17Četvrtak • 8. 12. 2011.www.dnevni-list.baČitajte Dnevni list… Provjereno i pouzdano… Aktualnosti, vijesti, događaji… Događaji

Anabela Abreu, šefica ureda Svjetske banke za BiH u autorskom tekstu za Dnevni list

• Piše: Anabela Abreu• dogadjaji@dnevni-list.ba

Ekonomski rast u Europi i ostatku svijeta će, vjero-jatno, biti mnogo manji nego što je itko očekivao još prije samo nekoliko mjeseci.

Efekti će se vrlo snažno osjetiti u Bosni i Hercegovini te se zemlja treba pripremiti. To znači da, kako političke vođe, tako i socijalni partneri trebaju prevladati ključne političke razlike, da bi se izgradila jedinstvena fronta u borbi protiv mogućih efe-kata krize. Evo što najvjero-jatnije slijedi ako ne uspiju prevladati razlike.

Rastući deficitSmanjit će se izvoz.

Domaći ekonomski rast će se usporiti i vladini prihodi opa-sti. Pristup financiranju će biti značajno otežan. Kad se prihodi smanje, vlada će imati vrlo malo opcija za financiranje svojih rashoda. Povećanje poreza u recesiji nije atraktivna opcija, a i inače stope socijalnih dopri-nosa su već toliko velike da su mnogi radnici i tvrtke napustili formalnu ekono-miju i ne plaćaju ih nikako. Vlada će biti prisiljena poku-šati se zadužiti da pokrije svoj rastući deficit, ali lokalna tržišta kapitala su vrlo slaba. BiH se u velikoj mjeri oslanja na strane izvore financiranja iz bankarskog sustava. Međutim, financira-nje od stranih banaka će biti vrlo teško dobiti u budućno-sti. Kriza koja se razvija u Europi je u osnovi kriza suve-renog duga koja prijeti

upravo onim bankama koje su do sada pružale financira-nje. Talijanske banke, pri-mjerice, imaju potraživanja u BiH koja iznose približno 20 posto BDP-a BiH. Sada one imaju i svojih problema, i neće se htjeti dodatno izla-gati u BiH. Centralna banka Austrije je upravo naredila svojim bankama da prestanu davati zajmove zemljama izvan Europske unije, osim iz sredstava domaćih depozita u tim zemljama.

I druge zemlje u regiji se suočavaju sa sličnim vanj-skim izazovima, ali one poduzimaju korake da se zaštite. Makedonija je nedavno iskoristila moguć-nost nove kreditne linije od MMF-a, te ugovorila kre-ditno jamstvo sa Svjetskom bankom. Srbija je završila seriju stand by aranžmana s MMF-om i sada počinje novu. Također je dobila kre-ditno jamstvo od Svjetske banke. Druge zemlje u regiji

su sklopile slične aranžmane, a nekoliko njih, uključujući Crnu Goru i Srbiju, su izdale euroobveznice da bi povećale svoje financijske rezerve. Ove pripreme ne predstavljaju samo pribavljanje financij-skih sredstava. Sklapanje ovih aranžmana uključuje određene teške političke odluke i reforme. Ali te su zemlje pokazale da su ih spo-sobne provesti.

Ograničiti javnu potrošnjuImajuću u vidu ovakvu

sliku, bilo je posebno razoča-ravajuće što Fiskalno vijeće BiH na svojoj sjednici od 22. studenoga opet nije uspjelo dogovoriti makroekonomski okvir za 2012. To je bilo od kritičnog značaja da bi se dobio pristup financiranju od Europske komisije, MMF-a i Svjetske banke – od rapidno smanjujućih izvora financiranja tri koji još uvijek ostaju na raspolaganju u ovom kritičnom vremenu.

Bez postizanja dogovora i ova tri izvora će iščeznuti.

Poteškoće u postizanju dogovora ne leže u cijelosti u političkim razlikama između državne i entitetskih vlasti. Svakako da postoje tenzije oko raspodjele sredstava i nadležnosti između različitih razina vlasti. Ali postoji još jedan fundamentalniji, i u osnovi politički problem, koji uključuje socijalne partnere.

BiH ima moćne grupe pred-stavnika interesa pojedinih segmenata populacije. To BiH ne čini jedinstvenom. Sve zemlje imaju interesne grupe i to je ustvari dio zdrave demokracije. Među-tim, u BiH zahtjevi tih grupa iz javne blagajne nisu ade-kvatno usuglašeni putem efektivnog političkog pro-cesa što rezultira time da je administracija preglomazna i da su proračunske obveze veće nego što zemlja može priuštiti.

Ukupna izdvajanja za plaće u javnom sektoru su daleko veća nego u bilo kojoj drugoj zemlji u regiji. Miro-

vine branitelja i vojske su velikodušnije nego što zemlja može priuštiti. Broj korisnika invalidskih mirovina je jako velik u usporedbi s drugim zemljama. Potrebno je izvr-šiti restrukturiranje sustava naknada da bi se omogućilo u većoj mjeri provođenje imo-vinskog cenzusa, da bi se ograničena javna sredstva usmjerila na one koji su istin-ski ugroženi i kako bi se izbje-glo destimuliranje radnika za uključivanje u formalnu ekonomiju.

Vratiti se u fiskalnu realnostPostojeće politike nisu

održive i problem će vjero-jatno eskalirati do krajnjih granica u idućim mjesecima,

kako vanjski činitelji budu vršili dodatni pritisak na ove stavke u kojima se ogledaju slabosti internih politika. Nesposobnost ograničavanja zahtjeva će dovesti do enor-mnog povećanja proračun-skih deficita. Te će deficite biti teško financirati. Gomi-lat će se dugovi. Sve više će se primjenjivati sustav koefi-cijenta isplate ili racionaliza-cije, koji je već nategnut do krajnjih granica, a što je u svakom slučaju nezgrapan i neefikasan instrument. Soci-jalni partneri će se opet obra-titi sudu, stvarajući daljnje proračunske obveze koje se ne mogu ispuniti. U određe-

nom momentu sustav će se u potpunosti slomiti, s poslje-dicama koje je teško predvi-djeti i neugodno zamisliti.

Ne mora biti ovako. Međutim, da bi budućnost bila bolja, morat će se ostva-riti istinski napredak na političkom frontu. Entitetske i državne vlasti će morati doći do senzibilnog i trajnog kompromisa o raspodjeli prihoda i nadležnosti, a sve vođe, uključujući i vođe soci-jalnih partnera, trebaju smoći hrabrosti otvoreno iznijeti svojim članovima potrebu provođenja značaj-nih reformi i svođenja kolek-tivnih zahtjeva u okvire koji se uklapaju u fiskalnu real-nost.

U određenom trenutku sustav će se u potpunosti slomiti, s posljedicama koje je teško predvidjeti i neugodno zamisliti. Ne mora biti ovako, no krajnje je vrijeme za akciju

Cijeli sustav će se slomiti s nepredvidivim posljedicama

1. Smanjit će se izvoz. Domaći ekonomski rast će se usporiti i

vladini prihodi opasti. Pristup financiranju će biti značajno otežan.

2. Ukupna izdvajanja za plaće u javnom sek-toru su daleko veća

nego u bilo kojoj drugoj zem-lji u regiji.

3. Financiranje od stra-nih banaka će biti vrlo teško dobiti u buduć-

nosti. Kriza koja se razvija u Europi je u osnovi kriza suve-renog duga koja prijeti upravo onim bankama koje su do sada pružale financira-nje

4. Sve zemlje imaju interesne grupe i to je ustvari dio zdrave

demokracije. Međutim, u BiH zahtjevi tih grupa iz javne blagajne nisu adekvatno usuglašeni putem efektivnog političkog procesa što rezul-tira time da je administracija preglomazna.

Problemi

Postojeće politike nisu održive i problem će vjerojatno eskalirati do krajnjih granica u idućim mjesecima

Ustavni sud donio odluku

Sanader na slobodi uz jamčevinu od 12,4 milijuna kunaFOTO Vijest

Veleposlanik Republike Francuske u BiH Roland Gilles i prvi savjetnik za medije Jean Pail Ghoneim posjetili su jučer Mostar i tom prilikom obišli i sjedište Dnevnog lista. S ured-ništvom su razmijenjena mišljenja o aktualnom stanju u Bosni i Hercegovini i regiji, a francuski gosti su se upoznali i s radom jedine novinske kuće u BiH na hrvatskom jeziku.

Francuski veleposlanik u posjetu Dnevnom listuIvo Sanader iz pritvora u

Remetincu izaći će do 12. pro-sinca.

Ustavni sud donio je odluku kojem se nekadaš-njem hrvatskom premijeru ukida pritvor, a o uvjetima puštanja iz pritvora odluku je jučer donio Krešimir Devčić, istražni sudac Županijskog suda u Zagrebu. Sud je pri-hvatio jamčevinu od 12,4 mili-juna kuna koju je Sanader ponudio. Također, donesena je oduka da se Sanaderu oduzme putovnica, a bivši šef

HDZ-a neće smjeti napuštati mjesto boravišta.

- Sanader će biti oslobo-đen kada se provedu upisi na nekretnine jamaca. Ne znamo još kada će to biti. Možda u petak, ili najkasnije u pone-

djeljak, izjavio je Čedo Proda-nović, te dodao kako je Sana-der uglavnom zadovoljan odlukom suda.

Sanader je nezadovoljan odlukom da ne smije napustiti Zagreb, te je poručio kako bi mu bilo draže da se svakih sedam dana mora javiti poli-ciji. Podsjetimo, Sanaderovi jamci su Luka Bebić (kuća), Mirjana Sanader (trećina kuće u Zagrebu), dok su Marijo Zubović i Jerko Rošin založili stanove u Splitu i Zagrebu. I. N.