija, no elimo ih i poduiti o mogunostima odabira i odupiranja pritis-cima vrnjaka oko konzumiranja sredstava ovisnosti. Stoga mi je zadovoljstvo to u ovom preventivnom projektu, zajedno s naim partnerima Ministarstvom zdravlja i Ministarstvom zatite okolia i prirode, ali i svim ostalim vanim drutvenim subjektima, posebno subjektima lokalne zajednice, te upravo s mladima, moemo dati svoj doprinos u prevenciji ove problematike. U ovoj edukativnoj knjizi namjera nam je ponuditi relevantne podatke, znan-stveno utemeljene injenice i vaee zakonske okvire kako bi roditelji i svi oni koji se susreu s mladima raspolagali sa to vie znanja kojima e im pomoi pri donoenju odluka, a to je: kako jasno i glasno rei NE svim sredstvima ovisnosti!Stoga vas pozivam da pomno prouite ovu knjigu, educirate ne samo sebe ve i vae blinje, prijatelje, ili ukoliko poznajete neke od onih koji su se ve susreli sa spomenutim problemima, da ih barem uputite gdje i kako zatraiti neophodnu pomo. Vjerujem kako emo u vama nai pouzdanog partnera, tovatelja i zagovorni-ka sigurnog i mirnog okruenja te zdravog ivota.

Vlado DominiMinistarstvo unutarnjih poslova RH

Ravnateljstvo policijeGlavni ravnatelj policije

5rije pomonice ravnateljice HZJZ

Mladost je razdoblje ivota karakterizirano relativ-nim zdravljem u odnosu na druga ivotna razdo-blja. Dok su kod male djece uestale zarazne bolesti dinog i probavnog sustava, u odrasloj, a pogotovo u takozvanoj treoj ivotnoj dobi, javljaju se kroni-ne masovne bolesti poput sranoilnih i malignih bolesti koje su ujedno i vodei uzroci obolijevanja i smrtnosti u naoj populaciji. Vodei rizici za zdrav-lje u mladosti vezani su uz nezdrava ponaanja. Nezdrava se ponaanja usvajaju u mladosti, a esto ostaju kroz cijeli ivot i imbenici su razvoja mno-

gih zdravstvenih smetnji kasnije u tijeku ivota. Pijenje alkohola, uzimanje psihoaktivnih droga i kockanje odnosno klaenje nisu samo nezdrava ve i drutveno neprihvatljiva ponaanja, te je upravo suzbijanju tih ponaanja usmjeren projekt Zdrav za 5. U Hrvatskoj je 2011. godine provedeno istrai-vanja o pijenju alkohola i uzimanju drugih droga u kolama (The European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs, ESPAD) koje je istovre-meno provedeno u ukupno 37 zemalja Europe i svijeta, odnosno na ukupno vie od 105.000 srednjokolaca. Rezultati ESPAD istraivanja jasno su ukazali na problem ekscesivnog pijenja alkohola meu mladima u naoj zemlji, kao i na to da u upotrebi marihuane i drugih psihoaktivnih droga postoji stabilan trend bez naznaka poboljanja. Druga istraivanja ukazuju na potrebu za za-brinutost vezanu uz veliku uestalost i dostupnost kockanja i klaenja meu mladima. U mladosti se esto ne osjeaju nikakve tegobe vezane uz nezdra-va ponaanja, a rizici koje takva ponaanja donose u starijoj ivotnoj dobi za mlade ljude eljne avanture i eksperimentiranja potpuno su apstraktni, a time i nevani. Puko informiranje o tetnosti potpuno je neefikasno u smislu od-vraanja mladih od takvih ponaanja. Zbog toga se u ovom projektu u radu s uenicima njeguje interaktivan pristup, a uenike se potie na to da sami do-nose zakljuke, umjesto da im se nude ili nameu gotova rjeenja. tetnosti za zdravlje predmet su skrbi Ministarstva zdravlja u okviru projekta, drutvena neprihvatljivost predmet su skrbi Ministarstva unutarnjih poslova, dok je tre-i partner, Ministarstvo zatite okolia i prirode u ulozi pruanja konkretnih novih i pozitivnih ivotnih vrijednosti i orijentacija mladima. Ta suradnja, od-nosno zdrueno, usklaeno djelovanje razliitih resora na nacionalnoj razini, najvea je vrijednost ovog projekta i ono to ovaj projekt ini znaajnijim od brojnih drugih na prvi pogled slinih projekata.

Dr. sc. Ivana Pavi imetin, dr. med.Hrvatski zavod za javno zdravstvo

pomonica ravnateljice za kvalitetunacionalni voditelj zdravstvenog dijela projekta

6impressum

Izdava:Ministarstvo unutarnjih poslova Republike HrvatskeRavnateljstvo policije

Nakladnik:Poslovne zone Rijeka d.o.o. Ugovorni suradnik MUP-a RH za promociju i tehniku podrku projekta Zdrav za 5

Urednici: Dr. sc. Ivana Pavi imetin, dr. med.Zlatko Koti, dipl. krim.Sandra Veber, dipl. krim.

Autori: Davor orak, dr. med.Daniela Krni, dipl. psihologIvana Modri, stru. spec. crim.

Naklada: 100.000 kom

Svako neovlateno umnoavanje ove knjige je strogo zabranjeno.Izdava i nakladnik ne odgovaraju za promidbeni sadraj.

7uvod

Promocija sigurnosti i javnozdravstvene samosvijesti Zdrav za 5

Nacionalni Projekt "Zdrav za 5" zajedniki je projekt, Ministarstva zdravlja, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva zatite okolia i priro-de Republike Hrvatske.

U elji da multidisciplinarno djeluju na podruju prevencije ovisno-sti 30. listopada 2012. sporazumom o suradnji u provedbi, kojeg su potpisali ministri, zdravlja, unutarnjih poslova, te zatite okolia i prirode Rajko Ostoji, Ranko Ostoji i Mihael Zmajlovi zapoela je provedba ovog projekta na nacionalnoj razini.

Ciljevi projekta ukljuuju podizanje razine informiranosti i razine javnozdravstvene svijesti kod djece osnovnokolskog i srednjokolskog uzrasta, prevenciju ovisnosti i zlouporabe droga, alkohola i igara na sreu te ouvanje i zatitu okolia.

Ciljana populacija su uenici osmih razreda osnovne te prvih i drugih razreda srednje kole.

Uz preporuku Agencije za odgoj i obrazovanje, projekt Zdrav za 5 provodi se u kolama na podruju svih hrvatskih upanija.

Suradnjom djelatnika ukljuenih institucija izraena je ova edukacij-sko-informativna knjiga na temu prevencije alkoholizma, namijenje-na roditeljima, djelatnicima kola i svima onima koji su u kontaktu s mladima profesionalno ili u svakodnevnom ivotu , pisana pristu-panim i razumljivim jezikom i stilom.

9Alkohol je najstarija droga ovjeanstva. U veini je zemalja legaliziran te slui kao sredstvo za oputanje i relaksaciju. Stav drutva prema alkoholu se kree od i-rokog odobravanja do ograniavanja prodaje i pijenja, te potpune zabrane.Prekomjerna uporaba alkohola se po-vezuje s poveanim rizikom mortalite-ta, a nasilje koje proizlazi iz alkohola, pogaa obitelj, cijelu zajednicu te utjee na zdravlje i socijalnu si-gurnost. Ne postoji znanstveni dokaz o profilu linosti koja je sklona razvoju alkoholizma, odnosno ne moe se sa sigur-nou predvidjeti u koga e se nakon djetinjstva razviti pro-blem ovisnosti. Postoje samo faktori rizika koji poveavaju opasnost od razvoja alko-holizma. Mlada osoba, ula-skom u pubertet susree se s unutarnjim promjenama. Razvoj mlade osobe temelji se na odnosu "ja i okolina". Javlja se sukob zrelih i ne-zrelih tenji, onog to mla-di ele i onog to se od njih oekuje. Javlja se nesigurnost.U veini zemalja, mladi ive u okolini gdje je alkohol dio svakodnevnog ivota. Pie se smatra prihvatljivim sredstvom po-stizanja ugode. Iako je u veini zemalja

prodaja alkohola kao i konzumacija, za-branjena ispod odreene dobi, raste broj djece kolske dobi koja imaju problem s

alkoholom. tetne posljedice kon-zumiranja alkohola meu mladi-ma su najee akutno trovanje, nesree, nasilje i kriminal. Kod 16-godinjaka komatozno stanje uzrokovano alkoholom moe se javiti ve kod 2 promila alkohola u krvi. Doba adolescencije

donosi elju za samopotvri-vanjem i izgradnjom stavova. Eksperimentiranje s alkoholom potaknuto je radoznalou, eljom za dokazivanjem, pri-tiskom okoline i drutva. Ue-stalije i redovitije pijenje, koje izaziva elja da se iskuse djelova-nja alkohola, koja se doivljavaju pozitivnima, otvara put "proble-matinom pijenju". Prema studi-jama, problem konzumacije alko-holnih pia, se javlja i prije 14-te godine. Smatra se da je prijelazno razdoblje od kasnog djetinjstva u ranu adolescenciju, kritino razdo-blje. Uz to kritino razdoblje, djeca

stjeu znanja o alkoholu puno ranije. Alkoholna zlouporaba meu mladima povezana je sa spolom, socijalnim statu-som, etnikom pripadnou i regijom u kojoj ive. Sredinje mjesto kulturalnog prijenosa

Alkohol u okvirima drutvene zbilje

alkohol u okvirima drutvene zbilje

10

www.bpz.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++385 35 443 003Tel.: ++385 35 216 20035000 Slavonski Brod

Petra Kreimira IV 1 BRODSKO-POSAVSKA UPANIJA

www.bbz.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++385 43 244 450Tel.: ++385 43 221 900

43000 Bjelovardr. Ante Starevia 8

BJELOVARSKO-BILOGORSKA UPANIJA

11

navike konzumiranja alkohola je obitelj. Veina adolescenata koji imaju problem s alkoholom ima kompleksnu obiteljsku anamnezu koja ukljuuje zlostavljanje i druge traume u djetinjstvu. Obitelj esto nije svjesna problema dok se ne pojave incidenti u koli i incidenti s policijom. Obitelj negira problem alkohola, pripisuje ga drugim problematinim ponaanjima, ima strah od prepoznavanja problema zbog osjeaja krivnje i odgovornosti. Ne-komunikacija, otuenost ili nepotpuna obitelj izravno negativno utjeu na preko-mjerno pijenje. Osobito majino pijenje

ima povean utjecaj na pijenje alkohola u djece.Poseban problem vezan uz alkoholizam jest pijenje alkoholnih pia meu mla-om populacijom, tj. meu uenicima osnovnih i srednjih kola. Kultura pijenja ui se vrlo rano, a obzirom da alkohol izaziva oteenja velikog i malog mozga, osobe koje u mladim danima uestalo konzumiraju alkoholna pia ve se u sa-mom poetku nalaze u negativnom po-loaju u odnosu na svoje vrnjake koji ne konzumiraju alkohol. Takve osobe esto ne zavravaju kolu i uglavnom su sklone svim oblicima aso-

cijalnog ponaanja. I ovdje se javlja pri-mjer edukacijske naravi jer su mladi ne-dovoljno informirani o tetnom utjecaju alkohola; iz neinformiranosti i neznanja o nastanku bolesti, mladi ovjek teko prihvaa miljenje o alkoholizmu i opa-snostima pijenja alkoholnih pia. Osobe u poecima esto na sebi ne primjeuju negativne posljedice opijanja. Da bi se ovi problemi sveli na minimum potrebna je suradnja nekoliko drutve-nih institucija, prije svega obitelji i obra-zovnih institucija. Obitelj mora imati od-gojnu ulogu u smislu usaivanja normi, odnosno mijenjanja eventualno krivih navika steenih ve u najranijoj mladosti. Obrazovne institucije trebaju kroz svoje nastavne programe educirati mlade o fizikim i psihikim tetnim i pogubnim utjecajima alkohola na razvoj osobe. injenica koja je takoer jako bitna kod problema alkoholizma, a tie se direktno mladih ljudi, je da se kod nas u drutvu provlai teza da mladi piju iz dosade. Ova teza je prilino tona s obzirom da najvei broj mladih koji se redovno opija vee ista karakteristika - nezaposlenost. Takvi mladi ljudi umjesto pokuaja da svo-je probleme rijee samostalno, oekuju pomo drutva, u meuvremenu tonui u vrtlogu alkoholizma i ostalih poroka koji su im dostupni na dohvat ruke. Vano je napomenuti prioritet relacije pojedinac/drutvo, i vanost drutva kao cjeline pri pokretanju akcija s ciljem pomoi onim lanovima kojima je pomo potrebna. Drutvo mora uvjetovati promjenu jav-nog mentaliteta radi poboljanja kvalitete ivljenja i smanjenja tetnog utjecaja svih poroka kod svih svojih lanova.

alkohol u okvirima drutvene zbilje

12

www.istra-istria.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++385 52 372 104Tel.: ++385 52 372 105

52000 PulaFlanatika 29

ISTARSKA UPANIJA

www.dnz.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++385 20 351 435Tel.: ++385 20 351 400

20000 DubrovnikGundulieva poljana 1

DUBROVAKO-NERETVANSKA UPANIJA

13

Alkoholizam je progresivna bolest koja se moe lijeiti. To je bolest koja zahvaa sve slojeve drutva, ljude iz svih drutve-nih klasa i materijalnih statusa, rasa, spo-lova i dobi. Iako se pijenje alkohola smatra drutveno prihvatljivim, alkoholiari se jo uvijek smatraju osobama upitnog morala. Zdravi ljudi alkoholiare doivljavaju kao temu podrugivanja i saaljenja, a trebali bi ih smatrati bolesnicima.

Kako djeluje alkohol?Iz krvotoka alkohol ulazi u svaki dio tijela koji sadri vodu, ukljuujui i velike orga-ne - mozak, plua, bubrege i srce te se ras-poreuje podjednako unutar i izvan sta-nica. Samo 5% alkohola izlazi iz tijela kroz dah, mokrau ili znoj, ostalo se oksidira ili prerauje u jetri.Upotreba alkohola oteuje sredinji iv-ani sustav i dovodi do:

delirija apstinencijske krize bez delirija poremeaja osobnosti (poremeaj tem-

peramenta, karaktera, raspoloenja, mi-ljenja, volje)

poremeaja kritinosti prema sebi i svo-me stanju

Upotreba alkohola dovodi do oteenja brojnih tjelesnih funkcija:

jetre (ciroza) eluca (gastritis) guterae (pankreatitis) sranog miia vidnog i perifernih ivaca (polineuropa-

tije) imunolokog sustava

Lijeenje alkoholizma je mogue, sloe-no, ali i dugotrajno:

kroz ambulante i bolnice, klubove lije-enih alkoholiara (KLA), udruge

lijeenje oteenja organizma: delirij, apstinencijske krize, ciroza, gastritis, pankreatitis, poremeaj raspoloenja, infekcije, nedostatka vitamina-B

lijeenje same ovisnost: klubovi lijee-nih alkoholiara, grupna psihoterapija, obiteljska psihoterapija

Kod alkoholiara koji ne prestaju piti sma-njuje se oekivano trajanje ivota za 10 do 15 godina, a najei uzrok smrti alkoholi-ara je samoubojstvo.

Alkohol i zdravlje

alkohol i zdravlje

14

www.kckzz.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++385 48 622 584Tel.: ++385 48 658 111

48000 KoprivnicaAntuna Nemia 5

KOPRIVNIKO-KRIEVAKA UPANIJA

www.kazup.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++385 47 666 262Tel.: ++385 47 666 111

47000 KarlovacA. Vraniczanya 2

KARLOVAKA UPANIJA

15

Alkohol je po svojoj definiciji psihoaktiv-na droga, odnosno kemijska tvar izrazitog fiziolokog uinka, koja mijenja modanu funkciju, to rezultira privremenom pro-mjenom zapaanja, shvaanja, raspoloe-nja, svijesti ili ponaanja.Upravo je alkohol prvo sredstvo ovisnosti koje mladi probaju i s kojim se najee prvi put susretnu u obiteljskom okruenju gdje im alkohol nerijetko bude i ponuen od strane roditelja ili nekoga od rodbine.Vrlo su alarmantni statistiki podaci koji govore o sve ranijem poetku pijenja i pr-vih opijanja kod mladih. U Hrvatskoj je u posljednjih godinu dana ak 85% mladih u dobi od 16 godina barem jednom pilo alkohol, a njih 66% u posljednjih mjesec dana; 43% mladih je barem jednom bilo pijano u posljednjih godinu dana, a 54% ih je u posljednjih mjesec dana ekscesiv-no pilo. Istraivanja pokazuju da oko 10% mladih koji uestalo piju kroz vrijeme adolescen-cije, kasnije u ivotu postaju ovisnici o al-koholu, tj. alkoholiari.Mnogi ljudi oigledno piju umjereno bez ikakvog vidljivog tetnog uinka, no veliki je broj onih koji konzumiraju alkohol na nain da uzrokuju tetne posljedice i sebi i drugima u svojoj okolini.Kada jednom dospije u krvotok, alkohol se uvijek razgrauje istom brzinom na koju se ne moe utjecati te su stoga vrlo opasna brza ispijanja veih koliina alko-

hola i posljedino trovanje alkoholom. 98% alkohola se razgradi u jetri, a ostatak se izluuje mokraom i izdahnutim zra-kom te znojenjem. Da bi uklonila alkohol iz krvi unesen samo jednom aom piva, jetri treba najmanje 1 sat (!), a to je unesena koliina vea, vri-jeme potrebno jetri za razgradnju alkoho-la viestruko se poveava.

Stupnjevi djelovanja alkohola ovisno o unesenoj koliini:

LAGANA OBUZETOST: do 0.5 promila veselo raspoloenje, osjeaj da se bre misli, a zapravo su us-poreni refleksi i smanjena otrina vidaPRIPITO STANJE: od 0.5 do 1.5 promila poputaju moral-ne konice, osoba je slobodnijeg pona-anja, usudi se rei i napraviti ono to se trijezna ne bi usudilaPIJANO STANJE: od 1.5 do 2.5 promila osoba je vidno pijana, neusklaenih pokreta, oteanog kretanja, oteanog govora, velikih i naglih oscilacija raspoloenjaTEKO PIJANO STANJE: od 2.5 do 3.5 promila - javlja se pospa-nost, agresivnost, teko disanje, povraa-nje, nekontrolirano mokrenje i defekacija NESVJESNO STANJE: od 3.5 do 5 promila ve iznad 3 promila alkohola u krvi esto se javlja nesvjesno

alkohol i mladi

Alkohol i mladi

16

www.licko-senjska.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++385 53 572 100Tel.: ++385 53 588 279

53000 GospiDr. Franje Tumana 4

LIKO-SENJSKA UPANIJA

www.kzz.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++385 49 329 255Tel.: ++385 49 329 111

49000 KrapinaMagistratska 1

KRAPINSKO-ZAGORSKA UPANIJA

17

stanje, a kod mlaih osoba takvo stanje moe biti uvod u alkoholnu komu koja nerijetko zavrava smru.Smrt u alkoholnoj komi dogaa se zbog paralize centra za disanje, uguenja po-vraenim sadrajem, ozljeda glave i dru-gih prikrivenih komplikacija uzrokovanih pijanstvom, naroito esto zbog konzu-miranja alkohola u kombinaciji s drugim sredstvima ovisnosti.

Alkohol e na svaku osobu drugaije djelovati.Ista koliina popijenog alkoholnog pia izaziva kod svakog ovjeka razliit stupanj alkoholiziranosti, ovisno o spolu, teini, radu probavnih organa, trenutnom sta-nju, ak i raspoloenju, dobi dana itd. Dakle, ne postoji pravilo koliko se smije popiti da se ne manifestira obu-zetost alkoholom; kod nekoga pijan-stvo izazovu ve vrlo male koliine alkohola.

Kako alkohol utjee na nae tijelo?

Ponaanje

Alkohol ini da se osjeamo oputenije, priljivije i sretnije, no samo u manjim koliinama. Pijenje veih koliina alko-hola moe dovesti do depresivnog ras-poloenja i uznemirenosti.

Alkohol utjee na kratkorono pame-nje moe se dogoditi da zaboravimo to smo htjeli rei ili imena ljudi oko nas. Takoer, moe se dogoditi da se sljede-e jutro ne moemo sjetiti nekih dijelo-va protekle noi.

Previe alkohola utjee na nae rasu-ivanje moe nam se dogoditi da su nam ljudi oko nas odjednom puno privlaniji nego ranije, a vea je vjerojat-

nost izazivanja nesree. Alkohol moe izazvati ljutnju i agresiv-

nost vea je vjerojatnost da emo se posvaati ili ak potui s nekim ukoliko smo pili.

Kako alkohol utjee na na mozak, od-

nosno koliko pijano se osjeamo i po-naamo, ovisi o koliini alkohola u na-oj krvi. Alkohol utjee na dio mozga zaduen za miljenje, to znai da pod utjecajem alkohola ne moemo jasno razmiljati ili suditi o situacijama, kao to moemo kada smo trijezni. Alkohol utjee i na nae osjeaje i pamenje moe se dogoditi da se puno lake uznemirimo i zaboravimo odreene stvari. Alkohol utjee i na dio mozga koji upravlja naim miiima zato kada smo pijani ee posremo i/ili pada-mo.

Tjelesne promjene

JetraGlavna zadaa jetre je pretvaranje hranji-vih tvari u energiju. Takoer pomae i u ienju organizma od raznih otpadnih

alkohol i mladi

18

www.obz.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++385 31 203 191Tel.: ++385 31 221 501

31000 OsijekTrg Ante Starevia 2

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA

www.medjimurska-zupanija.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++385 40 391 005Tel.: ++385 40 374 201

40000 akovecRuera Bokovia 2

MEIMURSKA UPANIJA

19

e proces biti sporiji ukoliko smo prije pijenja alkohola jeli. Zato se efekti alko-hola puno bre osjeaju kada pijemo na prazan eludac. Vano je znati da brzina pijenja kao i naa tjelesna teina i visina utjeu na to kojom brzinom e se alkohol u naem tijelu apsorbirati, te u kojoj koli-ini e prijei u krvotok npr. ista koliina alkohola imat e snaniji efekt na osobu manje tjelesne konstitucije. ene apsor-biraju alkohol bre nego mukarci budui da tijelo ene sadri vie masnoe i manje vode u odnosu na tijelo mukarca.

Izgled Alkohol dehidrira nae tijelo, a kosa

moe postati otra i bez sjaja, kao i naa koa i nokti.

Prekomjerno pijenje nakon odreenog vremena moe uzrokovati rosaceu kroninu bolest koe koju karakterizira crvenilo i proirene kapilare.

Crvenilo oiju Alkohol deblja nekoliko alkoholnih

pia esto sadri istu kalorijsku vrijed-nost kao i nekoliko redova okolade, a kada smo pijani ili mamurni ee ima-mo elju za konzumiranjem masnije i nezdrave hrane.

Pijenje alkohola povezano je i sa stvara-njem celulita.

tvari i toksina. Kada pijemo, naa jetra razgrauje alkohol, no u jedan sat uspi-je preraditi tek priblino koliinu jedne ae piva. Dakle, ako pijemo alkohol bre nego to ga naa jetra stigne razgraditi, vie alkohola ostaje u krvi pa smo pijaniji. Prekomjerno pijenje alkohola nakon du-eg vremenskog perioda oteuje ili ak potpuno unitava stanice jetre te time ugroava funkciju tog vanog organa i sprjeava njeno obnavljanje.

Bubrezi i mokrani mjehurBubrezi filtriraju nau krv i iste ju od ot-padnih tvari. Takoer, kontroliraju koliinu vode u naem tijelu. Kada pijemo alko-hol, tijelo dovodimo u disbalans time to izluujemo previe vode to dovodi do dehidracije. Kada pijemo alkohol, pove-ava se koliina urina koji proizvodi nae tijelo (diuretski uinak alkohola), a time i uestalost mokrenja. Dehidracija igra va-nu ulogu u osjeaju mamurnosti glavni razlog glavobolje i ei sljedee jutro.

KrvAlkohol ulazi u nau krv kroz krvne ile u razini eluca, koje ga zatim prenose po itavom tijelu. to vie alkohola imamo u krvi, to se pijanije osjeamo. Budui da alkohol ulazi u tijelo putem eluca, taj

alkohol i mladi

20

www.pgz.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++385 51 212 948Tel.: ++385 51 351 600

51000 RijekaAdamieva 10

PRIMORSKO-GORANSKA UPANIJA

www.pszupanija.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++385 34 290 200Tel.: ++385 34 290 290

34000 Poegaupanijska 7

POEKO-SLAVONSKA UPANIJA

21

Slab uspjeh u koli - tinejderi koji ko-riste alkohol mogu zapamtiti manje od onoga to su nauili, to ima negativne efekte u koli, naroito za vrijeme ispiti-vanja. Upotreba alkohola takoer moe sprijeiti razvoj drugih vjetina, poput donoenja odluka, te drutvenih vjeti-na.

Antisocijalna ponaanja i mentalno zdravlje - prekomjerno pijenje alkohola povezano je s antisocijalnim ponaa-njem, problemima s mentalnim zdrav-ljem i trajnim oteenjem mozga. Alko-hol umanjuje kritinost i zato ponaanje postaje nepristojno, dogaaju se nedo-zvoljene radnje i krivina djela.

Pie, puenje i uzimanje droge - tinej-deri koji piju i pue imaju veu vjerojat-nost da e poeti konzumirati drogu.

Nezatien spolni odnos dokazana je povezanost izmeu pijenja alkoho-la prije spolnog odnosa i nekoritenja odgovarajue zatite, to moe dovesti

Alkohol naruava zdravlje mladog o-vjeka i sprjeava njegov normalan fiziki i psihiki razvoj. Mogu nastati organski poremeaji i vegetativne smetnje, a vrlo su vjerojatni i poremeaji na planu osob-nosti: prkos, netrpeljivost, razdraljivost, gubitak toplih emotivnih odnosa pre-

ma roditeljima i starijim osobama, zanemarivanje dunosti prema zajedni-

ci. Upotreba alkohola meu tinejderima moe imati ozbiljne posljedice na njihovo fiziko i mentalno zdravlje. Meu njima su: Mamurluk - kada su tinejderi mamur-

ni, oni doivljavaju jednu vrstu trovanja alkoholom, postaju dehidrirani i kao re-zultat toga, osjeaju se bolesno, imaju glavobolju i postaju razdraljivi.

alkohol i zdravlje mladih

Alkohol i zdravlje mladih

22

www.dalmacija.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++385 21 345 164Tel.: ++385 21 400 200

21000 SplitDomovinskog rata 2

SPLITSKO-DALMATINSKA UPANIJA

www.smz.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++385 44 524 158Tel.: ++385 44 550 111

44000 SisakS. i A. Radia 36

SISAKO-MOSLAVAKA UPANIJA

23

do neeljene trudnoe i do poveanog rizika od spolno prenosivih bolesti.

esta su trovanja alkoholom s opasnim posljedicama.

Prerana smrt - glavni uzroci smrti izme-u 16 i 25 godina starosti su nesree, suicid i nasilje. Alkohol je esto ukljuen u ovim sluajevima.

Ako tinejder pije prije nego to napuni 15 godina, on ima: etiri puta veu vjerojatnost da razvije

ovisnost od alkohola nego oni koji e-kaju da napune 21.

sedam puta veu vjerojatnost da e biti sudionik prometne nesree zbog pia.

jedanaest puta veu vjerojatnost da e pretrpjeti nenamjerne ozljede nakon pi-jenja.

Poznata je zabluda starijih o alkoholizmu kao arobnom sredstvu za otklanjanje svih tekoa i problema. Ta zabluda se prenosi i na mlade koji alkohol prihvaaju kao sredstvo kojim se rjeavaju svi ivotni problemi.

Najugroeniji su oni mladi koji imaju neke od sljedeih karakteristika: prvi kontakt s alkoholom imaju naje-

e izmeu 12. i 15. godine prvo pie su popili na nagovor roditelja

i/ili rodbine ili zbog znatielje najee konzumiraju pivo (mukarci) i

vino (ene) esto piju nou s vrnjacima pokazuju poremeaje u ponaanju u

koli, obitelji znatan broj adolescenata pije kako bi

se poistovjetili s vrnjacima ili se osjeali odraslima (odabir negativnog modela identifikacije)

konzumiraju alkohol kao sredstvo za ot-klanjanje unutarpsihikih napetosti i za ublaavanje veih svakodnevnih pro-blema s kojima se suoavaju

Alkohol brzo otputa "konice" i smanjuje mo pravilne procjene. Osoba koja pije moe postati prijateljski raspoloena, br-bljavija, otvorenija, to je ini (na prvi po-gled) simpatinom, a i sam izraz "opustiti se uz aicu" govori da smo alkoholu dali atribute lijepog i oputajueg.Seksualne konice takoer mogu popu-stiti, to alkoholu daje ugled afrodizijaka - no on je laan jer alkohol unitava seksu-alnu funkciju, izvedbu i spolnu elju.Upotreba alkohola moe stvoriti dvostru-ku osobu - raspoloenje i euforija mogu se vrlo brzo pretvoriti u agresivnost i okrutnost. Brze promjene raspoloenja (od euforije do samosaaljenja) takoer su tipine posljedice djelovanja alkohola.

alkohol i zdravlje mladih

24

www.varazdinska-zupanija.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++38542 390 553Tel.: ++38542 390 555

42000 VaradinFranjevaki trg 7

VARADINSKA UPANIJA

www.sibensko-kninska-zupanija.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++385 22 460 753Tel.: ++38522 460 720

22000 ibenikTrg Pavla ubia I. br. 2

IBENSKO-KNINSKA UPANIJA

25

Alkoholiar u obitelji

U poetku prekomjerno pijenje i ponaa-nje u alkoholiziranom stanju dovodi do prijekora branog partnera/partnerice i verbalnih sukoba to obino dovodi do izgradnje dvaju sustava ponaanja koji se stalno ponavljaju: borba za neovisnost i pravo na zadovoljstva pri emu se napa-daju ostali lanovi obitelji. Kod alkoholiara e se javljati i osjeaji krivnje i kajanja te e davati stalna obe-anja da e se promijeniti. Postepeno e se razviti racionalizacija i za svoje nedae nee kriviti vlastito prekomjerno pijenje, ve e krivnju pronalaziti u drugima.

Alkoholizam dovodi do naruavanja emocionalnih veza izmeu alkoholiara i drugih lanova obitelji i do uestalih sukoba s branim partnerom/ partneri-com, a esto se javljaju i optuivanja za prijevare (u psihijatriji je poznati pojam alkoholna ljubomora). Budui da radi pijenja i drutva esto izbiva iz kue, alkoholiar svoj formalni autoritet nastoji odrati strogou, pa tako dolazi do estih verbalnih i fizikih nasrtaja na druge lanove obitelji.

Zadnja faza alkoholizma u obitelji je pot-puna nebriga za obitelj.

alkoholizam u obitelji

Alkoholizam u obitelji

26

www.vusz.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++38532 454 200Tel.: ++38532 454 201

32000 Vukovarupanijska 9

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA UPANIJA

www.vpz.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++38533 722 465Tel.: ++38533 638 100

33000 ViroviticaTrg Ljudevita Pataia 1

VIROVITIKO-PODRAVSKA UPANIJA

27

U obitelji alkoholiara zbivaju se veliki poremeaji. U prvom redu tu je gubitak ispravnih emocionalnih odnosa koji se oituje tekim i estim sukobima, (bilo verbalnim bilo fizikim) od strane alkoho-lizirane osobe s ostalim lanovima obitelji. U mno-gih alkoholiara dolazi do pojave patolokog oblika ljubomore. U takvim sluajevima alkoho-liar pokazuje ljubomoru u takvom obliku da ostavlja dojam tekog duevnog bole-snika koji je opasan za svoju okolinu. Navedeno stanje nalik je na paranoidnu psihozu (psihozu proganjanja). Ovaj tip bolesti ee je opisan u mukaraca i to u kasnijim fazama alkoholizma. Alkoholiar svojom ljubomo-rom i uz izrazitu agresivnost po-staje muitelj svo-je obitelji. Ideje ljubomore mogu dovesti i do nasi-lja. Veinom su to znaci potpunog etikog propada-nja, tzv. etike de-mencije. Uz ove drastine poremeaje valja jo istaknuti i tete koje alkoholiar nanosi odgoju vla-stite djece s obzirom da se odgoj u velikoj mjeri zasniva na identifikaciji s roditeljima. Taj se proces u obitelji alkoholiara grubo remeti, takvi odgojni poremeaji u djece mogu biti uzrok niza psihikih ili socijal-nih tekoa. Djeca iz obitelji alkoholiara

mogu postizati loiji uspjeh u koli, poka-zivati poremeaje u ponaanju te razliite tekoe u odrastanju. S obzirom na sve

ove injenice da-nas se sve ee govori o obitelji u kojoj se pojavio al-koholizam, a ne o pojedincu. Zbog takve sveope etike redukcije cjelokupna obitelj gubi svoje mjesto u drutvu. Nadalje

moemo govoriti i o suicidogenoj ulozi alkohola i alkoholizma jer je alkoholizira-no stanje esto prisutno kod pokuaja ili poinjenja samoubojstva. Bez obzira na koji nain, sigurno je da alkoholizam djeluje pogubno na svaku obitelj u kojoj se pojavi, a iza sebe ostavlja tragine posljedice. Nedostatak sadraja

u slobodnog vri-jeme pogoduje uestalijem pije-nju alkohola. U tom aspektu va-nu ulogu igraju drutvene i obra-zovne institucije, uz samu obitelj, u osmiljavanju slo-bodnog vremena.U obitelji alkoho-

liara mlade osobe teko nalaze uzor za vlastitu budunost. Prihvate li oca alkoho-liara kao svoj uzor, prihvatit e i pijenje alkoholnih pia kao normalno ponaanje, odbace li oca, nee imati uzor za pona-anje. Roditelji i ostali odgajatelji trebaju svojim primjerom pokazati da se moe ivjeti i bez alkohola, i da velike i male


28

www.zagrebacka-zupanija.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++3851 6154 008Tel.: ++3851 6009 401

10000 ZagrebUlica grada Vukovara 72/V ZAGREBAKA UPANIJA

www.zadarska-zupanija.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++38523 350 319Tel.: ++38523 350 350

23000 ZadarBoidara Petranovia 8 ZADARSKA UPANIJA

29

probleme trebaju rjeavati razgovorom, meusobnim povjerenjem i ljubavlju, a ne bijegom u alkohol.

Alkoholizam i obitelj

Alkoholizam u obitelji vrlo rano dovodi do niza promjena unutar obiteljskog su-stava, te se ne moe govoriti o bolesti ili poremeaju pojedinca, ve cijele obitelji. Obitelj je prva ivotna sredina u kojoj se dijete razvija i raste, pa njoj pripada naj-vanija funkcija u oblikovanju djetetove linosti. Poistovjeivanjem s roditeljima, dijete poprima njihove pozitivne i nega-tivne karakteristike. Svoja iskustva steena u ranom djetinjstvu dijete kasnije prenosi na svoju okolinu. Ako su ti odnosi pore-meeni, sigurno je da e to utjecati na ra-zvoj mlade osobe. U obitelji alkoholiara, dijete je stalno svjedok svaa i sukoba, verbalnoga i fizikog zlostavljanja, to ostavlja neizbrisiv trag. Najprirodnija re-akcija na takve odnose kod djece je strah koji je posljedica ope nesigurnosti i prvi uvjet za eventualni nastanak nekih men-talnih poremeaja. Neprestani pritisak koji roditelj-alkoholiar provodi nad svojim djetetom, omalovaavanjem, uvredama, agresivnim ispadima, stvara pogodno tlo za razvoj depresivnih promjena kod dje-ce, kao i nisko samopotovanje.Nedovoljan emocionalni kapacitet koji je prisutan u obitelji alkoholiara kod djeteta stvara ope nezadovoljstvo uz poremeaj psiholoke veze s roditeljem, pa se ovakva psihopatoloka situacija moe reflektirati u kasnijem ivotu djeteta. U koli tjeskoba moe dovesti do potekoa u svladavanju nastave, a posebno kod djeaka ee je i antisocijalno ponaanje.Djeca alkoholiara pokazuju potekoe

u ostvarivanju bliskih relacija i imaju po-tekoe u meuljudskim odnosima. Vje-rojatnija je i maloljetnika delinkvencija. Nezdrava komunikacija i gubitak emoci-onalne povezanosti kod djece koja ive u takvoj obitelji stvara fenomen odba-civanja autoriteta, kao i prkosna reagira-nja, bjeanja iz roditeljskog doma. Takva djeca takoer pokazuju i gubitak veza sa stvarnou, osjetljivost, nesigurnost u odnosu na realne zadatke. Djeca koja rastu u takvom okruju pokazuju u ranoj mladosti tenju za pijenjem alkoholnih pia kao i uzimanjem droga. Mogue po-

istovjeivanje s roditeljem alkoholiarom moe u mnogoemu pojaati i "prijenos" alkoholizma iz generacije u generaciju.

Problemi koji se mogu javiti kod djece alkoholiara:

tjeskoba depresija nisko samopotovanje oteani meusobni odnosi s okolinom potekoe u koli antisocijalno ponaanje fiziko i seksualno zlostavljanje rizik od alkoholom uzrokovanih pro-

blema u kasnijem ivotu ostali problemi u buduem ivotu (de-

presija, brane razmirice itd.).


30

www.zagreb.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++3851 610 1541Tel.: ++3851 610 1111

10000 ZagrebTrg S. Radia 1 GRAD ZAGREB

31

Oko 15% odraslih mukaraca pati od alko-holizma, a jo toliko ih pojaano pije i na putu su da postanu alkoholiari.

Na jednu osobu koja pije postoji jo jedna do etiri osobe koje zbog toga pate.

Mladi tumae opu prihvaenost alko-hola kao neto pozitivno, uzor i obrazac ponaanja.

Kod ena su uinci pijenja alkohola po-gubniji nego kod mukaraca. Alkoholi-

zam ukljuuje i poremeaje menstrual-nog ciklusa, nestanak seksualne elje i sterilitet. I kod mukaraca alkohol moe izazvati isti problem, kao i impotenciju. ene koje piju tijekom trudnoe riskiraju zdravlje neroenog djeteta jer alkohol prolazi kroz posteljicu, te je u krvi djeteta isti postotak alkohola kao i u krvi majke. Djeca ije majke esto ili mnogo piju ti-jekom trudnoe mogu imati ozbiljne poremeaje (fetalni alkoholni sindrom ili fetalni uinak alkohola) uz pojavu niske poroajne teine, tjelesnih deformaci-ja, sranih mana, deformacija zglobova i udova i mentalne retardacije. Alkoho-lizam pojaava i mogunost spontanog pobaaja i mrtvoroenog djeteta.

Dakle, dijete je pijenjem roditelja ugro-eno od samoga zaea, u tijeku razvo-ja ploda, pri porodu i kasnije, ukoliko odrasta u obitelji alkoholiara. Uz fizika oteenja koja u djece uzrokuje alkohol, poznato je da majke alkoholiarke esto nisu u stanju osigurati pravilnu njegu djetetu, to se najee oituje u pote-koama hranjenja, nezadovoljavajuem prirastu tjelesne teine i smetnjama spa-vanja. I ako majka nije alkoholiarka, ali ivi s muem alkoholiarom, ona je esto umorna i istroena zbog stresa u kojem se nalazi, izazvanog muevom nemoguno-u financijskog zbrinjavanja obitelji, ne-brigom oko djece i kue, nasilnikim po-naanjem prema njoj i djeci. Zbog takva stanja ona nema snage za brigu i panju koje zahtijeva pravilan odgoj djeteta. Djeca u obitelji, u kojima je prisutan al-koholizam, esto su frustrirana i nesigur-na, to se u male djece oituje u obliku psihofizikih simptoma: tekoa hranje-nja, trbuhobolje, glavobolje... Vea djeca mogu iskazivati smetnje ponaanja i kao takva su u pojaanom riziku za rano uzi-manje alkohola i droga, asocijalno i de-linkventno ponaanje. Djeca mogu biti povuena i posramljena zbog roditelja, s preteno emocionalnim potekoama, u smislu tjeskoba i depresija. Mjesto gdje se alkoholizam najprije ma-nifestira je obitelj. U tom sluaju se moe govoriti i o obiteljskom alkoholizmu, stoga to oba partnera, a katkad i djeca sudjeluju u alkoholizmu. Veina alkoholi-ara koji se lijee su u braku i imaju dvoje djece, manji broj je rastavljen i to nerijet-ko zbog alkoholizma, manji dio je mlaa populacija.


32

www.mup.hr

33

injenice alkoholizma: Jedna treina brakova raspada se zbog

alkoholizma. Alkoholizam dovodi do zanemarivanja

obiteljskih dunosti i nebrige za djecu, a najgori sluaj je kada su oba roditelja alkoholiari.

Alkoholizam dovodi do osiromaenja obitelji, kako emocionalno tako i mate-rijalno.

Alkoholizam dovodi do agresivnosti i nasilja u obitelji, gdje su nerijetko rtve i djeca, nastaju tzv. krnje obitelji, to je posljedica rastave ili prerane smrti alko-holiara.

Alkoholizam negativno djeluje na po-pulacijsku politiku.

Alkoholizam dovodi do psihikih pore-meaja unutar obitelji, a najvie i najva-nije kod djece.

Alkoholizam je problem cijele obitelji i okoline, u tom izrazito teko prolaze djeca, pogotovo ako se radi o djeci u razvoju i u osjetljivom razdoblju.

Fetalni alkoholni sindrom - FAS

Fetalni alkoholni sindrom se dogaa kod majki koje za vrijeme trudnoe konzumi-raju alkohol; to je oteenje fetusa, koje se oituje na vidnom i apstraktnom planu, uglavnom oteenje sredinjeg ivanog sustava, fizike promjene lica, oteenje

pri rastu. Alkohol s krvlju majke dolazi do ploda, koji jo ne moe uspjeno metabo-lizirati alkohol. Time koncentracija alkoho-la u krvi ploda moe biti i do deset puta via nego to je u krvi majke. Ako je ote-enje nastupilo u prvih 6 tjedana trudno-e, govorimo o alkoholnoj embriopatiji. Ako se oteenje dogodilo u razdoblju nakon 6 tjedana, tada je to alkoholna fe-topatija. Javljaju se oteenja rasta sa zna-ajnim odmacima od prosjeka, to se tie teine i visine, koji se ne moraju pojaviti odmah pri poroaju.

Javljaju se abnormalnosti lica i ela, kao to je mikrocefalija, hipertelorizam (iroko razmaknute oi), uski palpebralni (oni kapci) otvori, hipoplastina (nerazvijena) gornja eljust, spljoten hrbat nosa, sla-ba pokretljivost zglobova. Gornja usna je puno tanja nego inae, a dio izmeu nosa i gornje usne je spljoten, ne vidi se kori-jen nosa, takoer je spljoten s elom, a vrh nosa je usmjeren prema gore. Oi su karakteristinog oblika uski palpebralni otvori i razmak meu njima je drugai-ji. Na rukama se jo moe vidjeti manja deformacija najmanjeg prsta. Jasne ab-normalnosti na licu ujedno upuuju i na oteenje mozga gdje posrijedi moe biti mentalna retardacija, laka do tea.


Novoroene s Fas-om

34

Hrvatski zavod za javno zdravstvorockefellerova 7

10000 zagreb

Centralatel: 01/48 63 222

[email protected]

35

Oteenja mogu biti strukturnog, neuro-lokog i funkcionalnog karaktera. Dojen-e s FAS-om ima znatno manji i deformi-rani mozak. U prvoj fazi trudnoe alkohol

moe poremetiti raspored stanica, to utjee na strukturnu deformaciju, u dru-goj fazi moe se znatno otetiti hipo-kampus, koji je odgovoran za memoriju, uenje, emocije i kodiranje slunih i vid-nih informacija. U neurolokom pogledu moe doi do oteenja perifernog iva-nog sustava i autonomnog ivanog su-stava. Tee oteenje koje moe nastati je epilepsija i slini sindromi. Drugi znakovi su: loa fina motorika, oteenja organa za detekciju zvuka, nespretnost, loa oko-ruka koordinacija, oteenje senzornog sustava.Funkcionalno gledano mogu nastati kompleksni kognitivni poremeaji i po-remeaji ponaanja. Problemi u uenju, kontroliranju impulsa, socijalnoj percepci-ji (integracija) i komunikaciji, matemati-kim sposobnostima, memoriji, prosudbi, poremeaj panje i hiperaktivnosti, men-talna retardacija, nerazlikovanje imagina-cije i stvarnosti, zbunjenost pod pritiskom i jo veliki niz raznih funkcionalnih pore-meaja.

ALKOHOLIZAM uzrok rastave brakaIstraivanja pokazuju da je alkoholizam (uz konfliktne stilove ivota, nevjeru, sek-sualno nezadovoljstvo, financijske pro-bleme i autoritarnost mua) jedan od naj-istaknutijih uzroka rastave braka.Alkoholiari sedam puta ee raskidaju brak nego nealkoholiari, a rastavi pret-hode nerijetko dugogodinje nezado-voljstvo, osjeaj osamljenosti, monoto-nije, verbalni i fiziki sukobi. Poznata je bolesna ideja ljubomornosti koja se javlja u mnogih alkoholiara i koja dovodi do izrazite agresije prema eni i obitelji.Kako je alkoholizam problem koji se odra-ava na sve lanove obitelji, djeca postaju

takoer rtve. Roditelj alkoholiar esto ne prua novanu potporu obitelji, zane-maruje skrb oko djece i ne prua im do-statnu sigurnost. Podatak da se zlostavlja-nje u obitelji dogaa u 30-50 % sluajeva kada je osoba pod utjecajem alkohola dovoljno govori o opasnosti kojoj su dje-ca u takvim obiteljima izloena.

Mozgovi beba starih 6 tjedana, desni ima FAS


36

REPUBLIKA HRVATSKAPREDSJEDNIK

KLASA: 053-02/13-01/136URBROJ: 71-02-03/2-13-02Zagreb, 27. kolovoza 2013.

ZDRAV ZA PETProjekt Ministarstva unutarnjih poslovaMinistarstva zdravljaMinistarstva zatite okolia i prirode

Potovani,

S velikim zadovoljstvom prihvaam pokroviteljstvo nad projektom odgovornog roditeljstva projekta Zdrav za pet koji se provodi u cilju stvaranja poticajnog i sigurnog obiteljskog okruenja kao preduvjeta razvoja zdravih navika kod djece i spreavanja nezdravih navika i neprihvatljivog ponaanja.

Realizatorima projekta elim puno uspjeha u njegovoj realizaciji uz puno srdanih pozdrava

S potovanjem,

PREDSJEDNIKREPUBLIKE HRVATSKE

Ivo Josipovi

37

Utjecaj vrnjakih skupinaRoditelji, odnosno obitelj, imaju vrlo va-nu ulogu u odgaanju uporabe alkohola kod mlade osobe. Roditelji moraju mladoj osobi dati jasnu poruku da je pijenje za njih ne-prihvatljivo. Kriv-nja zbog prerane konzumacije alko-hola kod mladih najee se proji-cira na pojedinca i njegovu obitelj, no postoji i iroki spektar injenica koje ohrabruju mlade ljude da ponu koristiti alkohol. Najee su to pritisak vrnjaka, pritisak medija (reklamiranje u

prvom redu piva kao glorificiranog napit-ka), druenje s vrnjacima koji piju i oku-pljanje kod kue, na ulici, u parkovima,

posjedovanje pre-vie novca i velika kupovna mo kod nekih mladih, te bjeanje od pro-blema u koli ili u obitelji.

Posljedice alko-holizma su:1. Tjelesna otee-nja

2. Psihike smetnje i poremeaji

3. Poremeaji obiteljskih odnosa

4. Problemi u profesionalnom okruenju

5. Socijalne tekoe


38

1. Tjelesna oteenjaAlkohol djeluje destruktivno direktno na sve stanice i tkiva, a indirektno izaziva po-remeaje metabolizma eera, proteina, lipida, posebno vitamina iz grupe B.Izaziva promjene na jetri (ciroza). Svaka etvrta osoba koja zloupotrebljava al-kohol boluje od ira na elucu. Takoer postoji mogunost masne infiltracije srca, fibroze miokarda, polineuropatije, otee-nja bubrega, koe, retine kao i stvaranje epileptogenog arita.Efekt alkohola na centralni ivani sustav su prvenstveno depresija funkcija velikog mozga. Razdraljivost koja nastaje u po-etku intoksikacije alkoholom posljedica je uklanjanja inhibitornih utjecaja kortek-sa na subkortikalne strukture. Kod velikog broja alkoholiara izraeno je proirenje modanih komora kao i difuzne kortikal-ne atrofije.Alkoholni efekt na reproduktivne funkcije oituje se kroz impotenciju, atrofiju testi-sa, ginekomastiju i gubitak seksualnog interesa. Alkohol vri inhibiciju biosinteze testosterona.Kod ena rezultira izostankom ovulacije, poremeajem faze luteinizacije i izostan-kom menstruacije.Poseban efekt alkohola u vezi s reproduk-tivnim funkcijama je fetalni alkoholni sin-

drom. Uzimanje velikih koliina alkohola, posebno u prva tri mjeseca trudnoe, do-vodi do najteih malformacija i razvijanja kompletnog sindroma.

2. Psihike smetnje i poremeajiPsihike smetnje se javljaju u smislu ote-ane koncentracije, slabljenja pamenja, pada inteligencije, emocionalne izmije-njenosti (npr. raspoloenje upadljivo os-cilira, anksioznost, emocionalna razdralji-vost i ravnodunost).Kod mladih alkoholiara postoji povea-na agresivnost prema sebi i drugima pod

posljedice alkoholizma

Posljedice alkoholizma

39

utjecajem alkohola, naroito kod brzog is-pijanja velikih koliina. To je znatno ea osobina kod mladih alkoholiara u odno-su na starije.

Psiholoke manifestacije posljedica alko-holizma mladih, kao i uope posljedice ove bolesti, su esto dramatine to se moe objasniti specifinostima pijenja mladih. Mladi alkoholiari obino nemaju sve posljedice koje su karakteristine za starije alkoholiare. Meutim, one mogu biti mnogo burnije. One su preteno psi-holoke (interpersonalne) prirode. Moe doi i do iskazivanja delinkventnog pona-anja u formi krae, tue, silovanja, fizikih i verbalnih sukoba unutar porodice. Alko-hol moe ozbiljno otetiti formiranje li-nosti, a za posljedicu imati emocionalnu i socijalnu nezrelost.Najtee psihike komplikacije alkoholiz-ma su alkoholne psihoze. Neki psihiki poremeaji vezani uz alko-holizam poput akutnog patolokog pija-nog stanja i alkoholnih halucinacija mogu se susresti kod adolescentnih alkoholia-ra, dok se delirijum tremens veoma rijetko pojavljuje ispod 30-e godine.

3. Poremeaji obiteljskih odnosaObitelj alkoholiara je manje ili vie dis-funkcionalna. Upotreba alkohola remeti odnose na svim relacijama u obitelji kao npr. zasnivanje braka, odgoj i kolovanje djece, osamostaljivanje mladih, poreme-aji seksualnih odnosa i sl. Gubi se pozi-tivna obiteljska komunikacija, dolazi do osiromaenja drutvenog ivota obitelji. Atmosfera unutar obitelji je stalno na-peta, izostaje ljubav i osjeaj sigurnosti, dolazi do razvoda brakova. Mala djeca u

takvim obiteljima esto reagiraju psiho-somatski (sisanje prsta, grickanje noktiju trbuhobolja...).

4. Smetnje na profesionalnom planuNa profesionalnom planu alkoholiari za-postavljaju obaveze, dolazi do smanjenja produktivnosti, izostajanja s posla, loih meuljudskih odnosa, konflikata na rad-nom mjestu...Kod adolescenata alkoholizam moe ima-ti za posljedicu lo uspjeh u koli, zanema-rivanje obveza, izostajanje s predavanja.Osnovne karakteristike alkoholiara u vezi s profesionalnim radom su:a) apsentizam - izostajanje s poslab) smanjena produktivnost c) povrede na radnom mjestud) poremeaji interpersonalnih odnosa


40


5. Socijalne tekoe

Poznato je da alkoholiari zbog prekomjer-nog uzimanja alkohola troe novac, ime ugroavaju vlastitu egzistenciju kao i stan-dard itave obitelji. esto niti nemaju sta-bilne izvore zarade. Socijalno okruenje kojem alkoholiar pri-pada poinje ga odbacivati, jer preoku-pacija alkoholom kod pojedinca postaje dominantna, a istovremeno slabe njegovi kontakti i interesi za kolegama, roacima, obitelji, prijateljima i sl.

Alkoholiar postaje socijalno izoliran i usmjeren samo jednoj uoj grupi, a to je najee grupa alkoholiara.Ovisno o karakteristikama osobnosti al-koholiara, neki mogu iskazivati razliite forme asocijalnog i antisocijalnog pona-anja. Stoga su mogue pojave remee-nja javnog reda i mira, tunjave, promet-ne nesree, kriminal, ubojstva i silovanja.

4141

Alkohol naruava obiteljske i radne od-nose, donosi materijalnu propast cijeloj obitelji

Alkohol skrauje ivotni vijek ovjeka Alkoholizam je ovisnost, a ovisnost je

bolest Alkoholizam se moe i mora lijeitiU svijetu su razraene brojne preventivne aktivnosti zasnovane na principu uklju-ivanja svih drutvenih struktura. Njihov cilj je podizanje svijesti mladih u vezi sa zlouporabom alkohola. Preventivne aktiv-nosti trebaju biti usmjerene cjelokupnoj populaciji mladih, a posebno grupama mladih s rizinim ponaanjima. Preven-tivne mjere mogu se podijeliti na ope

Prevencija se kao pojam i skup aktivnosti usmjerenih uvanju zdravlja i spreava-nju bolesti javlja prvenstveno u medicini, ali je kao pojam nedjeljiva od drugih po-druja znanosti i prakse - socijalnog rada, klinike psihologije, pedagogije.

injenice za djecu/mlade i roditelje: Jedina prava prevencija ovisnosti je ne

uzimanje sredstava ovisnosti Tonim informacijama i znanjem moe

se boriti protiv zabluda o ovisnostima Lijeenje ovisnika je najbolja sekundar-

na prevencija ovisnosti Alkohol oteuje zdravlje ovjeka, a po-

sebno mladih

prevencija alkoholizma

Prevencija alkoholizma

4242

ma mladi vjeruju, s kojima imaju dobru komunikaciju.To mogu biti vrnjaci (vrnjaka ili peer edukacija), socijalni radnici, pedagozi, uitelji/profesori, roditelji, lijenici, omi-ljeni sportai ili druge, mladima znaajne osobe te su stoga svi duni biti informi-rani o tetnostima zlouporabe sredstava ovisnosti.Mediji kao najmasovniji oblik suvremene komunikacije zauzimaju znaajno mjesto u donoenju odluka i izbora u vezi upo-trebe alkohola.

(kontinuirane edukacije djece, mladih i roditelja, promoviranje zdravih stilova i-vota i sl.) i posebne (prevencija ovisnosti kod specifine grupe mladih, npr. mladi s poremeajima u ponaanju, posebne etnike grupe, uenje ivotnih vjetina u posebno kriznim situacijama i sl.).Prevencija alkoholizma mora biti suvre-meno strukturirana i prije svega usmje-rena na obitelj i kolu. U svim tim ak-tivnostima znaajno je tko, kada i kako alje preventivne poruke. Najadekvatniji prenositelji takvih poruka su osobe koji-

prevencija alkoholizma

43

ke promjene. Osim to se mijenjaju razine odreenih hormona u ljudskom tijelu, adolescencija je i vrijeme pojaanog ra-zvoja ljudskog mozga. Za mnoge mlade ljude ovo je prvo razdoblje u ivotu u ko-jem se uz svoje poznanike iz djetinjstva, poinju intenzivnije druiti i s novim prija-teljima i kolskim kolegama. U ovome se ivotnom razdoblju javlja pojaani pritisak uklapanja u drutvo ili pripadanja sku-pini, kako bi se osoba osjeala drutve-no prihvaenom. Novonastale okolnosti mogu biti zbunjujue i teko razumljive, i mlade osobe se s njima ponekad teko nose. esto je sposobnost mlade osobe da donese ispravnu ili sigurnu odluku ta-koer u fazi sazrijevanja. Izlaui mozak alkoholu u ovom periodu moemo pre-kinuti kljune procese modanog razvoja, posljedino uzrokujui razvoj intelektual-nih smetnji te daljnju eskalaciju opijanja koja e s vremenom imati sve tee zdrav-stvene posljedice.

Umjerenost u konzumaciji

Alkohol se vrlo brzo iz probavnog sustava apsorbira u krvotok, u roku od 5 do 10 mi-nuta, a njegovi uinci traju vie sati, ovisno o koliini i brzini konzumacije. Kod ena apsorpcija alkohola je jo bra, jer njihova tijela sadre manje vode. Voda razrjeuje

Alkohol i starenje

Postoje mnoge studije koje su dokazale direktnu povezanost alkohola i tetnih kratkotrajnih i dugotrajnih utjecaja na zdravlje odraslih i djece. Dugotrajni rizi-ci ukljuuju oteenje jetre, pankreatitis (upalu guterae), neke oblike karcinoma ali i doslovno smanjenje obima mozga.

Alkohol je, dokazano, jedan od vodeih uzroka propadanja mozga. Osobe koje uestalo konzumiraju alkohol, imaju rani-je izraene simptome gubitka pamenja, panje, ali i sposobnosti logikog zaklju-ivanja. Jednostavno reeno, osobe koje uestalo konzumiraju alkohol stare bre od svojih vrnjaka.

Alkoholizam u adolescenciji

Adolescencija je prijelazno vrijeme u ko-jem osoba prolazi mnoge fizike i psihi-

Stvari koje moda niste znali o alkoholu

stvari koje moda niste znali o alkoholu

44

enju jednostavnih rijei i geometrijskih oblika u 10 minutnim intervalima, za ra-zliku od vrnjaka koji nisu konzumirali alkoholna pia. Vie studija je dokazalo da osobe koje ponu s konzumacijom alkohola prije 15-te godine ivota, kasnije imaju etiri puta veu ansu da postanu ovisne o alkoholu - alkoholiari, u odnosu na osobe koje alkohol ponu konzumirati tek nakon 20-te godine ivota.

Drutveni rizik

Osim injenice da je konzumiranje alko-hola od strane maloljetnika protuzakoni-to, ono takoer predstavlja rizik za poje-dinca i drutvo u cjelini.

Vonja pod utjecajem alkohola

Prometne nesree su vodei uzrok smrti meu mladima u dobi od 15. do 20. godi-ne. Prema svjetskim iskustvima stopa fa-talnih nesrea kod alkoholiziranih vozaa izmeu 16. i 20. godine je vie nego dvo-

struko vea od stope nesrea u koje su bili ukljueni vozai pod utjecajem alkohola starosti 21 i vie godina. Alkohol potiskuje i usporava modane funkcije. Njegov uinak traje dulji vre-menski period, a suprotno vjerovanju

alkohol pa e ista koliina alkohola uzro-kovati manje koncentracije alkohola u krvi kod mukaraca. Nakon konzumacije samo 2 do 3 piva ili 4 do 5 standardnih aa vina veina ljudi e se osjeati ma-nje sputano i oputenije. Svaka koliina alkohola konzumirana nakon ove gra-nice samo dovodi do nerazgovjetnosti govora, manjka koordinacije i izraene nespretnosti. Kod nekih individua doi e

do pojaanih emocionalnih reakcija. Vie alkohola moe rezultirati teturanjem, dvo-slikama, gubitkom ravnotee, muninom, povraanjem i osjeajem vrtoglavice.

Alkohol i profesionalna karijeraPrema opirnom istraivanju provede-nom u SAD-u, adolescenti koji su kon-zumirali alkohol ak i u manjem obimu, kasnije su u ivotu postizali loije akadem-ske i profesionalne rezultate u odnosu na svoje vrnjake. Vjeruje se da je kod njih konzumacija alkohola dovela do otee-nja mentalnih sposobnosti. U drugoj stu-diji ispitivala se sposobnost pamenja u 15 i 16 godinjih adolescenata. Ispitanici koji su inae uestalo konzumirali alkohol imali su znatno veih problema pri pam-


45

uinci obiju tvari mogu se pojaati - po-tencijalno smrtonosne situacije.

Suicid

Konzumacija alkohola u kombinaciji sa stanjima kao to su depresija i stres moe pridonijeti samoubojstvu, treem vode-em uzrok smrti u svijetu meu osobama u dobi izmeu 14 i 25 godina.

Seksualno zlostavljanje

Seksualno zlostavljanje, ukljuujui i silo-vanje, javlja se najee kod ena u kasnoj adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istrai-

vanja pokazuju da e koritenje alkohola kod napadaa, rtve ili oboje, poveati vjerojatnost za seksualno zlostavljanje od strane mukih poznanika.

Rizino seksualno ponaanje

Istraivanja su povezala adolescentni alkoholizam s visoko rizinim spolnim odnosima, primjerice odnosima s vie partnera/partnerica i nezatienim spol-nim odnosima (bez upotrebe kondoma). Posljedice visoko rizinih spolnih odnosa takoer su este u ovoj dobnoj skupini, posebice neeljene trudnoe i spolno prenosive bolesti, ukljuujui HIV/AIDS. Poveana koliina unesenog alkohola di-rektno dovodi do smanjenja sposobnosti trezvenog prosuivanja.

jaka kava ili hladni tu nee pomoi da se alkohol bre ukloni iz tijela. Alkohol ima jak utjecaj na vozake spo-sobnosti. Zbog depresije racionalnog razmiljanja alkoholizirani vozai esto precjenjuju svoje mogunosti.

Neki od uinaka alkohola koji utjeu na vonju ukljuuju:

vrijeme reakcije usporenje svih reflek-sa smanjuje sposobnost brzog reagiranja

vid miii oka djeluju sporije. Mijenja se percepcija i pokretljivost oka, esto rezul-tirajui zamagljenim vidom i dvoslikama. Noni vid i percepcija boja su takoer umanjeni.Praenje sposobnost procjene poloa-ja vozila na cesti, pozicije, brzine i kretanja drugih vozila, sredinje linije, prometnih znakova itd... moe biti znatno umanjenakoncentracija poputa koncentracija na vonju i/ili se moe javiti pospanostProsuivanje potiskujue djelovanje alkohola ometa sposobnost donoenja racionalnih odlukakoordinacija mehanika vonje moe biti pod utjecajem smanjene koordinacije rada oiju/ruku/noguAko se alkohol koristi u kombinaciji s dru-gim lijekovima (legalnim ili ilegalnim),


46

Rosacea, poremeaj koe koji poinje s tendencijom rumenjena i crvenjenjem lica, lako moe na kraju dovesti do trajnog unakaenja, a povezana je s alkoholom. Jedan od uinaka alkohola je i irenje malih krvnih ila. Sredinje podruje lica moe postati ispunjeno crvenim kvrica-ma i gnojnim pritiima, koji se javljaju i nestaju u nakupinama, a proirene kapi-lare mogu stvarati mreu tankih crvenih pruga.

Alkohol takoer izaziva oteen i napuh-nut izgled lica,a dolazi i do napuhivanja u podruju trbuha. Vano je napomenuti da toksini u alkoholu pridonose izgradnji celulita. Mamurluk je vrlo neugodan i to se tie tjelesnog mirisa. Jetra e metabo-lizirati veinu alkohola, ali 5 do 10 posto kemijskih spojeva tijelo e napustiti direk-

tno kroz izdah, znoj i urin, posljedino pri-donosei da mamurna osoba neugodno smrdi prema svojoj okolini.Utjecaj alkohola na muku fizionomijuLjubavne ruke i pivski trbuh pojmovi su koji se esto povezuju s konzumacijom alkohola. Nekada davno veliki trbuh je bio znak bogatstva i drutvenog statusa, me-utim ti su dani odavno stvar prolosti. Za neke mukarce pojava pivskog trbuha

Utjecaj alkohola na fiziki izgled

Akne i crvenilo oiju, esto su posljedice nonog opijanja. Lice koje e konzument ugledati u ogledalu slijedeeg jutra sigur-no ne predstavlja njegov najbolji izgled. Poevi od najjednostavnijih injenica, nedvojbeno je da alkohol deblja. U jednoj prosjenoj ai vina nalazi se oko 125 ka-lorija, odnosno vie od 500 kalorija u boci. aa votke ili din tonika nosi u sebi 120 kalorija, kokteli daleko vie. Samo neko-liko manjih pia dovoljno je da se unese jednaka koliina kalorija koju bi se inae unijelo jedenjem vie redova okolade. Rezultati ekscesivnog opijanja vrlo brzo se primijete na podruju konzumentovog struka.

Svatko tko je pretrpio mamurluk, zna da mu je koa sljedeeg jutra izgledala blijeda, siva i umorna. Dermatolozi ovu promjenu objanjavaju dehidracijom. Alkohol dehidrira cijelo tijelo, ukljuujui i kou, na najvei organ. To se dogaa svaki put kada osoba pije. Alkohol tako-er koi oduzima odreene vitalne vita-

mine i hranjive tvari. Ove promjene su samo poetak. Pijenje poveanih koliina alkohola s vremenom moe imati i druge, mnogo trajnije i tetnije utjecaje na kou.


47

nakupljanja prekomjerne masti u podru-ju trbuha, struka i prsa.Za primjer, osoba koja u nonom izlasku popije dvije litre jakog piva, u svoj orga-nizam unijela je vie od 800 kalorija. To je ekvivalent obroku koji se sastoji od hot doga, hamburgera i krafne.No nisu samo kalorije razlog debljanja. Al-kohol smanjuje koliinu masti koju orga-nizam koristi za dobivanje energije. Kako ljudsko tijelo ne moe pohraniti alkohol, organizam se alkohola eli to prije rijeiti, a taj proces dobiva prioritet nad procesi-ma sagorijevanja masti i apsorpcije hra-njivih tvari. Iako se ponekad u javnosti vidi slika sportaa koji konzumiraju vee koliine

alkohola, ne smije se zaboraviti da oni treningom troe daleko vie kalorija od prosjenih graana.

predstavlja tek poetak problema. Obi-no e ginekomastija (poveanje mukih grudi) dovesti do jo veih neugodnosti u drutvu. Ozbiljni problemi javljaju se u trenutku kada poveana tjelesna teina zapone ugroavati zdravlje.Iako je nedavna studija provedena u e-

koj pokazala da pivo ne mora biti jedini uzrok razvoja pivskog trbuha, druge stu-dije jasno ukazuju da poveana koliina kalorija koju mukarci unose alkoholom jasno definira vanjski izgled njihovog ti-jela. Unesene kalorije, premauju koliinu energije koju tijelo potroi dovodei do


Slijedea tablica prikazuje kalorijske vrijednosti obroka koji se posluuju u Hrvatskoj:

Primjer hrane Kalorije po porciji

Hamburger, obian 245

Hot Dog (hrenovka u pecivu) 280

Krafna s pekmezom 225

Pivooko 850 kalorija u dvije litre

(4 limenke ili boce od 500 ml)

48

enih mentalnih bolesti. Alkohol moe izazvati depresiju i pojaati postojee psi-hike probleme.Poveana konzumacija alkohola mije-nja fiziologiju mozga i smanjuje njego-vu sposobnost ublaavanja tjeskobe. S vremenom to e dovesti do stanja kod kojeg e osobi trebati sve vee koliine alkohola kako bi umanjila vlastiti osjeaj anksioznosti.

Serotonin je kemijska tvar koju na mozak koristi u regulaciji raspoloenja. Redovi-tim ispijanjem alkohola dolazi do potro-nje serotonina. Osoba se poinje osjeati sve depresivnije, poinje sve vie piti kako bi se lake nosila s tim osjeajem, to na kraju dovodi do stvaranja zaaranog kru-ga.Alkohol takoer oteuje pamenje i druge modane funkcije. Nakon samo nekoliko pia pamenje postaje slabije, a modani procesi usporeniji. Vee koliine alkohola dovode do gubitka kratkotrajne memorije i zamraenja. Osoba se sljede-eg jutra ne moe sjetiti dogaa koje je doivjela u alkoholiziranom stanju. Jae pijenje tijekom duljeg vremenskog raz-doblja imat e dugorone i nepovratne uinke na pamenje. Alkohol utjee na mnoge dijelove mozga, a modano tki-

Konzumacija alkohola moe kod mu-karaca osim kratkotrajnih neeljenih uinaka dovesti i do dugotrajne impo-tencije.

Alkohol i mentalno zdravljeSuprotno uvrijeenom miljenju, alkohol nije stimulans, njegovo djelovanje se za-pravo oituje u potiskivanju, odnosno de-presiji modane funkcije. Dok male kolii-ne alkohola privremeno mogu poboljati raspoloenje, pretjerano opijanje obino ima suprotan uinak.

Iako vei broj ljudi koji piju alkoholna pia navodi da ih alkohol ini oputenijima, da im daje osjeaj samopouzdanja, da ih ini manje depresivnima i manje zabrinutima, studije ukazuju da su ti ljudi pod pove-anim rizikom od obolijevanja od odre-


49

Takoer, konzumacija alkohola reducira koliinu probavnih enzima koju gute-raa proizvodi kako bi tijelo moglo raz-graditi masnoe i eere iz hrane. Samim time smanjuje se i apsorpcija korisnih i neophodnih sastojaka hrane i naruava ope zdravlje.

Alkohol i druenje uz sportske prijenose

Mnogi ljudi vole provesti vikend gledajui vanu nogometnu ili neku drugu sport-sku utakmicu. esto sjedei u drutvu prijatelja pred velikim TV ekranom, i esto ispijajui par piva za vrijeme utakmice. Meutim konzumacija alkohola nee doprinijeti boljoj atmosferi, nego e ak umanjiti doivljaj takvog druenja. Nitko ne eli propustiti euforiju oduevljenja prilikom vanog gola ili neke druge situ-acije na terenu. Dobro je zapamtiti da za svaka 2 dcl piva koje osoba konzumira, organizam proi-zvede dodatnih 80 ml urina. Nekonzumi-ranjem alkoholnih pia, smanjujemo broj posjeta WC-u, i samim time smanjujemo ansu proputanja neke vane akcije na terenu.

vo se gotovo uope ne obnavlja. Dugo-ronim opijanjem prisjeanje na starije uspomene, kao i stjecanje novih postat e oteano. Poseban rizik postoji kod mla-dih ljudi, jer se mozak kao organ jo uvi-jek razvija do 18. i 19. godine. Osobe koje ponu piti u ranoj dobi, izmeu 12. i 15. godina imaju znatno vei rizik od mental-nih oteenja.

Utjecaj alkohola na eludacKonzumiranje alkohola, ak i u manjoj ko-liini, potie eludac da proizvede vie od normalne koliine eluane kiseline, to moe biti uzrok razvoja gastritisa. Gastritis e se manifestirati jakim bolovima u po-druju trbuha, muninom, povraanjem, proljevom, a kod tekim alkoholiara i kr-varenjem.Dugorono, alkohol je povezana s pove-anim rizikom od raka usta, jezika, usana, drijela, eluca, guterae i debelog crije-va, zbog vraanja eluane kiseline u gor-nje dijelove dinog i probavnog sustava. Povraanje, pogotovo kod jako pijanih osoba, nosi dodatne rizike. Ukoliko je osoba blizu nesvjestice, moe udahnuti povraeni sadraj i posljedino se uguiti.


50

kod ena posljedino dovodi do toga da se ene bre napiju od manje koliine al-kohola. Samim time ene imaju vei rizik od zadobivanja ozljeda i gubitka svijesti

nakon konzumacije alkoholnih pia.Za primjer, ako mukarac i ena iste veli-ine popiju istu koliinu alkohola, razina alkohola u krvi ene biti e za treinu via nego u krvi mukarca.ene takoer imaju vei rizik od nastaja-nja kognitivnih oteenja, a i sama faza mamurluka kod ena ima tee simptome.Takoer, vano je znati da neki kokteli, koje ispijaju preteno ene, imaju u sebi mnogo vie alkohola od pia koja ispijaju njihovi muki partneri.

Takoer, ukoliko utakmicu pratite na sportskom stadionu, esto ete morati ekati dulji red za koritenje stadionskog WC-a, ne govorei o vremenu potrebnom za odlazak i dolazak na svoje kupljeno mjesto. Konzumacijom alkohola prije ili za vrijeme odlaska na takvu manifestaciju, gubi se smisao samog posjeta i doivljaja gledanja utakmice uivo.

Zato za ene moe biti opasno pra-enje mukaraca u ispijanju alkohol-nih piaene u dananjem drutvu u potpunosti ravnopravno pariraju mukarcima u veli-kom broju aktivnosti, u nekim rezultatima premaujui muku populaciju. Meutim ispijanje alkohola nije segment u kojem bi se ene trebale mjeriti s mukarcima.Znanstvena istraivanja pokazuju da, bu-dui da ensko tijelo sadri manje vode u usporedbi s mukarcima iste teine, kod njih e ista koliina unesenog alkohola izazvati veu koncentraciju alkohola u krvi. Takoer ene u pravilu imanju manja tijela od mukaraca, to u kombinaciji s drugaijom raspodjelom masnog tkiva


51

neke nove oblike. Stoga i sportsko nasi-lje zahtijeva preventivne mjere, koje se ostvaruju suradnjom strunjaka iz raznih podruja pravosua, policije, kolstva i sporta kao i suradnjom sportskih klubo-va, navijakih udruga, lokalne uprave i sa-mouprave, te angamanom javnih osoba radi motiviranja, odnosno senzibiliziranja cjelokupnog graanstva.Budui da je jedan od sastavnih dijelova sporta i navijanje, koje ponekad zavri i huliganskim neredima, jo 2007. godine

prepoznata je potreba da se djeci i mla-dima, buduim sportaima i navijaima, na prigodan nain ukae na nesportsko i drutveno neprihvatljivo ponaanje na sportskim natjecanjima te da ih se pone sustavno educirati o toj problematici.

Ako elimo ivjeti u drutvu iji e navi-jai na sportskim natjecanjima navijati, a ne razbijati i divljati, pravi je trenutak za osvjeivanje u svezi ovog rastueg pro-blema, koji to nikada nije trebao ni posta-ti... Hvatanje u kotac s problemom raznih vrsta nasilja u zajednici nije samo posao mjerodavnih tijela, ve drutva uope. Rjeavanje toga problema zahtijeva obi-mne zakonske, kulturne, ekonomske i ine drutvene promjene i inicijative.

Upravo na takav sveobuhvatan nain tre-ba pristupiti i rjeavanju jednog od (dugo) goruih vrsta nasilja - nasilju na sportskim natjecanjima, poglavito nogometnim. Ta vrsta nasilja vjerno oslikava stanje duha nacije i svakim danom mutira u

alkohol kao problem na sportskim stadionima

Alkohol kao problem na sportskim stadionima

52

Jedan od novih fenomena nasilja meu mladima je nasilje na stadionu. Radi se o specifinoj vrsta nasilja, koje se ne moe pripisati samo fenomenu navijakih sku-pina, ve je potrebno prevenirati uzroke u izraavanju takvog ponaanja. Opijanje je kao oblik ponaanja u veoj mjeri za-stupljeno meu navijaima. Psiho-loka istraivanja dokazala su da alkohol utjee na poveanje agresiv-nosti, samim tim vjerojatnost da e se navijake skupine agresivnije ponaati raste s brojem pojedinaca koji se kreu u takvim skupinama, a nalaze se u alkoho-liziranom stanju. Jedna od mjera za suz-bijanje ovakvog ponaanja je i provedba dobre edukaciju zatitara i policajaca koji rade na ulazima na stadionima. Agresivno ponaanje na i oko sportskih terena se posebice esto javlja nakon sportskog dogaaja. Naravno da javlja-nje ovakvog ponaanja nakon sportskog ogleda esto moe biti dodatno pota-knuto rezultatom ishoda utakmice koju su navijai posjetili.

Povijesno odluan, nuan i uspjean ko-rak ka suzbijanju huliganizma i zatiti pravih navijaa, napravila je u Engleskoj tadanja premijerka Margaret Thatcher. Niz zakonskih odredbi donesen u njezi-

no doba, i danas slui kao model u razmiljanjima o suzbijanju "huli-ganizma vezanog uz sport" diljem svijeta. Margaret Thatcher je, po-evi od sredine 1985., na stadioni-ma i oko njih uvela niz novosti, te tako uspjela znatno eli-

minirati navijake nerede. Alkohol je pre-poznat kao vaan uzrok nasilja, a tadanja ga je engleska premijerka na stadionima u potpunosti zabranila. Osim toga, iz nje-nog doba potiu cirkulirajue kamere za nadgledanje navijaa, smanjivanje ka-paciteta stadiona na sigurnosnu razinu, uvoenje mjesta za sjedenje tijekom uta-kmica, odvajanje protivnikih navijakih skupina i druge mjere.Konzumiranje alkohola na sportskim te-renima je zabranjeno Zakonom o sprjea-vanju nereda na sportskim natjecanjima N N 117/03.

alkohol kao problem na sportskim stadionima

53

stres i alkohol

Utjecaj stresa na ljudsko tijelo

ljudima alkohol moe znaajno promije-niti osobnost i to ne u dobrom smjeru. To se posebno odnosi na osobe koje e-sto konzumiraju alkohol. Pod utjecajem alkohola osoba reagira kako inae ne bi reagirala, to nakon trijenjenja poveava razinu nervoze i stresa. Alkohol je psihodepresor koji usporava rad sredinjeg ivanog sustava. Veina ljudi je nakon jednog ili dva pia znaaj-no leernija. Meutim, popije li se kapljica previe, alkohol moe djelovati na ne-predvidive naine. Alkohol utjee na sposobnost rasuiva-nja, te smanjuje sposobnost obavljanja nekih svakodnevnih i rutinskih poslova. Tada osobe postaju frustrirane same so-bom, budui da im najjednostavnije stva-ri ne polaze za rukom. Osobe koje svakodnevno konzumiraju al-kohol mogu primijetiti kako im tijelo po-

Stresori, vanjski imbenici koje izazivaju stresnu reakciju, remete normalnu mo-danu fiziologiju. U mozgu djeluju brojne prirodne kemikalije (neurotransmiteri), a neke od njih imaju zadatak odravanja dobrog raspoloenja. Dugotrajan stres troi nae hormone ugode (serotonin, dopamin), a istodobno izaziva pojaano luenje hormona stresa (kortizol). Kad je na organizam poplavljen hormonima stresa, a istovremeno zavlada nestaica hormona ugode, osjeamo se loe.

Stres i alkoholMnogi ljudi vjeruju kako alkohol moe otkloniti stres. Na neki nain alkohol po-mae opustiti osobu kada je uzrujana, meutim postoji granica nakon koje alko-hol poinje pojaavati stres. Veina ljudi ne shvaa da alkohol zapravo pojaava koliinu stresa koju osoba osjea. Nekim

54

kazuje signale ozbiljnog stresa, a takoer i brojnih fizikih oboljenja. Iako se ini kako se napetost smanjuje s ispijanjem alkohola, istraivanja su poka-zala kako alkohol u stvari inducira stresni odgovor stimulirajui otputanje hormo-na u hipotalamusu, hipofizi i nadbubre-noj lijezdi.

Stres i pijenje alkohola djeluju kao dvo-struki udarac na jetru. Ispijanjem alkoho-la, s ciljem noenja sa stresom ne samo da se stres pogorava nego i jetra pati vie nego to bi trebala.

Kako nam tjelovjeba moe pomoi?Sveprisutni stres izaziva brojne promjene koje na razliite naine djeluju na psiho-fiziki status pojedinca. Te adaptacijske promjene pripremaju organizam na reak-ciju (borba ili bijeg), no kako suvremeni ovjek esto nije u mogunosti obrau-nati se sa stresorom ili pobjei od njega, sve te promjene ostaju "zarobljene" u tije-lu i ine tetu, odnosno ugroavaju zdrav-lje. Tjelovjeba i sport mogu pomoi na mno-ge naine.Fizioloko - bioke-mijske promjene koje nastaju pod utjecajem tjelesne aktivnosti oituju se na sljedee naine: na prirodan nain

podiu razinu noradrenalina i serotonina

podiu tjelesnu temperaturu, to utjee na pobolja-nje raspoloenja

potiu izluivanje endorfina koji ubla-uje bol i trenutano poboljava raspo-loenje.

Pozitivne psiholoke promjene koje nastaju pod utjecajem tjelovjebe: u svakodnevnom uurbanom ivotu

tjelovjeba predstavlja svojevrsno is-kljuivanje iz svakodnevnih problema to potie pozitivne promjene psihi-kog stanja

nakon to se, ustrajanjem u vjebanju, pone primjeivati napredak u aktiv-nosti, bilo u kondiciji ili u svladavanju novih motorikih znanja i vjetina, ra-zvijaju se osjeaji kompetentnosti i rast samopouzdanja

brojna istraivanja potvruju da su oni koji se redovito bave nekom tjele-

snom aktivnou uglavnom bolje raspoloeni, bolje se prilagoavaju, sebe i vlasti-to tijelo doivljavaju pozi-

tivnije, imaju vie samo-pouzdanja i sl.

stres i alkohol

55

Lako dostupne vjebe u borbi protiv stresa...Da bi vjebanje bilo uinkovito, ono ne mora nuno i puno kotati (npr. mjesena lanarina u fitness klubu). Postoji mnogo naina vjebanja koje je lako dostupno svima, a u potpunosti je besplatno: Hodanje je odlina aktivnost u borbi

protiv stresa. Nema jednostavnije vje-be, potrebno je samo navui udobne tenisice i krenuti. Osim to pomae da se smirimo, hodanje e nametnuti pra-vilan ritam trbunog disanja koje oslo-baa od stresa.

Tranje, brzo hodanje ili sl. takoer predstavlja dobar trening koji nam omoguuje da mijenjamo brzinu i in-tenzitet vjebanja. Kardio vjebe naroi-to su dobar borac protiv stresa, vraaju energiju i popravljaju raspoloenje.

Istezanje ima mnogo pozitivnih uina-ka na nae tijelo. Potrebno je istegnuti sve skupine miia, naroito one koji su posebno napeti, poput ruku, nogu, ra-mena, lea itd.

Lagana joga pomae u borbi protiv stresa zato to objedinjuje vie tehnika, boraca protiv stresa, u jednom. Ukoliko se iz bilo kojeg razloga nismo u mogu-nosti upisati u grupu za vjebanje joge,

dovoljno je pravilno nauiti ne-koliko osnovnih poloaja koji e nam pomoi u spajanju uma i tijela, ispravni-jem disa-

nju te openito usporavanju u ivotu i zaboravljanju na stres.

Uloga prehrane u kontroli stresaSuvremeni nain ivota pun je stresa zbog tekog usklaivanja svih dnevnih obaveza, pa je mnogim ljudima vrijeme dragocjeno. Velik problem predstavlja priprema zdravih, uravnoteenih obro-ka. Upravo radi stresa koji je prisutan u ivotu velike veine ljudi vano je da se organizam opskrbi hranom koja mu je potrebna kako bismo dobro obavili svoje svakodnevne zadatke i uspjeno se nosili sa stresom i pritiskom koje donosi uur-bani nain ivota.

Nije svaki stres lo za organizam. Ra-zlikujemo pozitivan i ne-

gativan stres.

stres i alkohol

56

Pozitivan stres je neznatan i potie na djelovanje i napredovanje. Pokre-e energiju aktivnosti koja nas ini brzima i sposobnima, npr. u sluajevima opasno-sti. Negativan stres je svaki onaj stres koji iscrpljuje snagu i slabi otpornost tijela. Posljedice mogu biti neu-roza, oslabljen imunitet, pretje-rana osjetljivost ili lo san. Takav stres remeti i metabolizam, izaziva poremeaje u prehrani koji rezultiraju prekomjernim debljanjem ili mravlje-njem. Kako bismo postigli ravnoteu organizma po-trebna su nam tri vana faktora: oputanje, spava-nje i zdrava prehrana.Kvalitetna prehrana sama po sebi ne daje nuno imunitet od svih problema koje stres uzrokuje. Potrebno je kombinirati dobru

prehranu sa strategijama svlada-vanja stresa kako bismo stres

mogli kontrolirati.

Hrana koja smanjuje stres Nakon stresnog dana ili dogaaja, smirenje mo-emo potraiti u zdravoj

hrani koja e nas opskrbiti neophodnim vitaminima i

mineralima. U stresnim situ-acijama mnogi su skloni utjehu

potraiti u hrani. Slatkii su, naravno, naj-vea napast. No, nakon pojedene okola-dice eer u krvi naglo se die, ali isto se

tako naglo i sputa, a pri tom se oslobaa hormon stresa. Zbog toga se esto osjeamo jo gore. Hrana koja smiruje ipak postoji i, to je najbolje, zaista dje-luje. Npr. bobiasto voe, oraasti plodovi, narane

i paroge izvrsni su saveznici u borbi sa stresom.

stres i alkohol

57

Smijeh uzrokuje mnoge fizioloke pro-mjene u naem organizmu. Prilikom iskrenog, jakog i dugotrajnog smijanja vie od 300 razliitih miia oita, lica, tr-buha, lea, nogu i ruku postaje aktivno, one zjenice se ire, a vrhovi prstiju posta-ju vlani.

Disanje postaje dublje i ubrzava se, a po-die se i frekvencija rada srca, koja moe dosegnuti i 120 otkucaja u minuti. Zahvaljujui tome, aktiviraju se obrambe-ne snage organizma, potie se izmjena tvari i opskrbljenost srca i plua krvlju te se sniava krvni tlak i razina eera u krvi. Takoer, smijeh razgrauje hormone stre-sa adrenalin i kortizol, pa na taj nain opu-ta itav organizam.

Smijanje poveava i kapacitet plua i njihovu opskrbljenost krvlju bogatom kisikom, a pogoduje i izmjeni plinova prilikom disanja. S obzirom da se uslijed smijanja lue i hormoni sree, endorfini,

koji izmeu ostalog ublaavaju bolove, smijeh je i prirodni analgetik.

Uvaavajui pozitivne posljedice smijanja, vie je nego oito da je ono poticajno i zdravo za ljudski organizam u cjelini. Iako je pozitivne uinke smijeha opisivao jo Charles Darwin, znanstvena su istraiva-nja zapoela tek 60-ih godina prolog sto-ljea kada je i nastala gelotologija, nauka o utjecaju smijeha na ljudsko tijelo.

Terapija smijehom pomae u ublaavanju psihikih oboljenja kao to su depresija, anksioznost, ivani slom ili nesanica, te smanjuje razliite emocionalne i psihike poremeaje. Teko oboljelim osobama smijeh pomae da se suoe, prihvate i

smijanje i zdravlje

Smijanje i zdravlje

58

smijanje i zdravlje

Osim mogunosti razvoja ovisnosti kon-zumacija alkohola moe imati za poslje-dicu: problematino ponaanje i mogunost

nastanka problema sa zakonom, slabiji kolski uspjeh i slabija sportska

dostignua,neeljenu trudnou ili obo-lijevanje od spolno prenosivih bolesti (humani papiloma virus, hepatitis B i C, HIV i brojni drugi uzronici) koji mogu ostaviti trajne posljedice na vae zdrav-lje,

stradavanje u prometnim nesreama jer alkohol je uzronik 41% svih smrtnih sluajeva u prometnim nezgodama.

Vodite rauna da za vrijeme pijanstva moete izgledati stvarno glupo i biti predmet ismijavanja svojih prijatelja. Slje-deeg dana moete se sramiti sami sebe i svog ponaanja pred prijateljima, rodite-ljima, susjedima ili nastavnicima.

nose sa svojom boleu, a kod ostalih bolesnika olakava lijeenje i ozdravlje-nje. Znanstvena istraivanja pokazuju da bolnice u kojima klaunovi nasmijavaju bolesnu djecu i, primjerice, pacijente koji boluju od Alzheimerove bolesti imaju bo-lje rezultate u lijeenju.

Smijeh je i najzdraviji ventil kojim se o-vjek oslobaa negativnih osjeaja kao to su strah, srdba, agresivnost ili trema. Omoguava objektivnije sagledavanje realnosti, oslobaa od okova obrazaca u razmiljanju, pa tako potie panju, kon-centraciju i kreativnost.

Zapamtite

Veina mladih ima prirodno razvijenu sposobnost da se veseli, stoga im ne tre-ba alkohol i druga stimulativna sredstva kako bi se dobro zabavili.

59

Ime i prezime: Slaven BiliPozicija: obranaFunkcija: bivi hrvatski nogometni reprezentativac i bivi izbornik Hrvatske nogometne reprezentacije trenutno trener Lokomotiva iz MoskveDatum roenja: 11.09.1968.Mjesto roenja: Split (CRO)Visina: 188 cmPrijanji klubovi: HNK Hajduk Split (CRO), NK ibenik (CRO),

HNK Hajduk Split (CRO), Karlsruher SC (GER), West Ham United (ENG), Everton FC (ENG), HNK Hajduk Split (CRO)Broj nastupa za reprezentaciju: 44Postignuti golovi: 3Prvi nastup: 05.07.1992.Velika natjecanja: UEFA EURO 1996 England, FIFA WC 1998 FranceOsvojeni trofeji: Bronana medalja FIFA WC 1998 France, Jugoslavenski kup ('91) , Hrvatsko prvenstvo ('92), 2x Hrvatski kup ('92, '00), 2x Dravna nagrada za sport Franjo Buar (kao lan reprezentacije '98 i osobno kao izbornik '08), "Novi list" - sporta godine ('97), "Sportske novosti" - nogometa godine ('97), Iskustvo: 21. 11. 2001. - 04. 05. 2003. Hajduk Split (CRO) - 17 11 4 2 31-13 18. 08. 2004. - 01. 08. 2006. Hrvatska U-21 reprezentacija - 18 10 2 6 23-20

BIOGRAFIJA - sva svoja 44 nastupa za reprezentaciju Slaven je zapoeo u "prvih 11" - od 18. 8. 2004. do 1. 8. 2006. bio je izbornik U-21 reprezentacije (18 10-2-6 23-20) - od 16. 8. 2006. izbornik je A reprezentacije

Zanimljivosti- Diplomirani je pravnik, te odlino govori 4 jezika. - 2007. godine, u izboru Media Servisa tajnim glasovanjem 200-tinjak novinara, ured-nika, kolumnista i ravnatelja hrvatskih medijskih kua proglaen je osobom godine.

intervju sa Slavenom Biliem

Intervju sa Slavenom Biliem

60

- U izboru Meunarodne udruge za nogo-metnu povijest i statistiku (IFFHS) proglaen je drugim najboljim izbornikom svijeta za 2007. godinu, te 11. za 2008. - 2008. godine proglaen je UNICEF-ovim am-basadorom dobre volje - Poasni je lan Hrvatske udruge za pomo osobama koje mucaju "Hinko Freund". - Osniva je zaklade hrvatske nogometne re-prezentacije "Vatreno srce", koji skrbi za huma-nitarnu pomo djeci u Hrvatskoj. - Prvu biografiju Slavena Bilia napisao je Vlado Vurui i nosi naziv: "Slaven Bili - pria o nogometu i rokenrolu". - Ante Batinovi napisao je netipinu Bilievu biografiju, pod naslovom: "Mora jednom i pucat, nemo samo dodavat!". - Kao izbornik ostvario je najveu pobjedu reprezentacije (CRO-AND 7:0), najvei po-raz reprezentacije (ENG-CRO 5:1), te jedini poraz reprezentacije na domaem terenu u slubenim natjecanjima (CRO-ENG 1:4) - Svirao je u rock sastavima Newera i Rawbau.

INTERVJU SA SLAVENOM BILIEMGospodine Biliu, dobar dan i hvala Vam na vremenu koje ste odvojili za ovaj kratki intervju. Svakodnevno se susreemo s mladima koji su u vidno alkoholiziranom stanju, da li na sportskim natjecanjima, da lj na ulici ili u nekom od nonih klubova, ini se da je taj trend meu mladom populacijom dosegao toku kada predstavlja opedrutveni problem. Prometni udesi, nasilje, unitavanje tue imovine samo su neke od posljedica pretjerane konzumacije alkohola, meutim ini se da se zaboravlja ona najgora a to je dugoroan utjecaj na razvoj i zdravlje mladog ovjeka. Vi ste sporta gotovo otkad znate za sebe, kakva su vaa iskustva s alkoholom meu sportaima?

Kako iz vaeg iskustva alkohol utjee na izvedbu sportaa na terenu?-"Alkohol odnosno konzumacija alkohola, pa i ona najmanja i vrhunski sportski rezultati jednostavno ne mogu stati u istu reenicu. A na dananjoj razini sportskih dostignua uope je besmisleno i priati o tome. Tu se nema nita za dodati i oduzeti i za to ne treba biti posebno pametan. Ne postoji niti jedan sporta koji je konzumirao alkohol i ostvarivao imalo ozbiljnije rezultate ak i na amaterskoj razini. To je nemogue. Uvjera-vam vas da su sve drugo isprazne prie, napuhani mitovi i lane legende koji nemaju ama ba nikakvo uporite."

Jeste li se susretali s problemima s alkoholom kod svojih suigraa ili kao trener?-"Na sreu, nikada nisam imao problema takve vrste, niti kao igra niti kao trener. Do-due, stoji injenica da se ponekad i igrai opuste, izloeni su ekstremnim naporima i pritiscima, nisu roboti, no to su toliko rijetki trenuci da se niti u najdramatinijim slua-


61

jevima ne bi mogli svesti pod termin problem. Ovo je potpuno logino jer sam se kroz karijeru i kao igra i kao trener susretao s vrhunskim profesionalcima i alkohol je na tim razinama apsolutno nedopustiv. Danas sportai imaju svakodnevne treninge na koji-ma su izloeni ekstremnim naporima, pokuajte samo zamisliti kako bi to izgledalo..."

Doputate li svojim igraima nakon utakmice ili u slobodno vrijeme konzumaciju alkohola?-"Rekao sam ve, ponekad proslavimo neku znaajniju pobjedu, no nema govora o pretjeranoj ili ozbiljnijoj konzumaciji, a najmanje stalnoj ili trajnoj, to je, kako sam ve kazao, u kontekstu vrhunskog sporta potpuno nemogue. Naravno da ne mogu znati to moji igrai rade u slobodno vrijeme, kad su im godinji odmori i pauze, odnosno dok nisu na reprezentativnim okupljanjima, ali iz iskustva znam da samo apsolutno pri-dravanje vrlo strogih kriterija sportske prehrane i treninga, igrae odrava u top formi po kojoj mogu konkurirati za vrhunske rezultate pa otud i za reprezentativne zahtjeve. Iz ovoga je posve logino da tu ispijanju ili konzumiranju alkohola jednostavno nema mjesta."

Imate li kakvu poruku mladima, kojima ste zasigurno uzor, kako da se odnose prema alko-holu i na koji nain da troe vlastitu energiju?-"Alkohol je veliko zlo i vrlo ozbiljan problem, i to ne samo u segmentu sporta nego i u segmentu svakodnevnog ivota. Zna se kakve posljedice moe izazvati prekomjerno ispijanje alkohola ne samo za pojedinca ve i za sve ljude u okruenju, a pogotovo ako se radi o mladim ljudima i stjecanju potpuno pogrenih navika koje mogu dovesti i do ovisnosti. Stotine i stotine obitelji su razorene upravo zbog alkohola. Zato poruujem svima da vlastitu energiju utroe na sport, rekreaciju, umjetnost, hobije i bilo kakve dru-ge korisne aktivnosti kojima e oplemeniti svoj ivot i uiniti ga svrsishodnijim, zdravi-jim i ljepim, kako za sebe, tako i za svoje blinje."

Slaete se da je alkohol jedan od glavnih problema mlade generacije, koja su po Vama rje-enja za odvraanje mladih od te poasti?-"To je u prvom redu pitanje za struku, no iz informacija koje dolaze kroz medije da se naslutiti da je tome tako. Naalost. Jer mladi ljudi danas imaj bezbroj mogunosti ka-nalizirati sve svoje talente i vjetine, ma kakvi oni bili. Nikada prije nije bila toliko iroka paleta mogunosti i sloboda izbora. Danas se mladi ovjek moe baviti doslovno onim to zamisli i to je fenomenalna stvar. Opijanje je promaen nain iskazivanja bunta, to je potpuno deplasiran nain skretanja pozornosti na sebe, najee potenciran od onih koji nemaju snage, energije i strasti pokrenuti se u pozitivnom smjeru. Poruujem mladi-ma da sluaju ponajprije svoje srce, svoje roditelje i izaberu pravi put. U alkoholu nema niega dobroga, a mnogi to, na-alost, tek kasno shvate."

Gospodine Biliu hvala Vam na ovom razgovoru i elimo Vam puno uspjeha u profesionalnom i privatnom ivotu.


62

Sukladno odredbama Kaznenog i Pre-krajnog zakona, kazneno i prekrajno zakonodavstvo ne primjenjuje se prema djetetu koje u vrijeme poinjenja djela nije navrilo etrnaest godina.

Prema osobi koja je u vrijeme poinjenja kaznenog djela navrila etrnaest godi-na, a nije jo navrila dvadeset i jednu godinu, primjenjuje se Kazneni zakon ako posebnim zakonom nije drukije propisano.

Sukladno navedenom, osobe postaju kazneno i prekrajno odgovorne s navr-enih etrnaest godina ivota.

Noni izlasci, mladi i droge

Sukladno l. 95. Obiteljskog zakona (NN 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11), radi dobrobiti djeteta, a u skladu s njegovom dobi i zrelosti, roditelji imaju pravo i dunost nadzirati ga u njegovu druenju s drugim osobama.

Roditelji imaju pravo i dunost djetetu mlaem od esnaest godina ivota za-braniti none izlaske bez svoje pratnje ili pratnje druge odrasle osobe u koju ima-ju povjerenje.

Nonim izlaskom smatra se vrijeme od 23 do 5 sati.

U duhu istog Zakona, roditelj koji zlora-bi ili grubo kri roditeljsku odgovornost, dunosti i prava te ukoliko djetetu dopu-ta primjerice uivanje alkoholnih pia, droge ili drugih opojnih sredstava ili di-jete navodi na drutveno neprihvatljivo ponaanje, sud moe liiti prava na rodi-teljsku skrb.

Davanje alkohola pijanim osobama

Sukladno Zakonu o prekrajima pro-tiv javnog reda i mira (NN 5/90, 30/90, 47/90, 29/94) zabranjeno je davanja alkohola pijanim osobama ili maloljetni-cima ispod 16 godina ivota.

Osobi koja se odala uivanju alkohola ili opojnih droga ili drugih omamljujuih sredstava i zbog te svoje sklonosti i na-vike vri prekraje, a postoji opasnost da e ih ponovo vriti, moe se uz novanu kaznu izrei i zatitna mjera obaveznog lijeenja od alkoholizma i narkomanije.

Kaznena i prekrajna odgovornost djece i mladih u RH

kaznena i prekrajna odgovornost

63

kaznena i prekrajna odgovornost

to mladi vozai trebaju znati?

U smislu Zakona o sigurnosti prometa na cestama, mladi voza je voza u dobi od 16 do 24 godine.

Sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, mladim vozaima posebno je zabranjeno:

upravljanje vozilom na cesti brzinom ve-om od 80 km na sat, na brzoj cesti i cesti namijenjenoj iskljuivo za promet motor-nih vozila brzinom veom od 100 km na sat, odnosno 120 km na sat na autocesti;

upravljanje motornim vozilom ako u or-ganizmu ima droga ili lijekova koji utjeu na psihofizike sposobnosti i na sposob-nosti upravljanja vozilima ili ako u krvi imaju alk

Documents

Alkohol i Mladi 2013 Knjiga Hrv