265

prikazi i kritike

zije. One najbolje utjelovljuju starusliku svijeta. lake etimolo~ija rijecinij e pouzdana, mozda ime ima nekeveze s rijecju haib - drvo. Heisebje jedan od najstarijih likova na-roda Dama i Nama, u njegovu, sukarakteru mnoge proturjecnosti (br.6) - s jedne strane ljudi pate odnjegove pakosti a s druge su mupak zahv.a1ni za hranu, vatru i oslo-bodenje od zloduha. U jednoj verzijion lavu donosi plijen, u drugoj sesam pojavljuje kao zivotinja - gu-ster (br. 19, 33).

Od br. 35 do 57 susrecemo se s pri-cama 0 sakalu, koje su poznate di-ljem Afrike. To su uglavnom priceiz evropskih izvornika, najcesee izciklusa Reineke (ovdje sarno pr. 53).Kazivaci se identifieiraju sa saka-lorn nasuprot bijelcu kojega nad-mudruju, pa tako, iako u sustinievropske (br. 55, 56), ove price pre-oblikovane i ukra sene postaju anti-evropskima.

Na njih se nastavljaju zivotinj-ske price (br. 58-68), u kojima zi-vot,inje nemaju jednoznacnu simbo-licku vrijednost. Lav moze biti zaoi neprijateljski a moze biti i gospo-dar svijeta (br. 28). Divokoza je cassimbol mlade zene (br. 46), cas jezloduh (br. 69).

Slijede bajke (br. 69-107), kojene odgovaraju sasvim kriteriju kojije saoinjen za istraZivanje takvihprica u Evropi jer njihov je svijetmjesavina zivotinjskog i ljudskog,jedinstvenih u pravremenu. Ima tui mitskih predodzbi - u br, 73 1'0-dite1ji se poimaju kao »misa« i »va-tra«.

Opominjuce i zastrasujuce price(br. 94-96) i etioloske (br. 108-111)na kraju knjige interesantne su potome sto kazivaci u njima ne pre-poznaju evropsku "bazu«. "Ta onisu ih culi jos ·od svojih pradjedova«(br. 103-106).

SnjeZana Zoric

Marchen der Bantu, Herausgegeben undubersetzt von Almut Seiler-Dietrich, DieMarchen der Weltliteratur. Eugen Die-derichs Verlag, Diisseldorf-Koln 1980,288 str.

Bantu je zajednicko ime za na-rode Crne Afrike koji danas nasta-njuju srednjoafricki prostor - odGvinejskog zaljeva do lndijskog ,oce_ana (iako im je pradomovina vje-rojatno danasnji Zapadni Kame-run), a povezuje ih ne antropoloskojedinstvo nego skupina zajednickihjezika, kbjih bez dijalekata ima okodvije stotine.

S obzirom na specificnost jezika(kojih ni morfologija ni sintaksa ni-su podudarne s evrops\s:im jezicima)istrazivaci su radi boljeg razumije-vanja bili primorani upoznati se i slogicko-filozofskim sistemom Ban-tua, njihovim misaonim i aksiolos-kim predodzbama, koje su dubokoprozete evropskim utjecajima. Tonije cudno buduci da prvi kontaktis Evropljanima pocinju vee u 15. st.dolaskom Portugalaca i krscanstva.To je doba kada padaju crnoafrickakraljcvstva, kada tisuce Afrikanacabivaju odvodene u ropstvo, kadaosim tih teskoca postoje ,i druge uob1iku borbe protiv mocne prirodeo malo plodne zemlje, protiv divljihzivotinja ... a sve da bi se zadobilibolji zivotni uvjeti. Sve su to razlozikoj,i bantuske narode odreduju kaookrutne i nimalo milostive pr,emadrugim narodima (Pigmeji, Busma-ni, Hotentoti, Khoisan), na ciji suteritorij prodirali svojim osvajanj,i-rna.

Svi se ti elementi zrcale i u baj-kama koje donosi ova zbirka, a ko-je se dijele na mitove i aitio10skeprice, carobnjacke price, zastrasu-juce i opominjuee price,. te zago-netne i saljive price. U prvu sku-pinu spadaju price kojih motivi se-zu jos u arhajska vremena Hi u iz-vanzemaljske prostore, a od aitiolos-Idh, koje govore 0 porijeklu i pra-vom stanju stvari, najbrojnije suzivotinjske. One ujedno zrcale i hi-jerarhiju drustvenog zivota CrneAfrike, koja je stroga i cvrsto ute-meljcna. Slon i lay su kraljevi zi-

narodna umjetnost 19 (1982)

votinjskog svijeta a kao »tipovi«nisu sarno veliki i mocni, nego i pri-glupi. Tu su jos i zli leopardi, lu-kaye kornjace, gazele (pr. 38).

Kraljevi su in ace postavljeni odboga a raspolazu i posebnom mocikomuniciranja s prirodnim silama.Oni prizivaju kisUl utjecu na plod-nost tla... i njihov je zivot stogaogranicen bezbrojem tabua.

Kraljevstvo se nasljeduje po maj-oinoj liniji, sto ,odgovara uvjerenjuda jedino majka ima direktnu krv-nu v,ezu s djetetom, a i skrbnikommu se ne smatra, otac nego ~jcinbrat (br. 43, 57). Velika se brigaposvecuje djeci i nastoji se udovo-ljiti svaka njihova zelja (br. 29).

Ca:robnjacke su price pune evrop-skih elemenata (f.otografija pomazeu potrazi za ,izgubljenom prince zorn,pro br. 23), dok najvise autohtonihelemenata sadrZe zastrasujuce i 0-pominju6e price. Zagonetne priceraspravljaju 0 problemima prava iobicno slusaca ostavljaju pr.ed ne-razrijesenom dilemom.

Podrucja s kojih ove bajke po-tjecu geografski su podudarna s dr-zavama Kamerun, Gabun, Kongo,Zair, Angola, Uganda, Ruanda, Ke-

. nija, T.anzanija, Malawi i Mozam-bik,a njihovi prvi sakupljaci i pre-vodioei bili su misionari iz Njemac-ke, Francuske i Engleske. Neke odpripovijedaka ove zbirke preuzetesu liz zbirki iz proslog stoljeca a ne-ke su sakupljene u posljednjih de-setak godina. Brojevi 5-8, 22, 23,27, 37, 40, 47, 54, 62 prevedeni sus francuskog.

Uz pogovor i objasnjenja dodanje popis literature i karta raspro-stranjenosti srednjoafrickih bantu-skih naroda i njihovih jezika.

Snjezana Zoric

Severnye predanija (Belomo!'lsko-Obo-ne~s'klij .region), Izdanie podgotovila N.A. Krinicn3lja, A,klademija nauk SSSR,Karel'slUij :fiiJi'al, Izd. »Nauka«, Leniln-gradslkoe otdelenie, Leningrad 1978, 255str.

Knjiga Predaje sjevera sadrzi ovedijelove: rijec sastavljaca, clanak 0

nacelima i'zbora i sistematizacijipredaja, tekstove i dodatke (komen-tare, priloge, popise motiv,a, izvo-daca, osobnih imena, geografskih na-ziva, skraeenice i rjecnik manje po-znatih rijeci).

U uvodnoj rijeci sastavljac navodida je ovaj zbornik prvi pokusaj iz-bora, sistematiziranj.a i komentira-nj,a predaja iz Karelije i gcr:anicnihpredjela. Po svojoj folklorno-povi-jesnoj tradiciji teritorij Bjelomor-sko-oboneske regije, raznorodan ponacionalnom sastavu, smatra se uetnografskom smislu cjelinom. Sto-ga je uporedo s ruskim predajalI}lasastavljac u zbornik uvrsti-o i pre-daj e drugih narodnosti tog podrucja,uzete iz ruskih izvora. Skupljanjekarelijskih i vepskih predaja i nji-hovo objavljlivanje na izvornom je-ziku nije predmet ovog izdanja. UInstitutu za jezik, knjizevnost i po-vijest karelijske fHijale AN SSSRV. J. Jevsejev pripremio je za stam-pu zbornik Karelijski folklor, gdjeee zasebno biti prvi put objavljenii tekstovi karelijskih predaja.

U clanku 0 nacelima izbora i si-stematizaeiji predaja prvenstvenose nametnuo problem prineipa ka-ko iz folklorne proze izdvojiti pre-daje (povijesne) i kako ih razliko-v·ati od saddajno bliskih mitoloskihpredaja i legenda. Sastavljac napo-minje da se predaj,e oblikuju na os-novi povijesne stvarnosti, povijesnihcinjenica i stoga posebno razmatrapojam »povijesnosti«.

Say odabrani materijal sistemati-:ziran je po ciklusima, ,a eiklusi ras-poredeni, koliko je moguee, krono-loskim redom. Tako je izdvojenoovih devet eiklusa: prvi, predaje 0naseljavanju i osvajanju teritorija.Vazno mjesto u tom ciklusu zauzi-maju teme 0 kolonizaciji sjevernihzemalja. Drugi je ciklus 0 starosje-dioeima, tzv. »cudima«.' Etnonim»cud« ucvrstio se u narodnoj prozii oznacava pr,ipadlIliika priba~ticko--finska plemena. Tu su sacuvanasjecanja na prve dodi!'le starosjedi-laca s Novgorocima (9. do 10. st.) ina postupno istiskivanje i asimila-eiju u procesu slavenske koloniza-