Amela Isanović

Nastavna jedinica: Govorni organi i dioba glasova

Nastavna sredstva: tabla, kreda, grafoskop i grafofolija

Oblik rada: a ) frontalni b) grupni c)individualni a) individualizirani

Metode rada: predavanja i izlaganja, zaključivanja, diskusije, analize

Ciljevi rada:

- Obrazovni: usvajanje i utvrđivanje pojmova: artikulacija, fonetika, govorni organi; uočavanje procesa nastanka glasa, dioba glasova; vokalni i konsonatski sistem našeg jezika

- Funkcionalni:razvijanje sposobnosti percepcija i zaključivanja

Tok časa

Uvodni dio do 5':

- najava ciljeva

- ponoviti naučeno (šta je glas? Fonem? Fonetika?)

- mala igra- ispuhati zrak i pokušati nešto reći, oblikovati drugačije usta pa pokušati izgovoriti neki glas...

Centralni dio do 37'

Proširit ćemo znanje i ranije naučeno o fonetici : Fonetika je fiziološko-fizička nauka; fiziološka nauka zato što opisuje glasove kao prizvod rada odredjenih organa čovječijeg tijela, a fizička zato što se vazdušna struja koja stvara glasove ponaša po zakonima koji važe za mehanička tijela, kao pri pojavi svakog drugog zvuka u prirodi.

-pojam artikulacije- proces stvaranja glasa

GOVORNI ORGANI ČOVJEČIJEG TIJELA dijele se na dvije skupine:

1. Oni koji pomažu artikulaciju : Pluća, trbušni mišići i dijafragma i dušnik, koji se u govorni aparat uključuju time što služe za skupljanje vazduha (pluća), za istiskivanje vazduha (trbusni mišići i dijafragma) i za sprovodjenje vazduha (dušnik);

2. Oni koji vrše artikulaciju : Glasne žice, jezik, zadnje i prednje nepce, alveole, zubi i usne, tj. oni koji proizvode glasove pokretom (glasne žice, usne, jezik), ili na kojima se stvaraju glasovi (nepca, alveole, zubi);

Imamo i organe koji glasovima daju im poseban ton i boju a to su ždreona, usna i nosna duplja, koje pojačavaju glasove , tj. koje imaju ulogu rezonatora.

Govorni organi se mogu još posmatrati kao pomični i nepomični.

Pomični organi su grkljan i u njemu glasnice, meko nepce s resicom, jezik, donja čeljust, usne i ždrijelne stijenke.

Nepomični organi su gornja čeljust s tvrdim nepcem i zubima.

U svakom glasu se razlikuju tri sastavna dijela (elementa): jačina,visina i boja.

Jačina glasa zavisi od snage ili jačine podsticaja koji pokreće trepereće tijelo,

Visina glasa zavisi od brzine glasa kojom trepereće tijelo treperi; ukoliko je veći broj treptaja u jedinici vremena, utoliko je glas visi.

Boja glasa odredjena je oblikom rezonatora.Svaki glas ima posebnu boju jer je oblik glavnog rezonatora, tj. usta pri izgovoru svakog glasa drukčiji, što važi za svakog govornika.

Na crtežu koji predstavlja govorne ograne ćemo pokazati kretanje vazdušne struje i to pokušati osjetiti prilikom izgovora. Zračna struja izlazi iz pluća i dolazi u grlo. U grlu se nalaze glasnice. Ako glasnice trepere, daju zračnoj struji harmoničan zvuk. Na daljem putu zračna struja prolazi kroz usnu šupljinu ako je meko nepce podignuto, ili kroz usnu i nosnu šupljinu ako je meko nepce spušteno.

Pri izgovoru glasova govorni organi zauzimaju različit položaj. Mogu biti:

- Odvojeni jedni od drugog pa puštaju da vaz.struja slobodno prolazi - tako nastaju samoglasnici/vokali

- djelimično spojeni pa djelimično stvaraju i prepreke- tako nastaju glasnici/sonanti-m,n,nj,l,lj,j,v,r

- više ili potpuno spojeni, pa je i prepreka puna ili tako uska da se vaz.struja provlači-suglasnici/konsonanti. Naš jezik ima 17, dok neki svjetski jezici imajau od 8 do 90 konsonanata.

Vidimo da su i glasovi podijenljeni po položaju govornih organa, tj.po načinu artikulacije. U drugom dijelu časa ćemo im se posvetiti pojedinačno.

Vratit ćemo se ovoj prvoj skupini –VOKALIMA, koji čine vokalni sistem našeg jezika.Vokali nastaju bez prepreke, mogu se izgovarati ukontinuitetu, mogu se izgovarati dugo i kratko, mogu stajati samostalno i mogu graditi slog .

Njihov nastanak uslovljen je položajem (uzdignutošću) jezika u odnosu na nepce. U odnosu na položaj jezika dijele se na:

- visoke- i, u- jezik je uzdignut prema nepcu

- srednje –jezik je negdje na sredini –e i o

- niske-a- niski, jezik je položen na donju vilicu.

Osim ove podjele imamo i podjelu po položaju jezika u odnosu na prednje i zadne nepce:

. vokali prednjeg reda- e, i –jezik se pomjera zadnjem nepcu

- vokali srednjeg reda- a- jezik se ne pomjera

- vokali zadnjeg reda- o,u- jezik se pomjera prednjem nepcu

KONSONATSKI sistem našeg jezika –konsonati nastaju tako što savladavaju prepreke u usnoj duplji, izgovaraju se isprekidano i ne mogu samostalno graditi slog

Dijelimo ih:

zvučni-glasnice zategnute i trepere-samoglasnici

-po zvučnosti- bezvučni-glasnice opuštene, miruju

Usneni-b, p, m

usneno-zubni -v, f

-mjestu tvorbe, zubni- d, t, n, l, c, z, s

prednjonepčani-đ, ć, dž, č, š, j, lj, nj, r

zadnjonepčani-k, g, h

praskavi-prepreka potpuna, glasovi uz prasak savladavaju

prepreku-b, p, d, t, k

sliveni-sliveni od dvaju glasova-struja se provlači kroz tjesnac - dž, đ, c, č, ć,

-po načinu tvorbe nosni- resica je spuštena, struja prolazi kroz nosnu duplju - m, n, nj

strujni- dolazi do strujanja struje pri nailasku na prepreku-z,s,ž,š,f, h,v, j, l, lj

(titrajni- r)

Završni dio

- kratko se vratiti na početak –ponoviti rečeno

- najava narednog časa

u prilogu- prijedlog grafofolije, govorni organi

SHEMA GOVORNIH ORGANA

Priprema za čas bosanskoga jezika i književnosti

1. razred devetogodišnjeg obrazovanja

JU____________________________________ školske ________________

Datum_________________________

Nastavnik/ca_____________________

Bosanski jezik i književnost

Nastavna oblast: Jezik- leksika,

Nastavna jedinica: Pridjevi , podjela i svojstva pridjeva

Nastavna sredstva: Tabla, kreda

Oblik rada: a) frontalni b) grupni c)individualni a) individualizirani

Metode rada: predavanja i izlaganja, zaključivanja, diskusije, analize , tehnika Grozd,

Ciljevi i zadaci rada:

- Odgojn i : uočavanje odlika pridjeva, upoznavanje leksičkih obilježja te kroz vaj vid rada djelovanje na svijest o vrijednosti i bogatsvu bosankoga jezika

- Obrazovni : pridjevi, promjenjivost pridjeva, leksičko i gramatičko značenje, pridjevski vid, komparacija pridjeva, deklinacija i služba u rečenici

- Funkcionalni : razvijanje perceptivnih i komunikativnih sposobnosti

Tok časa

Uvodni dio do 7' :

- najava ciljeva i

- ponavljanje naučenog o promjenjivim i nepromjenjivim vrstama riječi , te o pojmovima leksičkog i gramatičkog značenja riječi

Centralni dio do 30 ':

Na tabli ćemo napisati jedan pojam– imenicu pa će učenici individualno u par minuta uz tu imenicu dodati što više pridjeva- takmičarski (tehnikom Grozda)

Npr.

- Kada smo naveli primjere definisat ćemo ii pridjeve. Uočit ćemo da su riječi koje smo naveli opisivalipredmet, odredili njegova svojstva koja se odnose na građu, ono od čega sum, kakvi su i čiji su, te da su odredili vremenski i mjesni okvir.

Ovaj zaključak će nas navesti na definiciju da su pridjevi nesamostalna, promjenjiva vrsta riječi koja stoji uz imenicu ili imenički upotrijebljene riječi i da označavaju osobine pojmova, svojstva predmeta i pojava, odnos među njima, njihovu pripadnost ili porijeklo, te upućuju na materiju od koje je nešto građeno.

Vratit ćemo se našem Grozdu i tražiti riječi koje imaju isto leksičko značenje i povezati ili drugom bojom prepoznati sve gradivne pridjeve, opisne i prisvojne što će nas navesti na zaključak da, s obzirom na značenje, imamo :

- opisne koji kazuju osobinu ili svojstvo nekog pojma: zreo plod, nova košulja, poslušno dijete, vrijedan učenik ...Ovi pridjevi odgovaraju na pitanje KAKAV? (Pravi pridjevi), u ove pridjeve ubrajamo i vremenske ( jučerašnji, prošlogodišnji...) i mjesne ( gornji, donji, desni, lijevi) –nepravi

- gradivne – označavaju materijal, građu od koje je sačinjeno ono što obilježava imenica uz koju stoje: svilena bluza, pamučna majica, drvena klupa...U širem smislu bi se i ovi pridjevi mogli svrstati u opisne jer i građa je svojstvo- KAKAV? (ne od čega?- Od drveta- imenica)

- prisvojne pridjeve koji označavaju lice ili predmet po pripadnosti : kućni ljubimac, planinska svježina, tuzlanska so, školsko zvono... odgovaraju na pitanje ČIJI? Ovi pridjevi također mogu biti upotrijebljeni kao opisni.

Slijedeći korak je da zajedno analiziramo rečenicu koju napišem na tabli . Zadatak je da podvučemo pridjeve, odredimo vrstu, gramatičke kategorije (rod, broj, padež,vid), službu u rečenici , te da prepoznamo kategorije promjenjivosti : komparaciju i deklinaciju.

Ugledali smo mutnu svjetlost, a pred nama se prostiralo ovlaženo žito, činilo mi se da je to najljepši prizor koji sam ikada vidio a jutro je hranilo moje umorne oči.

- Mutnu- opisni pridjev, žr, jd., A, atributska služba

- Ovlaženo – opisni, sr, jd., N, At.,

- Najljepši - opisni, mr, jd, N, At, superlativ (kod ovog pridjeva ćemo se zadržati i reći da pridjevi imaju KOMPARCAIJU- sposobnost nizanja , poređenja po jačini

- Umorne – opisni, sr, mn., AT,

Napisat ćemo ješ jednu rečenicu i navesti učenike na zaključak da pridjevi obnašaju i funkciju predikata: Mi smo uvijek veseli i zadovoljni kada naučimo nešto novo.

Vidimo da pridjevi u ovom slučaju obavljaju službu predikata (jednog dijele imenskog predikata), tj. označavaju osobinu koju subjekt nosi.

Zaključit ćemo i da pridjevi imaju gramatičke kategorije : roda, broja, padeža koji se uglavnom poklapa sa imenicom uz koju stoji. (Kad kažemo i prepoznamo padež pridjeva znamo da je to deklinacija)

Ono po čemu se pridjevi razlikuju od drugih promjenjivih vrsta riječi jeste KOMPARACIJA i PRIDJEVSKI VID.

Tražit ću od učenika da mi navedu stepene komparacije: pozitiv, komparativ i superlativ- te naglasiti da se superlativi uvijek pišu zajedno.

Pozitiv- lijep,

Komparativ: pozitiv + ji , -iji, -ši (- ši- samo 3 pridjeva mekši, lakši, ljepši)

Superlativ: naj+ komparativ

I na kraju PRIDJEVSKI VID se odnosi na to da li se osobina pripisuje nečemu poznatom ili nepoznatom.

- Nedređeni –KAKAV?- osobina nepoznatog predmeta, npr. Kupit ću polovan auto.

- Određeni - KOJI?- osobina poznatog predmeta, npr. Vozio sam moj polovni auto na popravak.

Uočavamo razliku i u obliku:

Uz imenice muškog roda razlika je u nastavku : N, jd. Brz-brzi, nov-novi, visok-visoki.

Uz imenice ženskog roda, razlika je u akcentu : visoka- visoka ...

Svi pridjevi u komparativu i superlativu imaju isključivo određeni vid.

Završni dio do 8' :

Rečeno ćemo primijeniti na rečenici učenici će imati zadatak da na rečenici po ugledu na prethodnu podvuku pridjeve, odrede vrstu, službu i gramatičke kategorije, padež i vid.

Odmah poslije velike svadbe mlada je preuzela sve kućanske poslove i lijepo ih je obavljala u toku cijele godine, sve upornije i bolje.

Obratit ćemo pažnju na riječi MLADA ( imenica- pridjevska) i bolje, lijepo, upornije ( prilozi , ne pridjevi)

- podjela nastavnih listića

Tabla:

PRIDJEVI

- Odlike, podjela, gramatičke kategorije i promjenjivost -

Ugledali smo mutnu svjetlost, a pred nama se prostiralo ovlaženo žito, činilo mi

se da je to najljepši prizor koji sam ikada vidio a jutro je hranilo moje umorne oči.

Pridjevi mogu biti:

- opisne koji kazuju osobinu ili svojstvo nekog pojma: zreo plod, nova košulja; KAKAV

- vremenske ( jučerašnji, prošlogodišnji...) i

- mjesne ( gornji, donji, desni, lijevi) –nepravi

- gradivne – označavaju materijal, građu od koje je sačinjeno ono što obilježava imenica: - KAKAV? (ne od čega?- Od drveta- imenica)

- prisvojne pridjeve koji označavaju lice ili predmet po pripadnosti : ČIJI? Ovi pridjevi također mogu biti upotrijebljeni kao opisni.

Mi smo uvijek veseli i zadovoljni kada naučimo nešto novo.

Pridjevi imaju gramatičke kategorije : roda, broja, padeža koji se uglavnom poklapa sa imenicom uz koju stoji.

KOMPARACIJA: pozitiv , komparativ, superlativ

Pozitiv- lijep,

Komparativ: pozitiv + ji , -iji, -ši (- ši- samo 3 pridjeva mekši, lakši, ljepši)

Superlativ: naj+ komparativ

PRIDJEVSKI VID- određeni (koji) i neodređeni (kakav)

Svi pridjevi u komparativu i superlativu imaju isključivo određeni vid.

Odmah poslije velike svadbe mlada je preuzela sve kućanske poslove i lijepo ih je obavljala u toku cijele godine, sve upornije i bolje.

PRIPREMA ZA ČAS BOSANSKOGA JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

za 7. razred devetogodišnjeg obrazovanja

JU__________________________________ školske ________________

Datum_________________________

Nastavnik/ca_____________________


Nastavna oblast: jezik

Nastavna jedinica: Glagolski pridjevi

Tip časa: obrada

Cilj časa: usvajanje novih znanja iz oblasti jezika, provogovora i pravopisa

Zadaci:

Obrazovni: uočavanje i razlikovanje glagolskih pridjeva od pravih pridjeva i glaola, uočavanje njihove funkcije u rečenici, tvorba glagolskih pridjeva i morfološke kategorije koje glagolski pridjevi imaju. Prepoznati glagolske pridjeve u tekstu i pravilno ih upotrijebiti.

Odgojni: razvijanje svijesti o nužnosti učenja jezika jer znanje jezika utječe na sposobnost sporazumijevanja s drugim ljudima, razvijanje spoznaja o važnosti, ljepoti i izražajnim mogućnostima bosanskoga jezika

Funkcionalni: razvijanje sposobnosti zapažanja i razlikovanja, razvijanje sposobnosti za samostalnu jezičnu analizu, stjecanje sposobnosti apstraktnog mišljenja i logičnog zaključivanja

Naš jezik 7, Zdravka Zekić, Dječija knjiga i Bosanska riječ Sarajevo, str. 78

Tok časa

Uvodni dio do 7’:

najava ciljeva i sistematizacija ranije naučenog o glagolima, pridjevima i morfološkim kategorijama. Npr. dati učenicima nekoliko glagola ili pridjeva da odrede njihovu podvrstu i morfološke kategorije:

Lice Rod i broj Vrsta/ podvrsta Naziv gl.oblika

rođen

obojen

legoše

mislim

radit ću

Centralni dio časa do 30 ':

1. korak

Ponoviti : koliko ima vrsta riječi i kako ih dijelimo?

Šta su glagoli? Šta su pridjevi?

- Šta je konjugacija?

2. korak

pročitat ćemo pjesmu Vjetar, M. taritaša (78.str.) i zapisati je na tabli:

Pirnuo,

Zalahorio,

Stao

Kad se umorio. Onda opet

Krošnju zatreperio,

Nekad zajužio,

Katkad sjeverio.

Razgovarajmo: koji glagoli su upotrijebljeni u tekstu? U kojem vremenu?

Uočavamo da je ovim glagolima iskazana radnja koju je neko izvršio, zar ne?

Glagolski pridjevi tvore se od glagola, a ponašaju se slično pravim pridjevima. Oni ne iskazuju gramatičko značenje lica i vremena, ali iskazuju gramatički rod, pa ih to dovodi u vezu s pridjevima.

To su prosti bezlični glagolski oblici.

On je zalahorio. KO? Vjetar.

Ovaj glagol zalahorio je ustvari GPR i sastavni je dio...kojeg gl. oblika (je zalahorio)? Perfekta.

Kad bude zalahorio....znači sastvani dio i Futura II, bio bih zalahorio- kondicional, sam bio zalahorio - pluskvamperfekt, ustvari GPR je sastavni dio složenih glagolskih oblika.

Pogledajmo primjer u kojem ovaj oblik ima funkciju pridjeva:

Do sada smo naučili da gl.oblicima prepoznamo i sintaksičku službu. Učinimo isto s GPR:

Ostarjeli čovjek zaspa.------------------------------ Atribut kao pravi pridjev

Bilo mi je žao što je moj djed ostario. --------------Predikat aktivnog stanja

3. korak Tvorba GPR ------------GPR se tvori od infinitivne osnove i nastavaka o, la, lo, li, le, la

4. korak Vježbajmo zajedno

Podijeliti učenicima nastavne listiće, dati im 5-6 minuta za rad a onda zajednički uraditi na tabli, najbrže i najuspješnije nagraditi.

(Nastavni listić u prilogu ove pripreme)

Završni dio časa do 7':

Sinteza:

GPR je iskazana radnja koju je neko izvršio, ne iskazuje gramatičko značenje lica i vremena, ali iskazuju gramatički rod, pa ih to dovodi u vezu s pridjevima,

sastavni je dio složenih glagolskih oblika.

GPR se tvori od infinitivne osnove i nastavaka o, la, lo, li, le, la. Može se javiti kao dio predikata aktivnog stanja, ili upotrijebljen pridjevski javlja se u službi atributa.

Domaća zadaća: Zadaci za vježbu, 80. strana, Naš jezik, Zdravka Zekić, Dječija knjiga i Bosanska riječ Sarajevo.

Nastavni listić:

1. Glagole u infinitivu iskazati u GPR

infinitiv GPR infinitiv GPR

Htjeti Pogeti

Biti Nageti

Voljeti Sanjati

2. U rečenici prepoznaj GPR, odredi im rod i broj, te službu u rečenici:

Rekao je da je umoran i otišao leći.

Pisala je cijeli dan pismo svome djedu.

Pošao, pa zastoa, kao da se nečeg sjetio.

3. Glagole u zagradama iskaži u GPR:

On nikada nije (vidjeti) slona. _______________________________________

Nije lijepo (pjevati)._______________________________________________

On nije (govoriti) njemački jezik._____________________________________



JU____________________________________ školske ________________

Datum_________________________

Nastavnik/ca_____________________

Bosanski jezik i književnost VII razred


Nastavna jedinica: Glagoli- pojam, podjela i značenje

Nastavna sredstva: tabla, kreda, udžbenik, grafoskop i grafofolija

Oblik rada: a) frontalni b) grupni c) individualni a) individualizirani


Zadaci:


Obrazovni: umjeti razlikovati glagole po značenju i razvrstavati ih na glagole radnje, stanja i zbivanja, naučiti ih pravilno upotrebljavati u usmenome i pisanom izražavanju.

Funkcionalni: razvijanje sposobnosti zapažanja i razlikovanja, sposobnosti za samostalnu jezičnu analizu, stjecanje sposobnosti apstraktnog mišljenja i logičnog zaključivanja


Tok časa

Uvodni dio do 8':

- najava ciljeva i ponavljanje postojećeg znanja o glagolima (šta izražavaju, mogu li se mijenjati, pokušati promijeniti po padežima i sl.)

Centralni dio do 30' ;

-govorit ćemo o glagolima radeći na primjerima- značenje i podjela

Glagoli po značenju

RADNJA STANJE ZBIVANJE

Kokoš leži na jajima. – položaj tijela

Roditelji mladih roda ne spavaju u gnijezdu. – stanje svijesti

Lavovi danju obično miruju u sjenama drveća. – mirovanje

Polarni medvjed ljeti boravi na plutajućim santama leda. – boravljenje

Konji lipicanci rađaju se crni, a poslije pobijele. – boje

Glagoli zbivanja: svitati, naoblačiti se, kapati, rositi, nicati, rasti...

Glagoli po prijelaznosti radnje (po objektu) : prijelazni/tranzitivni, neprijelazni /intranzitivni i povratni

Prijelazni-oni koji traže dopunu u vidu objekta: čitati (knjigu), sjeći (drva)...

Neprijelazni: ne traže dopunu da bi se radnja ostvarila, uglavnom znače stanje u kojem se subjekt nalazi:oboljeti, zažmiriti, rasti, pasti...

Povratni: glagoli kod kojih su subjekt i objekt u istom, tj.subjekt vrši radnju koja se vraća na njega. Imamo 3 vrste povratnih glagola:

a) Pravi povratni – radnja koju S vrši na sebi

-obuti se, češljati se

b) nepravi povratni - govori stanje u kojem se S našao (se se ne može zamijeniti sa sebe)

- čuditi se, ljutiti se

c) uzajamno povratni- podrazumijevaju najmanje dva subjekta od kojih je svaki S istovremeo i O onom drugom,

- tući se, bosti se, voljeti se...

Glagoli po vidu - glagoli svršenog i nesvršenog vida, tj. po trajanju radnje

Trkačice trče prema cilju. Ana prva dotrči do cilja. Djeca trčkaraju cijeli dan.

– neprekinuta radnja – početak radnje – isprekidana radnja

– ova osobina glafola se naziva- glagolski vid

Glagoli svršenoga vida mogu biti:

Plivač je zaronio u more. – početak radnje- početnosvršeni

Plivač je izronio iz mora. – završetak radnje-završnosvršeni

Plivač je pljusno u more. – brza radnja-trenutnosvršeni

Plivač se dosta naronio u moru. – radnja u cijelosti-neodređenosvršeni

Glagoli nesvršenog vida:

Trajni- hodati, čitati, učiti- neprekidno vršenje radnje

Učestali – kuckati, cupkati, poskakivati- ista radnja s prekidima

Vidski parnjaci

prodati – prodavati, odijevati se – odjenuti se, ocijeniti – ocjenjivati

Nakon ovih primjera i zaključaka učenicima dati nastavne listiće da popune. Najbrže i najuspješnije ocijeniti.

Završni dio do 7'

Sinteza:

Glagolski vid – svojstvo glagola da mogu izricati nesvršenost ili svršenost radnje

Glagoli po vidu – nesvršeni i svršeni

Svršeni glagoli – izriču svršene radnje (početak ili završetak radnje, kratkotrajnu radnju ili ispunjenje radnje u cijelosti). Vidski parnjaci –glagoli koji se razlikuju samo po vidu

prilog- nastavni listići

NASTAVNI LISTIĆ

Ime i prezime: Razred:

1. U pjesmi su podcrtani prijelazni glagoli. Podcrtaj imenice na koje prelazi radnja.

Svaka glava ima kapu kakva joj treba;

glava zelja nosi kapu krojenu od neba,

glava šibice nosi kapu od plamena,

glava luka od zemlje i malo neba.

Stašilo u polju može nositi na čelu

stari lonac ili zdjelu.

2. Podcrtaj glagole u tekstu pa odredi jesu li svi podcrtani glagoli svršenoga ili nesvršenog vida.

Konj se iznenada propne. Istrgnu se iz žrečevih ruku. Izgubi korak. Splete se o drugo koplje položeno na zemlju. Posrnu se i svom težinom pade na koljena. ..................................................

Noć. Razmišljam. Mrak me tjera na misao. Na čudne misli što mile iz tmina. Na tajne, na vile. Želio bih znati sve o njima, o moći im. U čemu skrivaju svoju tajnu snagu? ...........................................

Priprema za čas bosanskoga jezika i književnosti za


Nastavnik/ica___________________________

Osnovna škola __________________________

Datum: ________________________________



Nastavna jedinica: Morfološke kategorije glagola

Tip časa: upoznavanje sa novim gradivom

Naš jezik, Zdravka zekić, Dječija knjiga i Bosanska riječ Sarajevo, 64.str.

Nastavna sredstva: tabla, kreda, udžbenik

Oblik rada: a) frontalni b) grupni c )individualni a) individualizirani


Zadaci:

Obrazovni: ponavljanje naučenog o glagolima i proširivanje znanja io gramatičkim kategorijama, morfološke kategorije glagola:lice, rod,broj, vrijeme, način, konjugacija,pomoćni glagoli



Uvodni dio do 7'

- najava ciljeva i

- sistematizacija ranije naučenog o glagolima (Glagoli su riječi koji označavaju /imenuju radnju, stanje i zbivanje).

Predznanje o glagolima ćemo utvrditi kroz pjesmu Ruke

(Naš jezik, Zdravka zekić, Dječija knjiga i Bosanska riječ Sarajevo, 64.str.):

Koliko grad ima ruku

Koje pišu, rade, vuku,

Crtaju po trotoaru,

Udaraju u gitaru... D.Novak

(prepisati pjesmu u cjelini jer ćemo joj se vraćati u toku časa)

Centralni dio do 30' ;

Ranije smo naučili da glagoli imaju: leksičko (značenje radnje, stanja i zbivanja) i morfološko(gramatičko) značenje.

Gramatičko značenje se odnosi na:

Glagolsko lice: vršilac radnje ili se radnja na njega odnosi. Razlikujemo 1.,2. i 3. lice

1. Lice predstavlja govornika ili skupinu kojoj pripada (ja i mi)

2. Lice označava sagovornika ili skupinu kojoj se obraćamo (ti i vi)

3. Lice označava jednu ili više osoba kojima se govori, ili o kojima se govori (on, ona, ono, oni,one,ona)

Lice je nosilac predikativnosti-osnovne sintaksičke funkcije. Na osnovu ove kategorije glagoli se dijele na lične i nelične.

Promjena glagola-konjugacija, i to se odnosi na promjenu po licima.

Glagolski rod kod glagola je ograničen na glagolske pridjeve (pisao, pisan) i označava je li vršilac radnje ženskog, muškog ili srednjeg roda.

Gramatički broj: većina gl.oblika ima jedninu i množinu. Jedino infinitiv i gl.prilozi ga nemaju.

Glagolsko stanje: aktiv i pasiv. Gl.stanje podrazumijeva odnos između subjekta i predikata u rečenici.

Glagolsko vrijeme: se određuje u zavisnosti od momenta govora pa imamo sadašnje, prošlo i buduće vrijeme. Odnosno govorimo o tome da se glagolski sadržaj može ostvariti u sadašnjosti, budućnost ili je već ostvaren u prošlosti.

Ne smijemo zaboraviti ni gl.način koji označava način na koji se radnja vrši.Većina glagola/glagolskih oblika se tvori dodavanjem nastavaka na osnovu (infinitivnu i prezentsku-objasniti kako se dobijaju).

Završni dio do 7':

sinteza – ponavljanje naučenog na primjerima: odrediti lice, rod,broj, vrijeme i osnovu glagolima koje smo ranije podvukli u pjesmi Ruke. Uočit ćemo da su svi iskazani u 3.l.mn. Te glagole ćemo iskazati u jednini i drugim licima.

DZ

- odrediti morfološke kategorije za 10 glagola po vlastitim izboru.

Uraditi zadatke iz udžbenika Naš jezik, Zdravka zekić, Bosanska riječ Sarajevo, 67.str.

Tabla

Gramatičke/morfološke odlike glagola

Glagoli su riječi koji označavaju /imenuju radnju, stanje i zbivanje).

Koliko grad ima ruku Niču zgrade ispod ruku, Ruke lete,

Koje pišu , rade , vuku ,/3.l.mn Napuštaju lađe luku- Ruke rade,

Crtaju po trotoaru, Sve zbog ruku mnogih ruku, Ruke pišu,

Udaraju u gitaru... Koje pišu, rade, vuku. Ruke grade. D.Novak

Gramatičke osobine glaagola:

- lice/osoba ( ko vrši radnju)

- vrijeme ( kad se radnja vrši)

- način ( kako se radnja vrši)

- rod ( je li vršilac radnje, ženskog ili srednjeg roda)

- broj (je li jednina ili množina)



Osnovna škola____________________________

NASTAVNIK/CA:______________________

Datum:_______________________________

Bosanski jezik i književnost za sedmi (7.) razred


Nastavna jedinica: Prezent

Cilj obrade nastavne jedinice: samostalno uočiti prezent u tekstu, razumjeti njegovo osnovno značenje, naučiti izricati sadašnjost prezentom u usmenome i pisanom izražavanju, usvojiti prezent pomoćnih glagola

Zadaci

– obrazovni – prepoznavanje glagola u prezentu, tvorba prezenta, upotreba glagola u prezentu u govoru i pisanom tekstu, osnovno i dopunska značenja prezenta

– funkcionalni – razvijanje sposobnosti zapažanja i razlikovanja, sposobnosti za samostalnu jezičnu analizu, stjecanje sposobnosti apstraktnog mišljenja i logičnog zaključivanja

– odgojni – razvijanje svijesti o nužnosti učenja bosankoga jezika jer znanje jezika utječe na sposobnost sporazumijevanja s drugim ljudima, razvijanje spoznaja o važnosti, ljepoti i bogatstvu bosanskoga jezika

Nastavna sredstva: udžbenik, grafofolija, grafoskop, nastavni listić, plakat (projektor i power point prezentacija, prilog ovoj pripremi)

Oblici rada: frontalni, individualni

Nastavne metode: dijaloška, metoda čitanja, pisanja, usmenog izlaganja, samostalnog rada

Naš jezik 7 razred, Zdravka Zekić, Dječija knjiga i Bosanska riječ Sarajevo, str.86

Tok sata

Uvodni dio do 5':

Motivacija: šta trenutno radimo? (navesti učenike da nabrajaju glagole u sadašnjem vremenu)

Centralni dio časa do 30'

U centralnom dijelu časa posvetit ćemo se slijedećem:

– uočavanju prezenta u tekstu

– izricanju sadašnjosti prezentom, prošlosti perfektom i budućnosti futurom

– tvorbi prezenta

– uočavanju prezentske osnove i prezentskih nastavaka

– razlikovanju infinitivne i prezentske osnove

– uočavanju glasovnih promjena

– razumijevanju i definiranju prezenta

Rad ćemo započeti poslovicama iz udžbenika koje su date u vidu šaljivog stripa koji ćemo zapisati u proznoj formi (usput ponovivši pravila upravnog govora):

„ Ko zna jednu poslovicu?- pita učitelj.

- Znam ja. Bolje je znati, nego imati- reče dječak

- Odlično. Znaš li još koju?- upita opet učitelj.

- Pametnom je i jedna dosta- uzvrati učenik.“

Podvucimo glagole i recimo u kojem gl. vremenu su iskazani.

Podvukli smo glagole: zna, znam, znaš, pita...

Nije teško zaključiti da je riječ o trenutnom stanju/radnji.

Slijedeće pitanje će se odnositi na glagolski vid podvučenih glagola. Vidimo da su ovo glagoli

neograničenog trajanja, tj, nesvršeni glagoli.

Značenje prezenta:

Prezent ima osnovno i dopunsko značenje. Osnovno je ovo koje se odnosi na sadašnjost.

Pogledajmo slijedeće primjere:

Slijedeće godine idemo u Tunis na more.– futurski prezent, radnja koja će se desiti u budućnosti

ili

Sretnem jučer prijatelja i odem s njim u šetnju.- svršeni prezent , historijski

Zapamtite: Svoje vremensko određenje prezent dobija u tekstu ili govoru.

U drugom dijelu časa bavit ćemo se tvorbom što neće biti teško jer smo dobijanje prezentske i infinitivne osnove već učili. Danas ćemo naučiti da se prezent tvori dodavanjem nastavaka na ove osnove i to nastavaka: -am -im -em -jem

(pi (ti)+ jem, nosim, pečem, šetam...

pis+ jem= pisjem SJ= Š piŠem JOTOVANJE

- obnoviti znaje o glasovnim promjenama i napisati još neki primjer na prijedlog učenika


Zadatak za samostalni rad: rješavanje nastavnog listića

Domaća zadaća:

– rješavanje zadataka za vježbanje


Prezent

Šta TRENUTNO radimo?

gledam, maštam, sjedim, pišem, učim, dišem...

gledamo, maštamo, sjedimo, učimo, dišemo...

Prezent – sadašnje glagolsko vrijeme

U učionici sjedi jedno dijete, SADAŠNJOST PREZENT

U učionici je sjedilo jedno dijete.. PROŠLOST

U učionici će sjediti jedno dijete.. BUDUĆNOST

Tvorba prezenta:

gledam letim idem pijem -am -im -em -jem

gleda-ti gled -am

pi-ti pi -jem

infinitivna osnova + nastavak ili prezentska osnova + nastavak

mirisati → miris(ati) + je → mirisje → miriše - JOTOVANJE

Tabla:

NASTAVNI LISTIĆ

1. Podcrtaj prezente.

PEJZAŽ

U travi se žute cvjetovi

I zuje zlaćane pčele,

Za sjenatim onim stablima

Krupni se oblaci bijele.

I nebo se plavi visoko

Kud nečujno laste plove;

Pod brijegom iz crvenih krovova

Podnevno zvono zove.

A dalje iza tih krovova

Zlatno se polje stere

Valovito, mirno i spokojno –

I s huma se k humu vere.

Vladimir Vidrić

2. Preoblikuj tekst iz prošlog vremena u sadašnje vrijeme upotrebom prezenta.

Zuma je odlučio krenuti s dječacima tek kad je prije toga provjerio koliki su valovi bili izvan njegove uvale. Odvezao je brodicu i sam zaveslao prema ulazu u uvalu. Pogledao je u Valu uzaludno loveći njegov pogled. Samo je vidio dio Valina čela po kojem su se skupljale kapljice znoja iako, zbog vjetra, nije bilo vruće. Tventi je osjetio vlagu na svojim dlanovima i nemir u prstima koji su nešto tražili, nešto su htjeli.

___________________________________________________________________

Rješenja nastavnoga listića

1. se žute, zuje, se bijele, se plavi, plove, zove, se stere, se vere

2. Zuma odluči krenuti s dječacima tek kad prije toga provjeri koliki su valovi ispred njegove uvale. Odveže brodicu i sam zavesla prema ulazu u uvalu. Pogleda u Valu uzaludno loveći njen pogled. Samo vidi dio Valina čela po kojem se skupljaju kapljice znoja iako, zbog vjetra, nije vruće. Tventi osjeti vlagu na svojim dlanovima i nemir u prstima koji nešto traže, nešto hoće.

Grafofolija Prezent

Šta TRENUTNO radimo?

gledam, maštam, sjedim, pišem, učim, dišem...

gledamo, maštamo, sjedimo, učimo, dišemo...

Prezent – sadašnje glagolsko vrijeme

Tvorba prezenta:

infinitivna osnova + nastavak ili prezentska osnova + nastavak

-am -im -em -jem

gleda-ti gled -am

pi-ti pi -jem

mirisati → miris(ati) + je → mirisje → miriše - JOTOVANJE

PREZENT POMOĆNOGA GLAGOLA BITI i HTJETI

bitihtjeti

nesvršeni svršeni

jesam sam nisam budem hoću ću neću

jesisi nisi budeš hoćeš ćeš nećeš

jest je nije bude hoće će neće

jesmosmo nismo budemo hoćemo ćemo nećemo

jeste ste niste budete hoćete ćete nećete

jesu sunisu budu hoće

će neće

naglašeni Nenagla-šeni naglašeni Nenagla-šeni naglašeni Nenagla-šeni naglašeni



Osnovna škola____________________________

NASTAVNIK/CA:______________________

Datum:_______________________________


Nastavna cjelina: Glagolski oblici

Nastavna jedinica: Aorist

Tip nastavnog sata: Obrada novog gradiva

Nastavni oblici: frontalni i individualni

Nastavne metode: govorna (dijaloška i monološka) metoda, metoda čitanja, metoda rada na tekstu, metoda objašnjavanja

Zadaci:

Obrazovni: usvajanje aorista, osnovno i dopunsko znaĉenje, tvorba, pisanje, prepoznavanje i razumijevanje aorista, učenici poznaju razlike između oblika za prošlo vrijeme.

Funkcionalni: razvijanje sposobnosti zapažanja i razlikovanja, razvijanje sposobnosti za samostalnu jezičnu analizu, sticanje sposobnosti apstraktnog mišljenja i logičnog zaključivanja učenik u pomoću teksta primjenjuje aoristne glagolske oblike. razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika

Odgojni: motiviranje učenika u učenju glagolskih vremena, razvijanje svijesti o nužnosti učenja bosanskog jezika jer znanje jezika utječe na sposobnost sporazumijevanja s drugim ljudima; razvijanje spoznaja o važnosti, ljepoti i izražajnim mogućnostima bosanskoga jezika, njegovanje govorne kulture,

Nastavna sredstva: grafoskop, grafofolije, tabla, kreda, fotokopije.

Naš jezik za 7. razred devetogodišnjeg obrazovanja, Dječija knjiga i Bosanska riječ Sarajevo, str. 96.

Tok časa

Uvodni dio časa do 7'

- najava ciljeva

- motivacija: Pitam učenike da li poznaju našeg bh. književnika Ahmeta Hromadžića jer ćemo čas početi radom na odlomku iz njegove priče o bijelom slavuju. Kazati nekoliko osnovnih podataka o ovom poznatom piscu.


Čitanje teksta: Učenicima kažem da ćemo danas za početak školskog časa pročitati dio priče (str.96)

Prema potrebi objasnim nepoznate riječi.

Onda zamolim jednog učenika da tekst glasno pročita, a ostalim kažem da pažljivo slušaju i da budu koncentrisani na glagolsko vrijeme.

Kada smo saslušali tekst počinjemo rada dijaloškom metodom u slijedećim koracima:

a) Vratimo se označenim glagolima: sažali, zapjeva, čuše, ču, umukoše, prestade.

b) Učenike pitati da li su se ove radnje dešavale u prošlosti, sadašnjosti ili budućnosti.

c) Kada je slavuj zapjevao, šta se iznenada desilo? Kako se desilo?

Značenje:

Radnje su se znači dogodile momentalno, neočekivano u nedavnoj prošlosti. Takvo glagolsko vrijeme se naziva- AORIST

Aorist je prošlo svršeno vrijeme, u osnovnom značenju izražava radne koje su se desile naglo ili naglo završile.

Dopunsko značenje aorista je iskazivanje budućnosti (futurski):

Dajte nam vode, skapasmo od žeđi.

Aorist ima upotrebu i u poslovicama (poslovični ili svevremenski)

Nesta blaga, nesta prijatelja.

Tvorba:

Tvori se od svršenih glagola, od infinitivne osnove s dvije vrste nastavka.

Napisati nastavke za aorist objašnjavajući aorist pomoćnih glagola biti i htjeti i činjenicu da aorist ima dvojake nastavke ovisnosti od toga da li se infinitivna osnova završava na suglasnik ili samoglasnik.

Nastavci s osnovom na samoglasnik:

Jd. 1. –ih Mn. 1. –smo

2. - 2. -ste

3. - 3. –še/-šē

Nastavci s osnovom na suglasnik:

Jd. 1. –oh Mn. 1. –osmo

2. –e 2. –oste

3. –e 3. –oše/ošē

Ranije smo govoreći o prezentu i drugim glagolskim oblicima uočili da se prilikom njihove tvorbe vrše neke glasovne promjene. Isti je slučaj i sa aoristom:

1. l.jd ispekoh

2. l.jd. ispe-če

3. l.jd. ispe če ispek + e= ispeče PALATALIZACIJA (stigoh/stiže, digoh/diže...)

Nazivamo ga i stilskim. Zbog kratkoće i glasovnih osobina pogodan je za isražavanje živosti, zvučnosti, ritmičnosti pripovijedanja.

Završni dio časa do 8'

- sinteza (po bilješkama na tabli)

- DZ zadaci za vježbu: str.99, Naš jezik za 7.razred, Dječija knjiga i Bosanska riječ Sarajevo

Tabla / grafofolija

Aorist, skoro prošlo vrijeme

- doživljena radnja izvršena u neposrednoj prošlosti.

- stilsko prošlo vrijeme

Nastavci s osnovom na samoglasnik:

Jd. 1. –ih Mn. 1. –smo

2. - 2. -ste

3. - 3. –še/-šē

Nastavci s osnovom na suglasnik:

Jd. 1. –oh Mn. 1. –osmo

2. –e 2. –oste

3. –e 3. –oše/ošē

Aorist pomoćnih glagola biti i htjeti:

lice jednina množina

1. bih bismo

2. bi biste

3. bi bi/biše

lice jednina množina

1. htjedoh htjedosmo

2. htjede htjedoste

3. htjede htjedoše

Primjer konjugacije aorista:Inf. ustati

Jedn: 1.–ustadoh Množ: 1.-ustadosmo

2.–ustade 2. -ustadoste

3. –ustade 3. –ustadoše



Osnovna škola____________________________

NASTAVNIK/CA:__________________________

Datum:_______________________________

Bosanski jezik i književnost za sedmi (7.) razred


Nastavna jedinica: Pluskvamperfekt

Cilj obrade nastavne jedinice: usvajanje znanja o pluskvamperfektu

– obrazovni: prepoznati pluskvamperfekt kao složeni glagolski oblik, razumjeti njegovo osnovno značenje, prepoznati tvorbu, stilsku vrijednost pluskvamperfekta

– funkcionalni: razviti sposobnost zapažanja imenovanja i razlikovanja pluskvamperfekta i drugih glagolskih oblika, razvijanje sposobnosti zapažanja i zaključivanja,

– odgojni: razvijati svijest o potrebi stalnoga jezičnoga usavršavanja kao načina stjecanje jezične i opće kulture

Nastavna sredstva: udžbenik, nastavni listići, (grafoskop i grafofolije) …

Oblici rada: frontalni i individualni

Nastavne metode: razgovora, čitanja, pisanja, tumačenja, rješavanja zadataka…

Naš jezik 7, Zdravka Zekić, Dječija knjiga i Bosanska riječ Sarajevo, str.103

Tok časa

1. Motivacija: prepoznavanje glagolskih oblika u nizu (obrađeni oblici), otkrivanje novog oblika, (učeći, hoću, znao sam, gledah, napisah, bijahu, htjedoh, bio sam našao, bijah našao)

2. Čitanje predloška iz udžbenika i najava nastavne jedinice

3. Analiza predloška

4. Obrada

– definiranje pluskvamperfekta i tvorba

5. Sinteza - Zadavanje zadataka za samostalan rad (utvrđivanje): rješavanje zadataka sa nastavnog listića

Domaća zadaća: rješavanje zadataka iz udžbenika (str.105)

Uvodni dio do 5'

Ponovit ćemo ranije naučeno o prošlom glagolskom vremenu i oblicima za prošlo vrijeme (aoristu, perfektu i imperfektu), te glagolskim oblicima glagola biti (perfekt i imperfekt glagola biti)


Pročitat ćemo predložak iz udžbenika koji se nalazi na 103.strani:

Polazio sam na put djedu u selo. Bio sam spremio sve stvari, samo sam čekao da dođe mama da se pozdravimo. Međutim, vrijeme je prolazilo a nje nije bilo. Zato požurih sam na stanicu. Kad sam došao, putnici već bijahu ušli u voz. Potrčah prema blagajni. Novac sam već bio spremio i kupih kartu brzo. Popeh se u voz u posljednjem času.

Šta biste zaključili na osnovu teksta? Kada se radnja dešava?

Obratimo pažnju na glagolske oblike koji su istaknuti ( bio sam spremio, bijahu ušli, sam bio spremio).

Analizirajmo rečenicu u cjelini:

Bio sam spremio sve stvari, samo sam čekao da dođe mama da se pozdravimo.

Čini li nam se da su se ovdje vršile dvije radnje, odnosno radnje prije nekih drugih radnji (bio sam se spremio i sam čekao). Znači:

Pluskvamperfektom se izriču prošle radnje koje su se vršile prije drugih prošlih radnji o kojima se govori.

To je lični, složeni glagolski oblik i može se tvoriti na dva načina:

a) perfekt glagola biti + glagolski pridjev radni ( bio sam + spremio)

b) imperfekt glagola biti + glagolski pridjev radni ( bijah spremio)

Jednina Množina

1.l. Bijah/ bjeh čitao/la Bijasmo / bjesmo čitali/le

2.l. Bijaše/ bješe čitao/la/lo Bijaste / bjeste čitali/le/la

3.l. Bijaše/ bješe čitao/la/lo Bijahu/ bjehu čitali/le/la

Imperfekt + GPR Imperfekt + GPR

Jednina Množina

1.l. Bio sam čitao/ bila sam čitala Bili smo čitali/bile smo čitale

2.l. Bio si čitao/ bila si čitala (-lo) Bili ste čitali/bile ste čitale

3.l. Bio je čitao/ bila je čitala Bili su čitali/ bile su čitale

perfekt + GPR perfekt + GPR

Slijedi podjela nastavnih listića i operativna faza – rad u paru


- ponavljanje rečenog i

Domaća zadaća:

str.105, zadaci za vježbu; Naš jezik 7.razred, Z.Zekić, Dječija knjiga i Bosanska riječ Sarajevo

Pluskvamperfekt

NASTAVNI LISTIĆ

1. Imenuj dijelove

PLUSKVAMPERFEKT PLUSKVAMPERFEKT

bijaše razgrnula bila je razgrnula

.

.

2. Podcrtaj glagole u pluskvamperfektu u sljedećim rečenicama iz romana Začuđeni svatovi.

Marija bješe se uto uputila kući no, došavši na okomite stijene što se dižu iz mora u blizini pijeska, naslonila se bila s bremenom na jedan povisok kamen. Antonio, sjedeć na onisku kamenu bješe upro lakte o koljena i onda spustio veliku glavu u ruke. „Je l’ stari ili mladi?« nastavi Marija, pošto ga bješe vidjela samo na časak… U to kratko vrijeme bijaše mu pošlo za rukom da je nagovori nekoliko puta. Kako vidjesmo zadnji razgovor bješe završila Antonijeva šaka.

___________________________________________________________________

Pluskvamperfekt

Rješenja zadataka s nastavnog listića

1.

PLUSKVAMPERFEKT PLUSKVAMPERFEKT

bijaše razgrnula bila je razgrnula

imperfekt glagola biti

glagolski pridjev radni perfekt glagola biti glagolski pridjev radni

2. bješe uputila, naslonila se bila, bješe upro, bješe vidjela, bio je došao, bješe pošlo, bješe završila

Grafofolija

PLUSKVAMPERFEKT

Pluskvamperfektom se izriču prošle radnje koje su se vršile prije drugih prošlih radnji o kojima se govori.

To je lični, složeni glagolski oblik i može se tvoriti na dva načina:

a) perfekt glagola biti + glagolski pridjev radni

( bio sam + spremio)

b) imperfekt glagola biti + glagolski pridjev radni

( bijah spremio)

Jednina Množina

1.l. Bijah/ bjeh čitao/la Bijasmo / bjesmo čitali/le

2.l. Bijaše/ bješe čitao/la/lo Bijaste / bjeste čitali/le/la

3.l. Bijaše/ bješe čitao/la/lo Bijahu/ bjehu čitali/le/la

Imperfekt + GPR Imperfekt + GPR

Jednina Množina

1.l. Bio sam čitao/ bila sam čitala Bili smo čitali/bile smo čitale

2.l. Bio si čitao/ bila si čitala (-lo) Bili ste čitali/bile ste čitale

3.l. Bio je čitao/ bila je čitala Bili su čitali/ bile su čitale

perfekt + GPR perfekt + GPR

Može: Voz je već bio krenuo kad sam došao. (perfekt)

Voz bijaše krenuo kad sam došao. (pluskvamperfekt)



Osnovna škola____________________________

NASTAVNIK/CA:______________________

Datum:_______________________________


Nastavna jedinica: FUTUR I

Cilj obrade nastavne jedinice: umjeti prepoznati glagole u imperativu, razumjeti što je glagolski način, umjeti imperativom izricati molbu i zapovijed, naučiti ga pravilno upotrebljavati u usmenome i pisanom izražavanju

Zadaci

– obrazovni – sticanje novih znanja iz oblasti jezika: futur I, znaĉenje, tvorba, pisanje futura I prepoznavanje futura I u tekstu, upotreba futura I u govoru i pisanom tekstu

– funkcionalni – razvijanje sposobnosti zapažanja i razlikovanja, razvijanje sposobnosti za samostalnu jezičnu analizu, sticanje sposobnosti apstraktnog mišljenja i logičnog zaključivanja razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika

– odgojni – razvijanje svijesti o nužnosti učenja bosankog jezika jer znanje jezika utječe na sposobnost sporazumijevanja s drugim ljudima; razvijanje spoznaja o važnosti, ljepoti i izražajnim mogućnostima bosanskoga jezika, njegovanje govorne kulture,

Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik,



Naš jezik 7, Zdravka Zekić, Bosanska riječ Sarajevo, str. 106.,

Tok časa

1. Motivacija: u motivacijskoj igri učenici će ispisati i glagole u imperativu pa ih tako uvodimo u obradu imperativa, a i motiviramo za čitanje metodičkog predloška

2. Čitanje metodičkog predloška

3. Analiza metodičkog predloška

4. Obrada

5. vježbajmo zajedno

6. sinteza

Uvodni dio časa do 7':

najava ciljeva

motivacija učenika: ponavljanje ranije naučenog o glagolima s akcentom na glagolskim vremenima

ponoviti i prezent pomoćnog glagola htjeti radi lakšeg razumijevanja tvorbe futura I

Glavni dio sata do 30'

Rad na predlošku iz udžbenika: pročitat ćemo zajedno predložak/ pjesmu i razgovarati o označenim riječima (str.106)

Krijesnice

U plavoj zvjezdanoj noći

male će krijesnice sa svjetlom doći

svijetlit će dok mrak ne poteče

a kad dođe dan

Spuste se na svijeće

nježno će leći i spavati.

Cijeli dan.

A kad dođe noć,

opet izlaze van. Učenički rad

(bilo bi dobro osvrnuti se i na prezent, ojeg će učenici sigurno prepoznati u pjesmi i ponoviti naučeno o prezentu, naročito prezent pomoćnog glagola htjeti-naglašeni i nenaglašeni oblik).

1. Znaĉenje futura I

Futur I je glagolski oblik kojim se izražava radnja (stanje ili zbivanje) koja će se desiti poslije trenutka govora (u budućnosti). Zato futur I nazivamo budućim vremenom.. .

Naprimjer: će doći, svijetlit će, će leći. Vidimo da izdvojeni glagoli govore radnje koje će se desiti „u plavoj zvjezdanoj noć“, tj. u budućnosti.

2. Tvorba futura I

Tvorbu futura prvog uraditi tako da učenici iz vlastitog predzanja sami zaključe kako se futur I tvori. Voditi ih pitanjima prethodno zapisavši slijedeće stihove na tabli:

„svijetlit će dok mrak ne poteče“

„male će krijesnice sa svjetlom doći“

„nježno će leći i spavati“

Kako se zovu ovi oblici: svijetliti, leći, doći ? (Infinitiv)

Šta je ovo „će“ ? Od čega je skraćeno? (nenaglašeni oblik prezenta glagola htjeti)

Znači: Futur I se tvori od nenaglašenih (enklitiĉkih) oblika prezenta pomoćnog glagola htjeti ( ću, ćeš,će, ćemo, ćete, će) i infinitiva glagola koji se mijenja.

Glagoli na –ti Glagoli na -ći

Ja ću svijetliti

Ti ćeš svijetliti

On, ona, ono će svijetliti

Svijetlit ću

Svijetlit ćeš

Svijetlit će

Mi ćemo svijetliti

Vi ćete svijetliti

Oni, one, ona će svijetliti

Svijetlit ćemo

Svijetlit ćete

Svijetlit će

Ja ću leći

Ti ćeš leći

On, ona, ono će leći

Ići ću

Ići ćeš

Ići će

Mi ćemo leći

Vi ćete leći

Oni,one, ona će leći

Ići ćemo

Ići ćet

Ići će

3. Pisanje i izgovor futura I

IZ PRAVOPISA ZAPAMTI:

- Oblik futura I koji će predviđa sastavljeno pisanje infinitiva i pomoćnog glagola po pravopisu S.

Halilovića smatra se nepravilnim, nepoželjnim ( ićiću, poješću)

- kao i to da se u oblicima futura kod kojeg se infinitiv nalazi na prvom mjestu piše bez - i na kraju (Svijetlit ću).

-

IZ PRAVOGOVORA ZAPAMTI:

- iako se t piše na kraju infinitiva pri tvorbi futura, ono se u govoru ne naglašava

Iako igovaramo: /jaćuse/ popeti/ ili /popećuse/ /dijeteće/ rasti/ /rašće/ dijete/

PIŠE SE ODVOJENO!

Vježbajmo zajedno:

Učenicima reći da pronađu odlomak teksta T.Seliškara, na 107.strani udžbenika koji ćemo zajednički analizirati tako što ćemo prepoznati futur I, lice, broj.

Završni dio časa do 7'.

Sinteza:

Futur I je glagolski oblik kojim se izražava radnja (stanje ili zbivanje) koja će se desiti poslije trenutka govora (u budućnosti). Zato futur I nazivamo budućim vremenom.. .

Futur I se tvori od nenaglašenih (enklitiĉkih) oblika prezenta pomoćnog glagola htjeti ( ću, ćeš,će, ćemo, ćete, će) i infinitiva glagola koji se mijenja.

Imamo historijski i gnomski (svevremenski) futur koji može izražavati i prošlost ali i radnju koja se mogla izvršit, vršiti u bilo koje vrijeme.

Domaća zadaća

- uraditi ostale zadatke iz udžbenika Naš jezik, Z. Zekić, Dječija knjiga i Bosanska riječ Sarajevo, str.108



Osnovna škola____________________________

NASTAVNIK/CA:___________________________

Datum:_______________________________


Nastavna jedinica: FUTUR II – predbuduće vrijeme

Cilj obrade nastavne jedinice: umjeti prepoznati glagole u futuru drugome, naučiti osnovno značenje futura drugoga i pravilno ga upotrebljavati u usmenome i pisanom izražavanju

Zadaci

– obrazovni – prepoznavanje futura drugoga u tekstu, razlikovanje futura drugoga i futura prvoga, tvorba, upotreba u govoru i pisanju

– funkcionalni – razvijanje sposobnosti zapažanja i razlikovanja, sposobnosti za samostalnu jezičnu analizu, stjecanje sposobnosti apstraktnog mišljenja i logičnoga zaključivanja

– odgojni – razvijanje svijesti o nužnosti učenja bosankog jezika jer znanje jezika utječe na sposobnost sporazumijevanja s drugim ljudima, razvijanje spoznaja o važnosti, ljepoti i bogatstvu bosanskoga jezika



Naš jezik 7, Zdravka Zekić, Dječija knjiga i Bosanska riječ Sarajevo, str.109

Tok časa

1. Motivacija- upoznavanje učenika sa značajem razlikovanja ova dva gl.oblika

2. Uočavanje razlika i rad na primjerima


4. Obrada

– uočavanje futura prvoga i futura drugoga u metodičkom predlošku

– uspoređivanje radnja futura prvoga i futura drugoga

– razumijevanje značenja futura drugoga

– razumijevanje uloge futura drugoga u složenoj rečenici

– tvorba futura drugoga

Uvodni dio do 8’:

- Najava ciljeva

- ponavljanje ranije naučenog o futuru I

Centralni dio časa do 30’:

Futur I i futur II razlikuju se ne samo po svojoj tvorbi već i prema značenju i funkciji u rečenici.

Futur II je složeni, lični glagolski oblik – glagolsko vrijeme koje označava budućnost ( kao i futur I), ali iskazuje radnju koja će se (za razliku od futura I) u budućnosti vršiti / izvršiti ili prije neke druge radnje ili naporedo s njom.

U slijećim primjerima podvući ćemo futur I i II.

- Čim budem doputovao, javit ću se.

- Odlazim čim to prilike budu dozvolile.

- Ako još samo jedanput budeš slagao, loše ćešse provesti.

Jeste li uočili vrijeme vršenja radnje futura II ?

Zaključite kako se tvori futur II.

TVORBA

budem doputovao.......budem- 1.l. jd. prezent gl.biti + doputovao- GPR (m.r., jd)

budu dozvolile ............budu 3.l. mn. prezenta+ dozvolile -GPR (ž.r.mn.)

budeš slagao...............budeš- 2.l. jd. prezenta+ slagao- GPR

Jednina Množina

1. l. Budem došao /la Budemo došli /le

2. l. Budeš došao /la Budete došli /le

3. l. Bude došao/la/lo Budu došli/le

Naglasit ćemo da se futur II upotrebljava se jedino u složenim rečenicama.

Slijedeći korak će biti da napišemo primjera na tabli u kojima ćemo futur I potcrtati jednom crtom, a futur II dvjema crtama te tako pokazati da je riječ o složenim rečenicama a i uporediti ga sa futurom I.

Ako bude bilo lijepo vrijeme, ići ćemo na izlet. Kad se budemo spremali, krenut ćemo na

obližnju livadu. I nastavnik će doći čim bude obavio neki posao u školi. Kad se svi

budemo skupili, odigrat ćemo prijateljsku nogometnu utakmicu. Dok mi budemo igrali

nogomet, djevojčice će brati cvijeće.

Završni dio časa:

- sinteza

Zadatak za samostalan rad (pripremiti na grafofoliju ili nastavne listiće)

U pjesmi Grigora Viteza pronađi futur I i futur II i razvrstaj ih u tabelu.

Al’ slijedeći put

Snijeg će biti žut

A iza njega će pasti

Sniježak ljubičasti

Pa zelenkasti

Pa crvenkasti

I tako će se mijenjati boja

Kako bude htjela

Kraljevska volja moja.



Osnovna škola____________________________

NASTAVNIK/CA:__________________________

Datum:__________________________________


Nastavna jedinica: Imperativ

Cilj obrade nastavne jedinice: umjeti prepoznati glagole u imperativu, razumjeti što je glagolski način, umjeti imperativom izricati molbu i zapovijed, naučiti ga pravilno upotrebljavati u usmenome i pisanom izražavanju

Zadaci

– obrazovni – prepoznavanje imperativa u tekstu, upotreba imperativa u govoru i pisanom tekstu pri izricanju molbe, zapovjedi, upozorenja, zabrane i poticaja, razumijevanje glagolskog načina,

– funkcionalni – razvijanje sposobnosti zapažanja i razlikovanja, razvijanje sposobnosti za samostalnu jezičnu analizu, stjecanje sposobnosti apstraktnog mišljenja i logičnog zaključivanja

– odgojni – razvijanje svijesti o nužnosti učenja bosankog jezika jer znanje jezika utječe na sposobnost sporazumijevanja s drugim ljudima, razvijanje spoznaja o važnosti, ljepoti i izražajnim mogućnostima bosanskoga jezika

Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik, grafoskop, nastavni listić, plakat




Tok časa

1. Motivacija: u motivacijskoj igri učenici će ispisati i glagole u imperativu pa ih tako uvodimo u obradu imperativa, a i motiviramo za čitanje metodičkog predloška

2. Čitanje metodičkog predloška


4. Obrada:

– uočavanje imperativa u metodičkom predlošku

– uočavanje nepromjenjivosti imperativa uz glagole u prezentu, perfektu i futuru

– razumijevanje glagolskog načina

– izricanje zapovijedi

– izricanje molbe

– izricanje upozorenja

– izricanje poticaja

– izricanje savjeta

– izricanje zabrane

– uočavanje imperativnih nastavaka

– pisanje imperativa

– uočavanje glasovnih promjena

5. Sinteza

Zadatak za samostalni rad: rješavanje nastavnog listića

Uvodni dio časa:

1. korak

Psihološka priprema.Najaviti cilj i zadatke časa, te ponoviti ono što smo ranije rekli o glagolskim načinima i onome po čemu se oni razlikuju od glagolskih vremena.

Centralni dio časa:

Podijeliti učenicima tekst pjesme Opomen A. B.Šimića i tražiti da prepoznaju glagole u kojima se izriče molba, želja, zapovijest

OPOMENA

Čovječe, pazi

da ne ideš malen

ispod zvijezda.

Pusti zajedno ćemo usmeno prepoznati tražene glagole

da cijelog tebe prođe

blaga svjetlost zvijezda!

Da ni za čim ne žališ

kad se budeš zadnjim pogledima

rastajao od zvijezda!

Na svom koncu

mjesto u prah

pređi sav u zvijezde!

Korak 2.

Napisat ćemo rečenice na tabli i obraditi ih:

Kažem: ≈Ne laj, ne reži, lezi!« SADAŠNJOST

Kazao sam: ≈Ne laj, ne reži, lezi!« PROŠLOST isti za sva vremena/

Kazat ću: ≈Ne laj, ne reži, lezi!« BUDUĆNOST nema oznaku vremnea

Imperativom se ne iskazuje vrijeme nego: zapovijed, molba, poticaj,savjet, upozorenje, zabrana.

Ne laj, zaveži, skoči, donesi! ZAPOVIJED

Molim te, daj mi griz. Gladan sam. MOLBA

Pozor! Ne ulazi u kavez životinjama! UPOZORENJE

Ne grizi jezik! Šeni, šaptom me moli! SAVJET

Budi hrabar i preplivaj rijeku! POTICAJ

Ne pljuj na pod! Ne tuci ljude! ZABRANA

Tvorba imperativa:

1. – – – –

2. laj moli daj budi

3. – – – –

1. lajmo molimodajmo budimo

2. lajte molite dajte budite

Npr. PITI jd. mn.

1. - 1. pijmo

2. pij 2. pijte

3. neka pije 3. neka piju

Završni dio časa:

Sinteza:

Imperativ: zapovjedni glagolski način

Imperativni nastavci: –, -mo, -te; -i, -imo, -ite; -j, -jmo, -jte

Zadaća: nastavni listić (u prilogu ove pripreme)

1. Slijedeće rečenice napiši pravilno.

Napi se vode, pa idi spavati.

Pimo vodu, to je najzdravije piće.

Nali mi čašu soka.

2. Infinitive u zagradama preoblikuj u imperative .

Sestro, ....................................... (dati) mi trideset kuna. Idem u kino, a svoje sam novce potrošio. Evo, ................................... (uzeti) moje sličice dok ti ne vratim lovu. Ne .................................... (mučiti) me više, ne ......................................... (gnjaviti) me, ......................................... (učiniti) mi uslugu i bit ću ti zahvalan. Hajde, .............................................. (poći) zajedno u tvoju sobu, ......................................... (izvaditi) lovu, moram ići. Ne, ne ......................................... (ucjenjivati) me. Platit ću ti s kamatama. Evo pedeset kuna ti vratim u nedjelju. Molim te, ................................ (posuditi) mi! Kakva čarobna riječ? Ma šta kažeš? Trebao sam samo reći molim i posudila bi mi odmah?

PRIPREMA ZA ČAS BOSANKOGA JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

JU____________________________________ školske ________________

Datum_________________________

Nastavnik/ca_____________________


Nastavno područje: jezik,morfologija

Nastavna jedinica: Tvorba riječi

Cilj obrade nastavne jedinice: razumjeti postupke nastajanja riječi prošivanjem značenja, promjenom oblika, promjenom vrste i posuđivanjem, umjeti samostalno stvarati nove riječi proširivanjem značenja i promjenom oblika.

Zadaci

obrazovni – razumijevanje načina nastajanja riječi prošivanjem značenja, promjenom oblika, promjenom vrste i posuđivanjem, samostalno stvaranje novih riječi proširivanjem značenja i promjenom oblika

funkcionalni – razvijanje sposobnosti zapažanja i razlikovanja, razvijanje sposobnosti za samostalnu jezičnu analizu, stjecanje sposobnosti apstraktnoga mišljenja i logičkoga zaključivanja

odgojne – razvijanje svijesti o jeziku kao živoj promjenjivoj pojavi čijem mijenjanju može doprinijeti svaki govornik; razvijanje svijesti o nužnosti učenja bosanskoga jezika jer znanje jezika utječe na sposobnost sporazumijevanja s drugim ljudima, razvijanje spoznaja o važnosti, ljepoti i izražajnim mogućnostima bosanskoga jezika

Nastavna sredstva: udžbenik, prozirnica, računar, projektor, nastavni listić, plakat

Oblici rada: frontalni, pojedinačni

Nastavne metode: dijaloške, metode čitanja, pisanja, usmenog izlaganja, metode samostalnoga rada i rada u parovima, GROZD

Tok nastavnoga sata

1. Motivacija – Budući da ljudi uglavnom znaju kako su nastala njihova imena jer to govori i ponešto o povijestiporodice, učenici će lahko uočiti način nastanka prezimena i povezati ga s drugim srodnim riječima.

2. Porodica riječi- pojam i građenje jedne porodice

3. Analiza nastalih riječi

5. Sinteza

Zadaci za samostalni rad

– rješavanje nastavnoga listića

Uvodni dio časa:

-psihološka priprema, razgovor o našim imenima i prezimenima, imenu grada (Tuzla-tuz-so)

- najava ciljeva

- proces nastajanja riječi

Ibrahimbegović Ibrahim+beg+ović

Salihović Salih+ović

Hasanaginica Hasan+ aga+in+ica

Centralni dio časa:

- prvi zadatak je da ponovimo/naučimo da riječi mogu biti proste i izvedene

- proste riječi su one koje su nastale u dalekoj prošlosti, nazivamo ih osnovnim (ruka, nos, glava, konj, sat...)

- izvedene : izvedenice koje su nastale dodavanjem nastavaka na osnovnu riječ (nos+ni, konj+ski, glav+onja...); složenice koje su nastale spajanjem dvije ili više već postojećih riječi (suncokret, kišobran, mravojed). Objasniti učenicima i razliku između složenica i polusloženica.

Na tabli ćemo napisati riječi tipa:

tastatura – tipkovnica, kompjutor – računalo, net – mreža, printer – pisač, skener – pretražnik, tragač, pretraživač, e-mail – elektronička pošta, link – veza, sejvati – spremiti, laptop – prijesno računalo, hardver – sklopovlje, monitor, display- zaslon

Čije su ovo riječi i koliko su stare?

To su uglavnom riječi novijeg datuma, mlađe, nove nastale razvojem tehnike pa ih nazivamo NEOLOGIZMIMA.

U centralnom dijelu časa ćemo planirati da naučimo i pojam PORODICA JEZIKA, odnosno da naučimo da je to grupa riječi nastala iz istog korijena. Ovaj metod će nas vratiti i na podjelu riječi na izvedenice i njihov nastanak.

Zajednički ćemo odabrati jednu riječ a onda pokušati napisati što veći broj riječi koje su nastale iz te riječi. Organizirati razredno takmičenje dati učenicima 5', pa dozvoliti onome ko ima najviše nastalih riječi da izlaže.

Npr. ruka, glas, zid i sl...

Zid- zidar, zazidati, dozidati, prezidati podzidati, zidni, ozidan, zidovi...

Napisanim riječima posvetiti posebnu pažnju pa uočiti slijedeće:

– razloga i uvjete za nastanak novih riječi

– postupak nastajanja riječi proširivanjem ili promjenom značenja

– postupak nastajanja riječi promjenom vrste (zid-imenica, zidni-pridjev)

– postupak nastajanja riječi promjenom oblika

– značenjske uloge nastavka u obliku novonastale riječi (zid-ar, zid-aš). Prepoznati i tvorbene elemente- korijen, sufiks, prefiks...

– postupak nastajanja riječi skraćivanjem

– razlikovanje postupaka nastajanja riječi- izvođenje, slaganje

Završni dio časa

Ostalo nam je definiranje tvorbe riječi, vrsta riječi po tvorbi te da najavimo naredni čas kada ćemo se baviti tvorbom izvođenja- prefiksalnom, sufiksalnom, prefiksalno-sufiksalnom tvorbom, slaganjem,

Domaća zadaća

– nastavni listić

– pisanje humorističnoga sastavka na temu Kako smo se šalili u kome će učenici svjesno izmišljati nove riječi radi humora.

RJEŠENJA ZADATAKA NASTAVNOG LISTIĆA ( u prilogu)

1. slušatelj, plesač, igrač, nosač (nositelj), lovac, mislilac, promatrač, spavač, sluga, čuvar, graditelj, zidar, ronilac (ronitelj), kuhar, sudac, gonič (gonitelj).

2. branitelj – ratnik, osoba koja je branila domovinu u ratu

branič – obrambeni igrač

ribar – osoba kojoj je ribolov zanimanje, koja živi od toga posla

ribič – osoba koji povremeno lovi ribu iz razonode

knjižar – trgovac knjigama, osoba koja prodaje knjige

knjižničar – osoba koja posuđuje knjige i radi u knjižnici

bijelac – pripadnik bijele ljudske rase, čovjek bijele kože

bjelilac – osoba koja bijelom bojom boji nešto

NASTAVNI LISTIĆ

NASTAJANJE RIJEČI

1. Zadane glagole dodavanjem nastavka preoblikujte u imenice koje će značiti mušku osobu koja obavlja tu radnju, primjerice pisati- pisac.

slušati – ___________________________, plesati – ________________________

igrati – ____________________________, nositi – _________________________

loviti – ____________________________, misliti – ________________________

promatrati – _______________________, spavati – _______________________

služiti – ___________________________, čuvati – _______________________

graditi – __________________________, zidati – _________________________

roniti – __________________________, kuhati – __________________________

suditi – ___________________________, goniti – __________________________

2. Objasni razliku u značenju navedenih imenica te napiši riječ koje su nastale.

branitelj: ______________________________________________________

branič: ______________________________________________________________

polazna riječ: ____________________________

ribar: ______________________________________________________

ribič ______________________________________________________________

polazna riječ: ____________________________

knjižar: ______________________________________________________

knjižničar: _________________________________________________________

polazna riječ: ____________________________

bijelac: ______________________________________________________

bjelilac: ___________________________________________________________

polazna riječ: ____________________________


za 7.razred devetogodišnjeg obrazovanja

JU____________________________________ školske ________________

Datum_________________________

Nastavnik/ca_____________________



Nastavna jedinica: Glagolska vremena- glagolski oblici: prosti i složeni, sistematizacija

Nastavna sredstva: tabla, kreda, udžbenik

Oblik rada: a) frontalni b) grupni c)individualni a) individualizirani

Metode rada: ponavljanja, zaključivanja, diskusije, analize

Zadaci:

Obrazovni: glagolska vremena, glagolski načini, podjela na proste i složene, lične i nelične, značenje i tvorba glagolskih oblika

Odgojni: razvijanje svijesti o nužnosti učenja jezika jer znanje jezika utječe na

sposobnost sporazumijevanja s drugim ljudima, razvijanje spoznaja o važnosti, ljepoti

i izražajnim mogućnostima bosanskoga jezika


Tok časa

Uvodni dio d0 5’ :

- najava ciljeva i sistematizacija ranije naučenog o glagolima i morfološkim kategorijama

Centralni dio do 30';

Čas možemo voditi lopticom. Nastavnik baca loptu učenicima i ono kojem baci odgovara na pitanja a ostali učenici smišlaju primjer za svaki gl.oblik.

Počet ćemo s infinitivom- neodređenim glagolskim oblikom a onda gl.oblike podijeliti na proste i složene te ih pojedinačno obraditi s akcentom na morfološke kategorije i tvorbu.

Prosti: infinitiv, prezent, aorist, imperfekt, imperativ, gl.pridjevi, gl.prilozi-tvore se dodavanjem nastavaka na osnovu

Složeni: perfekt, pluskvamperfekt, futur I i II, kondicional-tvore se uz pomoćne glagole

Većina glagola se tvori dodavanjem nastavaka na osnovu (infinitivnu i prezentsku-objasniti kako se dobijaju). Za tvorbu su nam itekao potrbni pomoćni glagoli (biti i htjeti i ( jesam) )

Prezent: sadašnje vrijeme, radnja, stanje ili zbivanje koje se dešava u momentu govora; tvori se od prezentske osnove i nastavaka –im,-em, -am. Rzlikujemo: historijski, futurksi, gnomski...Pjevam, učim

Aorist: prošlo skoro svršeno vrijeme, doživljena radnja. Tvori se od svršenih glagola i to infinitivne osnove i dvojakih nastavaka –h, -oh (osnova na samoglasnik –h, i na suglasnik-oh), pjevah, učih...

Imperfekt: prošlo nesvršeno vrijeme, doživljena radnja koja je dugo trajala u prošlosti; tvori se od nesvršenih glagola, od IO oli PO i trojakih nastavaka: ah, jah, ijah. Čitah, brinjah (od brinuti), tecijah (od teći),

Imperativ- zapovjedni način; izražava zapovijest, želju, molbu, ne označava vrijeme, PO+ j, jmo, jte, mo,te, i, imo ite.Nema oblike za 1.l.jd, a za 3.l.jd.i mn. Koristimo oblik neka+prezent (neka dođe).

GPR- nema lice, vrijeme, ima samo rod, iskazuje aktivno stanje, vrši službu predikatai koristi se za tvorbu sl.gl.oblika. IO+ o,la,lo,li,le,la

GPT- nema lice, vrijeme, ima samo rod, iskazuje pasivno stanje, vrši službu predikata pasivnog stanja i koristi se za tvorbu sl.gl.oblika, IO ili PO+ -n,-en, -jen,- ven,- t; ponaša se kao pridjev

GPP- radnju koja se vrši istovremeno kad i neka druga radnja bez obzira na vrijeme (žureći, trčeći, na 3.lice množine prezenta+ ći (tresu+ći, pjevaju+ći).

GPP- radnja izvršena prije ili uporedo s radnjom iksazanom ličnim gl.oblikom. Vidjevši prijatelja silno se obradovao. IO+ vši, v (počev, počevši) ili –avši, -av (pošav, pošavši).

Složeni gl.oblici:

Perfekt - pravo prošlo vrijeme, imaju ga svi glagoli bez obzira na vid, tvori se od enklitičkog oblika prezenta pom.gl. biti i i GPR (sam radio...) Imamo i tzv.krnji perfekt. Jedan car imao tri sina.

Pluskvamperfekt-davno prošlo vrijeme, radnja koja se izvršila prije neke druge radnje. Imperfekt ili perfekt gl.biti i GPR. Bijah ti pisao da sam odradio dogovoreno.

Futur I- radnje koje će se desiti u budućnosti , enklitički oblik prezenta htjeti i infinitiv, 3 varijante: ću doći...

Futur II: predbuduće vrijeme-radnja koja će se desiti u budućnosti prije neke druge radnje ili naporedo s njom : Ako budeš mogao vratit ćeš mi dug. Svršeni prezent gl.biti+ GPR.

Potencijal- pogodbeni ili mogući način, iskazuje pogodbu, želju , mogućnost da se neka radnja vrši: Aorist glagola biti i GPR. (bih čitao)-pot.I a pot.II pot.I+ GPR (bio bih čitao)

Optativ: -želja govornika u trenutku govora, Živio govornik! Živ bio!- GPR

Pasiv: radnju koju subjekt trpi. Imaju ga samo prijelazni glagoli.

Završni dio do 7' :

sinteza – ponavljanje naučenog na primjerima: odrediti lice, rod,broj, vrijeme i OBLIK glagolima koje učenici sami predlože.

Domaća zadaća: Za svaki gl.oblik napisati po jednu rečenicu


za 7.razred devetogodišnjeg obrazovanja

Datum___________________

JU OŠ_____________________________

NASTAVNIK/CA:______________________________

NASTAVNA JEDINICA: Utvrđivanje glagolskih oblika

PRIJE OBRADE NASTAVNE JEDINICE 5'

MOTIVACIJA:

Provjera znanja –utvrđivanje glagolskih oblika, prepoznavanje u gl.oblika rečenici, pisanje, tvorba…

Rrazvijanje smisla za timski rad, regularnost i pravičnost u radu.

CILJEVI:

- Utvrđivanje glagolskih oblika - infinitiv, prezent, perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt

- razvijanje takmičarskog duha

- upoznavanje novih tehnika rada

PREDUSLOVI:

Za realizaciju ovog časa neophodno je da djeca od ranije poznaju:

sistem glagolskih oblika

gl.oblike i kategorije,

infinitiv i prezent(infinitivnu i prezentsku osnovu)

grupni rad,

tehnike: grozd, izlazne kartice, tabela za praćenje i ocjenjivanje...

OCJENJIVANJE:

Od učenika se traži aktivno učešće u grupnom radu, nove i orginalne ideje te pravilna upotreba glagolskih oblika…

RESURSI:

Pripremiti dovoljan broj papira A4, jedan hamer papir, tabele za predviđanje i ocjenjivanje (koliko grupa toliko kopiranih tabela), kockice za igru (jamb ili «Ne ljuti se čovječe»), podsjetnici (samoljepljivi papirići u bojama) za tehniku izlaznih kartica

VRIJEME:

E- 10' tehnika-grozd

R-30 '- tabela za praćenje i ocjenjivanje

R- 5' -izlazne kartice

GRUPISANJE:

-bez grupisanja-frontalni rad

OBRADA NASTAVNE JEDINICE

EVOKACIJA

U ovom dijelu časa tehnikom Grozd ćemo se prisjetiti šta sve znamo o glagolima i gl.oblicima. Učenici će nabrajati i za/pisati na tabli i u sveskam kako bismo dobili što bogatiji grozd sa što više pojmova. Ovaj grozd će biti dostupan cijeli čas zalijepljen na tabli)

Ovom dijelu časa posvetiti maksimalno 10 '. Cilj je da se učenici prisjete pravila i da ovakvom opuštenom atmosferom pobijede tremu, nesigurnost koja je uvijek prisutna na časovima provjere znanja.

Npr.GLAGOLI

PO TRAJANJU

ZNAMPO ZNAČENJU

RAZUMIJEVANJE NAČINA 30'

Objasnit ću im još jednom tehniku rada:

Svi učenici u grupi, jedan za drugim bacaju kocku i kreću od starta ka cilju. Kada odbroje onoliko polja koliko je tačaka pokazala njihova kocka odgovaraju na zadatak koji se nalazi na tom polju. Na svakom polju se nalazi po jedan glagolski oblik, kategorija glagola ili neka druga odlika glagola…

Učenik ima zadatak da napiše rečenicu upotrijebivši gl.oblik koji se nalazi upolju, definiše gl.oblik i njegovu tvorbu, npr. kaže i koje sve kategorije ima, glasovne promjene koje se vrše tvorbom tog gl.oblika). Ako učenik ne kaže sve, ostali učenici mogu dopuniti ili po potrebi ispraviti.

Učenici će primjetiti da se osim polja sa zadacima nalaze i polja s oznakom «SLOBODNO» .Kad UČENIK BACANJEM KOCKE «PADA» NA OVO POLJE IMA PRAVO BIRATI ZADATAK IZ TABELE.Slijedeći krug učenici nastavljaju od polja gdje su stali.

Ako se desi da dva puta «gostuju» u istom polju ponovo bacaju kockicu.

Učenici u ovih predviđenih 30' moraju odigrati onoliko puta dok svi glagolski oblici ne budu ponovljeni kao i sve ono što smo naučili o glagolima, podjeli, kategorijama.

S obzirom da je svim učenicima polazna tačka ista može se desiti da dobiju iste zadatke. Zbog toga dok rade u zadacima zabranjen im je razgovor.

STANJA

NEPRIJELAZNI

CRTAM

PO PRIJELAZNOSTI

PRIJELAZNI

STARIM

RADNJE

ZBIVANJA

SVRŠENI

NESVRŠENI

POVRATNI

Obilaskom grupa nadgledati i osigurati regularnost mada iz ranijih iskustava zbog svjesnosti da će učenici biti ocjenjeni, koncentrisani su na svoj rad i ograničeno vrijeme pa i ne razgovaraju u okviru grupe).

REFLEKSIJA 5'

Tehnika Izlaznih kartica

Svim učenicima podijeliti samoljepljive kartice, zamoliti ih da napišu svoj komentar o tome kako im se dopao ovaj način rada. Dati priliku učenicima da pišu anonimno kako bi povratna informacija bila što vjerodostojnija.

U ZAVRŠNOM DIJELU ČASA NAGRADITI NAJAKTIVNIJE UČENIKE I NAJAVITI SLIJEDEĆI ČAS

Tabelu nacrtati na A3 formatu i obojiti

Infinitiv

Prezent i Aorist Glagoli po Lični

inf.osnova pr.osnova značenju gl.oblici

(Nabroj i objasni)

Prosti CILJ

gl.oblici

(Nabroj i objasni)

SLOBODNO

Složeni Imperfekt Pluskvamper. Prijelaznost

SLOBODNO

gl.oblici glagola

Infinitiv

perfekat

Značenje

SLOBODNO BezličniPrijelaznost Pluskvam-

glagola

gl.oblici perfekt

Glagoli po

trajanju

radnje

Prezent START

Imperfekat Aorist <<<<<<

pr.osnova

Tabelu možemo popuniti i primjerima, rečenicama pa tražiti od učenika da prepoznaju u kojem glagolskom obliku je iskazan glagolu pa onda odgovarati na pitanja koja se odnose na definiciju, tvorbu, glasovne promjene ili gramatičke kategorije koje ima taj glagol.


8.razred devetogodišnjeg obrazovanja

Nastavnik/ica___________________________

Osnovna škola __________________________

Datum: ________________________________


Nastavna jedinica: Glasovne promjene, sistematizacija

Tip časa: utvrđivanje i ponavljanje

Ciljevi časa:

ponavljanje i utvrđivanje naučenog o gl.promjenama, izuzeci glasovnih promjena,razvijanje takmičarskog duha, tazvijanje govorne kulture, razvijanje komunikativnih i perceptivnih sposobnosti

Nastavni metod: dijaloški i prezentacije

Nastavna sredstva: udžbenik, projektor, power-poin prezentacija, nastavni listić(pjesma)

Z. Zekič, Naš jezik za 8.razred, Dječija knjiga i Bosanska riječ Sarajevo

Tok časa

Uvodni dio do 8':

- najava ciljeva

- psihološka priprema je ustvari i domaća zadaća. Učenicima prethodno zadat zadatak da ponove naučeno o glasovnim promjenama.

Centralni dio do 30':

Ponavljanje i sistematizcija znanja o glasovnim promjenama dijaloškom metodom uz power point prezentaciju koja prati ovu pripremu.

1. pitanje. Nabrojte sve glasovne promjene?

2. pitanje (tipa Šta je nepostojano a? ili Objasnite prelazak l u o.Navedi primjer i izuzetke!)

Nepostojano a

Nepostojano a je takvo A koje se u nekim oblicima iste riječi javlja, a u nekim ga nema. Npr. pas-psa, pasa . Vrši se u G jd. m.r.Nema izuzetaka.

kod imenica m.r. u N jd. i u G mn. (lovac-lovca-lovaca)

kod imenica ž. i s.r. u G mn. (tačka- tačaka, veslo-vesala)

kod pridjeva u m.r.

kod nekih prijedloga ( sa mnom, s tobom, uz prozor, uza zid), onda kada je time omogućen lakši izgovor

Prelazak l u o

Ova glasovna promjena vršila se u historiji jezika, kada je važio tzv. zakon otvorenog sloga. Svako l koje bi se našlo na kraju riječi ili sloga prelazilo je u o. Npr. radil- radio, bil-bio...

Ova glasovna promjena se vrši :

u oblicima GPR – radio-radila, nosio-nosila

u muškom rodu nekih pridjeva- cio, kod imenica koje označavaju mjesto vršenja radnje: učionica,

IZUZETAK: kod imenica izvedenih sufiksom –lac, koje označavaju vršioca radnje. L je obavezno u nominativu jd. i G mn. (čitalaca). Kod riječi stranog porijekla- generaL

Jednačenje po zvučnosti

kada se jaedan do drugog nađu dva suglasnika nejednaka po zvučnosti vrši se glasovna promjena tako što se mijenja prvi suglasnik prelazeći u svog parnjaka po zvučnosti.

roB+stvo= roPstvo, toP+džija= TOBdžija

beZ+ kraj= beSkraj.

IZUZETAK:

- kada se glas D nađe ispred s i š (gradski, odšteta...) i u riječima stranog porijekla VašinGTon...

Jednačenje po mjestu tvorbe je gl.promjena koja se vrši

a) kada se glasovi s i z nađu ispred prednjonepčanih, prelaze u š i ž

PaZ+ljiv= paŽljiv, nos(iti)+nja= noŠnja

S+čepati= ščepati

b) kada se n nađe ispred b i p prelazi u m (staN+beni= staMbeni)

IZUZETAK:

Glas z se ne jednači ispred lj i nj (izljubiti) а glas N se ne jednači na granici složenica jedaNput, straNputica)

I palatalizacija

je glasovna promjena koja se vrši kada se glasovi k,g,h nađu ispred i, e i nepostojanog a, prelaze u

č,ž,š.

muK(a)+ i= muČiti

druG*e= druŽe

straH+an= staŠan

Sibilirizacija/ II palatalizacija se vrši kada se glasovi k,g,h nađu ispred i u nastavku za oblik i prelaze u c,z,s.

oraH+i= oraSi

junaK+i= junaCi

nog+i=noZi

Izuzeci:

Lična imena (MeliHi, ZaGi...)

kod hipokoristika: seki, sekin,bakin...

kod riječi sa suglasničkom grupom ck, ćk, tk, zg...(voćki, tetkin...)

Neke riječi se mogu izgovarati dvojako: Liki, Lici, majki-majci,

J ото vanje

Јотоvanje je stapanje j sa nenepčanim suglasnikom: dj=đ (mlađi), tj=ć (pruće), zj=ž (brži), sј – š (viši); nј – nj (granje); l+ј – lj (ljepši); мј – мlj (grmlje) ; vj=vlj (zdravlje); pј – plj (tuplji); bј – blj (grublji)

Gubljenje suglasnika

se vrši najčešće poslije drugih glasovnih promjena i to:

-ako se jedan do drugog nađu dva ista suglasnika (beznačajan)

- pri uprošćavanju suglasničkih skupina teških za izgovor bolestan-bolesna, zadatak-zadaci)

Izuzeci: superlativi (najjasniji), riječi stranog porijekla (pijanistkinja)

Završni dio do 8':

Vratimo se još jednom na pjesmu s početka časa. Koje su se gl.promjene desile na podcrtanim riječima?

- ocijeniti najaktivnije učenike




Nastavnik/ica___________________________

Osnovna škola __________________________

Datum: ________________________________


Nastavna oblast: jezik, ortografija

NASTAVNA JEDINICA : Složena rečenica, povezivanje prostih u složenu i njihov međusobni donos TIP ČASA : obrada, upoznavanje s novim gradivom

Nastavni oblici: individualni, frontalni

Nastavne metode: problemska, dijaloška

CILJEVI ČASA :

Obrazovni: Rečenica: prosta, proširena, složena, sredstva veze među prostim rečenicama unutar složene, vrste spajanja prostih rečenica u složenu, vezničke i nevezničke rečenice. Pravila pisanja zareza u složenoj rečenici.

Funkcionalni: Na osnovu zadataka na nastavnim listićima osposobljavati učenike za samostalan rad, ali i uvježbavati i ponavljati usvojena znanja.

Nastavna pomagala i literatura:

Naš jezik za 8.razred devetogodišnjeg obrazovanja, Z.Zekić, Dječija knjiga i Bosanska riječ Sarajevo,

Tok časa

Uvodni dio do 7'

- najava ciljeva

- ponoviti naučeno o pojmu rečenice, podjeli rečenica po složenosti (proste, proširene i složene), predikativnost kao uslov za rečenicu te, gramatičko ustrojstvo rečenice:

Predikativnost je jedinstvo lica, vremena i načina.

Od ranije znamo da su samostalni rečenični članovi, subjekat, predikat, objekat i priloške odredbe, a da su nesamostalni rečenični članovi atribut i apozicija.

Napisat ćemo rečenicu prema shemi: PO+P+A+S:

Uz nju se prislonio žuti jaganjac.

Ili proširena rečenica

PO+P+ S : Iznad njih izdužio se kukurijek.

Glavni dio do 35'

Zajedno ćemo raditi na odlomku iz djela Šukrije Pandže koji se nalazi na 71. strani u udžbeniku ( Naš jezik, Zekić). Prvo ću im dati par minuta vremena da podvuku sve predikate.

Prije nego što se pozabavimo tim rečenicama vratimo se onim proširenim iz uvodnog dijela. Ako ih spojimo, dobit ćemo:

Uz nju se prislonio žuti jaganjac a iznad njih izdužio se kukurijek.

Koliko predikata ima ova rečenica? Od koliko rečenica je složena? Mogu li te rečenice da se zapišu neovisne jedna od druge?

Kada smo odgovorili na ova pitanja reći ću im da posebnu pažnju obrate na slijedeću rečenicu i analiziraju je po istom principu:

Šuška noć svoju nejasnu pjesmu, a dječak pokušava isplesti se iz mreže toplog osjećanja kakvo ga dosad nikada nije ispunilo.

Punim plućima diše vasiona i s njom se nadimaju….

Zaključimo:

- prema broju predikata određujemo koliko ima prostih rečenica u jedoj složenoj. Ove proste rečenice nazivamo surečenicama ili klauzama.

- ako složena rečenica ima dvije surečenice ili klauze nazivamo je –jednostruko složenom, a ako ima tri i više višestrukosloženom rečenicom.

Uvjerimo se: Drijen procvjetao, a pčele su se već našle u njegovim žutim cvjetovima.

- Onda ćemo pokušati ove rečenice odvojiti tačkom da svaka od njih bude zasebna. Vidjet ćemo da to nije uvijek moguće.

Uočit ćemo da neke rečenice ne mogu stajati samostalno nego zavise od druge ili drugih surečenica u datoj složenoj. Takve rečenice nazivamo zavisnim.

Naravno, imamo i potpuno samostalne sastavnice - njih nazivamo nezavisnim.

Važno je istaži da su u nezavisnsloženim rečenicama SVE njene sastavnice nezavisne.

Uvjerimo se na primjeru datom u udžbeniku:

Drijen procvjetao, a pčele su se već našle u njegovim žutim cvjetovima.

ili

Drijen procvjetao. Pčele su se već našle u njegovim žutim cvjetovima.

Vidimo da obje rečenice mogu stajati samostalno, što nije slučaj sa slijedećim rečenicama:

Kad su stigli na livade, raspustili su red.

Prva rečenica je zavisna i ne može sama iskazati potuni smisao, njen smisao zavisi od glavne klauze u ovom slučaju druge rečenice (raspustili su red).

Zajedno ćemo napisati nekoliko složenih rečenica.Zatim ćemo posmatrati koliko imaju sastavnica i u kakvom su odnosu.

Ono što je još jako važno jeste na koji način su te rečenice povezane. Neke su povezane veznicima( vezničke-sidentske) ili nemaju veznika nego su povezane zarezima(nevezničke ili asidentske).

Zavisne rečenice su uglavnom vezničke i povezuju se zavisnim veznicima (da , ako, jer...), prilozima (gdje, kuda, kako...), odnosnim zamjenicama (ko, šta koji...), te vezničkim skupovima (budući da, zato što...)

I još moramo uočiti da rečenice mogu nastati na tri načina:

-Složene rečenice mogu nastati nizanjem, sklapanjem ili uvrštavanjem.

Završni dio časa 5'

Ponovit ćemo usvojeno znanje i domaći: Vježbe 74.strana, Naš jezik, Z. Zekić, Bosanska riječ Sarajevo.


za 8. razred devetogodišljeg obrazovanja

Nastavnik/ica___________________________

Osnovna škola __________________________

Datum: ________________________________


Nastavna oblast: jezik, ortografija

NASTAVNA JEDINICA : Zarez u složenoj rečenici (umetnute rečenice, inverzija)

TIP ČASA : obrada i vježba



CILJEVI ČASA :

Obrazovni: Ponoviti usvojena znanja o složenim rečenicama. Pravila pisanja zareza u složenoj rečenici, Inverzija i umetnuta rečenica.

Funkcionalni: Na osnovu zadataka na nastavnim listićima osposobljavati učenike za samostalan rad, ali i uvježbavati i ponavljati usvojena znanja.

Nastavna sredstva: nastavni listići za individuani rad

Naš jezik 8, Z.Zekić, Dječija knjiga i Bosanska riječ Sarajevo, str.153.

Tok časa

1. korak Psihološka priprema. Najaviti ciljeve, zadatke časa, te način rada.

2. korak Ponoviti usvojeno gradivo o rečenicama ( rečenični članovi, rečenica – prosta, proširena, složena; nezavisnosložene, zavisnosložene; vrste nezavisnosloženih i zavisnosloženih

3. korak Podijeliti učenicima nastavne listiće na kojima su zadaci na kojima će primijeniti usvojeno znanje o složenim rečenicama.

Uvodni dio do 7’

- najava ciljeva

- psihološka priprema ...ponavljanje ranije naučenog o zarezu, gdje se stavlja( iza riječi obraćanja „Elma, kupi mi sok.“, iza riječi pri nabrajanju, pri pisanju složenih rečenica, apoiciju odvajamo zarezom...)

Primjeru za uvodni dio časa:

Dođi Majo, da ti napišem zadaću.

Svi su skočili u vodu, samo je on ostao.

Da nije sunčeve svjetlosti, ne bi bilo života na našoj planeti.

Ponovimo i pojam inverzije:

Inverzija je kada se zavisna klauza nađe na prvom mjestu u složenoj rečenici; odvaja se zarezom, ili nepravilan/ obrnut raspored riječi u rečenici.

Centralni dio do 35’:

Zapisat ćemo slijedeće rečenice i analizirati njihov odnos, te istaknuti koliko je važna upotreba zareza u rečenici, kao i stanke u govoru.

- Često učenici kažu:

- „Ih, dobio sam manju ocjenu samo zato što nisam stavio zarez!“

- Ipak nije svejedno kako ćemo napisati ovu rečenicu:

Ne, volim te. ili Ne volim te. ili Ne treba učiti. ili Ne treba učiti.

Zašto? U čemu je razlika?

Vidimo da je promijenjen kompletan sadržaj, tj.značenje rečenice.

Naučimo pravila koja se odnose na pisanje klauza u zavisnosloženoj rečenici i zapišimo ih na tabli. Osvrnite se na njih u toku rada na individualnim zadacima:

Zarezom se odvajaju:

a) atributska/apozicijska rečenica:

Svi su voljeli Maju, koja je bila najbolji prijatelj.

b) zavisna rečenica u inverziji

Kad sam stigao kući, dobro sam se odmorio.

c) umetnuta rečenica

Sinoć, dok sam gledala televizijski program, neko je pokucao na vrata.

Drugi dio časa ulenici će individualno raditi zadatke koji se nalaze na nastavnim listićima. Za individualni rad imaju 10 minuta vremena a onda slijedi verbalizacija.

Podijeliti učenicima listiće vodeći računa da se ne desi da učenici koji čine par u klupi imaju isti zadatak.

Po okončanju operativne faze uporediti individualnu izradu zadataka.

Učenici sami utvrđuju na kojem dijelu gradiva još trebaju da se zadrže.

Završni dio časa do 5’

-sinteza i ocjenjivanje najuspješnijih učenika

DZ.- zadaci za vježbu 153.strana, Naš jezik, Z.Zekić, Bosanska riječ Sarajevo

u prilogu nastavni listići za vježbanje

Nastavni listić br 1:

Ortografija – Zarez u složenoj rečenici, umetnute rečenice, inverzija

Stavi zarez tamo gdje mu je po pravopisu mjesto.

- A on priča priča ne prestaje.

- Neki dan sam razbio prozor stoga su me roditelji kaznili.

- Ta je djevojčica kažu osvojila prvo mjesto.

- Dođi Majo da ti napišem zadaću.

- Svi su skočili u vodu samo je on ostao.

- Da nije sunčeve svjetlosti ne bi bilo života na našoj planeti.

U kojim rečenicama je zarez suvišan.

- Ko je ikad vidio, da djeca slušaju roditelje ?

-

- Puše vjetar ili se to samo meni čini.

-

- Na ulici vidim djecu, kako se veselo igraju.

-

- Mirjana je rekla, da će se odmah vratiti.

Nastavni listić br 2:

Napiši u inverziji slijedeće rečenice.

- Bit će ove godine manje žita budući da nije kišilo.

- Nastavismo put pošto smo se odmorili.

- Dječaci neće preći rijeku ako ne pronađu čamac.

Podvuci umetnute rečenice u slijedećim rečenicama.

- Iskustvo me je uvjerilo, ako je za to potrebno ikakvo iskustvo, da svako osjeća strah pred onim što ga čeka.

- Alma je, dok je slušala šta joj Irma priča, gledala zainteresovano televiziju.

- Pošto ću najesen krenuti u završnu godinu, to jest pohađat ću osmi razred, želim se dobro odmoriti.



Osnovna škola____________________________

NASTAVNIK/CA:______________________

Datum:_______________________________


Nastavna jedinica: Zavisnosložena rečenica – Vremenska

Tip časa: obrada

NASTAVNI OBLICI RADA : frontalni, individualni

NASTAVNE METODE : dijaloška, problemska nastava

CILJEVI ČASA :

Obrazovni: Upoznavanje učenika s vremenskim rečenicama, načinom njihove upotrebe, veznicima. Ponavljanje ranije naučenog o POV.

Odgojni: upoznavanje jezika i njegovo njegovanje, njegovanje prijateljstva kroz primjere rečenica

Funkcionalni: Razvijanje logičkog zaključivanja, komunikativnih i perceptivnih sposobnosti, sposobnosti uočavanja i primjene jezičkih zakonitosti

Nastavna sredstva: tabla, kreda, nastavni listići

Naš jezik, Zdravka Zekić, Dječija knjiga i Bosanska riječ Sarajevo, str.113

Tok časa

1. korak Najava ciljev i pripremne vježbe

2. korak Analiza predloška iz udžbenika

3. korak rad na rečenicama

4. korak Vremenske rečenice-faza zaključivanja

5. korak Vježbajmo Izrada zadataka sa nastavnih listića.

6. korak Sinteza i najava narednog časa

Uvodni dio do 8’:

- najava ciljeva

- ponavljanje ranije naučenog o složenim rečenicama, odnosu klauza/surečenica, rečeničnim članovima i njihovim dodacima kroz rad na primjerima. Rješavajući slijedeće zadatke na ploči ponoviti usvojeno gradivo.

1. Grozdano, lijepa djevojko, ti voliš Grozdana, moga susjeda, najljepšeg momka u selu, što najdalje baca kamena s ramena...

2. I tada nastade pješčana oluja kakva nije viđena.

3. Ko drugom jamu kopa sam u nju pada.

4. Govorila je nešto što nisam slušao.

Centralni dio časa do 30’.

Rad na predlošku iz udžbenika:

Kada jedna gruba riječ ko

vrata teška zatvori sve

prolaze,

kada dan ko kamen tvrd

sruši se sa neba na tvoj

nježni dlan,

i dok noć u kojoj nema zvijezda

caruje,

u samoći sa svih strana

strah te obuzme.

Kada tmurno jutro osvane u

tvojim tužnim mislima,

kada kiše jesenje zamagle

ti pogled ispred prozora,

jedna ruka traži te i želi da

ti da

dodir nježnosti za bar

milion godina... M. Popović

Ponekad smo tužni, zar ne?

Tada nam se čini da je svijet propao? A nije tako. Uvijek se nađe ruka koja želi da nam da dodir nježnosti kao u ovoj pjesmi.

Šta se izražava označenim rečenicama?

Na koje pitanje smo dobili odgovor?

Na pitanje KADA? Kada nas obuzme strah? Kada nas jedna ruka traži?

Nakon razgovora zaključimo:

Priloške odredbe vremena mogu se iskazati prilozima vremena (danas, jutros, večeras...), ali i različitim padežnim oblicima imenskih riječi s prilozima i bez njih).

Zavisno složene rečenice kojima se obilježava vrijeme vršenja radnje predikata glavne rečenice nazivaju se vremenske rečenice. Te rečenice se u složenim rečenicama uvode vremenskim prilozima: kad/a, dok, čim, pošto, nakon što, prije nego što, otkad, dokad...

Možemo reći i ovako:

Kad je zavisna rečenica uklopljena uvrštavanjem u glavnu, odnosi se kao priloška odredba vremena prema svom predikatu, takva rečenica se naziva vremenska.

Važno je da naglasimo i istaknemo da se vremenskim rečenicama može kazivati:

a) prijevremenost (Prije nego što krenem u šetnju, moram se dobro obući)

b) istovremenost ( Dok šetam, slušam pjesmu ptica)

c) poslijevremenost (Čim sam došao kući, napisao sam zadaću)

Vježbajmo zajedno:

Nastavni listići ( a i b grupa, parovi u klupi, jedan učenik a, a drugi b grupa, rade pojedinačno a onda zamijene listiće i jedan drugog provjere)

A Analizirajmo slijedeće rečenice.

- Kad sam putovao, nisam spavao ni po tri noći.

- Telefon mi je bio u rukama kad je ušla.

- Kada dođete, porazgovarat ćemo o svemu.

- Ona sluša, dok pada sumrak.

B Analizirajmo slijedeće rečenice.

- Trećeg dana procvjeta na vodi žuto cvijeće.

- I svakog dana se rađala nova bajka.

- Danas sam izuzetno raspoložen.

- Jutros sam se rano probudio.

Izrada zadataka sa nastavnih listića na tabli.


- sinteza

- ocjenjivanje najuspješnijih parova

- DZ uraditi zadatke sa 115. strane Naš jezik, Z.Zekić, Dječija knjiga i Bosanska riječ Sarajevo.



Osnovna škola____________________________

NASTAVNIK/CA:______________________

Datum:_______________________________

NASTAVNI PREDMET: Bosanski jezik i književnost


Nastavna jedinica: Zavisnosložena rečenica – Mjesna

Tip časa: obrada



CILJEVI ČASA :

Obrazovni: Upoznavanje učenika s mjesnimrečenicama, načinom njihove upotrebe, veznicima. Ponavljanje ranije naučenog o POM.

Odgojni: kroz razgovor o uzrocima i posljedicama razvijanje svijesti o štetnosti droga i alkohola, upoznavanje jezika i njegovo njegovanje

Funkcionalni: Razvijanje logičkog zaključivanja, komunikativnih i perceptivnih sposobnosti

Nastavna sredstva: tabla, kreda,

Tok časa



3. korak Mjesne rečenice

4. korak Vježbajmo zajedno


Izrada zadataka sa nastavnih listića.

Naš jezik, Zdravka Zekić, Dječija knjiga i Bosanska riječ Sarajevo, str.110

Uvodni dio do 8’

Najava ciljeva

Ponavljanje ranije naučenog

- Šta su složene rečenice?

- U kakvom odnosu mogu biti surečenice/klauze?

- Šta su zavisnosložene rečenice?

- Koje vrste zavisnosloženih rečenica imamo?

- Koji su rečenični članovi a ko njihovi dodaci?

- Šta nam izražavaju priloške odredbe?

(Interpretacija domaće zadaće.)

Centralni dio časa;

Rad na predlošku iz udžbenika (110.str., učenički rad )

Krenuo sam na košarkaško igralište. Tamo je veoma živo. Košarka mi ...

1. zadatak za učenike je da pronađu POM koje su iskazane jednom riječju ili grupom riječi (sintagmom).

2. kojom vrstom riječi su iskazani?

3. Šta su opazili?

tamo ( prilog u službi POM)

Krenuo sam na košarkaško igralište (grupa riječi u službi POM)

gdje je bilo veoma živo. (zavisna rečenica u službi POM)

Zaključimo:

Analizirajmo rečenice :

Dječak je bio u šumi.

On je tamo našao nove prijatelje.

Prilošku odredbu mjesta možemo iskazati jednom riječju (prilogom), grupom riječi (prijedlog+imenica), zavisnom rečenicom/klauzom.

Kad se zavisna rečenica uklopljena uvrštavanjem u glavnu odnosi prema glavnoj kao priloška odredba mjesta prema svom predikatu, onda se takva rečenica naziva mjesnom rečenicom.

Veznici: gdje, kuda, kamo, odakle, dokle...

Pažnja!

Ja znam gdje ti stanuješ. Objekatska rečenica!

Glavna klauza daje odgovor na pitanje ŠTA znam, ne na pitanje gdje.

Znači, ne sudi po vezniku već po značenju.

Vježbajmo zajedno:

Analizirajmo slijedeće rečenice.

- Gdje god nađeš zgodno mjesto, tu drvo posadi.

- Idi otkud si došao.

- Gdje god išao, kući se svojoj vraćam.

- Naći ćemo se na mjestu na kojem smo se upoznali.


- sinteza (POM, mjesna rečenica, mjesni prilozi)

- DZ izrada zadataka 112.strana, Naš jezik, Z.Zekić, Dječija knjiga i Bosanska riječ Sarajevo



Nastavnik/ica___________________________

Osnovna škola __________________________

Datum: ________________________________


Nastavna oblast: jezik,

NASTAVNA JEDINICA : Subjekatske rečenice

TIP ČASA : obrada i vježba



TIP ČASA: proširivanje ranije naučenog o rečeničnim članovima usvajanje novih znanja o zavisnosloženim rečenicama,.

ZADACI:

obrazovni - subjekat i predikat - rečenični članovi, funkcija subjekta, veznici za povezivanje subjekatskih rečenica, pisanje zareza u subjekatskoj rečenici, riječi u funkciji subjekta , odnos zavisne i glavne klauze u subjekatskim rečenicama…

odgojni - osposobljavanje učenika za usvajanje novih znanja, razvijanje sposobnosti za uvažavanje drugih i nj.ihovih mišljenja, razvijanje pozitivnih osobina kroz poslovice koje smo pronašli kao primjer subjekatskih rečenica

funkcionalni - bogaćenje rječnika, njegovanje govorne kulture, izražajnih i perceptivnih sposobnosti, razvijanje stvaralačkih funkcija

OBLICI RADA : frontalni rad

METOD RADA: dijaloška metoda u kombinaciji sa predavanjem, metod demonstracije

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: tabla,kreda, projektor za power point prezentaciju koja prati ovu pripremu, udžbenik za VII razred:

95.strana.strana, Naš jezik, Zdravka Zekić, Dječija knjiga i Bosanska riječ Sarajevo

UVODNI DIO ČASA do 7'

- najava ciljeva

- ponavljanje - šta je sintagma, naučenog o subjektu, pojam sintakse (dio gramatike koji izučava principe na osnovu kojih se od riječi formiraju rečenice i rečenički dijelovi, izučava rečenicu kao jedinicu kominikacije)

Subjekat je rečenični član koji iskazuje vršioca radnje ili nosioca osobine. Može biti gramatički (u nominativu) i logički (u dativu i genitivu). U rečenici može biti skriven, zaključujemo o njemu na osnovu gramatikog nastavka predikata:

Pišem zadaću. Ko piše? Ja- em, nastavak za 1.lice jd.

Subjekat može biti izostavljeni, nema ga u rečenici nego se podrazumijeva iz prethodne rečenice:

Te nove kuće potpuno odgovaraju Ulici lipa. Male su kao i ulica, prijatne i tihe...

KO je prijatan, male, tihe? Kuće, zar ne? Iz prethodne rečenice.

Funkciju subjekta može vršiti: imenica, zamjenica, broj, glagol (Učiti je korisno.); grupa riječi ili rečenica

GLAVNI DIO ČASA do 35'

Prilikom ponavljanja u uvodnom dijelu časa rekli smo da funkciju subjekta može vršiti: imenica, zamjenica, broj, glagol (Učiti je korisno.); grupa riječi ili rečenica. Nas danas zanima da naučimo kako službu subjekta vrši rečenica. Pogledajmo na ovim poslovicama (str.95)

Idemo postupno:

1. prepoznajmo predikate da utvrdimo složenost rečenice (2 predikata radi, ne boji = 2 klauze)

2. utvrdimo u kakvom su odnosu: koja rečenica je glavna, a koja zavisna? (2. može stajati sama)

3. Kako se zavisna klauza odnosi prema glavnoj? Šta nam govori? Govori ko vrši radnju iz GK. tj. rečenica vrši službu subjekta.

ZK GK

Ko radi, ne boji se gladi. Ko se ne boji gladi? Onaj koji radi.

Radnik se ne boji gladi. (preoblika, rečenična kondenzacija) Im. u službi S.

4. Kako počinje rečenica i zašto se piše zarez? Poćinje odnosnom zamjenicom KO (šta, koji...) i piše se zarez kad je u inverziji ili ako se nižu ( Onaj ko voli, onaj ko prašta, onaj ko nije zlopatilo, je dobrodošao u naš dom.

Idemo još jednom ponoviti cijeli postupak zajedno a onda učenicima dati da ovakvu analizu učine individualno na primjerima iz udžbenika.

Kuku mu u starosti ko se ne muči u mladosti.

Što visoko leti nisko pada.

Po potrebi , ako uočimo da ima učenika koji teže prepoznaju subjekt u rečenici, vratit ćemo se na sami početak, krenuti od jedne riječi, pa grupe riječi do rečenice u službi subjekta.

S P POM

Rijeka Bosna izvire ispod Igmana. Ko izvire ispod Igmana?

Igman je poznata planina u blizini Sarajeva. Ko je poznata planina?

Uprvoj rečenici subjekat se sastoji od dvije riječi a u drugoj je jedna riječ.

Babi se snilo što joj bilo milo.

SUBJEKAT MOŽE BITI ISKAZAN I GRUPOM RIJEČI ILI REČENICOM:

Ko rano rani, dvije sreće grabi. Ko dvije sreće grabi? Onaj ko rano rani.

S

(subjekat iskazan rečenicom-subjekatska rečenica)

Ko radi, ne boji se gladi. Ko se ne boji gladi? .

S.

ZK GK

Vrijeme je da izvedemo zaključak:

Ako se zavisna klauza prema glavnoj odnosi kao subjekat prema svome predikatu kažemo da imamo subjekatsku rečenicu. Nastaje uvrštavanjem zavisne klauze u ustrojstvo glavne klauze. Uvrštavamo je odnosnim zamjenicama KO, ŠTA, KOJI. Što znači da ih možemo imenovati odnosnim subjekatskim rečenicama.

Po svom značenju subjekatske rečenice mogu biti i IZRIČNE:

Npr. Neka bude kako si rekao.

ZAVRŠNI DIO ČASA 5'-7'

Sinteza.

DZ zadaci za vježbu strana 96 i 97, Naš jezik za 8.razred devetogodišnjeg obrazovanja, Zdravka Zekić, Bosanska riječ Sarajevo

Prilog pripremi je prezentacija u power pointu.



Nastavnik/ica___________________________

Osnovna škola __________________________

Datum: ________________________________


Nastavna oblast: jezik,

NASTAVNA CJELINA: sintaksa

NASTAVNA JEDINICA : Apozicijske rečenice, zavisnosložene rečenice

TIP ČASA: proširivanje ranije naučenog o apoziciji i usvajanje novih znanja o zavisnosloženim rečenicama.

ZADACI:

Obrazovni – utvrđivanje - apozicija kao imenski dodatak, proširivanje znanja- zavisni član sintagme; pitanje ko, šta, što, kakav, čiji, koji, koliki; riječi u funkciji apozicije, odnos zavisne i glavne klauze u apozicijskim rečenicama…

Odgojni - osposobljavanje učenika za usvajanje novih znanja, razvijanje sposobnosti za uvažavanje drugih i nj.mišljenja,

funkcionalni - bogaćenje rječnika, njegovanje govorne kulture, izražajnih i perceptivnih sposobnosti, razvijanje stvaralačkih funkcija

OBLICI RADA: frontalni rad

METOD RADA: dijaloška metoda u kombinaciji sa predavanjem,

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: tabla, kreda, udžbenik za VIII

UVODNI DIO ČASA do7'

a) Najava ciljeva:

Danas ćemo naučiti o apoziciji kao imenski dodatak, zavisnom članu sintagme; pitanje ko, šta, što, kakav, čiji, koji, koliki; riječi u funkciji apozicije, odnos zavisne i glavne klauze u apozicijskim rečenicama…

b) Ponavljanje:

-šta je sintagma?

(skup dvije ili više riječi (punoznačne i nepunoznačne); subjekat i predikat ne mogu činiti sintagmu, čine rečenicu.

Sintagma je sintaksička jedinica u kojoj se najmanje dvije riječi objedinjuju značenjem i funkcijom u rečenici.

- ponavljanje naučenog o subjektu i predikatu kao i ranije usvojenom znanju o atributu i apoziciji.

(Subjekat i predikat samostalni rečenični članovi. Subjekat označava vršioca radnje, a predikat radnju koju subjekat vrši ili osobinu koju subjekat nosi. Atribut imenski dodatak , daje nam informaciju o imenici uz koju stoji.)

- pojam sintakse (Dio gramatike koji izučava principe na osnovu kojih se od riječi formiraju rečenice i rečenički dijelovi, izučava rečenicu kao jedinicu kominikacije)

GLAVNI DIO ČASA do 35'

Prije nego što krenemo sa realizacijom časa ponovit ćemo pojam sintagme.

Sintagma je sintaksička jedinica u kojoj se najmanje dvije riječi objedinjuju značenjem i funkcijom u rečenici. (Subjekat i predikat ne čine sintagmu nego rečenicu)

Rad ćemo početi rečenicom:

Ono je Maja, moja drugarica.

- Koje imamo sintagme u ovoj rečenici?

Sintagme su:

- moja drugarica (moja –zavisni član sintagme (i atribut), drugarica-glavna

riječ u sintagmi)

Šta smo saznali o Maji? Ko je ona? (Moja drugarica)

Kako se zove dodatak u rečenici koji nam dopunjuje informaciju o imenici uz koju

stoji?

(Apozicija, zar ne?)

Šta je apozicija?

Apozicija je nesamostalni rečenični član, stoji kao dopuna, dodatak imenici i daje, dopunjuje već rečenu informaciju o imenici uz koju stoji.)

Kako još možemo reći ovu rečenicu?

Ono je Maja, ona je moja drugarica.

Vidimo U FUNKCIJi apozicije MOŽE SE JAVITI I CIJELA REČENICA

Ap

Bio sam u Sarajevu, glavnom gradu BiH.

Kako još možemo reći ovu rečenicu, ali da je iz proširene iskažemo u složenu

Bio sam u Sarajevu,

GK koji je glavni grad BiH.

ZK- apozicijska

Na istom principu napisat ćemo proširenu rečenicu koju treba proširiti u složenu:

Ap

U razred uđe Mirsad, dvanaestogodišnji dječak.

U razred uđe Mirsad, koji ima dvanaest godina.

GK ZK-apozicijska

Šta bismo mogli zaključiti?

Koja od ovih rečenica je zavisna a koja glavna? (1. je glavna a 2. zavisna)

U kakvom su odnosu? Možemo li ih iskazati obrnutim redoslijedom? (Ne)

Kako se zavisna klauza odnosi prema glavnoj? (Kao apozicija prema subjektu)

Uočavamo da nam zavisna klauza daje, dopunjuje ranije rečenu informaciju o tome ko je ušao u razred. Tj. zavisna rečenica se ponašao upravo kao apozicija prema imenici uz koju stoji.

Def.

Zavisnosložena rečenica nastala uvrštavanjem, kod koje se zavisna klauza prema glavnoj odnosi kao apozicija prema imenici naziva se apozicijskom rečenicom.

-ne može biti napisana u inverziji (obrnutim redom), pri pisanju odvaja se zarezom.

Ne možemo reći “Koji ima dvanaest godina, u razred uđe Mirsad”, zar ne?

ZAVRŠNI DIO ČASA 5'-7'

- sinteza

Napisati po jednu rečenicu da ima apoziciju i a onda tu apoziciju napisati rečenicom.

(tj. proširenu rečenicu kasnije napisati kao složenu)

DOMAĆI - Napisati nekoliko apozicijskih rečenica, prepoznati glavnu i zavisnu klauzu.



Osnovna škola____________________________

NASTAVNIK/CA:______________________

Datum:_______________________________


Nastavna jedinica: Uzročna i posljedična, zavisnosložena rečenica

Tip časa: obrada



CILJEVI ČASA :

Obrazovni: Upoznavanje učenika s uzročnim i posljedičnim rečenicama, načinom njihove upotrebe, veznicima. Ponavljanje ranije naučenog o POU i POP.

Odgojni: kroz razgovor o uzrocima i posljedicama razvijanje svijesti o štetnosti droga i alkohola, upoznavanje jezika i njegovo njegovanje

Funkcionalni: Razvijanje logičkog zaključivanja, komunikativnih i perceptivnih sposobnosti

Nastavna sredstva: tabla, kreda, projektor (prilog pripremi power point prezentacija)

Tok časa



3. korak uzročne rečenice

4. korak Posljedične rečenice

5. korak Vježbajmo Izrada zadataka sa nastavnih listića


Naš jezik, Zdravka Zekić, Dječija knjiga i Bosanska riječ Sarajevo, str. 122

Uvodni dio do 8’

Najava ciljeva

Ponavljanje ranije naučenog

- Šta su složene rečenice?

- U kakvom odnosu mogu biti surečenice/klauze?

- Šta su zavisnosložene rečenice?

- Koje vrste zavisnosloženih rečenica imamo?

- Vremenskim rečenicama se izražava...

- Mjesnim rečenicama se ...


Pristupna vježbanja

Svaka pojava u prirodi i društvu ima svoje uzroke i posljedice

Navest ćemo nekoliko primjera:-Uzroci -Posljedice

Igre (power point) - Jedan uzrok, više posljedica i Jedna posljedica, više uzroka

Šta su priloške/adverbijalne odredbe?

Priloške odredbe su glagolski dodaci kojima se iskazuju uvjeti pod kojima se vrši glagolska radnja.

Koji uvjeti?

Vrijeme, mjesto, način, uzrok, posljedica, društvo, sredstvo...

Kojim sredstvima se izražava priloška odredba uzroka?

Uzročnim prilozima (zato i stoga)

Padežnim i padežno-prijedložnim konstrukcijama

(Svi smo bili uzbuđeni zbog kontrolnog zadatka)

Glagolskim prilozima( Ne poslušavši roditelje, loše se osjećao.)

Zavisnom rečenicom s veznicima: jer, zato što, budući da, pošto, zbog toga što...

Primjer iz udžbenika:

Gledajući zadatke bio sam sretan jer sam ih mogao brzo riješiti.

Zašto je bio sretan?

Šta je uzročna rečenica?

Uzročne rečenice su zavisne rečenice kojima se izražava uzrok vršenja radnje glavne rečenice.

Odvajaju se zarezom ako su u inverziji ili umetnute.

Veznici: jer, budući da, što, zatošto (pošto)

Napišite po dvije uzročne rečenice!

Naš jezik, Zdravka Zekić, Bosanska riječ Sarajevo, str.122

Vježbajmo zajedno:

Povežite A i B rečenice tako da dobijete uzročne i posljedične

А B

Često smo pili vodu.

Nismo mogli utoliti žeđ.

Znoj nas je oblio.

Počeli smo zastajkivati.

Počeli smo hodati brzo.

Umor nas je savladao.

Morila nas je žeđ.

Boce s vodom su se ugrijale

Završni dio časa:

- sinteza


-

DZ Zadaci sa 123. i 127. strane, Naš jezik, Zdravka Zekić, Bosanska riječ Sarajevo,

Prilog: power point prezentacija

Nastavni listić

Priloške odredbe za uzrok iskažite uzročnim rečenicama:

1. Izgubili smo utakmicu _____________________

(zbog nezalaganja)

2.Pobijedili su nas ___________________________

(boljom igrom)

3. Prvi gol je poništen________________________

(grješkom sudije)

Dopuni slijedeće rečenice posljedičnim rečenicama:

1.Toliko sam se smijao da_______________________.

2.Mećava je nanijela toliko snijega da______________ .

3. Bio sam toliko ožednio ______________________.

Napiši rečenicu na osnovu slika: Uzrok i posljedicu.



Nastavnik/ica___________________________

Osnovna škola __________________________

Datum: ________________________________


Nastavna tema i jedinica: sintaksa; predikat

Tip časa: ponavljanje naučenog i proširivanje ranije stečenih znanja o reč. članovima - predikatu.

Zadaci:

obrazovni - upoznavanje učenika sa standardno jezičkim vrijednostima, ponavljanje naučenog o rečeničnim članovima i njihovim dodacima, vrste predikata- glagolski, neglagolski/imenski predikat

funkcionalni: razvijanje misaonih, emocionalnih, perceptivnih i stvaralačkih funkcija,

odgojni: razvijanje govorne kulture

Oblici rada: frontalni

Nastavne metode: razgovor, rad na tekstu, usmenog izlaganja

Nastavna sredstva: tabla, kreda i udžbenik

Naš jezik, A. i I. Džibrić, Bosanska riječ Tuzla, str.107,

Čitanka za 6. razred, Zejćir Hasić, Bosanska riječ Tuzla

Tok časa

Uvodni dio do 5'

- najava ciljeva

- ponoviti naučeno o rečeničnim članovima i njihovim dodacima

- ponovit ćemo da su rečenički članovi subjekat i predikat, definicije ovih članova kao i njihove dodatke.

Odredit ćemo ko je vršilac radnje ili nosilac osobine. (Znači odredit ćemo šta je subjekat u rečenici!)

- odredit ćemo i koju osobinu nosi taj subjekt, tj.imenica (znači odredit ćemo atribut!)

- pronaći ćemo odgovor na pitanje kad je izvršena radnja (znači odredit ćemo POV), i šta je predmet glagolske radnje (tj. šta je objekt)

Mali Salem je jutros kupio mlado štene.

A S POV P A O

Glavni dio do 35'

- u ovom dijelu časa zadržat ćemo se na predikatu. Zamolit ću ih da otvore udžbenike na i pronađu priču Beni, Teo i pustolovina s ježom, Atifa Kujundžića na 84.strani (Čitanka za 6.razred, Bosanska riječ Tuzla). Slijedeći korak je da čitaju u sebi i običnom olovkom podvuku sve glagole radnje i stanja.

- Uočit ćemo da glagoli u ovoj priči izskazjz i radnju koju subjekt nosi, stanje u kojem se nalazi, ali i osobinu koju nosi.

- Pomoći ću im tako što ću ih podsjetiti da predikat daje odgovore na pitanje ŠTA radi, koju osobinu nosi ?

Čitat ćemo zajedno i naglas a zadržati se kod slijedećih predikata.

Tumaramo travnatim školskim dvorištem.

Volimo kada je sportski raspust.

Mi smo ekipa, Beni, Teo i ja....

Ovog ljeta često pada kiša.

Trave đikljaju...

Uplašen je.

Kada smo uočili sve predikate posmatrat ćemo koja vrsta riječi vrši funkciju predikata. Vidjet ćemo da to nisu sve glagoli ( kao što je često slučaj).

Vidjet ćemo da ima i imenica, pridjeva, brojeva

- Zaključit ćemo da imamo GLAGOLSKE PREDIKATE - ako je glagol u funkciji predikata

- NEGLAGOLSKI PREDIKAT- kada neka druga vrsta riječi vrši službu predikata.

- na tabli ćemo to izdvojiti u obliku tabele i napisati još neke primjere.

Zapisat ćemo i primjere iz Našeg jezika (str.107):

Neki je čovjek na ulici prodavao neobične igračke.

Alma sjedi na jednoj stolici kraj prozora.

U ovom dijelu časa ćemo i definisati predikat rekavši: Predikat je glavni rečenični član. On označava radnju koju vrši subjekt, stanje u kojem se subjekt nalazi ili neku osobinu koja se odnosi na subjekt. Najčešće jeiskazan glagolom, pa ga nazivamo glagolskim.

Međutim, predikat može biti iskazan i neglagolskim riječima. Pogledat ćemo i ove primjere iz udžbenika:

Alma je lijepa i simpatična. - uočavamo pridjev u službi predikata

Marko je učenik. - imenica u službi predikata

Naša ekipa je prva. –uočavamo broj u službi predikata

Do kraja časa ćemo zajednički i naizmjenično pisati rečenice u kojima ćemo upotrijebiti glagolski i neglagolski predikat. Npr.

Glagolski predikati Neglagolski predikati

Čuje se pjesma. Vani je mir

Umire u smiraj dana. Jutro je lijepo.

Ustaje svako jutro prije nje. To je nebo bez oblaka

Ležimo u mirisnoj travi. On je prvi.

Radi i ne boj se gladi. Mi smo učenici.

Osjećamo studen po rukama. Alma je takva

- Slijedeći korak je da uočimo da predikat može biti iskazan jednom riječju

( PROSTI) ili s više riječi (SLOŽENI).

Na pijesku pržimo ulovljenu ribu. Morala sam potrčati.

prosti predikat složeni predikat

Završni dio časa do 7’:

- sinteza rečenog i naučenog

- domaći-zadatak na str. 42, Radna sveska uz Naš jezik




Osnovna škola____________________________

NASTAVNIK/CA:______________________

Datum:_______________________________


Nastavna jedinica: Genitiv

Tip časa: Čas upoznavanja sa novom građom

Ciljevi časa:

Obrazovni: utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika s akcentom na padežima i deklinaciji; genitiv, značenje i služba, padežna pitanja,nastavci, glasovne promjene u genitivu;

upoznavanje učenika sa jezičkim zakonima,

Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, bogaćenje rječnika, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u

izražajnim sposobnostima...

Funkcionalni: razvijanjekomunikativnih, ortografskih i ortepskih sposobnosti, razvijanje smisla

za konkretno precizno izražavanje, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti te sposobnosti argumentovane odbrane stavova

Oblici rada: Frontalni i grupni oblik rada

Naš jezik, I. i A. Džibrić, Bosanska riječ Tuzla, str.74

Nastavne metode: dijaloške, rad sa knjigom, tekst metoda

Tok časa

UVODNI DIO do 7'

- U uvodnom dijelu časa ponoviti već naučeno i usvojeno padežima (uopćeno), zatim ponoviti pojmove zavisni i nezavisni padeži kao i stečeno znanje o nominativu: njegovo značenje i služba u rečenici

GLAVNI DIO (30 min):

- U glavnom dijelu časa najaviti učenicima da će učiti o drugom padežu u bosanskome jeziku, a to je GENITIV. Ispisati naslov nastavne jedinice na tabli.

1. Koje je pomoćno pitanje za genitiv? ( Koga? Čega?)

Napisat ćemo rečenice na tabli:

Oči Sretnog Princa ispunile su se suzama. (Prinčeve oči su se ispunile suzama)

Postavili su me tako visoko da vidim svu bijedu grada. ( ...da vidim svu gradsku bijedu)

Čije su se oči ispunile suzama (Sretnog Princa).

Šta vidi s visoka? (Bijedu grada)

Šta označava genitiv u ovim rečenicama? Označava pripadanje, pripadnost.

ZNAČENJE GENITIVA

DEFINICIJA: Genitiv je drugi padež u bosanskome jeziku i pomoćno pitanje za određivanje genitiva je koga? čega?

Genitiv može biti:

- posesivni genitiv (ima značenje pripadanja) i

- dioni (partitivni) genitiv (ima značenje dijela nečega).

Pokažimo na primjerima:

POSESIVNI GENITIV

Primjeri:

Soba moje sestre je za mene zagonetka. (čija je soba?)

To je sveska mog druga Ibrahima. (čija je sveska?)

DEFINICIJA: Genitiv koji ima značenje pripadnosti nekome ili nečemu naziva se POSESIVNI GENITIV ili GENITIV PRIPADANJA.

PARTITIVNI GENITIV

Primjeri:

Krišom sam na času pojeo parče čokolade. (Čega sam pojeo dio?)

Kupit ću za taj novac jabuka i šljiva . (Ne sve jabuke i šljive, nego dio)

Navesti učenike na zaključke tražeći da ih definišu kroz odgovore na pitanja:

Da li ove riječi koje smo podvukli označavaju dio nečega ili cjelokupnost nečega. U prvoj rečenici da li se misli na svu postojeću čokoladu ili samo na dio te hrane. i sl. (Svi ovi genitivi označavaju dio nečega.)

DEFINICIJA: Genitiv koji označava dio nečega, tj. neku određenu količinu naziva se DIONI ili PARTITIVNI GENITIV.

SLUŽBA GENITIVA

Primjeri- str. 75

A O

Profesor matematike je nabrao čelo.

Koji nastavnik je nabrao čelo? Nastavnik ČEGA? Matematike (nekongruentni atribut)

Uzeo je knjigu od druga.

Od koga je uzeo knjigu? Od druga. (dalji objekat)

Na nozi nema nijedne cipele, ni čarape.

Čega nema na nozi? Nijedne cipele ni čarape. (bliži objekat)

Iznad grada je letjela lasta.

Iznad čega je letjela lasta? Iznad grada.(priloška odredba mjesta)

Poslije časova sam otišla kući.

Poslije čega? Poslije časova. Priloška odredba za vrijeme.

Zaključak:

DEFINICIJA: Genitiv u rečenici može imati različite službe i to:

1. službu atributa,

2. službu objekta (bližeg i daljeg) i

3. službu priloških odredbi.

ZAVRŠNI DIO (8 min):

Ponoviti najvažnije i provježbati sa učenicima individualno na tabli i grupno pomoću nastavnih listića.

DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA

Napisati deset rečenica u kojima će biti pet posesivnih i pet partitivnih genitiva.



Osnovna škola____________________________

NASTAVNIK/CA:______________________

Datum:_______________________________

Nastavna oblast/tema: Gramatika

Nastavna jedinica: Dativ

Tip časa Čas upoznavanja sa novom građom

Oblici nastavnog rada: 1. Frontalni oblik rada 2. Grupni oblik rada

Naš jezik, Ismeta i Amira Džibrić, Bosanska riječ Tuzla

Nastavne metode. Metode zasnovane na riječima : monološke, dijaloške,rad sa knjigom

Tok časa

UVODNI DIO do 7 ‘ :

U uvodnom dijelu časa zapisati slijedeće primjere rečenica na tabli:

Vrana vrani očiju ne kopa.

Svaka ptica svome jatu leti.

Sit se gladnom ne vjeruje.

1. Kako se zovu ovakve poučne rečenice? (Narodne izreke ili poslovice.)

2. Možemo li u ovim narodnim izrekama pronaći riječi koje bismo dobili na pitanje kome? čemu?

3. Koje su to? Podvucimo ih! (vrani, jatu, gladnom.)

4. Kome vrana očiju ne kopa? (vrani.)

5. Čemu svaka ptica leti? (svome jatu.)

6. Kome se sit ne vjeruje? (gladnome.)

DAKLE, DOBILI SMO ODGOVOR NA PITANJE KOME? ČEMU?

7. Kako se zove padež koji odgovara na ova pitanja? (DATIV.)

Danas ćemo detaljnije učiti o dativu. Zapišimo naslov.

Ispisati naslov nastavne jedinice na tabli.

GLAVNI DIO do 30’

U glavnom dijelu postaviti učenicima sljedeća kontrolna pitanja:

8. Koliko ukupno u našem jeziku imamo padeža? (7)

9. Nabrojimo ih zajedno! I padeže i padežna pitanja!

10. Koji je dativ po redu? (treći padež.)

11. A kako smo podijelili padeže? (Na zavisne i nezavisne.)

12. Kojoj grupi pripada dativ? (Zavisnim padežima.)

ZAPISATI: Dativ pripada grupi zavisnih padeža.

ZNAČENJE DATIVA:

13. Vratimo se na padežna pitanja: kome? čemu? Sada ćemo malo da se poigramo.

(UZMITE NEŠTO OD SVOGA PRIBORA: SVESKU, PERNICU OLOVKU I SL. I NAJPRIJE ODLUČITE KOME ĆETE TO POKLONITI. DA VIDIMO, KOME POKLANJATE, ODNOSNO DAJETE POKLON? KOME STE NAMIJENILI POKLON? ODNESITE GA I DAJTE ONOME KOME JE NAMIJENJEN.)

Dakle, ja sam vas pitao kome poklanjate, odnosno namjenjujete poklon, a vi ste odgovorili u dativu.

14. Šta onda možemo zaključiti? Kakvo značenje može dativ imati u rečenici? (Može imati značenje NAMJENE.)

DEFINICIJA: Dativ može u rečenici imati značenje NAMJENE.

Ispisati sljedeće primjere na tabli:

Vratio sam se svojoj kući. (Čemu sam se vratio? – KUĆI)

Pružio je ruku prema Alenu. (Kome je pružio ruku? – ALENU)

Sada ćemo da napravimo još jednu malu igru:

SADA ĆETE IĆI JEDNI DRUGOME U GOSTE. ALI, SVI MORATE PROĆI PORED MENE. PRVI UČENIK KREĆE. SUSREĆEM GA I PITAM: «GDJE SI TI POŠAO?» ODGOVOR: «DRUGU/DRUGARICI».

Dkle, kada hoćete da kažete gdje idete vi odgovorite u... kojem padežu? (U dativu.)

15. Pa prema tome, kakvo značenje dativ još ima? (Ima značenje CILJA.)

DEFINICIJA: Dativ u rečenici može imati i značenje CILJA.

Kada dativ označava pravac kretanja ili cilja uz njega mogu stajati dva prijedloga (KA, PREMA).

Npr. Otišao je prema Domu zdravlja.

16. Možemo li istu rečenicu reći, ali da umjesto «prema» bude prijedlog «ka»? (Možemo.)

Npr. Otišao je ka Domu zdravlja.

Dakle, da zaključimo:

Dativ je treći padež. On ima pitanja kome? čemu?

Njegova osnovna značenja su:

a) značenje namjene (označava kome je nešto namijenjeno)

b) značenje cilja (označava krajnji cilj ili tačku nečijeg kretanja i sl.)

SLUŽBA DATIVA:

Napišite sljedeću rečenicu:

Nismo platili trgovcu. (dalji objekat)

Išli su prema kući. (POM)

DEFINICIJA: Dativ u rečenici može imati različite službe, ali najčeće je u službi DALJEG OBJEKTA i PRILOŠKE ODREDBE.


U završnom dijelu časa provježbati sa učenicima na primjerima prepoznavanje dativa u rečenici.


Za domaći rad: napisati deset rečenica gdje će biti zastupljen dativ.



JU____________________________________ školske ________________

Datum_________________________

Nastavnik/ca_____________________

Bosanski jezik i književnost 8. razred


Nastavna jedinica: Homonimija i antonimija, homonimi i antonimi

Tip časa: Obrada novoga gradiva

Oblici rada: frontalni rad, individualni rad

Ciljevi časa:

Obrazovni: uočiti određene značenjske odnose među leksemama, znati definirati i prepoznati sinonime i homonime, razlikovati sinonimske istoznačnice i bliskoznačnice, razlikovati prave homonime od homografa i homofona, uporediti polisemiju i homonimiju

Odgojni :poticati zanimanje za leksičko blago bosanskoga jezika, razvijati želju za bogaćenjem vlastitog rječnika

Funkcionalni :razvijati sposobnost logičkoga i apstraktnoga mišljenja, poticati sposobnosti zapažanja, povezivanja, uspoređivanja i zaključivanja, razvijati sposobnost za analizu i sintezu

Nastavna sredstva: udžbenik, nastavni listići

Naš jezik, Z.Zekić, Dječija knjiga i Bosanska riječ Sarajevo, str. 9-12

Tok časa

Uvodni dio do 7'

- najava ciljeva

- najaviti da danas nastavljamo sa sadržajima iz leksikologije.Prije nego što prijeđemo na novo gradivo, riješit ćemo nekolikozadataka kojima ćemo provjeriti jesmo li dobro usvojili staro gradivo.

Podijelim nastavne listiće, učenici rješavaju zadatke. Nakon nekoliko minuta individualnog rada slijedi zajednička provjera zadataka.

(Sadržaj nastavnih listića:

1. Šta je leksika?

2. Objasni pojmove: jezik, govor, leksem.

3. Što su to punoznačnice, a što nepunoznačnice? Navedi ih!

4. Objasni pojmove: metafora, metonimija?

5. Što čini sadržaj višeznačnice? Objasni!

6. Što su sinonimi, a što sinonimija?


Ponovo u centralnom dijelu naglasit ću šta su sinonimi da bismo mogli naučiti HOMONIME i ANTONIME.

Kao što vidite, sinonimi su leksemi različitoga izraza, a istoga ili sličnoga sadržaja.

Prema tome jesu li potpuno istoga ili sličnoga sadržaja, dijele se na istoznačnice i bliskoznačnice.

Čitam primjere.

N: Sinonimi knjižnica i biblioteka mogu se zamjenjivati u svim situacijama, tj. u svim kontekstima, zato su to bliskoznačnice. Međutim, sinonimi žena i supruga ne mogu se zamjenjivati u svim situacijama. Što mislite, zašto ne?

( Zato što nemaju isto značenje.)

Slijedeći korak će biti da napišemo rečenice na tabli. Prepisat ćemo ih iz udžbenika (13.str.)

Kosa ti je vrlo lijepa.

Ova kosa je tako tupa da se njome ne može koristiti.

ili

Posadili smo luk.

Zategao je luk i strijelu.

Reći ću učenicima slijedeće i pred njih postaviti zadatak:

Homonimi su, prema definiciji, upravo suprotni sinonimima. Prema tome, služeći se definicijom sinonima, sami napravite definiciju homonima. Nemojte viriti u udžbenik.

(pročitat ćemo nekoliko definicija dok ne dobijem tačan ili približno tačan odgovor koji treba da glasi:

Homonimi - Leksemi istih izraza, a različitih sadržaja, odnosno riječi koje imaju istu glasovnu strukturu (luk-luk) a različito značenje.

Naučit ćemo i da postoje dvije vrste homonima:

a) oni koji se isto pišu i isto izgovaraju - tzv. HOMOFONI

b) oni koji se isto pišu ali različito izgovaraju (luk- luuuk)- tzv. HOMOGRAFI

Prije nego što pređemo na antonime, dati im zadatak da provjerimo jesu li razumjeli HOMONIME i njihovu podjelu:

Red je da mi to kažeš. Homonim RED upotrijebiti u drugim značenjima?

List je lepršao na vjetru. Homonim list upotrijebiti u drugim značenjima.

Drugi dio časa posvetit ćemo antonimima.

Uporno je zatvarao vrata dok sam ih ja otvarao.

Smjnjivala se toplota i hladnoća što je bilo neobično za juli.

U kakvom su odnosu označene riječi u rečenici? Nije teško zaključiti.

Antonimi su riječi suprotnog značenja.

Antonime imamo i među imenicama (noć-dan), pridjevima (dobar-loš), prilozima (gore-dolje), a i glagolima ( pjevati i plakati)

NAUČIT ĆEMO JOŠ DA ANTONIMI MOGU NASTATI I TVORBOM RIJEČI , TZV.

- TVORBENI ANTONIMI - unijeti-iznijeti, nadvožnjak-podvožnjak

kao i antonimi nastali kao negacija : čovjek-nečovjek.


- sinteza

- najava slijedećeg časa

- domaća tzadaća: napisati po nekoliko rečenica sa primjerima sinonima, antonima i homonima.


JU____________________________________ školske ________________

Datum_________________________

Nastavnik/ca_____________________


NASTAVNA JEDINICA : Akcenatske cjeline – enklitike i proklitike

TIP ČASA : širenje znanja i ponavljanje

NASTAVNE METODE : dijaloška, problemska

NASTAVNI OBLICI RADA : frontalni, individualni, rad u paru

CILJEVI ČASA :

Obrazovni: utvrditi koliko su gradiva učenici usvojili o akcentu, proširiti

postojeća znanja, usvojiti pojmove enklitika i proklitika, akcentska cjelina

Funkcionalni: razvijanje logičkog zaključivanja, osposobljavanje za pravilan izgovor riječi

Naš jezik, Zdravka Zekić, Dječija knjiga i Bosanska riječ Sarajevo

Tok časa

Uvodni dio časa do 8'

Najava ciljeva i ponavljanje ranije naučenog o akcentu.

Ponoviti usvojeno gradivo iz nastavne jedinice AKCENAT, uz pomoć plakata kojeg su radili učenici a koji sadrži akcentske oznake i primjere.

- Šta je to rečenični akcenat ? Pokažimo ga na primjeru :

JUČE SAM GLEDAO POZORIŠNU PREDSTAVU.

- Šta je to akcenat riječi ?

- Koliko akcenata ima u bosanskom jeziku ? Kako se oni zovu i kako se pišu ? Pokažimo pokretom ruku i nogu kako oni izgledaju.

- Kakve akcentuacije razlikujemo u jezicima ?

- Koja pravila vrijede za akcente u bosanskom jeziku ?


1. JEDNOSLOŽNE RIJEČI MOGU IMATI SAMO SILAZNE AKCENTE2. NA ZADNJEM SLOGU NE MOŽE STAJATI AKCENAT3. VIŠESLOŽENE RIJEČI MOGU IMATI NA PRVOM SLOGU SVAKI AKCENAT, A NA SLOGOVIMA

U SREDINI SAMO KRATKOUZLAZNI I DUGOUZLAZNI4. NENAGLAŠEN DUG SLOG MOŽE BITI IZA NAGLAŠENOG

Postoje riječi koje se u bosanskom jeziku javljaju bez akcenata i koje se akcentski oslanjaju na riječi ispred sebe ili iza sebe. ( pominjali smo ih kad smo radili obavezan red riječi ).

Riječi koje nemaju svoga akcenta nazivaju se klitike ( nenaglašenice). Razlikujemo dvije vrste klitika :

1. enklitike ( zanaglašenice )

2. proklitike ( prednaglašenice).

Enklitike su riječi koje nemaju svog akcenta već čine izgovornu intonacijsku cjelinu sa riječima ispred sebe. To su obično

1. nenaglašeni ( kraći ) oblici ličnih zamjenica,

2. kraći oblici pomoćnih glagola jesam i hoću,

3. upitna riječca LI

SAČEKAT ĆE ME, DONESI MI, PREVARIO ME, HOĆEŠ LI, NEKA IM

BIO SAM, TAMO ĆEMO DOĆI, MI BISMO URADILI

Proklitike su riječi bez akcenta koje se naslanjaju na riječi iza sebe i kao izgovorna cjelina upotrebljavaju se sa tim riječima. Akcenatski se naslanjaju na riječi koje joj slijede.

Proklitike su :

1. prijedlozi,

2. riječce,

3. veznici.

ŽIVIM U GRADU, ČEKAM U AVLIJI, ON I JA

Informacija više:

U bosankome jeziku imamo dva prenošenja akcenta na nenaglasnicu i to tzv. staro i novo prenošenje.

Staro prenošenje akcenta u bosanski jezik - silazni akcenat prelazi na proklitiku pri čemu ostaje nepromijenjen

Novo prenošenje – silazni akcenat pri prenošenju postaje uzlazni

NE GLEDAM, NE PRIČAMO, NE RADIŠ


- sinteza rečenog

- domaća zadaća Radna sveska, Z. Zekić, Dječija knjiga i Bosanska riječ Sarajevo



Osnovna škola____________________________

NASTAVNIK/CA:______________________

Datum:_______________________________

NASTAVNA OBLAST : Ortografija/pravopis

NASTAVNA JEDINICA : Interpunkcijski, pravopisni znaci

TIP ČASA : ponavljanje, vježbanje, utvrđivanje

NASTAVNI OBLICI RADA : rad u paru, frontalni

NASTAVNE METODE : problemska, dijaloška

CILJEVI ČASA

Odgojni : Osposobljavanje učenika za samostalan rad, navikavanje učenika na redovno pravilno pismeno izražavanje, podsticanje učenika stalno učenje i primjenjivanje pravopisnih pravila, zauzimanje kritičkog i samokritičkog stava, stjecanje samopouzdanja u vlastito znanje

Obrazovni upoznavanje i ponavljanje pravopisnih znakova, praktična primjena pravopisnih znakova, njihova upotreba i značaj u rečenici, pisanje upravnog govora, čitanje i korelacija nastave jezika sa nastavom književnosti. Primjena pravopisa.

Funkcionalni: isticanje važnosti pravopisa u svakodnevnom životu, povezivanje starog i novog gradiva

Artikulacija časa:

Psihološka priprema. Najaviti ciljeve i zadatke časa, te način rada.

1. korak

Podijeliti učenicima nastavne listiće na kojem je isti zadatak za svaki par učenika.

2. korak

Operativna etapa.

3. korak

Upoređivanje rezultata rada, objašnjenja i upute od nastavnika koja će se prvenstveno odnositi na upotrebu crtice, dvotačke pri pisanju upravnog govora, a zatim i ostalih pravopisnih znkova- zareza, tačke, uzvučnika i upitnika.

4. korak

Samoocjenjivanje individualnog rada.( Pozvati učenike da samostalno ocjene prvu verziju rada te da se kritički postave prema vlastitom uratku).

Tok časa

Uvodni dio časa do 8’

- najava ciljeva

- Motivišem učenike na razgovor o pravopisu. Šta čini standar ili normu jednog jezika? (gramatika, pravopis i rječnik) Šta je pravopis? Koji je sinonim za pravopis? Kakav je naš pravopis? Ko je autor tog pravopisa? Koje je osnovno načelo našeg pravopisa? (Piši kao što govoriš...) Čemu, ustvari služe pravopisni znaci?


Dok učenicima u paru dijelimo specifične zadatke, svima po jedan pravopisni znak, objašnjavamo ili podsjećamo učenike na to šta su ustvari pravopinsi znaci.

Pravopisni znaci vrsta pismenih znakova kojima se postiže veća jasnoća i bolje razumijevanje odnosa između pojedinih dijelova teksta.

Pravopisni znaci su: tačka (.), upitnik (?), uzvičnik (!), tačka-zarez (;), zarez (,), dvotačka (:), tri tačke (...), crta (−), crtica (-), navodnici (”...”), polunavodnici (’...’), zagrade ( ), zvjezdica (*), apostrof ( ' ), kosa crta(/) itd.

Tačka, upitnik, uzvičnik, tačka-zarez, zarez, dvotačka, tri tačke, crta, navodnici, polunavodnici i zagrade mogu biti pravopisni znaci u širem smislu i pravopisni znaci u užem smislu. Kao pravopisni znaci u užem smislu nazivaju se još i rečenični ili interpunkcijski znaci.

U ovom dijelu časa možemo ponuditi i informaciju više da se u jeziku pravi razlika između ovih pojmova. Razlika je u tome što se pravopisni znaci upotrebljavaju uz pojedine reči za razliku od interpunkcije koja se upotrebljava u rečenici.

- rad na nastavnom listiću i odabranom odlomku

Nastavni listić će sadržavati pravilo a onda i zahtjev da napišu rečenice poštujući napisano pravilo:

Tačka se kao pravopisni znak upotrebljava: - iza skraćenica: npr., itd., sl., tj.; - iza rednih brojeva kada se pišu arapskim brojkama: 15. mart 1991. godine.

Tačka se ne piše iza rednih brojeva napisanih arapskim brojkama kada se iza njih nađe drugi pravopisni znak (zarez, zagrada, crta ili koji drugi); npr.:

___________________________________________________________________

Dvije tačke se kao pravopisni znak pišu:- između brojeva ili slova kojima se iskazuje neki odnos i čitaju se "prema"

-pri pisanju upravnog govora )navođenju tuđih riječi

Npr.: .___________________________________________________________________

Tri tačke stavljaju se:

- umjesto izostavljenog teksta i

-u isprekidanom tekstu;

Npr.: ___________________________________________________________________________

d) Crta se kao pravopisni znak upotrebljava: - između brojeva umesto prijedloga do

- ako se ispred prvog broja nalazi prijedlog od, crtu ne treba pisati već ispisati i prijedlog do- između naziva gradova i drugih mjesta da bi se označio pravac kretanja,

- između dva ili više imena kojima se označavaju tako tijesno vezani pojmovi da oni čine jedan pojam

Npr.

___________________________________________________________________

Crtica se kao pravopisni znak piše: - između dijelova polusloženica: - na kraju retka pri prenošenju riječi u novi red- u složenim ili izvedenim riječima u kojima se prvi dio piše brojem a drugi dio slovima

- između skraćenica i nastavka za oblik,

Npr.:

___________________________________________________________________

Zagrada kao pravopisni znak: - služi da označi oba oblika riječi o kojima se govori, npr.: Prijedlog s(a) uz instrumental sredstva se ne upotrebljava. - stavlja se iza rednog broja ili slova kojima se označava novi odjeljak:

Npr.

___________________________________________________________________

Apostrof se stavlja umjesto izostavljenog slova.

Akcentski znaci se bilježe u stručnoj literaturi (obično iz gramatike) i u običnim tekstovima kad je potrebno da se označi riječ koja se od iste riječi u susjedstvu razlikuje samo akcentom; npr.:

Sâm sam to uvideo. Došao je da dâ oglas.

Napišite i sami neke primjere.

_________________________________________________________________________

Genitivni znak se stavlja na krajnji vokal genitiva množine kad je potrebno označiti razliku ovoga oblika od drugih oblika, najčešće genitiva jednine iste zamjenice. Na primjer: Iz primjerâ možeš zaključiti o toj pojavi. Genitivnim znakom je naznačeno da je to genitiv množine, odnosno da se iz više primjera može zaključiti, a ne samo iz jednog.

Napišite i sami neke primjere.

___________________________________________________________________________

Nakon rada u paru, neke od učeničkih primjera zapisati na tabli. Učenike uputiti na

pravopis i udžbenik.


- sinteza u vidu ponavljanja pravopisnih pravila



JU_____________________________ školske ________________

Datum_________________________

Nastavnik/ca_____________________



Nastavna jedinica: Izgovor i pisanje ije/je

Cilj obrade nastavne jedinice: naučiti pravila o smjenjivanju

Naš jezik I. i A. Džibrić, Bosanska riječ Tuzla, 122.str.

Zadaci:

– obrazovni – zakonitosti pisanja (kraćenja i duljenja) ije – je, je – ije, ije – e, i

– funkcionalni – razviti sposobnost povezivanja, zaključivanja i primjene pravila o pisanju ije/je

– odgojni – razviti jezičnu kulturu

Nastavna sredstva: udžbenik, nastavni listić

Oblici rada:frontalni, pojedinačni, u paru

Nastavne metode: čitanje, pisanje, razgovor, samostalno rješavanje zadataka

Tok časa

1. Motivacija

– riječi s jatom: riječ, rijeka, bjelina, trebati, dio, dijeliti

– riječi bez jata: jež, jeka, orijent, tresti, sin....

. Obrada (prema udžbeniku i radnoj svesci)

– samostalno proučavanje udžbeničke jedinice (ili u paru)

– učenici dobivaju sažetak pravila o smjenjivanju (na listiću ili na prozirnici) i oprimjeruju ih uz pomoć udžbenika (i gramatike)

5. Sinteza

Domaća zadaća

– rješavanje nastavnog listića

Uvodni dio do 7':

najava ciljeva i uznačaja ove nastavne jedinice:

Na slijedećim primjerima ćemo pokazati koliko je važno pravilno pisanje ije i je. To pravilo se smatra osnovom pismenosti u našem jeziku.

1. Upisujući izostavljene glasove, dobit će zanimljive opreke.

a) b(e)san (koji je bez sna) b(ije)san (veoma srdit)

b) l(je)vak (ljevoruk čovjek ) l(ije)vak (naprava za lijevanje)

d) na od(je)lu (dio zgrade) odijelo = od(ije)la

e) razr(e)diti (rasporediti ) učiniti rijetkim = razr(ije)diti

ili: r(e)dak/ r(ije)dak, s(je)dim/sijedim, svet/svijet,

Centralni dio časa do 30':

U ovom dijelu časa pokazat ćemo da riječi koje pišemo sa –ije ne zadržavaju uvijek taj oblik, nego ga krate u -je.

Pogledajmo neke od tih primjera:

a) u riječi izvedene od temeljne riječi cvijet

cv(je)tati, cv(je)tići, cv(ije)tak, procv(je)tati, cv(je)ćarnica, cv(ije)će, cv(je)tovi, cv(je)tnica, cv(je)tnjače, cv(je)tanje, rascv(je)tavaju, cv(je)tast, cv(je)tolik, cv(je)ćari,cv(je)ćoljupci, Cv(ije)ta, Cv(je)tko;

b) u izvedenice od riječ:

r(je)čnik, r(je)čit, r(ije)čca, r(je)čnički, por(je)čkati, r(ije)čju, r(je)čotvorac, r(je)čurina, r(je)čitnost, r(je)čkanje.

Zaključimo:

U našem jeziku zamjenom jata je došlo do uvođenja suglasničke skupine ije, je. Osnovno je pravilo za razlikovanje:

duge e u ekavskom daje ije u našem jeziku, kratko e u ekavskom daje je. (deeeeeete-dijete, leto-ljeto)

Slog –ije krati se u –je kod imenica kada tvorimo umanjenice nastavcima, -ić, -čić, -ćica, --ešce, -ašće...

- krati se u u superlativu i komparativu pridjeva (bijel-bjelji) 4.

- Ispred o i j mjesto je ili ije dolazi samo i (osim u sjeo, odsjeo, zapodjeo, vreo i zreo).

IZUZETAK: Vlastita imena upotrebljavaju se prema izgovoru kraja iz kojega potječu, osim ako u književnom

jeziku nije usvojeno drukčije

NASTAVNI LISTIĆ

1. Napiši izostavljene glasove i dobit ćeš naslove pjesama iz antologije hrvatskog pjesništva za djecu.

Što je p( )esma, Sv( )et u predahu, P( )esmica, Pr( )edlog za razmišljanje, Cv( )eće, Moj p( )tao, Ulovi d( )edo ribu, Pričja p( )evanka, Tiha, tiha p( )esma, B( )eli san, Što su sanjale životinje jedne l( )epe m( )esečne noći, Sav( )esno đače, D( )ca i maca, Moja zv( )ezda, Sv( )jetlost, Osm( )jeh, Vr( )eme igre, Ml( )ečni put, Kr( )esnica, Majka uz kol( )evku, Sv( )etlo na novogradnji.

2. Prepiši sljedeće stihove (i)jekavski.

Bila kokoš, bili brig snila jaje, baš ka brig.

3. Napiši podcrtane riječi (i)jekavski.

Crn – bel... crn – bel... V trsju popeva, Grozdje dozreva...

I znamo da leto

4. U sljedećem nizu riječi napiši izostavljene glasove.

sv( )eća, sv( )etionik, sv( )etiljčica, sv( )etlost, sv( )etliti, osv( )etljenje, Sv( )ećnica, sv( )etlonoša, osv( )tljivač, sv( )etloplav, sv( )ećnjak, sv( )etlomjer, sv( )tlucati



Nastavnik/ica___________________________

Osnovna škola __________________________

Datum: ________________________________


Nastavna oblast: ortografija

Nastavna jedinica: Upravni govor

Ciljevi časa

Obrazovni: opšta definicija upravnog govora, razvijanje saznanja o potrebi poznavanja pravopisnih pravila, postupno i sistematično upoznavanje učenika s pravopisom bosanskog jezika, upotreba upravnog govora u usmenom i pismenom izražavanju,

Funkcionalni: razvijanje perceptivnih sposobnosti, tj.sposobnosti uočavanja pravila pisanja, razvijanje sposobnosti zaključivanja, osposobljavanje za samostalno rješavanje problemskih situacija...

Odgojni: razvijanje radnih navika, smisla za tačnost i urednost pri pisanju, razvijanje ljubavi prema maternjem jeziku

Metod rada: dijaloški, demonstrativni, rad na tekstu,

Oblici rada: frontalni i rad u paru

Uslov za realizaciju časa- posjedovanje i korištenja projektora za power point prezentaciju koja prati ovu pripremu, ali nije neophodno..

Tok časa

Uvodni dio do 7'

- najava ciljeva

- slijedeću tabelu možemo umjesto prezentacije u pover pointu, prikazati, pripremiti na plakatu koji ćemo okačiti na zid učionici.

Centralni dio časa 30'

1. korak će nam biti da napišemo/ istaknemo definiciju upravnog govora

Definicija upravnog govora

Tačno navođenje nečijih riječi ili govora naziva se upravnim govorom. Imamo tri modela:

Piščeve riječi: „Upravni govor. “ „Upravni govor. “, piščeve riječi „Upravni govor, 1. dio“ , piščeve riječi, „upravni govor, 2.dio“

Npr.

Majka reče „Dođi ovamo i pomozi mi oko stvari za plažu.“

„Dođi ovamo i pomozi mi oko stvari za plažu“, reče majka.

„Dođi ovamo“, reče majka „ i pomozi mi oko stvari za plažu“.

2. korak primjena naučenih pravila.

Napišimo ovaj dijalog poštujući naučena pravila:

Saša: - Zašto slon prelazi ulicu?

Dejan: Da bi prešao na drugu stranu!

1. model „Zašto slon prelazi ulicu? “ upita Saša.

„ Da bi prešao na drugu stranu !“ reče Dejan.

2. model Upita Saša: „Zašto slon prelazi ulicu?“

Dejan reče: „ Da bi prešao na drugu stranu!“

3. model „ Zašto“ upita Saša „slon prelazi ulicu?“

„ Da bi “ reče Dejan „prešao na drugu stranu!“

3. korak podrazumijeva usmjereno čitanje radi uočavanja upravnog govora koji ćemo realizovati tako što ćemo učenicima nametnuti raznovrsne zadatke. Npr.

- upisivanje izostavljenih znakova u date rečenice

- zapisivanje sadržaja stripa u obliku proznog teksta korištenjem upravnog govora

- osmišljavanje govora u datoj situaciji i zapisivanje tog teksta uz korištenje upravnog govora

Drugi dio časa će učenici popunjavati radne listove, nakon čega će uslijediti verbalizacija tj. upoređivanje urađenih listova

Naročitu pažnju i nastavnik i učenici će obratiti na pisanje interpunkcije (upitnika, tačke, zareza... oprije i poslije navodnika)

Nastavni materijal: strip ( izvor- internet ) i nastavni listići se nalaze u prilogu ove pripreme.


Sinteza naučenog.

Ocjenjivanje najuspješnijih učenika

Domaći zadatak:

Nacrtaj strip po sopstvenom izboru. Na osnovu njega napiši tekst koristeći sva tri modela upravnog govora.

Nastavni listići za individualni rad učenika:

1. Dopuni:

Tuđe riječi napisane tačno onako kako ih je neko izgovorio nazivamo _____________________. Dio upravnog govora koji objašnjava čije su riječi navedene nazivamo______________________. Kada su piščeve riječi na prvom mjestu u rečenici iza njih stavljamo ______________________________. Upravni govor obilježavamo znacima koje nazivamo_____________________________.

2. Dio dramskog teksta napiši u sva tri modela upravnog govora:

Anika: A, s kim živiš Pipi?

Pipi: Sa svojim konjem i gospodinom Nilsonom, mojim majmunom?

Tomi: A zar nemaš mamu i tatu?

Pipi: Nemam!

Anika: Pa ko ti onda govori kada ćeš na spavanje?

Pipi: Ja sama! Prvo to jednom kažem lijepo , a ako ne poslušam onda oštrije . Pa ako i to ne pomogne bude i batina!

Pipi: Zašto ne biste doručkovali kod mene?

Tomi i Anika (zajedno): Hajdemo, zašto da ne?

Strip pročitaj i zapiši u formi proznog teksta:



Osnovna škola____________________________

NASTAVNIK/CA:______________________

Datum:_______________________________

NASTAVNA OBLAST : Ortografija

NASTAVNA JEDINICA : Pravopisni znaci

TIP ČASA : ponavljanje, vježbanje

NASTAVNI OBLICI RADA : individualni, frontalni

NASTAVNE METODE : problemska, dijaloška

Naš jezik za šesti razred, I. i A. Džibrić, Bosanska riječ Tuzla, 124.str., Čitanka za 6.razred, Zejćir Hasić, Bosanska riječ Tuzla, str.68

CILJEVI ČASA

Odgojni : Osposobljavanje učenika za samostalan rad, zauzimanje kritičkog i samokritičkog stava, stjecanje samopouzdanja u vlastito znanje

Obrazovni upoznavanje i ponavljanje pravopisnih znakova, njihova upotreba i značaj u rečenici, pisanje upravnog govora, čitanje i korelacija nastave jezika sa nastavom književnosti.

Tok časa

1. korak Psihološka priprema. Najaviti ciljeve i zadatke časa, te način rada.

2. korak Podijeliti učenicima nastavne listiće na kojem je isti zadatak za svakog učenika

3. korak Operativna etapa.

4. korak

Upoređivanje rezultata rada, objašnjenja i upute od nastavnika koja će se prvenstveno odnositi na upotrebu crtice, dvotačke pri pisanju upravnog govora, a zatim i ostalih pravopisnih znkova- zareza, tačke, uzvučnika i upitnika.

5. korak

Samoocjenjivanje individualnog rada.( pozvati učenike da samostalno ocjene prvu verziju rada te da se kritički postave prema vlastitom uraddku.


- rad na nastavnom listiću i odabranom odlomku

Nastavni listć:

Ortografija : Pravopisni znaci ______________________________

( ime i prezime )

U slijedećem odlomku iz priče Ole i Trufa, Isaka B. Singera, pravilno upotrijebi pravopisne znake ( tačka, zarez,

upitnik, uzvičnik, dvotačka, tačka - zarez, navodnici, tri tačke, crtica ).

„ Za vrijeme najjačih oluja kada su gromovi grmili i munje sije

vale a vjetar kidao ne samo lišće nego i grane Ole je hrabrio Trufu

Drži se Trufa Drži se svom snagom

Katkada za vrijeme hladnih i vjetrovitih noći Trufa bi se požalila

Došlo je moje vrijeme Ole ali ti se čvrsto drži

Zašto pitao bi se Ole Bez tebe mi je život besmislen Ako ti padneš i ja ću isto s tobom pasti

Ne Ole nemoj to učiniti List ne smije otići sve dok može ostati

Ostat ću samo ako i ti ostaneš sa mnom Trufa Danju te gledam i divim se tvojoj ljepoti Noću osjećam tvoj miris Neću da budem usamljen list na drvetu Ne nikada

Dragi učeniče, da bi riješio uspješno zadatak posluži se udžbenikom:

Naš jezik za šesti razred, I. i A. Džibrić, Bosanska riječ Tuzla, 124.str., a zatim riješeni zadatak uporedi sa odlomkom u Čitanci za 6. razred, Zejćir Hasić, Bosanka riječ Tuzla, str.68


- sinteza u vidu ponavljanja pravopisnih pravila



za 6. razreddevetogodišnjeg obrazovanja

Nastavnik/ica___________________________

Osnovna škola __________________________

Datum: ________________________________

NASTAVNA CJELINA : pravopis i pravogovor (korelacija s kulturom izražavanja)

NASTAVNA JEDINICA : Utvrđivanje pravopisnih pravila

TIP ČASA: Ponavljanje i utvrđivanje stečenih znanja

ZADACI:

obrazovni- upoznavanje sa bogastvom jezika i jezičkim vrijednostima i razlikama; pravopisni znaci, upotreba glasa h,č,ć,đ,dž; pisanje ije/ je

odgojni- osposobljavanje učenika za usvajanje novih znanja, razvijanje sposobnosti za uvažavanje drugih i nj.mišljenja, uočavanje i razumijevanje pročitanog, ravijanje kritičkog stava prema tuđem i vlastitom radu, razvijanje ljubavi prema matarnjem jeziku

funkcionalni - bogaćenje rječnika, njegovanje govorne kulture, razvijanje znanja i sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje stvaralačkih funkcija

OBLICI RADA: frontalni oblik rada

METOD RADA: dijaloška u kombinaciji sa predavanjem, upućivanjem

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: tabla, kreda, nastavni listći

Naš jezik 6, A. i I. Džibrić, Bosanska riječ Tuzla, str.125

UVODNI DIO ČASA: 5 '

-Najavit ću im ciljeve i reći da ćemo zamijeniti uloge.

»Ja sam napisala pismo mom prijatelju ali nisam sigurna da li sam dobro uradila pa ih molim da pregledaju i ispreve da se ja, nastavnica bosanskoga jezika, ne osramotim.»

CENTRALNI DIO 35

- podijelit ću im radne listove (moje»Pismo prijatelju»)

- dogovorit ćemo se da imaju 10 minuta vremena da učine ispravku a onda ćemo zajedno tekst u cjelini napisati na tabli poštujući pravopisna pravila.

Izgled radnog lista:

Dragi moj prijatelju?

Evo imala sam jedno slobodno veće pa ga iskoristi da ti napišem pismo. Znam da si ljut što ti se nejavljam dugo, ali ajde ne ljuti se znaš da ne mam vremena. Ljepo mi je poćela školska godina, imam i novu dijecu, učim i šesti razred, baš me lijepo slušaju. Đe si ti ! Čime se baviš u ove jesenje dane! Eh umalo da zaboravim? Nisam ti rekla da sam išla u sarajevo i da sam tamo upoznala jednog našeg pisca Aliju hasagića Dubočanina. Moji ućenici će mu pisati pismo isto vako ko ja tebi.

Sad moram završiti zadrimala sam pa ću ti drugi put pisati malko duže.

Pozdravlja te tvoja prijateljica -------------?

NAKON PERIODA PREDVIĐENOG ZA ISPREVLJANJE ZABILJŽIT ĆEMO NEKOLIKO PRAVILA NA TABLI.

- prvo ćemo tekst zapisati u cjelini na tabli ispravno, analizirajući rečenicu po rečenicu te se tako prisjećajući pravopisnih pravila:

-

Pravopisna pravila

a) upotreba interpunkcijskih znakova ( tačka, uzvičnik, upitnik, zarez)

b) veće (od pridjeva veliko), veče (dio dana)

c) ne javljam (glagoli sa negacijom se pišu odvojeno), izuzeci glagol nemam-piše se zajedno

d) hajde (glas h je odlika našeg jezika ne ispuštati ga tamo gdje mu je mjesto)

e) djecu- ne» dijecu»

f) đe- treba gdje

g) kod upitnih rečenica-uputnik,kod uzvičnih ili» pozdrava»-uskličnik

h) učenici od glagola učiti-ne ućenici

i) ovako, kao-ne «gutati»slova tamo gdje im je mjesto-ne vako, ko

j) književno, pravilno je upotrebljavati ijekavicu ne umetati ikavicu-zadrijema

l) malo-ne malko

lj) iza uzvika (eh) piše se zarez

ZAVRŠNI DIO 5'

- Podijeliti im ponovo nastavne listiće (br.2), ovaj put tekst će biti napisan pravilno i pozvati učenike da ponovo pročitaju upoređujući sa svojim uradkom u svesci kako im se ne bi potkrala grješka

- uputiti ih i na udžbenik , strana 125, i jedan od dva ponuđena dikatata uraditi za zadaću služeći se Pravopisom bosankoga jezika.

- zahvalit im na pomoći i najaviti naredni čas

Nastavni listić br.1

Dragi moj prijatelju?

Evo imala sam jedno slobodno veće pa ga iskoristi da ti napišem pismo. Znam da si ljut što ti se nejavljam dugo, ali ajde ne ljuti se znaš da ne mam vremena. Ljepo mi je poćela školska godina, imam i novu dijecu, učim i šesti razred, baš me lijepo slušaju. Đe si ti ! Čime se baviš u ove jesenje dane! Eh umalo da zaboravim? Nisam ti rekla da sam išla u sarajevo i da sam tamo upoznala jednog našeg pisca Aliju hasagića Dubočanina. Moji ućenici će mu pisati pismo isto vako ko ja tebi.

Sad moram završiti zadrimala sam pa ću ti drugi put pisati malko duže.

Pozdravlja te tvoja prijateljica -------------?

___________________________________________________________________

Nastavni listić br.2

Dragi moj prijatelju,

evo imala sam jedno slobodno veče pa ga iskoristih da ti napišem pismo. Znam da si ljut što ti se ne javljam dugo, ali hajde ne ljuti se znaš da nemam vremena. Lijepo mi je počela školska godina, imam i novu djecu, učim i šesti razred, baš me lijepo slušaju. Gdje si ti? Čime se baviš u ove jesenje dane? Eh, umalo da zaboravim! Nisam ti rekla da sam išla u Sarajevo i da sam tamo upoznala jednog našeg pisca, Aliju Hasagića Dubočanina. Moji učenici će mu pisati pismo, isto ovako kao ja tebi.

Sad moram završiti zadrijemala sam pa ću ti drugi put pisati malo duže.

Pozdravlja te tvoja prijateljica -------------.



Osnovna škola____________________________

NASTAVNIK/CA:______________________

Datum:_______________________________

NASTAVNI PREDMET: Bosanski jezik i književnost 6. razred

Nastavna oblast/tema: Kultura izražavanja

Nastavna jedinica: Pričanje događaja, priprema za pismenu vježbu

Ciljevi časa:

Obrazovni: upoznavanje učenika sa odlikama pričanja kao oblika kazivanja, ponavljanje pojmova: hronološki i retrospektivan, tok radnje; razlike između pričanja doživljaja i događaja

Funkcionalni: razvijanje estetskih vrijednosti, komunikativnih i perceptivnih sposobnosti, razvijanje smisla za koncizno i povezano izlaganje, bogaćenje fonda riječi

Tip časa: Čas upoznavanja sa novom građom

Oblici rada: frontalni oblik rada, individualni oblik rada

Nastavne metode: monološka, dijaloška, tekstualna,

Naš jezik, A. i I. Džibrić, Bosanska riječ Tuzla, str.21

Nastavna sredstva: udžbenik, tabla, kreda, nastavni list

Artikulacija časa

1.korak - najava ciljeva

2.korak - psihološka priprema

3.korak - rad na predlošku iz udžbenika

4. korak - rad na nastavnom listiću

5. korak - objava/čitanje učeničkih radova

6. korak - ocjenjivanje učenika

Tok časa

UVODNI DIO (7 min):

1. najava ciljeva

2. psihološka priprema i uvod u nastavnu jedinicu:

učenicima iznijeti osnovno o pričanju kao obliku kazivanja, te da imamo pričanje doživljaja i događaja, da može biti hronološko i retrospektivno. Posebno naglasiti jer je to bitno za samostalan rad da pismeni sastav mora sadržavati: uvod, početak radnje, zaplet, vrhunac, rasplet i kraj. O ovim elementima učenici više mogu pročitati u udžbeniku Naš jezik, A. i I. Džibrić, Bosanska riječ Tuzla, str.21.

GLAVNI DIO (30 min):

Nakon ovog uvoda pročitati učenicima tekst/ predložak Shvatili su da su pogriješili (str.22). Nakon čitanja kratko ćemo razgovaratiu o predlošku i zaključiti da je riječ o hronološkom pričanju događaja. Naknadno zatražiti od njih da uoče tok radnje, nakon čega ćemo uporediti sa predloženim iz udžbenika.

Posebno naglasiti da se i u ovom predlošku kao i u svakom pismenom radu mogu uočiti kombinoiranje različitih oblika kazivanja (dijalog), što treba da bude i njihova težnja. Kombiniranjem različitih oblika postiže se napetost, stilski/umjetniči izraz.

U nastavku ću podijeliti učenicima radne listove koji će ih voditi kroz uspješno pisanje priče i podsjećati na elemente koje ne smiju izostaviti. Nakon samostalnog rada, a prije kraja časa čut ćemo bar jedan rad, diskutovati o njemu i dati savjete za njegovo usavršavanje. Dobar rad nagraditi ocjenom.


- sinteza rečenog

Prijedlog tema za pismenu vježbu:

1. Desilo se potpuno neočekivano

2. Nesreća je zadesila te ljude

3. Nisu mogli vjerovati da se to dešava

4. Tuča na školskom odmoru

Na kraju podijeliti učenicima malene sličice sa određenom slikom vanjskog prostora i zadati im da pokušaju opisati dati eksterijer sa uzorka.


Za domaći rad pripremiti se za pismenu vježbu uz napomenu da će tema odrediti cilj i oblik kazivanja, da prvo naprave plan po uzorku na radni list, da konačnu verziju provjere, uljepšaju, pregledaju i stilski i pravopisno.

Prilog: Nastavni list za čas vježbanja, pripreme za pismenu zadaću Kako da napišem priču ?

Tuča na školskom odmoru.

Kada hoćeš da ispričaš događaj potrebno je odrediti slijedeće:

UVOD- Ličnost/i o kojoj će se govoriti: KO? Mjesto gdje se radnja događa: GDJE? Vrijeme kada se radnja dešava: KADA?

ZAPLET- Događaj kojim počinje radnja (tzv.okidač): ŠTA?, radnja počinje da se odvija, dolazi do nekog sukoba...

Najteže je započeti priču. Dobro je da početak bude uzbudljiv,.

Najteže je započeti priču. Dobro je da početak bude uzbudljiv, smiješan ili tajanstven.

Taj izlet se pretvorio u neočekivani događaj

RASPLET- završetak priče, dolazi do razriješenja sukoba ili problema, napetost jenjava

VRHUNAC-najuzbudljiviji dio u razvoju radnje, najveća napetost

Kada hoćeš da ispričaš događaj potrebno je odrediti slijedeće

UVOD- Ličnost/i o kojoj će se govoriti: KO? Mjesto gdje se radnja događa: GDJE? Vrijeme kada se radnja dešava: KADA?

VRHUNAC-najuzbudljiviji dio u razvoju radnje, najveća napetost

ZAPLET- Događaj kojim počinje radnja (tzv.okidač): ŠTA?, radnja počinje da se odvija, dolazi do nekog sukoba...

Najteže je započeti priču. Dobro je da početak bude uzbudljiv, smiješan ili tajanstven.


JU _____________________________________

Datum:______________________________

RASPLET- završetak priče, dolazi do razriješenja sukoba ili problema, napetost jenjava

Nastavnik/ca:_______________________________________

NASTAVNA JEDINICA: Opisivanje portreta, usmena vježba

PRIJE OBRADE NASTAVNE JEDINICE

MOTIVACIJA:

-ova nastavna jedinica je značajna ne samo zbog razvijanja kulture izražavanja (izražajnih sposobnosti, kao i perceptivnih) nego što može poslužiti kao element obogaćivanja znanja i moralnih odlika kod djece. Djeca će pustiti mašti na volju, planirati aktivnosti, živjeti u drugom svijetu gdje je sve moguće, ostvarivati svoje snove…

Naš jezik 6, Bosanska riječ Tuzla, A. i I. Džibrić, str.27

CILJEVI:

Učenici će ovakvim načinom pisanja naučiti

- koje su to jezičke i stilske odlike dobrog pismenog sastava

- sticat će samopouzdanje

- graditi moralne vrijednosti-solidarnost,odanost...

- prepoznavati pozitivne ljudske osobine ...

PREDUSLOVI:


- odlike i razlike u ponašanju, karakteru, razlikovanje dobra od zla

- rad u grupama i tehniku- pisanje kao proces

OCJENJIVANJE:

Od učenika se traži aktivno učešće u grupnom radu,nove i orginalne ideje i zaključci.

RESURSI

Pripremiti dovoljan broj papira A4 formata,

VRIJEME:

E- 15' rad na primjeru ( Mirjamina kosa, 27.str.)

R- 20' pisanje kao proces.

R- 10' čitanje radova na prijedlog parova, najava narednog časa

(R-drugi čas-ocjenjivanje učeničkih radova )

GRUPISANJE: rad u paru i frontalni


EVOKACIJA 15'

Učenicima pročitati odlomak iz pripovijetke Isaka Samokovlije Mirjamina kosa, nakon čega ćemo kratko razgovarati o onome što su čuli.

„ Mirjana je imala šareni amarel, imala je i dvije lutkice sa plavom kovrdžavom kosom i očima plavim kao nebo. I sama je bila plava i rumena kao lutka.

U sokaku, u mahali, bila je pravo čudo među ostalom jevrejskom djecom sa crnom čupavom kosom i velikim tamnim očima, bosonogom, u starim zakrpljenim i zamazanim haljinicama.

Izlazila je plašljivo na avlijska vrata, očešljana, sa malim pletenicama i s nekoliko malih plavih uvojaka po čelu i po sljepoočnicama, u čistoj kecelji, u cipelama i dugim čarapama. Izvirivala je i gledala u sokak gdje su djeca skakala ili sjedila na kaldrmi, igrala se kemenčićima, mijesila tijesto od blata i pravila zemljane kolačiće. Vuklo je nešto neodoljivo da i ona sjedne u prašinu i da i ona svojim dlanovima zamijesi zemlju...Stajala je na vratima i grickala kraj svoje bijele kecelje...“

Po sredini table povući ćemo vertikalnu liniju i na lijevoj strani pisati fizičke, a na desnoj karakterne osobine, tj. vanjski i unutrašnji portret. Kroz razgovor i pitanjima ćemo doći do zaključaka šta čini portret, šta podrazumijevamo pod time:

- kako je izledala Mirjama? Šta je oblačila? Za čime je čeznula? Zašto pisac kaže da je izvirivala? Šta time o njoj želi reći?

- šta smo saznali o njij osim izgleda? Kakvom socijalnom statusu je pripada Mirjama a kakvoj ostala djeca? U kakvim porodičnim prilikama živi?

- Može li nma njen izled reći o njenom unnutrašnjem portretu? Šta govore njene bijele čarape i njena bijela kecelja?

Dok razgovaramo popunjavamo tabelu:

Npr.

Vanjski- spoljašnji, fizički Unutrašnji psihološki, karakterni

Mirjana je imala šareni amarel

I sama je bila plava i rumena kao lutka očešljana,

sa malim pletenicama

s nekoliko malih plavih uvojaka po čelu...

Izvirivala je i gledala u sokak(stidljivost)

u čistoj kecelji (urednost)

grickala kraj svoje bijele kecelje (strah)

(visina, težina, izgled tijela, pokreti, odjeća, izgled pojedinih dijelova tijela- kosa, oči sve ono što obilježava spoljašnost)

emotivno stanje - tuga, sreća, strah... karakterne osobine - dobrota, skromnost, nametljivost...socijalni status)

Prije nego što definišemo opisivanje kao oblik kazivanja prvo ćemo odgovoriti na neka pitanja koja će nas nam otvoriti put ka definisanju objektivnog i subjektivnog opisivanja.

- sama i rumena KAO LUTKA- Da li ovim poređenjem „kao lutka“naslućujemo piščev stav prema Mirjani? Koju emociju prepoznajemo?

- ako bismo opisivali potpunog stranca, prolaznika, da li bismo mogli govoriti o ljubavi ili s ljubavlju?

Nakon ove diskusije napisati djeci na tabli da imamo:

- subjektvan i objektivan opis ali i nagovijestiti da ćemo se time baviti podrobnije na nekom od slijedećih časova kulture izražavanja

U drugom dijelu časa pokušat ćemo izvesti jeziču vježbu, opisivat ćete druga iz svoje ulice, komšiluka ili okruženja i to slijedećom tehnikom:

-POJAŠNJAVANJE TEHNIKE-PISANJE KAO PROCES

PISANJE KAO PROCES

-PRVO ĆE UČENICI SAMI ODABRATI KOGA ŽELE PORTRETISATI

-DRUGA FAZA JE PISANJE RADNE VERZIJE(5')

-RAZMŽIJENIT ĆE RAD SA DRUGOM IZ KLUPE KAKO BI DOBILI KOMENTARE NA SVOJ RAD.

-NAKON 5'-VRAĆAJU SE SVAKO NA SVOJ RAD I

-PIŠU KONAČNU VERZIJU

-PROČITAJU JOŠ JEDNOM U SEBI A ONDA SE SPREMIMO ZA OBJAVLJIVANJE

(PIŠČEVA STOLICA)

U završnom dijelu časa čut ćemo neke od radova i to isključivo na prijedlog/preporuku partnera (učenika koji je čitao rad u paru).

ZAKLJUČAK:

Ovakav proces pisanja ide mnogo lakše, potpuniji je a pozitivni komentari partnera povećavaju samopouzdanje…

- sinteza: na kraju ćemo definisati da je opisivanje portreta oblik kazivanja kojim se ustvari opisuje čovjek. Portret može biti vanjski i unutrašnji, te subjektivni i objektivni opis.


POSLIJE OBRADE NASTAVNE JEDINICE

Ilustracija portreta

PRIPREMA ZA ČAS BOSANSKOGA JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI U 7.RAZREDU

Datum:_________________________ školska godina____/____

Škola:__________________________

NASTAVNIK:________________________

NASTAVNA JEDINICA: Opisivanje portreta

NASTAVNA OBLAST: kultura izražavanja

PRIJE OBRADE NASTAVNE JEDINICE

MOTIVACIJA:

- ova nastavna jedinica je značajna ne samo zbog razvijanja kulture izražavanja (izražajnih sposobnosti, kao i perceptivnih) nego što može poslužiti kao elemenat obogaćivanja znanja i moralnih odlika kod djece. Djeca ce razvijati kritički i samokritički odnos prema postupcima drugih i njih samih, analizirati svoje i tuđe postupke, te učiti iz ranijih iskustava izvodeći zaključke.

CILJEVI:

Učenici će ovakvim načinom pisanja naučiti koje su to jezičke i stilske odlike dobrog pismenog sastava, pismenog i usmenonog izražavanja,

- sticat će samopouzdanje

- voditi računa o povezanom, planskom kazivanju,

- graditi moralne vrijednosti-solidarnost,odanost...

- prepoznavati pozitivne ljudske osobine ...

PREDUSLOVI:


- Oblike kazivanja: pričanje, opisivanje, dijalog

- pričanje po etapama i fazama,

- rad u grupama i tehniku- pisanje kao proces

OCJENJIVANJE:

Od učenika se traži odgovoran odnos prema zadacima, kritički i samokritički stav prema napisanom, odgovornost pred razredom za preporuku i dati komentar..

RESURSI:

Njihove sveske za pismenu vježbu.

VRIJEME:

E- 10'-psihološka priprema i upoznavanje učenika sa tehnikom

R-35 '-pisanje kao proces

R 45'-drugi čas-objava i ocjenjivanje učeničkih radova

- Tehika izlaznih kartica

GRUPISANJE: rad u paru i frontalni


EVOKACIJA

„IGRA MEMORIJE“Učesnici se podijele u parove i stanu jedni naspram drugih. Trener im da 1 min vremena da uspiju zapaziti što više detalja jedan na drugom. Na znak trenera okreću leđa jedan drugom i mijenjaju neke detalje na sebi (skinu šal, naušnice, puste kosu...). Za promjenu imaju 1 min vremena. Na znak trenera okreću se jedan prema drugom i govore na glas par po par promjena koje su zapazili.

Psihološku pripremu i najavu radnih aktivnost možemo započeti asocijacijama, razgovorom o vremenskim prilikama, ožiljcima i sl.

Za psihološku pripremu može nam poslužiti i crtica Prosjak, Ivana Turgenjeva, predložak iz udžbenika Naš jezik , Zdravka Zekić, Bosanska riječ Sarajevo, 39.strana

Riječi, riječi, riječi- odaberimo iz rječnika:

Kroz odlomak iz udžbenika podsjetimo se da ima likova:

-buckastih, visokih, stasitih, niskog rasta, patuljastih, vitkih, debelih, suhih i žilavih...

Lica su ima bucmasta, suha, izbrazdana borama, koščata, duguljasta, ispijena...

Kosa im je valovita, kratka, kovrdžava, ravna, rasčupana, tazdijeljena , sjajna...

Na primjer ako je vani snijeg možemo razgovarati o snježnim nezgodama:

Je li vam se desilo da ste imali neku nezgodu na snijegu? Da ste pokliznuli, zapali u snijegu ili prisustvovali nekoj nezgodi? Je li bilo smijeha ili suza? Kome se dogodila? Ako je nama lično kako ćemo nazvati pričanje ? Ako se dogodilo nekome drugom kako onda

-POJAŠNJAVANJE TEHNIKE-PISANJE KAO PROCES

RAZUMIJEVANJE NAČINA 35'

PIŠČEVA STOLICA- nije ništa drugo do jedna od stolica iz učionice. možemo je prekriti nekim platnom i sl. Izdvojit ćemo je i naglasiti da je namijenjena piscima.

2.ČAS OBRADE

REFLEKSIJA

- Na drugom času predviđenom za ocjenjivanje učeničkih radova imat ćemo »javnu objavu» čitanje i ocjenjivanje(diskusiju).Da bi smo čas učinili zanimljivijim prvo ćemo pročitati rad a učenici će pogađati koji je opisani učenik-na osnovu opisa.

ZAKLJUČAK:

PISANJE KAO PROCES

- PRVO ĆE UČENICI SAMI ODABRATI KOGA ŽELE PORTRETISATI

- DRUGA FAZA JE PISANJE RADNE VERZIJE(15')

- RAZMIJENIT ĆE RAD SA DRUGOM IZ KLUPE KAKO BI DOBILI KOMENTARE NA SVOJ RAD.

- NAKON 5'-VRAĆAJU SE SVAKO SVOM RADU I

- PIŠU KONAČNU VERZIJU

- PROČITAJU JOŠ JEDNOM U SEBI A ONDA SE SPREMIMO ZA OBJAVLJIVANJE

Ovakav proces pisanja ide mnogo lakše, potpuniji je i osjećaj i odmah dobijena povratna informacija, a pozitivni komentari partnera/druga povećavaju samopouzdanje koje često nedostaje učenicima pri radu i pisanju.

POSLIJE OBRADE NASTAVNE JEDINICE

Napisati rad na temu: Lice koje pamtim



Osnovna škola____________________________

NASTAVNIK/CA:______________________

Datum:_______________________________

Nastavna oblast: kultura izražavanja

Nastavna jedinica: Rasprava

Cilj obrade nastavne jedinice: umjeti raspravljati i biti ravnopravan sudionik javnoga razgovora,

Zadaci:

obrazovni – upoznavanje učenika sa raspravom kao vrstom argumentovanog teksta, uočavanje strukture rasprave- uvod, razrada, zaključak; tumačenje pojma TEZA/ ANTITEAZA, argument...

i sudjelovanje u raspravi, samostalno sudjelovanje u raspravi na određenu temu, oblikovanje vlastitoga mišljenja i stavova, uvažavanje argumenata drugih sudionika rasprave, stjecanje navika javnoga govorenja

funkcionalni – usvajanje novih termina i njihovog značenja, razvijanje sposobnosti zapažanja i razlikovanja, razvijanje sposobnosti za samostalno usmeno izražavanje

odgojni – njegovanje svijesti kod učenika o dokazivanju stavova argumentima, činjenicama, a ne jačim glasom, gestovima i mimikama, razvijanje kulture dijaloga i ponašanja, tolerancije, poštivanja tuđega mišljenja, razvijanje svijesti o potrebi slobode govora i javnoga djelovanja promicanje nenasilja, razvijanje kritičkoga odnosa prema ljudima oko nas i društvenim pojavama, razvijanje osjećaja da pojedinac može djelovanjem mijenjati društvene norme, da može rješavati društvene probleme,

Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik, novine, časopis, radijska emisija, televizijska emisija

Oblici rada: frontalni i inidvidualni

Nastavne metode: dijaloške, metode čitanja, pisanja, usmenog izlaganja, metode samostalnoga rada

Tok časa

Uvodni dio do 7'

1. Motivacija – u dramskoj improvizaciji učenici će uočiti probleme koji nastaju pri pokušaju vođenja rasprave te će im motivacija u obradi teme biti kako izbjeći uočene poteškoće; u analizi motivacijske igre ne treba tražiti odgovorne osobe za neuspjeh razgovora, nego se usredotočiti na prijedloge kako izbjeći probleme.

Centralni dio do 30'

Upoznavanje učenika sa odlikama rasprave kao oblika kazivanja:

Šta je rasprava?


ELEMENTI RASPRAVE: pored tri osnovna elementa koji se kreću putanjom od teze (tvrdnje) preko rasprave do antiteze (suprotne tvrdnje) i zaključka, iznijet ćemo i slijedeće o raspravi: to je javno iznošenje vlastitoga mišljenja na određenu temu,

Rasprava zahtijeva pripremu za raspravu, vođenje rasprave, sudjelovanje u raspravi

pripremu, iznošenje i odbranu argumenata, te poštivanje pravila rasprave koja podrazumijevaju poštivanje tuđeg mišljenja, slušanje, uvažavanje....

CILJ- Zajedničko rješenje

U drugom dijelu časa radit ćemo po metodičkom predlošku i organizirati raspravu na temu INTERNET – DA ili NE!

Učenicima će pomoći argumenti za i protiv koji su pobrojani u udžbeniku (str.178) uz napomenu da listu prošire unutar grupe.

( Možemo potaknuti učenike da kasnije tekst izvedu kao igrokaz uvođenjem novih likova i proširivanjem dijaloga).

Nakon podjele u grupe i provedene rasprave analizirat ćemo je:

Analiza provedene rasprave

U analizi metodičkoga predloška posebno je važno da se ne nameće rješenja situacija, već da dopusti što većem broju učenika da iznese svoje mišljenje o problemskoj situaciji i učenici će samostalno doći do nama poželjnih spoznaja.

Završni dio časa:

Sinteza

– definiranje rasprave kao oblika usmenoga komuniciranja

– uočavanje i usvajanje osnovnih pravila ponašanja u raspravi

– osnovnih pravila ponašanja u raspravi

– uočavanje i uvažavanje argumenata

Zadaci za samostalni rad

– predlaganje tema i sagovornika za raspravu

– učenici se mogu podijeliti u dvije skupine od kojih će jedna biti afirmativna, a druga negacijska

– jedna skupina može izvesti improviziranu neuspješnu raspravu, a druga uspješnu

– učenici mogu izabrati nekoliko učenika koji će sudjelovati u raspravi, a ostali će biti publika koja može pljeskom podupirati svoje istomišljenike

Plan table

RASPRAVA

3. elementa rasprave: uvod- razrada-zaključak

– rasprava, diskusija

– svrha: javno iznošenje vlastitoga mišljenja

– tema rasprave

– priprema za raspravu

– vođenje rasprave

– sudjelovanje u raspravi

– argument

– pravila rasprave (vrijeme za izlaganje, suci, replike...)

CILJ- Zajedničko rješenje

Domaća zadaća

– pripremanje za sudjelovanje u raspravi na unaprijed određenu temu koje podrazumijeva oblikovanje vlastitih stavova, pronalaženje argumenata i pisanih(ili auditivnih ili video) i slikovnih dokaza

ili

– pisanje teksta o nekoj javno vođenoj raspravi (u televizijskoj emisiji) s uočavanjem dobrih i loših sugovornika

Zabavna gramatika- Gl.oblici

1.

2.

3.

Ispričaj priču o plašljivom zmaju i upotrijebi aorist!

__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________._

Sjeti se imperativa koje svakodnevno rado čuješ:

____________________________________________________________________________________________________________

Sjeti se imperativa koje nerado čuješ:

Poveži zadate riječi u rečenicu s potencijalom

Npr. sunce-šetnja- Ako bi bilo sunce, ja bih išla u šetnju_______________________________

Pogled-ljubav:____________________________________________________

Knjiga –ocjena:___________________________________________________________________

Zabavna gramatika: Tvorba riječi

1. Dodaj što više nastavaka vodeći računa da u različitim kolonama dobiješ:

a) Proste b) izvedene c) složene

- put- em - put-ar -put+o+pisac

2. Nabroj što više imenica koje označavaju sredstvo a koje su nastale dodavanjem nastavka –ka:

Sjeti se imperativa koje nerado čuješ:

štipaljka, __________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

2. Riješi ukrštenicu:

3. Glagoli se mogu graditi od:

a) uzvika- šljap- šljap+kati,_________________________________________

b) imenica- rov- roviti_____________________________________________

c) pridjeva- bijel- bijeljeti__________________________________________

d) glagola-pjevati- pjevuckati_______________________________________

Navedi vlastite primjere!

1. ime vršioca rdanje od imenice pisati2. glagolska imenica od glagola snimati3. imenica izvedena od pridjeva lijep4. umanjenica od imenice tele5. uvećanica od imenice zid6. glagolska imenica izvedena od

glagola kuckati7. brojna imenica izvedena od broja

pet, dan u sedmici

I

M

E

N

I

C

A

Zabavna gramatika:

Opisivanje eksterijera i enterijera : Opiši dvorac sa slike tako što ćeš voditi računa o svim detaljima: okruženju, građi, bojama, ambijentu...pretpostavi historijat i zamisli njegove stanovnike!

________________________________________

_________________________________________

_________________________________________

__________________________________________

_________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Opisivanje enterijera

___________________________________________

_________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Sadržaj:

Lisica i gavran, Ezop interpretacija basne

Skeč - Dok se dvoje svađaju treći se koristi, A. Sidran

San, B. Alikadić, interpretacija

Bajka o ribaru i ribici, Aleksandar Sergejevič Puškin

Ero s onog svijeta, narodna anegdota

Jablan, Petar Kočić, interpretacija, 1.čas obrade

Pjesma o keruši, Sergej Jasenjin, interpretacija

Plava boja snijega, Grigor Vitez

Gromovo đule, Skender Kulenović

Ljubavni rastanak, lirska narodna pjesma

Epsko-lirske pjesme: Hasanaginica, Smrt Omera i Merime

Dnevnik Ane Frank

Blago, Mehmedalija Mak Dizdar

Gazel o Mostaru, Derviš-paša Bajezidagić

Vanjka, Anton Pavlovič Čehov

Mali princ, Egziperi, 1.čas lektire

Pozorište – glumac – uloga

O, klasje moje, Aleksa Šantić

Sumnjivo lice, B.Nušić

Špijun, Svetozar Ćorović

Notturno, Antun Gustav Matoš

Breza, Slavko Kolar (odlomak)

Zvuci u srcu, Hamza Humo

Nad mrtvom majkom svojom, M. Vešović interpretacija

Stećak, Skender Kulenović

Majka, Zija Dizdarević

Epsko-lirske pjesme: Hasanaginica, Smrt Omera i Merime

Putopis , 2 školska časa

Čitanje i razumjevanje pročitanog

Film kao tehnički izum i kao umjetnost

HISTORIJSKI/POVIJESNI RAZVOJ ŠTAMPE U BIH

Promjenljivost i nepromjenljivost riječi

Nepromjenjive vrste riječi

Govorni organi i dioba glasova

Pridjevi , podjela i svojstva pridjeva

Glagolski pridjevi

Glagoli- pojam, podjela i značenje

Morfološke kategorije glagola

Prezent

Aorist

Pluskvamperfekt

Futur I

Futur II – predbuduće vrijeme

Imperativ

Tvorba riječi

Glagolska vremena- glagolski oblici: prosti i složeni, sistematizacija

Utvrđivanje glagolskih oblika

Glasovne promjene, sistematizacija

Složena rečenica, povezivanje prostih u složenu i njihov međusobni donos

Zarez u složenoj rečenici (umetnute rečenice, inverzija)

Zavisnosložena rečenica – Vremenska

Zavisnosložena rečenica – Mjesna

Subjekatske rečenice

Apozicijske rečenice, zavisnosložene rečenice

Uzročna i posljedična, zavisnosložena rečenica

Sintaksa; predikat

Genitiv

Dativ

Homonimija i antonimija, homonimi i antonimi

Akcenatske cjeline – enklitike i proklitike

Interpunkcijski, pravopisni znaci

Izgovor i pisanje ije/je

Upravni govor

Pravopisni znaci

Utvrđivanje pravopisnih pravila

Pričanje događaja, priprema za pismenu vježbu

Opisivanje portreta iz književnog djela, usmena vježba

Opisivanje portreta

Rasprava

Prilozi: zabavna gramatika

Documents

Amela Isanović