Analitika:Se može shvatiti kao analitičko-sintetički proces stjecanja nekog ciljno određenog saznanja o nekom predmetu užeg ili šireg obuhvata,primjenom sistematske kombinacije raznih metoda. Analitička služba:Je organizacija čiji je pretežan ili isključiv zadatak da stječe saznanja o nekom predmetu kontinuiranim, sistematskim proučavanjem određenih pojava i procesa.Analitika:Proces koji se zasniva na analizi i sintezi nekog predmeta.Kriminološka Analitika:Dio aplikativne kriminologije (kao naučne discipline kriminologije)1 koja povezuje teoriju i praksu.Aplikativna kriminologija utječe na praksu na sljedeći način:1)Instrumentalno;2)Simbolično; 3)Konceptualno. Kriminološke spoznaje koje pruža aplikativna kriminologija djeluju INSTRUMENTALNO ako se izravno koriste kao osnova za donošenje odluka.Kriminološke spoznaje mogu također samo potvrditi ono što je već u formi zvanične odluke realizirano ili čija realizacija traje. U tom slučaju aplikativna kriminologija djeluje SIMBOLIČKI.U tom slučaju kriminološke spoznaje dio su uvriježenog, općeprihvaćenog sistema spoznaja, pa zapravo djeluju neizravno, nakon izvjesnog vremena. U opisanom slučaju kriminološke spoznaje djeluju KONCEPTUALNO na donošenje odluka.Najcitiranija def.Kriminološka Analitika:Je skup sistematskih, analitičkih procesa usmjerenih na pružanje pravovremenih i relevantnih informacija u odnosu na kriminalitet kako bi se pomoglo operativnom i administrativnom osoblju u planiranju i raspoređivanju sredstava za prevenciju i suzbijanje kriminalnih djelatnosti, pomaganje u istražiteljskom procesu, i povećanju stope hvatanja počinitelja KD-a i rješavanja kaznenih slučajeva.Rachel Bob(Kriminološka analitika):Je sistematsko proučavanje kriminaliteta i problema nereda, kao i drugih pitanja kojima se bavi policija- uključujući i socijalno-demografske, prostorne i vremenske čimbenike kriminaliteta- kako bi pomogli policiji u hvatanju počinitelja kaznenih djela, smanjenju kriminala i nereda, sprječavanju kriminala, i evaluaciji učinjenog.Središnje žarište kriminološke analitike:Je proučavanje kriminala i nereda, problema i informacija vezanih za prirodu kaznenih događaja, kriminalce, žrtve ili mete kriminala.Podaci kojima se bavi kriminološka analitika: Kvantitativne (numeričke) ili kvalitativne prirode.Analitika se bavi:Sociodemografskim (spol, dob, socijalni status, religijska i etnička pripadnost, obrazovanje), prostornim (geografska distribucija kriminaliteta i problema nereda) i vremenskim (mjesečna, kvartalna ili godišnja distribucija kriminaliteta i problema nereda, ali i doba dana) karakteristikama kriminaliteta.Prvi cilj kriminološke analitike je:Potpora policijskog rada. Bez policije ne bi bilo kriminološke analitike, jer većina onoga čime se bavi analitika potiče iz policijskih evidencija i općenito njihova rada. Stoga je prvi primarni cilj kriminološke analitike rješavanje konkretnih kaznenih djela hvatanjem počinitelja, i to povezivanjem aktualnih predmeta sa onim koji su već okončani.Drugi primarni cilj policije je:Da smanji kriminal i nered. Kriminološka analitika pomaže u identifi-kaciji i analizi kriminala i nereda, te omogućava relokaciju fokusa nadležnih organa na aktualne probleme.Konačni cilj kriminološke analitike:Je evaluacija učinjenog.Takva procjena se odnosi na dva glavna područja:a)uspješnost programa i inicijativa za kontrolu i sprječavanje kriminala i nereda;b)Kako se (ne)uspješno upravlja policijskim organizacijama.Sistemsko proučavanje kriminaliteta: Rasvjetljavanje KD,Smanjenje kriminaliteta i nereda,Sprječavanje kriminala,Evaluacija učinjenog.Generalno se proces kriminološke analitike sastoji od četiri faze:Prikupljanja podataka, Sređivanja podataka,Analize podataka, i njihove diseminacije. Poseban se dio odnosi na povratne informacije koje o procesu analitike pružaju njihovi korisnici.Prikupljanje podataka:Prvi korak u analizi procesa kriminala je prikupljanje podataka,a taj je korak tijesno vezan uz pohranu podataka. Prikupljanje podataka je usmjereno, koncentrirano skupljanje informacija preko javnih i tajnih sredstava, iz svih mogućih izvora. Ovaj korak se odvija van kontrole kriminološkog analitičara. Veći dio podataka policija, npr. prikuplja nemajući u vidu kasniju analizu tih podataka. To je jednostavno njihova dužnost po zakonskim i drugim propisima.Podaci za kriminološku analitiku mogu biti prikupljani iz mnoštva izvora, poput:Povjerljivi informanti,Tajne operacije, predhodna istraga,Zakonski instrumenti,Pohranjivanje informacija i povratni sistemi,Fitički dokazni materijal,Lična prismotra,Tehnička prismotra,Interna razmjena,Regionalne obavještajne mreže,Slobodni izvori,Otvorene reference,Intervjui, ispitivanje,Kratak brifing,Kompjuterska tehnologija.Proces prikupljanja podataka zahtijeva sljedeće:1)Podaci moraju biti prikupljeni precizno i dosljedno;2)Samo prikupljati podatke prikladne za kriminološku analitiku;3)Podaci moraju biti prikupljeni pravodobno;4)Podaci moraju biti dovoljno dugo dostupni kako bi bilo moguće provesti analize;5)Podaci moraju biti dostupni u “sirovom obliku” da se pretražuju i pohranjuju.Najčešće sređivanje podataka obuhvata: 1)Čišćenje(proces ispravljanja pogrešaka i nedosljednosti u podacima);2)Geokodiranje (postupak dovođenja kriminološke analitike u vezu sa geografskim podacima tako da oni mogu biti prostorno analizirani;3)Stvaranje nove varijable (proces rekodiranja ili računanja nove varijable iz postojećih varijabli za učinkovitiju analizu).Analiza podataka:Ključna faza kriminološke analitike i zapravo se može smatrati analitikom u užem smislu.Analiza podataka o kriminalitetu je sinteza policijskih i drugih relevantnih podataka kako bi se identificirali i interpretirali obrasci i trendovi kriminaliteta i informirala policija i pravosudni organi.

Diseminacija podataka:Nakon što je proces analize podataka završen, analitičar kriminaliteta treba diseminirati podatke. Njihov korisnik može biti različit: od kriminalističkih istražitelja i policijskog menadžmenta, do studenata, medija, naučnika. Metode distribucije rezultata kriminološke analitike uključuju različita izvješća,mape,internet dokumenta, telefonske pozive.Prilikom prezentacije rezultata treba imati na umu dvije bitne stvari: 1)prezentacije treba prilagoditi spoznajama određene publike;2)treba prenijeti samo najnužnije informacije.Povratne informacije:Nakon diseminacije rezultata svojih analiza, analitičari kriminaliteta primaju povratne informacije od pojedinaca kojima su te obavijesti dostavile.Povratne informacije iz uporabe proizvoda iz analize mogu pomoći u daljnjem unaprjeđenju procesa.Analitičari mogu primati povratne informacije o kvaliteti pojedinih analiza i izvješća,o prirodi analiziranih podataka, ili o korisnosti njihove analize za donošenje odluka.Vrste kriminološke analitike:Izraz analiza kriminaliteta odnosi se na opći pojam i za disciplinu unutar policijske znanosti. Ova disciplina se može dalje podijeliti na vrste analiza koje se razlikuju u svrsi,opsegu,prirodi podataka i tehnikama analize. Obično se razlikuju pet vrsta analitike kriminaliteta:1)Obavještajna analitika;2)Istražna analitika ili profiliranje;3)Taktička analitika; 4)Strategijska analitika;5)Administrativna analitika.Obavještajna analitika:Svrha kriminološke analize je otkrivanje mreže počinitelja i kriminalne djelatnosti, kao i za pomoć policiji u uhićenju tih počinitelja. Kriminološka analiza se provodi u okviru policijskih odjela.Velik dio podataka korištenih u kriminološke analize je prikupila policija kroz tajne izvore, poput praćenja, prisluškivanja, doušnike,te promatranja sa sudjelovanjem. Analizirajući podatke, kriminološki analitičari nastoje povezati informacije, prioritizirati ih,identificirati odnose i područja za daljnje istraživanje.Istražna analitika ili profiliranje:Primarna svrha istražne analitike je da pomogne kriminalističkim istražiteljima identificirati osumnjičene i fokusirati istragu na njih na temelju osobnih karakteristika vjerojatnih prijestupnika.Ova se vrsta analize bavi konstruiranjem profila počintelja koji su počinili teška krivična djela.Analitičari koriste elemente tih krivičnih djela kako bi zaključili neke stvari o počiniteljima, poput osobina ličnosti, društvenih i radnih navika.Vrsta istražne analitike je i geografsko profiliranje, koje se bavi geografskim lokacijama vjerojatnih počinitelja krivičnih djela.Ponovno je cilj identifikacija i hvatanje počintelja. Taktička analitika:Taktička kriminološka analitika je proučavanje nedavnih incidenata i potencijalne kriminalne aktivnosti kroz ispitivanje dimenzija kao što su kako,kada,i gdje je došlo do aktivnosti koje će pomoći u razumijevanju tijeka djela, usmjeravanju istraživanja i identifikaciji osumnjičenih, te razrješavanju djela. Taktička kriminološka analitika se fokusira na nedavne zločine i na temelju konkretne informacije o metodama izvršenja krivičnih djela, kao i pojedinaca i vozila uključenih u počinjenje djela pomaže identifikaciji i hvatanju počinitelja. Taktička kriminološka analitika ima tri cilja:a)Povezivanje kaznenih djela i tako prepoznavanje pravilnosti (tendencija, zakonitosti); b)Identifikaciju potencijalnih osumnjičenih za zločine;c)Povezivanje riješenih sa aktualnim slučajevima i na taj način pomoć u rasvjetljavanju predmeta. Strategijska analitika:Strategijska analitika je proučavanje kriminala i ostalih problema vezanih uz rad policije, kako bi se ustanovile smjernice rada i evaluirala postupanja policije i njihove organizacijske procedure.Pošto su pred-met strategijske analitike dugoročni obrasci kriminaliteta,podaci koji se koriste su uglavnom kvantitativni.Dva osnovna cilja strategijske analitike su: a)Pomoć u identifikaciji i istraživanju dugoročnih problema kriminaliteta;b) procjena postupanja policije u odnosu na probleme i organizacijske postupke policijskih agencija. Administrativna analitika:Svrha administrativne analitike je da upozna policijski i politički menadžment,kao i građane o rezultatima kriminoloških istraživanja,te političkih i praktičnih analiza.Razlikuje se od taktičke i strategijske kriminološke analitike prema tomu što se bavi prezentacijom nalaza, prije negoli samim is-traživanjem ili provođenjem analiza.Taktička i strategijska analitika je usmjerena na operativne radnike,a administrativna na menadžment i javnost.Uporaba interneta za prezentaciju stanja o kriminalitetu i napora na njegovom suzbijanju je primjer administrativne analitike.Profesija kriminološkog analitičara:Sistematsko praćenje stanja kriminaliteta veže se za imena Michela Guerrya i Adoplha Queteleta.Većina srednjih do velikih policijskih agencija u SAD-u, imaju razvijenu analitiku kriminaliteta:Specijalno za potrebe analize,Oni zapošljavaju osobe, Policijske službenike, kako bi provodili barem jedan oblik analize kriminaliteta.Iako danas postoje naznake o širokom korištenju analitike kriminaliteta,ipak se uglavnom radi o taktičkoj analizi, a rijetko o strategijskoj. Razlozi se mogu tražiti u činjenici da:1)Je policija najveći “konzument” analitičkih rezultata;2)Je postupanje policije uglavnom reaktivno i ograničeno vremenom;3)Su vještine konzumenata i autora analitičkih rezultata ograničene.Kriminološki analitičar:Treba da bude dobar računalni stručnjak. Idealna situacija kada bi analitičar imao iskustvo u službi u kojoj obavlja poslove analitike i akademsko zvanje, posebno spoznaje iz statistike.Iskusni analitičar kriminaliteta:Može biti dio strukture kriminalističko analitičkog odjela u policiji ili može biti samostalni praktičar u analizi kriminaliteta.Specijalizirani analitičar kriminalitet:Je analitičar koji je angažiran za obavljanje određene vrste analize kriminaliteta.Supervizor analize kriminaliteta:Osoba koja predstavlja interese kriminalističko analitičkog odjela na visokoj razini organizacijskih sastanaka koja će voditi razvoj kriminalističko analitičkog odjela.