8/9/2019 Amer Tikvesa - Feminizam u Tranziciji

1/3

82

Feminizam

u tranziciji

O klasnim implikacijamarodnog osvjetenja

Amer Tikvea

Gender hijerarhizacija izme|u ostalog slu`i i kao modusza klasnu i nacionalnu hijerarhizaciju. Ovdje se radi o feminizaciji siromatva kroz feminizaciju siromanih,bez obzira na njihov spol, a zarad njihovog pot~injavan-

ja i stvaranja ovisnosti od bogatih, nacionalizmom priv-ilegovanih individua, bez obzira na spol, koje su do svo-

jih polo`aja dole nelegalnim putem. Tako|er, jedna od greaka feminizma u BiH, ta~nije, feministi~kog ne-vladinog sektora je ta to je on uspostavio vezu i udubokoj je ovisnosti od neoliberalnog kapitalizma.

Feminizam u BiH, uprkos brojnosti svoje sljedbe iiako je batinik relativno duge tradicije `enske eman-cipacije, u~inio je relativno malo na poboljanju po-lo`aja `ene u bh. drutvu, kao i uopte na unaprije-|enju `ivotne sredine u smislu poboljanja `ivotnihuslova, demokratizacije drutva i sl. Ne treba nispominjati da je to sve, ako ne eksplicitno navedeno,

onda podrazumijevano u statutima feministi~kih ili`enskih udruga koje djeluju na nivou mjesnih zajed-nica, pa do onih koje su aktivne na nivou cijeledr`ave. Kada spominjem brojnost sljedbe, onda mis-lim upravo na te organizacije koje u centru pa`njeimaju `enu, a koje, bar po jedna, postoje u svim bh.optinama. Tome treba dodati entitetske gender cen-tre, tj. Gender centar Federacije BiH i Gender centarRepublike Srpske, kao i Agenciju za ravnopravnostspolova Bosne i Hercegovine. Kada je rije~ o tradicijikoju feministi~ki pokret u BiH batini, treba krenutiod 1919. kada je osnovano feministi~ko udru`enjeDrutvo za prosvje}ivanje `ena i zatitu njihovihprava. Me|utim, ono to je najzna~ajnije i dosadnenadmaeno kada je rije~ o `enskim pokretima uBiH jest Antifaisti~ki front ena koji je nastao 1942., azahvaljuju}i kojem }e `ene nakon Drugog svjetskograta imati ista prava u pristupu gotovo svakoj profe-siji, platu kao mukarci, godinu dana porodiljskogodsustva, legalan prekid trudno}e i razvod koji semogao posti}i me|usobnim sporazumom supru-`nika. Ono to nije samo zasluga `ena, nego zaslugasocijalizma samog po sebi jest besplatno obrazovanje,zdravstvo, predkolski odgoj djece, a to je uvelikokoristilo i `enama i umnogome smanjivalo njihovu

duplu optere}enost koja se danas nerijetko spo~-itava socijalizmu a pod kojom se misli na to da zapo-ljavanje `ena u firmama nije smanjilo njihovu op-tere}enost kad su ku}ni poslovi u pitanju. Pitanje jeta danas nakon socijalizma i petnaest godina iza rata`ene imaju vie od toga i koliko je uopte to naslije|edanas ivo, koliko postoji u praksi ili je u velikoj mjerisamo mrtvo slovo na papiru. Ono to je sigurno je toda vie nita od navedenog nije besplatno, da je mn-ogo manje zaposlenih, do posla se te`e dolazi, mno-ge su `ene `rtve rada na crno, njihova je zarada ne-rijetko manja nego to je cijena potroa~ke korpe, da

se stoga mora raditi vie, nerijetko i na dva posla, a uzto su ku}ne obaveze ostale iste. Mobing i seksualnouznemiravanje su postali gotovo sveprisutni, jerkorupcija, nemogu}nost nala`enja drugog posla,poslodavcima, uglavnom privatnicima, daje gotovoneograni~enu vlast nad radnom snagom. U mnogimslu~ajevima mo`emo govoriti o viestrukoj, a ne dv-ostrukoj optere}enosti kod `ena, ali i kod mukaraca.Feminizam u BiH na to danas nema odgovora. Ne-postojanje odgovora uslovljeno je feministi~kim raz-vojnim i politi~kim strategijama. Velika greka femi-nizma u bh. kontekstu, ali bez koje bi sam naziv fem-inizam bio obesmiljen, jest njegova gotovo isklju~iva

skoncentriranost na `enu. Ono to je neophodno jeuklju~enje to ve}eg broja mukaraca u feministi~kupri~u. Naime, spolni identitet je disperziran kroz mn-otvo drugih kolektivnih identiteta tako da je samo u

FOTO: ALMEDIN ZUKI]

8/9/2019 Amer Tikvesa - Feminizam u Tranziciji

2/3

(sic!) 83

njemu nemogu}e vidjeti kohezivnu snagu koja biobjedinjavala mnotvo individua i usmjeravala ih kadrutvenim promjenama. Kada je BiH u pitanju,problem postaje slo`eniji jer se radi o zemlji izgr-a|enoj na nedemokratskim osnovama. Zemlji koja jekreirana prema slici koju je stvorio rat i povampirenifaizam koji je produkovao genocid, aparthejd,

etni~ko ~i}enje i brojne druge negativne civilizaci-jske tekovine za koje se mislilo, bar kada je o Evropirije~, da su stvar prolosti sahranjene sa Drugimsvjetskim ratom. Istrajavanje Bosne i Hercegovine natim osnovama, svom tom zlu dalo je legitimitet, aistovremeno i stvara strah od ponavljanja istog. Kakose u ratu stradalo gotovo isklju~ivo zbog nacionalnepripadnosti, nacionalni identitet je postao najve}aasimilacijska snaga na ovim prostorima, te polje iden-tifikacija koje on propisuje kod mnogih ljudi ima pri-oritet nad svim drugim identifikacijama. Feminizam,stoga, mora ozbiljno uzeti u obzir nacionalizam, nesamo kao ideologiju koja je krivac za repatrijarhal-izaciju i retradicionalizaciju, ve} i u smislu vlastitoganga`mana protiv diskriminacije na nacionalnojosnovi. Pokuat }u kroz hipotezu ilustrirati zato. Uzsvijest o neostvarivosti takvog ~ega, pokuajmozamisliti tri predsjednice koje predstavljaju bosan-skohercegova~ko tro~lano predsjednitvo. Te tri `ene,samim tim to su tri, ve} ukazuju na partikularnost`enskog subjekta koji zbog svoje disperziranostinije u mogu}nosti da sebe pojmi kao cjelinu. One bitu bile prije svega jedna Srpkinja, jedna Hrvatica,

jedna Bonjakinja i zastupale bi interese naroda koji-ma pripadaju. S druge strane stoje pripadnice

nacionalnih manjina, koje se opet ne mogu posma-trati kao jedinstvena kategorija, jer nisu na isti na~inopresirane pripadnice romske nacionalne manjine ipripadnice slovenske ili rumunske nacionalne man-

jine. Naime, jedna od rijetkih njima zajedni~kihstvari je vjerovatno ta to kao pripadnice nacionalnihmanjina ni hipoteti~ki ne mogu biti predsjedniceBiH. Tu du`nost mogu obnaati samo pripadnici kon-stitutivnih naroda.

Dakle, kada se govori o diskriminaciji `ena, nemo`e se govoriti isklju~ivo o diskriminaciji na osno-vu spola, jer teko je zaklju~iti da li je neka, npr.

Bonjakinja u Republici Srpskoj diskriminirana viena nacionalnoj ili spolnoj/rodnoj osnovi. Ho}u daka`em da cilj feminizma u BiH ne bi trebao biti samo

jednakost me|u spolovima, nego drutvo bezisklju~ivanja po bilo kojoj osnovi i bilo koga.Prilikom izrade bilo kakvih razvojnih strategija mo-raju se uzeti u obzir presijecanja razli~itih vidovadiskriminacije bez potcjenjivanja bilo kojeg od njih.Bh. drutvo po~iva na isklju~ivanju. Naveo sam vri-

jednosti na kojima je utemeljeno, treba jo samoista}i da su korupcija, nepotizam, kriminal, do te

mjere ukorijenjeni u sistem da boriti se za u~e}e udonoenju odluka unutar njega, ne zna~i samodjelovati unutar nacionalizmom i faizmom zadatogokvira, nego i veliku mogu}nost za primoranost navlastitu povezanost sa kriminalnim miljeom zbogostanka na izborenom polo`aju. Bh. feministicedjeluju u takvom drutvu, dodue, ne zna~ajnije

prisutne ni na jednom od nivoa vlasti, ali bore}i seza ravnopravnost spolova, bore se i za politi~ki seg-ment te ravnopravnosti, tj. za ravnopravno u~e}e`ena, izme|u ostalog, i u vlasti. Na~ini ulaska `enau vlast su naj~e}e: ili sa alternativne politi~kescene - iz `enskih organizacija i grupa koje se boreza `enska prava - ili iz `enskih sekcija oformljenihunutar politi~kih partija.21 Ako osmotrimo pro-grame politi~kih partija koje imaju najve}e bira~kotijelo u BiH, a to su uglavnom nacionalne stranke(pri ~emu ne mislim samo na stranke s nacionalnimpredznakom ve} mislim i na bh. socijaldemokratskepartije, SBiH, PDP i sl.), opravdano je postavitipitanje, ta bilo ko, ko se zala`e za sprovo|enje idejai zahtjeva tih stranaka mo`e dobrog doprinijeti bh.drutvu, pa i `enama? Zato se boriti za ve}i proce-nat `ena u vlasti ako one dolaze iz partija s domi-nantnim bira~kim tijelom? ta su konkretno dobrogdonijele Amila Alikadi}-Husovi}, Meliha Ali}, Du-anka Majki} i sl. Tako npr. @enski ogranci SDA `enuprije svega vide kao majku. U deklaraciji jednogogranka stoji: Insistiramo da pravo na porodiljskoodsustvo traje najmanje 12 mjeseci neprekidno, a za

blizance i svako tre}e dijete 18 mjeseci neprekidno(sredstva na ime naknade obezbijediti na entites-

kom ili dr`avnom nivou).22 Iz navedenog citata jas-an je stav o afirmiranju maj~instva nad ostalim ulo-gama koje `ene u drutvu mogu imati. To potvr|ujei stav drugog ogranka `ena koje djeluju u okviruSDA, a to je Asocijacija Fatma:Asocijacija poseban zna~aj daje svakoj djevojci, `eni,majci kroz edukaciona predavanja, ohrabruju}i ihda steknu to ve}i stupanj naobrazbe, da su im dos-tupna sva radna mjesta koja ne}e povrijediti nji-hovu `enstvenost, da se uklju~uju u politi~ke aktiv-nosti, jer to nije stvar presti`a, to je naa obaveza, akada postanu majke, da im ispred svih aktivnosti

bude odgoj djeteta, jer samo tako mo`e prosperirati`ena, dijete i drutvo u kome `ive.Ako je sutina `enskog postojanja na svijetu odgoj

djece, kakva je razlika izme|u toga ko }e se boriti dase `ene osvjetavaju u tom pravcu? Moja teza je dase ne treba boriti za ve}i procenat `ena u vlasti, ve} zapromjenu kompletnog sistema, treba, dakle, mijenjatidrutvo, a ne fizionomije na vladaju}im polo`ajima.Ako je nacionalizam glavni uzro~nik retradicional-izacije i repatrijarhalizacije, onda je on taj protiv kojegtreba usmjeriti djelovanje. Pri tome treba imati u vidu

protutemat

21 Jasna Baki}-Mufti}: Politi~ka prava kao `enska prava-otvorena pitanja i izazovi u Izazovi feminizma. Ed. Nirman MoranjakBambura}, Forum Bosna Sarajevo, br 26, 2004.22 Deklaracija. http://az-vogosca.org/deklaracija.html. Posje}eno: 13. 7. 2009.23Asocijacija Fatma http://sdamostar.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=28&Itemid=43. Posje}eno: 12. 4. 2009.

8/9/2019 Amer Tikvesa - Feminizam u Tranziciji

3/3

84

da: Nacionalisti~ki lideri sa prostora bive Jugoslavijekoji su ovu zemlju uveli u krvavi rat, masovno osiro-maenje i o~aj (pre svega `ena), za svoj dolazak navlast, treba izme|u ostalog da zahvale `enama kojepredstavljaju polovinu njihovog bira~kog tela.24

Mo`e se re}i da brojnost te sljedbe nije ni danasmanja. To svakako ne umanjuje potrebu za borbom

protiv spolne diskriminacije, ali opravdava pitanje: dali obespravljenost postoji dok svijest o njoj kao takvojne postoji? Tu se sada doti~emo pitanja osvjetavanjakoje svakako spada u opis djelovanja feministi~kogpokreta, ali ono to je njegov problem je to to onote~e jednosmjerno, tj. usmjereno je isklju~ivo na `ene,te na njihovo spolno/rodno osvjetavanje. Polazi se odpretpostavke da su one najve}e `rtve repatrijarhal-izacije, retradicionalzacije, rata i tranzicije, ~ak i akosvjesno pristaju na polo`aj `rtve ili su sau~esnice uafirmaciji ideologija koje promoviraju `ensku subor-diniranost. To je vidljivo i u prethodno iznesenomcitatu. Takav stav je pogrean, ako ne i opasan. Kakoisti~e Marina Blagojevi} komentariu}i odnoszapadnog GAD (Gender and Development) diskursaprema problemu tranzicije u zemljama Balkana: Jako

je teko, s nau~ne ta~ke gledita, i ~esto je kontrapro-duktivno na politi~kom nivou, tvrditi da su `enenajve}e `rtve tranzicije i da je rodna nejednakostnajozbiljnija nejednakost u pore|enju sa socijalnom,ekonomskom ili etni~kom nejednako}u.25

Tranzicija, kroz koju dominira ideologija naciona-lizma obilje`ena repatrijarhalizacijom i retradicional-izacijom, koliko god tete nanosi `enama, nanosi imukarcima. Mahom su osiromaeni, u mnogim as-

pektima `ivota obespravljeni, ratom i egzilom fizi~kii emotivno osaka}eni, a o~ekivanja koja pred njihstavlja patrijarhat nesrazmjerna su njihovim mo-gu}nostima. Radi se o tome da u trci za novcem, nakojoj insistira ideologija neoliberalnog kapitalizmakoja sve vie za`ivljava i u BiH, nemaju ta da tra`e,

jer startne pozicije ve}ine mukaraca isklju~uju ih izkompeticije, to se kosi sa zahtjevima patrijarhata zamukarcem kao izdr`avateljem porodice, a to ukona~nici za rezultat ima krizu maskuliniteta. Uzim-aju}i to u obzir, feminizam se mora pozabaviti i osv-

jetavanjem i pridobijanjem to ve}eg broja

mukaraca. Kada je rije~ o osvjetavanju, radilo se o`enama ili mukarcima, ono ne smije biti samorodno, ve} i klasno. Samo klasnim osvjetavanjemmogu}e je iskorijeniti strah od drugog kojim propa-gatori nacionalizma manipuliu zarad vlastitih klas-nih interesa. Sva ta pri~a o nacionalnim identitetima,njihova izgradnja, potreba za pripadanjem njima, usvojoj pozadini ima boga}enje glavnih njenih pokre-ta~a. Vlast je u njihovim rukama, privatizacijom onirukovode, a i Zakon o restituciji vratit }e dr`avnuimovinu potomcima nekadanjih nacionalnih elita

koja je nacionalizovana dolaskom komunista na vlastposlije Drugog svjetskog rata. Potpuno ista kritikakoju Ema Goldman uputila ameri~kom patrotizmuprimjenljiva je i na bosanski: borbeni ovinisti i ratnipekulanti pune atmosferu sentimentalnim slogani-ma licemjernog nacionalizma: 'Amerika Amerik-ancima!'. Ovakvi pokli~i su uhvatili dobro tlo diljem

zemlje. Kako bi odr`ali Ameriku, vojna pripreml- jenost mora biti trenuta~no postignuta. Milijardedolara dobivene iz znoja i krvi radnika se troe na

bojne brodove i podmornice za vojsku i mornaricu, asve to kako bi zatitili svoju dragocjenu Ameriku.Najironi~nije u svom tom zanosu jest to to Amerika,koju }e tititi ta ogromna vojna sila, nije Amerika svo-

jih gra|ana, nego Amerika privilegirane klase, klasekoja plja~ka i iskoritava mase i kontrolira njihov`ivote od ro|enja pa sve do groba.26

Samo to je u BiH slu~aj da se novci vie ne troena vojnu pripremljenost, ali razlozi upotrebe sin-

tagmi Ne damo Srpsku ili 100% BiH su isti.Gender hijerarhizacija izme|u ostalog slu`i i kaomodus za klasnu i nacionalnu hijerarhizaciju.Ovdje se radi o feminizaciji siromatva kroz femi-nizaciju siromanih, bez obzira na njihov spol, azarad njihovog pot~injavanja i stvaranja ovisnostiod bogatih, nacionalizmom privilegovanih individ-ua, bez obzira na spol, koje su do svojih polo`ajadole nelegalnim putem. Tako|er, jedna od greakafeminizma u BiH, ta~nije, feministi~kog nevladinogsektora je ta to je on uspostavio vezu i u dubokoj

je ovisnosti od neoliberalnog kapitalizma. To prim-je}uje i Nada Ler-Sofroni} koja pie:

Danas je, izgleda, jo uvijek dominantna anakro-ni~na preokupacija ve}ine `enskih NVO-a, koji suuglavnom dizajnirani i formatirani prema mjeri pro-

jekta zapadne pomo}i demokratizaciji u tranzici-jskim zemljama, to }e raditi i od ~ega }e `ivjeti kadase strani donator povu~e (Ler-Sofroni} 266).27

Djelovati u okvirima zadatim neoliberalnimkapitalizmom, zna~i pristati na legitimizaciju nele-galno ste~enih klasnih pozicija. Ta ideologija, sanjoj imanentnim individualizmom i njenim kom-petitivnim karakterom, na margini drutva ostavljamilione obespravljenih koji ne mogu u}i u kom-

peticiju zarad svojih nepovoljnih startnih pozicijaza koje nisu oni krivi, ve} rat i postratni tranzicijskihaos. Stoga ona ide ruku pod ruku sa lokalnim na-cionalizmima i kao takvu treba je izbjegavati, a sav-eznitvo tra `iti u socijalizmu koji je zarad njemuimanentnog komunitarizma i kooperativnostimnogo bli`i humanisti~kim na~elima feminizma. Uprotivnom, feminizmu prijeti opasnost da postane

bljedunjava opozicija koja vie slu`i u~vr}ivanjupozicije negoli njenoj kritici.

24 Nada Ler Sofroni}. Kontroverze savremenog feminizma: iskustvo identitet, mo}. U Druga~ija mo} je mogu}a. `ene u crnom, Beograd, 2004.25Marina Blagojevi}: Mapping Misogyny in the Balkans: Local/Global Hybrids in Culture and Media26 Emma Goldman: Pripremljenost, put ka sveop}em pokoljuhttp://www.zamirnet.hr/stocitas/emma%20goldman.htm. Posje}eno: 5. 2. 2010.27 Nada Ler Sofroni}. Kontroverze savremenog feminizma: iskustvo identitet, mo}. U Druga~ija mo} je mogu}a. @ene u crnom