ANALIZA DIGITALNE SPREMNOSTI HRVATSKIH GRADOVA · Gradovi su osobito značajna karika u digitalnoj transformaciji uprave, budući da predstavljaju male laboratorije inovativnih rješenja

ANALIZA DIGITALNE SPREMNOSTI HRVATSKIH GRADOVA2019.

Voditeljica tima: Ivana Novoselec Stručni suradnici: Vedran Antoljak Mirjana Samardžić Novoselec Andrijana Parić Valentina Galijan Ivan Ivančić Marko Škrobo Mislav Omazić Izdanje: Veljača 2019. Autorska prava: Apsolon d.o.o.

www.apsolon.com

Predgovor

Sažetak

Kompozitni indeks - ukupni indeks digitalne spremnosti gradova

Uvod

Metodologija istraživanja

2.1. Obuhvat2.2. Segmentiranje2.3. Proces i metode2.4. Kriteriji i pojedinačni indeksi2.5. Indeksiranje

Nalazi istraživanja

3. Kriterij I.1. Dostupnost i kvaliteta e-Usluga3. Kriterij I.2. Servisne informacije i objedinjeni sustavi plaćanja3. Kriterij II.1. Dostupnost gradskih podataka3. Kriterij II.2. Participacija građana u odlučivanju3. Kriterij II.3. Komunikacijski kanali između gradske uprave i građana3.1. Kompozitni indeks i prvaci digitalizacije među većim, srednjim i manjim gradovima3.2. Primjeri dobre prakse3.3. Najčešći nedostaci u procesu digitalne transformacije lokalne samouprave

Zaključci i preporuke

Literatura

4

5

9

11

15

1515161621

23

2326283135394247

49

54

12

3

4

Sadržaj

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

4

“Digitalna transformacija” neupitno je pojam desetljeća. Industrija 4.0, digital-ne tehnologije, internet stvari, umjetna inteligencija, 5G, ali i s njima povezana promjena ekonomskih i socijalnih, pa i političkih odnosa - čak i osobnih odnosa - i načina komunikacije središnje su teme današnjice. Izniman tehnološki napre-dak kojem svjedočimo, a kojem se naslu-ćuje daljnje ubrzavanje, stubokom mije-nja sve segmente društva: gospodarstvo, politiku, kulturu. Kakav god stav kao po-jedinci ili kao društvo prema njemu ima-li, on se neporecivo događa. Stoga je od presudne važnosti za naš poslovni i pri-vatni uspjeh, pa i puko odžanje, da svijet u kojem živimo razumijemo i da postane-mo aktivnim sudionicima promjena, a ne samo njihovim pasivnim promatračima. Digitalna transformacija u tom smislu nema alternativu.

Što to znači za javnu upravu? Digitalna transformacija upravljanja ima snažan potencijal za unaprjeđenje kvalitete jav-ne uprave i uopće dinamizaciju odnosa između građana kao korisnika i uprave svih razina, kao pružatelja usluga. Ona može ne samo unaprijediti kvalitetu i br-zinu usluge građanima, nego biti i gene-rator pomaka ka većoj efikasnosti, poti-

caj na promjene organizacijske kulture u javnoj upravi, poticaj na jače uključivanje građana u upravljanje na svim razinama.

Gradovi su, kao građanima najbliskija razina uprave, ona razina na kojoj se ne-posredno rješavaju svakodnevni život-ni problemi. U tom smislu, nositelji su i najvećeg transformativnog potencijala u upravljanju. Upravo zato, kao i zbog niza tehnoloških iskoraka koji mijenjaju ži-vot u gradu, “pametan grad” jedna je od središnjih tema rasprava o tome kako će tehnologija transformirati svakodnevni život u cijelom svijetu.

Unatoč činjenici da je Hrvatska opredi-jeljena na digitalnu transformaciju svo-jom Strategijom e-Hrvatska 2020 te da se uočavaju pomaci u digitalizaciji usluga javnog sektora (primjerice razvojem plat-forme e-Građani), Hrvatska je i dalje na zaleđu ljestvice europskih zemalja po In-deksu digitalne spremnosti društva i gos-podarstva (DESI), koji analizira Europska komisija i to osobito u odnosu na kriterij dostupnosti digitalnih javnih usluga.

Nama u Apsolonu želja je biti aktivnim sudionicima društvene transformacije koja se oko nas događa i doprinijeti da

kao društvo uživamo u njezinim pozi-tivnim stranama. Svjesni smo interesa javnosti za rad gradskih uprava, kao i pomaka koje pojedine uprave i grado-načelnici i gradonačelnice u Hrvatskoj čine trudeći se učiniti gradove mjestima na kojima je rad uprave vidljiv i mjerljiv u kvaliteti život građana.

Stoga smo proveli studiju digitalne spre-mnosti 20 najvećih hrvatskih gradova. Studija je zamišljena kao jednostavna podloga za usporedbu napretka naših gradova, ali i izvor spoznaja o izazovima i uspjesima hrvatskih gradskih uprava u digitalnoj transformaciji općenito. Studi-ja i njome dobiveni indeksi bit će nama u Apsolonu, ali i čitavoj zainteresiranoj

javnosti, otvoren i dostupan temelj za kontinuirano praćenje napretka naših gradova, kao i polazište za definiranje ci-ljeva za podizanje njihove digitalne spre-mnosti u nadolazećem razdoblju. Vjeru-jemo da ćemo gradskim upravama, ali i relevantnim ministarstvima, domaćim IT tvrtkama i svim građanima i građankama dati smjernice i ohrabrenje u njihovom zalaganju za učinkovito, transparentno i participativno upravljanje gradovi-ma. Polazeći od individualnih rezultata i profila svakog od sada uključenih, ali i mogućnosti usporedbe svih ostalih hr-vatskih gradova koje zanima digitalna transformacija, mi u Apsolonu želimo biti sukreatori bolje lokalne samouprave i društva u kojem živimo.

Predgovor

Ivana Novoselec direktorica zapametnu upravu, Apsolon

5

Analiza digitalne spremnosti hrvatskih gradova 2019.

Istraživanjem je obuhvaćeno 20 najvećih hrvatskih gradova, grupiranih u 3 kategorije:

Podaci su prikupljeni u travnju i svibnju 2018.

Indeks digitalne spremnosti gradova osmišljen je kao složeni indeks sastavljen od 5 pojedinačnih indeksa ili kriterija:

INDEKS 1 Dostupnost i kvaliteta e-Usluga: promatran je broj administrativnih postu-paka i stupanj njihove digitaliziranosti te relevantnost i kvaliteta sustava identifika-cije i autentifikacije

INDEKS 2 Servisne informacije i objedi-njeni sustavi plaćanja: dostupnost ser-visnih informacija na internetskim stra-nicama grada i dostupnost i razvijenost objedinjenih servisa za plaćanje u gradu

INDEKS 3 Dostupnost gradskih podata-ka: kvantiteta i kvaliteta otvorenih baza podataka, razvijenost prostornih baza podataka (GIS)

Slika 1: Kategorije promatranih gradova

Sažetak

Slika 2: 20 najvećih gradova u kategorijama većih, srednjih i manjih gradova Hrvatske

“Veći “ gradovi≥ 100.000

stanovnika

• Zagreb• Split• Rijeka• Osijek

“Srednji “ gradovi50.000 - 100.000

stanovnika

• Zadar• Velika Gorica• Slavonski Brod• Pula• Karlovac

“Manji “ gradovi< 50.000

stanovnika

• Sisak• Varaždin• Šibenik• Dubrovnik• Bjelovar• Kaštela

• Samobor• Vinkovci• Koprivnica• Đakovo• Vukovar

INDEKS 4 Participacija građana u odlučiva-nju: uključivanje građana u odlučivanje kroz digitalne platforme i otvorenost proračun-skog planiranja (kvaliteta i dostupnost prika-za proračuna, pristupačnost modela uklju-čivanja građana u proračunsko planiranje)

INDEKS 5 Komunikacijski kanali između gradske uprave i građana: dostupnost plat-formi za dostavu podataka, stavova i ideja građana, vrijeme reakcije na upite građana, zastupljenost na društvenim mrežama

6


INDEKS 1Dostupnost i kvaliteta e-Usluga

Ukupno gledajući, hrvatski gradovi na-laze se na ranom stupnju razvoja digital-nih usluga građanima. Od ukupno 1555 promatranih administrativnih postupa-ka koji su u bilo kojoj formi dostupni na internetu, samo njih 58 (3,7%) mogu se u potpunosti provesti online putem, a svi ostali podrazumijevaju neku formu fizičke isporuke dokumentacije ili, u čak 91,7% slučajeva, dolazak u gradsku upra-vu s otisnutim obrascima s Interneta.

Slika 3: Udjeli administrativnih postupaka prema stupnju digitalizacije Slika 4: Indeks 1 - dostupnost i kvaliteta e-Usluga građanima prema kategorijama gradova

INDEKS 2Servisne informacije i objedinjeni sustavi plaćanja

Gradovi uglavnom osiguravaju servisne informacije građanima, no bez komplek-snije organizacije podataka ili naprednih rješenja. Objedinjeni sustavi plaćanja prisutni su u turističkim gradovima, koji stoga imaju prevagu u odnosu na ovaj segment indeksacije.

Slika 5: Indeks 2 - servisne informacije i objedinjeni sustavi plaćanja prema kategorijama gradova

Sažetak

7


INDEKS 3Dostupnost gradskih podataka

Digitalna spremnost gradova u područ-ju otvorenosti podataka još je u začetku. Samo Rijeka, Zagreb, Pula i Osijek imaju jasno označene otvorene setove podata-ka na svojim internetskim stranicama. GIS platforme, iako široko dostupne, na razli-čitim su stupnjevima složenosti dostu-pnih podataka. Zagreb izrazito dominira u kvaliteti GIS-a, dok je Rijeka jednako izraziti prvak u odnosu na otvaranje po-dataka građanima i poslovnom sektoru. Slika 6: Indeks 3 - dostupnost gradskih podataka prema kategorijama gradova

INDEKS 4Participacija građana u odlučivanju

Tek nekolicina gradova ima razvijene sustave za interaktivno digitalno provo-đenje javnog savjetovanja kao i moguć-nost online participacije građana prilikom izrade gradskog proračuna. Ohrabrujuća je činjenica da su se neki gradovi (Grad Pula i Grad Rijeka) uspjeli afirmirati u oba kriterija te je za očekivati da su postavili standard za kojim će težiti i drugi.

Slika 7: Indeks 4 - participacija građana u odlučivanju prema kategorijama gradova

Sažetak

8


Slika 8: Brzina odgovaranja gradske uprave na upite građana

Slika 9: Zastupljenost gradova na društvenim mrežama Slika 10: Indeks 5 - komunikacijski kanali između građana i gradske uprave prema kategorijama gradova

Sažetak

INDEKS 5Komunikacijski kanali između gradske uprave i građana

U segmentu brojnosti i kvalitete komuni-kacijskih kanala između uprave i građa-na postoje značajniji pomaci, osobito u kvaliteti posredovanja obavijesti gradske uprave građanima. Nešto je slabiji uku-pan rezultat u pogledu dvosmjerne ko-munikacije, tj. od građana prema upravi. Brzina reakcije gradova na upite građana je prosječno je unutar 2 dana, a 9 ispitiva-nih gradova odgovorilo je unutar 24 sata.

Gradovi se uglavnom aktivno koriste druš-tvenim mrežama, pri čemu su najaktivniji na Facebooku.

Ukupni rezultati po ovom kriteriju vrlo su raznoliki.

9


Kompozitni indeks - ukupni indeksdigitalne spremnosti gradova

Prvak digitalne transformacije među gra-dovima u ukupnom poretku, kao i u po-jedinačnoj kategoriji velikih gradova jest Rijeka. Zagreb je u mnogim pojedinač-nim bodovnim skalama vrlo blizu njezi-nim rezultatima. Pobjednik u kategoriji srednjih gradova je Pula, uz također bli-zak dobar rezultat koji ostvaruje Karlo-vac. Među manjim gradovima ne postoje izraziti pobjednici, ali je ipak rezultatom istaknut Grad Sisak koji se osobito posve-tio otvorenosti proračuna, no podjedna-ko dobrim ukupnim rezultatima slijede ga Dubrovnik, Varaždin i Vukovar.

Slika 11: Kompozitni indeks - ukupni indeks digitalne spremnosti gradova

Sažetak

10

Iskustva na projektima regulatorne reforme u 18 zemalja naučila su nas u kojoj mjeri je učinkovitost uprave bitan preduvjet razvoja poduzetništva. Interni izazovi digitalne tran-sformacije u javnom sektoru pritom su još izrazitiji nego u privatnom. U javnom sekto-ru osobito je vidljiv značaj kvalitetne definicije i pojednostavljivanja poslovnih procesa i razvoj organizacijske kulture, kao ključnih elemenata digitalne transformacije, budući da u upravi strog regulatorni okvir dozvoljava niži stupanj fleksibilnosti. Stoga su dobra analitička podloga, strateški fokus vodstva i interna komunikacija presudni faktori uspje-ha u digitalnoj transformaciji upravljanja. Gradovi su osobito značajna karika u digitalnoj transformaciji uprave, budući da predstavljaju male laboratorije inovativnih rješenja po mjeri građana, koja se zatim mogu skalirati - implementirati i u drugim gradskim uprava-ma i podizati na nacionalnu razinu. Vidimo potencijal da upravo gradske uprave, i to ne samo one velike, budu driveri digitalne transformacije u javnom sektoru i šire, a osobito ako u transformaciju upravljanja uključe i lokalne tvrtke i svoje građane.

Digitalna transformacija gradova preduvjet je razvoju

konkurentnog gospodarstva

Vedran Antoljak,glavni partner u Apsolonu

10

11

Analiza digitalne spremnosti hrvatskih gradova 2019. Uvod1Veliki su potencijali, u Hrvatskoj još uvi-jek nedovoljno iskorišteni, za razvoj jav-nog i privatnog sektora kroz digitaliza-ciju i digitalnu transformaciju. Uvođenje naprednih komunikacijskih i informacij-skih tehnologija ima enormni potencijal za transformaciju načina poslovanja i upravljanja, a time i gospodarski razvoj i podizanje kvalitete života građana. Hr-vatska je, međutim, još uvijek među sla-bije digitaliziranim društvima i gospodar-stvima Europske unije.

Prema istraživanju Indeksa digitalnog gospodarstva i društva ( Digital Economy and Society Index, DESI) Europske uni-je 2018. Hrvatska je bila 22. od 28 člani-ca EU1, tek jedno mjesto ispred svojeg plasmana 2017. godine. Po tome, ona pripada skupini manje uspješnih zemalja u digitalizaciji. Ipak, ohrabrujuća je činje-nica kako se hrvatski građani internetom koriste više od prosjeka i kako poduzeća spremno uvode digitalne tehnologije.

Ukupnu ocjenu hrvatskog digitalnog in-deksa narušava, uz lošu povezanost u teh-ničkom smislu, upravo loš rezultat u po-

Slika 12: Članice Europske unije prema DESI indeksu 2018. godine

dručju e-uprave, po kojem je Hrvatska na 25. mjestu. Zanimljivo je kako su rezultati u odnosu na broj korisnika povoljni, no upravo je ponuda usluga kojima bi se od-govorilo na implicirani interes korisnika ono što izostaje. Već iz ovog istraživanja koje se bavi nacionalnom razinom, stoga je vidljivo da postoji značajan potencijal za razvoj usluga javnog sektora za građa-ne i poslovne subjekte na svim razinama funkcioniranja uprave.

Uzevši u obzir kako je lokalna samoupra-va važan izvor usluga građanima i poslov-nom sektoru i uopće približavanja javnog sektora svakodnevnici svojih korisnika, te kako je značajan dio javnih usluga u Hrvatskoj uspostavljen na lokalnoj razini, važno se zapitati kako jedinice lokalne samouprave stoje u odnosu na digitali-zaciju svojeg rada, usluga za građane i komunikacije s njima.

Slika 13: Relativna uspješnost DESI indeksa po kategorijama 2018. godine1 https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/scoreboard/croatia

12


Digitalna transformacija je kompleksan proces koji zahtijeva značajne financijske i organizacijske resurse pa je za očekivati da će veće jedinice lokalne samouprave biti predvodnici digitalne transformacije na lokalnom nivou. Upravo gradove i gradske uprave vidimo kao ključne poluge razvoja e-Usluga i digitalne transformacije uprave na lokalnoj razini. Stoga se nameće pitanje o tome koliko su digitalizirani hrvatski gradovi, koji gradovi su prvaci digitali-zacije na lokalnoj razini i što ostali od njih mogu naučiti? Konačno, važno je pitanje možemo li uopće i kako mjeriti digitalnu spremnost gradova? Razmatranje stupnja digitaliziranosti hr-vatskih gradova važno je također i iz per-spektive sve jasnijeg fokusa u urbanom razvoju na koncept Smart City. Ideja pametnog grada, koja je danas u središtu razmišljanja o urbanom razvoju i uop-će utjecaju tehnologije na upravljanje i svakodnevicu, izrazito je kompleksna i višeslojna. Definicije pametnoga grada značajno se razlikuju i podrazumijevaju više elemenata, uključujući primjerice:

• primjenu IT-a u pružanju usluga i in-formacija građanima

• održivost, primjenu suvremenih di-gitalnih tehnologija u očuvanju oko-

liša i prostora učinkovitim korištenjem resursa (kružno gospodarstvo, pa-metno upravljanje vodoopskrbom i odvodnjom, održivo upravljanje pro-storom, pametne energetske mreže)

• održivi urbani promet i nove modele upravljanja prometom

• promjenu društvene dinamike i nači-na uključivanja građana u život grada, oblikovanje novih kulturnih obrazaca i izričaja, primjenu novih tehnologija i novi pristup obrazovanju

• gospodarstvo: razvoj IT sektora, poti-canje inovativnih poslovnih modela, digitalnu transformaciju gospodar-stva kroz akcije gradske uprave ili šire, spontanim aktivnostima samih gospodarstvenika

• niz drugih inovativnih urbanističkih, eko-nomskih i kulturnih modela kojima u podlozi stoje nove tehnološke moguć-nosti koje donosi digitalna revolucija

Definicije pametnog grada, ipak, u osnovi uvijek imaju a) element uspješne primje-ne digitalne tehnologije i b) viziju usmje-renosti tehnologije na kvalitetu života. (Npr. IBM-ova, kako pametni grad “opti-malno koristi danas dostupne međusob-no povezane informacije kako bi bolje

razumio i kontrolirao operacije te opti-mizirao korištenje ograničenih resursa”, Ciscova: pametan grad je grad koji razvija “podesiva rješenja koja se mogu nado-građivati (scalable) kako bi se iskoristile prednosti informacijskih i komunikacijskih tehnologija za povećavanje učinkovitosti, smanjenje troškova i povećanje kvalitete života” ili Setis - EU (2012): “Pametan grad (...) može kombinirati tehnologije raznoli-ke koliko npr. recikliranje vode, napredne energetske mreže i mobilnu komunikaci-ju, a sve kako bi umanjile utjecaj na okoliš i ponudile građanima bolji život”). Zani-mljiva je kratka i jezgrovita Suova definici-ja (2011): “Pametan grad je digitalni grad kombiniran s internetom stvari.”

Pametni grad dakle nikako nije samo di-gitalni grad, niti je digitalizacija uprave jedini element koji grad čini pametnim. No, pametna uprava nužan je element i ključni pokretač šireg procesa digitalne transformacije urbanog prostora. Stoga je važna početna točka u mjerenju po-tencijala naših gradova za transforma-ciju u pametne gradove upravo analiza digitalne spremnosti njihovih uprava, kao pokazatelj kvalitete gradske uprave i njezinog strateškog usmjerenja ka novim modelima upravljanja i razvoja grada.

Iako za javni sektor ne vrijedi u potpunosti sintagma “digitaliziraj se ili umri”, za koju je već općeprihvaćeno kako upravlja gospodarstvom, građani, poduzetnici i posjetitelji sve su svjesniji mogućnosti da se javne usluge digitalizacijom una-prijede i racionaliziraju. Ta spoznaja sve više utječe i na njihove političke odabire i preference. U javnosti sve se češće go-vori o primjerima hrvatskih gradova koji digitaliziraju svoje usluge građanima i/ili poslovnom sektoru, kao i svoje interne procese, ili se u širem smislu pokušava-ju afirmirati kao pametni gradovi inte-gracijom naprednih tehnologija u javnu infrastrukturu ili poticanjem razvoja IT industrije i inovacijskog potencijala svo-jih gospodarstvenika. U budućnosti bi mogućnost primjene digitalnih tehnolo-gija u podizanju kvalitete života mogla značajno oblikovati javni prostor i poli-tičke procese u Hrvatskoj te stvoriti novu generaciju lidera koja na neposredniji način komunicira s građanima i pokazuje direktne učinke u boljem upravljanju na lokalnoj razini.

Istovremeno, niti na europskoj, niti na nacionalnoj razini, ne postoji ekvivalent DESI indeksu na lokalnoj razini. U okviru Partnerstva za digitalnu tranziciju osno-

Uvod1

13


vanog između gradova, država članica i po-slovnog sektora u okviru Digitalne agende Europske unije, pripremljen je Akcijski plan za digitalnu tranziciju (2018.), koji predviđa analitičke pripreme za identifi-kaciju kompozitnog indeksa koji bi omo-gućio benchmarking i praćenje digitalne tranzicije i uspješnosti gradova integrira-nju digitalnog pristupa u upravljanje na lokalnoj razini. Svjesni interesa javnosti, ali i meto-dološke koristi koje elementarna ana-litika i uspoređivanje po zajedničkim standardima može donijeti gradskim upravama i stručnjacima za digitaliza-ciju i digitalnu transformaciju, struč-njaci u Apsolonu izradili su kratku komparativnu studiju razine digitalne spremnosti 20 najvećih hrvatskih gra-dova utemeljenu na jednostavnom i dostupnom setu kriterija te relativnoj indeksaciji . Definiran je kompozitni indeks po uzoru na nacionalni DESI in-deks koji je izradila Europska komisija i primijenjen na 20 najvećih hrvatskih gradova primarno kako bi se oni mo-gli međusobno usporediti, ali i dugo-ročno, kako bi se mogao pratiti njihov relativni napredak. Studija je izrađena s ciljem pregleda aktualnog stanja digital-

ne spremnosti u većim hrvatskim gradovi-ma, rangiranja i prepoznavanja primjera najbolje prakse kako bi se utvrdila posto-jeća situacija, odnosno utvrdio stupanj i opseg digitalizacije usluga za građane koje gradovi u periodu istraživanja (travanj i svibanj 2018.) nude. U istraživanju smo se vodili upravo pitanjem stupnja digitaliza-cije usluga gradske uprave građanima kao jednog od ključnih elemenata digitalne transformacije uprave, koja je pak jedna od ključnih komponenata u razvoju pa-metnih gradova, ali i e-Uprave u cijelosti. Dugoročno, vjerujemo kako će ova kratka studija poslužiti kao temelj uključenim gradovima i drugim jedinicama lokalne samouprave da prepoznaju što im je još potrebno kako bi njihov put ka uspješ-noj digitalnoj tranziciji bio još uspješniji. Osim toga, želja nam je da metodološki pristup posluži kao temelj daljnem radu na razvoju indeksacije digitalne spremno-sti gradova na europskoj razini i u tom smislu ovaj kratki pregled i jednostavna metodologija koja je primarno vođena dostupnošću podataka o gradskim uslu-gama na internetu vidimo kao početak dugoročnog kompleksnijeg istraživačkog pristupa indeksiranju digitalnog razvoja gradova i praćenja njihovog napretka.

Cilj istraživanja:

Dati uvid u aktualno stanje digitaline spremnosti 20 najvećih hrvatskih gradova.

Istraživačka pitanja:

1. Koji su gradovi prvaci digitalizacije na lokalnoj razini?2. Koji su primjeri dobre prakse digitalizacije usluga među

hrvatskim gradovima?3. Koji su najčešći nedostaci u odnosu na dostupnost

digitalnih usluga građanima?

Uvod1

14

Digitalna transformacija poslovanja nije izbor, ona je conditio sine qua non u suvreme-nom poslovanju. Isto vrijedi i za javnu upravu i gradske uprave koje trebaju biti servisi svojim građanima i poduzetnicima. Digitalna transformacija eksterno omogućava pro-mjenu poslovnog modela i nove načine generiranja prihoda, a interno značajne ušte-de, lakše upravljanje resursima te precizno donošenje odluka. Još uvijek se ovaj pojam miješa s IT rješenjima koja se implementiraju, no digitalna rješenja su samo jedan mali dio cijele digitalne transformacije. Zapravo, organizacije se izlažu velikim rizicima ukoli-ko izjednače digitalnu transformaciju s IT rješenjima i prepuste odluke o investicijama u digitalnu transformaciju rješenja voditelju IT-a. Najveći rizik je da će dobiti tehnologi-ju koja uopće neće biti prilagođena potrebama organizacije i njezinih zaposlenika, a iz njega proizlazi sve ostalo - propušteno vrijeme, razočarani građani, demotivirani zapo-slenici. Digitalnom transformacijom mora se baviti samo vodstvo upravnih organizacija jer ona uključuje temeljitu promjenu procesa u svim organizacijskim dijelovima: načina prikupljanja i obrade podataka, načina komunikacije, načina razmišljanja, organizacijske kulture, načina svakodnevnog funkcioniranja svakog pojedinog zaposlenika. Za uspjeh digitalne transformacije ključno je promicanje digital mindseta od strane vodstva, koje to treba raditi kroz mudre strateške odluke, ali i kroz svakodnevno korištenje digitalnih alata i propitivanje ustaljenih procesa i praksi. Značajan pomak u organizacijskoj kulturi ključan je katalizator procesa digitalne organizacije.

Digitalna transformacija neizostavni je element uspješnog upravljanja i ne

svodi se na primjenu nove tehnologije

Nataša Ćurić Martinčević,viša partnerica u Apsolonu

15


2.1. Obuhvat

Istraživanjem je obuhvaćeno 20 najvećih hrvatskih gradova prema Popisu stanov-ništva 2011. godine: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Velika Gorica, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Ši-benik, Dubrovnik, Bjelovar, Kaštela, Sa-mobor, Vinkovci, Koprivnica, Đakovo i Vukovar. U navedenim gradovima ukupno živi 1.937.497 stanovnika što čini 45,2% građana Republike Hrvatske.

2.2. Segmentiranje

S obzirom na činjenicu da je raspon varijaci-je između najvećeg (Grad Zagreb, 790.017) i najmanjeg (Grad Vukovar, 27.683) grada vrlo velik i iznosi 762.334 stanovnika, bilo je potrebno podijeliti gradove u nekoliko kategorija kako bi se na što bolji način uspostavila usporedba između sličnih gradova prema broju stanovnika i kako bi i oni manji bili pravedno ocijenjeni uzevši u obzir različite resurse kojima raspolažu, ali i potrebe njihova stanovništva i gospo-darstva. Stoga su gradovi podijeljeni u tri kategorije po veličini2.

2 Nazivi i značaj skupina osmišljeni su za potrebu studije i ne koreliraju s određenjem velikih gradova prema npr. Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14, 123/17, 118/18) ili drugim službenim kategorizacijama.

2

Slika 15: Kategorije promatranih gradova

“Veći “ gradovi≥ 100.000

stanovnika

• Zagreb• Split• Rijeka• Osijek

“Srednji “ gradovi50.000 - 100.000

stanovnika

• Zadar• Velika Gorica• Slavonski Brod• Pula• Karlovac

“Manji “ gradovi< 50.000

stanovnika

• Sisak• Varaždin• Šibenik• Dubrovnik• Bjelovar• Kaštela

• Samobor• Vinkovci• Koprivnica• Đakovo• Vukovar

Slika 14: 20 najvećih gradova Hrvatske u kategorijama većih, srednjih i manjih gradova

Prvu skupinu čine veliki gradovi na čijem administrativnom području živi iznad 100.000 stanovnika. Ona obuhvaća 4 grada: Zagreb, Split, Rijeka i Osijek. Dru-gu skupinu čine gradovi srednje veličine na čijem administrativnom području živi između 50.000 i 100.000 stanovnika i obuhvaća 5 gradova: Zadar, Veliku Gori-cu, Slavonski Brod, Pulu i Karlovac. Treću skupinu čine mali gradovi na čijem ad-ministrativnom području živi manje od 50.000 stanovnika obuhvaćajući 11 hr-vatskih gradova: Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Kaštela, Samobor, Vinkovci, Koprivnica, Đakovo i Vukovar.

16


2.3. Proces i metode

Primijenjeno kvalitativno istraživanje pro-vedeno je u periodu od travnja do svibnja 2018 . godine, a obrada rezul-tata provodila se u periodu od studenog 2018. do siječnja 2019. godine. Važno je stoga prilikom razumijevanja i inter-pretacije rezultata studije uzeti u ob-zir kako se ona temelji na podacima i stanju prikupljenom u specifičnom vremenskom periodu te ne uključuje usluge i rješenja koja su gradovi ra-zvili od svibnja 2018. nadalje. Istraživanje je temeljeno na triangula-ciji sljedećim istraživačkim metodama:

1) Sekundarno istraživanje obuhvaća-lo je detaljnu pretragu internetskih stranica i dostupnih aplikativnih rješen-ja gradova i njihovih službi, u funkciji identifikacije dostupnih e-usluga i is-traživanja njihove kvalitete.

2) Primarno istraživanje metodom mystery shopping odnosilo se na provjeru brzine i učinkovitosti u odgovaranju gradske uprave na upi-te upućene digitalnim kanalima. Svi promatrani gradovi imaju određenu formu za zaprimanje upita ili davanje

komentara građana u nekom od ob-lika: online chat, web obrazac, običan obrazac ili jednostavno ostavljen kon-takt na koji se mogu poslati upiti građana koji su u ovom istraživanju bili iskorišteni za kratki upit kako bi se utvrdila stvarna brzina reagiranja gradske uprave na upite građana.

3) Metoda ankete je korištena na uzorku gradova, a samo uzorkovanje je napravljeno prema kriteriju veličine i broja stanovnika. 10. travnja 2018. godine svim gradovima e-mailom je poslan upit kao molba za dostavu podataka u odnosu na istraživač-ka pitanja i kriterije. Kako je odaziv gradskih uprava na primarno is-traživanje bio slab, istraživanje je dalje temeljeno na sekundarnim izvorima, tj. dostupnosti usluga na internetskim stranicama uključenih gradova i njihovih tvrtki i mystery shoppingom. Kad su podaci prik-upljeni sekundarnim istraživanjem, dostavljeni su ponovno mailom na uvid i komentare gradovima.

U studenom i prosincu 2018. godine, provelo se ponderiranje, vrednovanje i indeksacija prikupljenih podataka kako bi se stvorili standardi za rangiranje gra-

dova unutar kategorija, komparirali prim-jenom indeksa te izdvojili primjeri dobre prakse i artikulirali zaključci o njihovoj po-jedinačnoj i općoj digitalnoj spremnosti.

2.4. Kriteriji i pojedinačni indeksi

U istraživanju se krenulo od 5 kriterija svrstanih u dvije skupine, pri čemu svaka skupina obuhvaća nekoliko relevantnih indikatora. Svaki od kriterija poslužio je kao temelj za definiciju jednog indeksa.

I. Prva skupina kriterija odnosi se na funkcionalnosti uprave i primjenu digi-talnih tehnologija u unapređenju usluga i servisa za građane. U nju su uključena dva ključna kriterija:I.1. Dostupnost i kvaliteta e-Usluga građanimaI.2. Servisne informacije i objedinjeni sustavi plaćanja (City Card)

II. Druga skupina odnosi se na otvore-nost i transparentnost rada uprave, uk-ljučujući sljedeće kriterije:II.1. Dostupnost gradskih podatakaII.2. Participacija građana u odlučivanjuII.3. Komunikacijski kanali između gradske uprave i građana

2

17


Slika 16: Shematski prikaz kriterija istraživanja

2

18


I.1. Dostupnost i kvaliteta e-Usluga

E-uslugama u području e-upravljanja smatramo transakcije između uprave i građana (A2C, Administration to Citizen) ili poslovnih subjekata (A2B, Administra-tion to Business) koje su djelomično ili u potpunosti dostupne u digitalnoj formi, na internetu. Koncept e-usluga obuhva-ća još i transakcije između različitih tijela unutar uprave (A2A), a u nekim varijan-tama razrade i između uprave i njezinih zaposlenika. Istraživanje je obuhvati-lo prve dvije grupe (A2C i A2B), koje su vidljivije, imaju direktne, brzo uočljive učinke te su podaci o njima lakše do-stupni. Kriterij dostupnosti i razvijenosti e-usluga obuhvaća analizu dvaju setova podataka: broja i stupnja digitalizirano-sti administrativnih postupaka te načina identifikacije i autentifikacije prilikom pristupa e-uslugama. I.1.1. Broj administrativnih postupaka i stupanj digitaliziranosti postupaka:Skala bodova nastala je prilagodbom po-stojeće skale razrađene u strategiji e-Hr-vatska 2020 . Ta je skala zapravo amalgam

nekoliko znanstvenih modela razvoja e-Uprave (Abdulmula i Yasar, 2017).1. Informacija: na mreži je dostupna samo

informacija o usluzi (npr. opis postupka).2. Jednosmjerna interakcija: dostupnost

formulara u e-obliku za pohranjivanje na računalu, prazne formulare mogu-će je otisnuti na pisaču.

3. Dvosmjerna komunikacija: interak-tivno ispunjavanje formulara i prijava uz autentifikaciju, ispunjavanjem for-mulara pokreće se pojedina usluga.

4. Transakcija: cijela usluga je dostup-na na mreži, popunjavanje formula-ra, autentifikacija, plaćanje i isporu-ka potvrda, narudžbe ili drugi oblici potpune usluge putem mreže.

5. Ciljana usluga (proaktivnost/automati-zacija): obavljanje usluge je proaktivno/automatizirano na način da se od kori-snika traži samo potvrda ili suglasnosti.3

I.1.2. Način identifikacije i autentifikacije:Rangiranje koje je uspostavljeno u ovom području temelji se na sigurnosti i do-stupnosti pristupa, kao i na povezano-sti sustava autentifikacije i identifikaci-

je s pristupom drugim uslugama javne uprave. Viša bodovna ocjena dodijelje-na je sustavima autentifikacije koji su sigurniji i povezani s drugim službenim, zakonom reguliranim modelima auten-tifikacije i identifikacije, pri čemu je zbog integracije sa sustavom e-Građani i dije-ljenim uslugama na nacionalnoj razini najvišom bodovnom ocjenom ocijenjena primjena NIAS (Nacionalni identifikacij-ski i autentifikacijski sustav) sustava.

I.2. Servisne informacije i objedinjeni sustavi plaćanja (City Card)

U istraživanju je prepoznata činjenica da se gradovi, osim po razini digitalizira-nosti transakcija s građanima, razlikuju i po kvaliteti pružanja manjih servisnih informacija koje se ne tiču isključivo rada uprave, kao i uspostavi objedinjenih ser-visa plaćanja za takve usluge. Iako ovaj kriterij nije u užem smislu u domeni di-gitalne transformacije uprave, budući da ne podrazumijeva značajnu razinu digita-lizacije, niti je vezan uz upravljačke funk-cije grada, prepoznali smo ga kao dio šire

3 https://uprava.gov.hr/UserDocsImages/Istaknute%20teme/e-Hrvatska/Strategija_e-Hrvatska_2020.pdf, str. 25

shvaćenih usluga gradske uprave građa-nima i ilustraciju spremnosti uprave na digitalizaciju i inovativni pristup u pruža-nju usluga građanima. Kvaliteta servisnih informacija i uključivanje u druge digital-ne platforme pokazatelj su spremnosti uprave da se angažira kao aktivan dionik u unapređenju kvalitete života građa-na digitalnim alatima. U tom kontekstu, analizirana je dostupnost servisnih infor-macija na stranicama grada i sudjelova-nje gradske uprave u objedinjenim servi-sima za plaćanje u gradu (City Card).

I.2.1. Dostupnost servisnih informacija na internetskim stranicama gradaKako su raspon, vrsta i kvaliteta informa-cija koje gradovi pružaju građanima o svakodnevnom životu u gradu na svojim internetskim stranicama vrlo raznoliki, razrađene su opisne kategorije prema kojima su razvrstani i bodovani proma-trani gradovi.

I.2.2. Objedinjeni servisi za plaćanje u gradu (City Card)Iako se ne odnose isključivo na servis gradske uprave, gradske kartice za pla-

2

19


ćanja najčešće su inicijative gradova i/ili njihovih turističkih zajednica, a u nekim se slučajevima gradovi i njihove tvrtke i agencije u njih uključuju na inicijativu pri-vatnog sektora. One podižu kvalitetu sva-kodnevnog života građana, kao i iskustva posjetitelja grada. U duljem roku imaju potencijal zamjene mobilnim sustavima plaćanja i daljnjom integracijom naplate usluga u javnom sektoru (npr. gradskom prometu) i komercijalnih usluga privat-nog sektora (ugostiteljstvo, trgovina). Kao potrošačke kartice, omogućuju pružatelju usluge generiranja velike količine podata-ka o korisnicima usluge i unaprjeđenje i inoviranje usluga kroz poboljšanje kori-sničkog iskustva. Stoga daju indikaciju o sposobnosti uprave da razvije i promovira platforme s višedimenzionalnim namje-nama značajnim za pametno upravljanje.

II.1. Dostupnost gradskih podataka

Bitan kriterij digitaliziranosti uprave je njezina otvorenost i transparentnost pre-ma građanima koja se, između ostalog, manifestira u odnosu na dostupnost javnih podataka u čitljivom i pregled-nom formatu . Ideal otvorene uprave podrazumijeva da ona sve svoje baze po-dataka, registre, statistike i sl. stavlja na raspolaganje javnosti kako bi se javnost mogla na informiran način uključivati u odlučivanje i davati svoje doprinose razvoju javnih politika i operativnih rje-šenja, kao i samostalno razvijati daljnje oblike analize i razrade podataka. Pritom nije nevažna i jasnoća prikaza i prezen-tacije istih, među kojima je geografsko kodiranje podataka i prezentacija na GIS sučeljima u Hrvatskoj već dobro prihva-ćen model koji je poslužio kao jedan od kriterija ocjene spremnosti i sposobnosti uprave da na kvalitetan način prezentira podatke kojima raspolaže. II.1.1. Otvoreni podaciOtvoreni podaci su podaci koje stvaraju tijela javne vlasti, a čijom se uporabom u komercijalne i/ili nekomercijalne svrhe može stvoriti dodana vrijednost ili eko-nomska korist. U odnosu na broj seto-

va otvorenih podataka , bodovani su svi setovi podataka koje je gradska uprava učinila dostupnima u čitljivom forma-tu (.doc, .xls, .txt., .rdf, .csv i dr.) i jasno označila kao otvorene podatke (npr. na-slovi “baze podataka”, “setovi podataka”, “otvoreni podaci”). II.1.2. GISGeografski informacijski sustav (GIS) je sustav za upravljanje prostornim podaci-ma. U najstrožem smislu to je računalni sustav sposoban za integriranje, sprema-nje, uređivanje, analiziranje i prikazivanje geografskih informacija. Javno dostupni podaci o gradu predstavljaju preglednu bazu podataka u kojoj se mogu na vrlo jednostavan način kroz nekoliko kliko-va oblikovati i strukturati željeni poda-ci koji će se vizualno na vrlo praktičan i atraktivan način prikazati na karti. Stoga je istraživanjem vrednovana komplek-snost geografskog informacijskog su-stava kod promatranih gradova.

II.2. Participacija građana u odlučivanju

Uz dostupnost podataka u čitljivom for-matu, za otvorenost uprave iznimno je važna mjera u kojoj ona uključuje gra-đane i način na koji ih uključuje u svo-je procese donošenja odluka. Pritom, standardi e-Uprave podrazumijevaju ko-rištenje digitalnih platformi kako bi se to uključivanje učinilo lakšim, bržim i tran-sparentnijim. Stoga su u kategoriji otvo-renosti uprave ocijenjene i mogućnosti participacije građana u odlučivanju sagledane kroz uvid u proračun i proces proračunskog planiranja te kroz načine na koje gradska uprava komunicira s gra-đanima u digitalnom svijetu.

II.2.1. Uključivanje građana u odlučivanje kroz digitalne platformeUključivanje građana u odlučivanju po-drazumijeva aktivnu uspostavu dijalo-ga koji gradska uprava treba inicirati na način da pravovremeno i na razumljiv način komunicira prirodu odluka koje se pripremaju građanima te im omogući da na što direktniji i lakši način iznesu svoje mišljenje. Kvaliteta i pristupačnost digi-talnih platformi koje se pritom koriste, bitan su element u operativnosti i učin-kovitosti javnog savjetovanja.

2

20


II.2.2. Otvorenost proračunskog planiranjaObjava proračunskih dokumenata zakon-ska je obaveza jedinica lokalne samou-prave. Ona je i prvi korak prema potpu-nijoj proračunskoj transparentnosti kao neophodnom preduvjetu za participaciju građana u odlučivanju o prikupljanju i potrošnji lokalnih sredstava i u kontro-li odgovornosti vlasti lokalnih jedinica. Gradovi se, međutim, značajno razlikuju po tome koliko su angažirani u tome da korisnicima olakšaju snalaženje u kom-pleksnim proračunskim dokumentima te u kojoj mjeri pritom uspješno koriste različite digitalne alate. Pri ocjenjivanju ovog kriterija uzeti su u obzir načini pri-kazivanja proračuna i razdoblje za koje su proračunski podaci dostupni, odnosno broj godina za koje je proračun dostupan na internetskim stranicama grada.

II.3. Komunikacijski kanali između gradske uprave i građana

Kvaliteta, lakoća i frekvencija svakodnev-ne komunikacije između gradske uprave i građana bitan su element otvorenosti i transparentnosti upravljanja, kao i čim-benik u učinkovitosti pružanja usluga pa je ovaj kriterij donekle i horizontalni čim-benik u ocjeni stupnja digitalne transfor-macije uprave.

Kriterij je sagledan iz triju perspektiva, tj. kroz tri seta podataka:

• Broj i kvalitetu platformi kroz koje građani mogu dostavljati podatke, stavove i ideje gradskoj upravi

• Zastupljenost gradske uprave na društvenim mrežama i

• Brzinu reakcije uprave na upite građana

II.3.1. Platforme za dostavu podataka, stavova i ideja građanaU ocjeni kriterija uzete su u obzir sve platforme za dostavu podataka gradskoj upravi, odnosno za ostvarivanje lakše komunikacije s građanima kao što su primjerice web i mobilne platforme za prijavu komunalnih nepravilnosti, sučelja

za slanje prijedloga i upita ili forma chata kojim se uspostavlja online komunikacija s upravom u realnom vremenu.

II.3.2. Brzina odgovaranja na upite građanaKriterij je istražen metodom mistery sho-pping. Svim gradovima poslani su jedno-stavni upiti o odvozu otpada kako bi se utvrdila stvarna spremnost i brzina rea-giranja javne uprave na upite građana. Upit sadržaja “ Poštovani XY, zanima me kada će u Preradićevoj ulici biti prikuplja-nje glomaznog otpada koji imam, gdje to mogu saznati? Lp, XX”, upućen je na za upite građanima naznačenu adresu elek-troničke pošte ili chat formu, ako je takva bila dostupna na internetskim stranica-ma za komunikaciju s uprave, pa je mje-reno vrijeme reagiranja. Gradovi su zatim rangirani prema brzini reakcije. II.3.3. Zastupljenost na društvenim mrežamaObjava sadržaja na društvenim mrežama predstavlja optimalan način dvostruke digitalne komunikacije s gradskom upra-vom. Kriterij zastupljenosti gradova na društvenim mrežama osmišljen je kao prebrojavanje objava koje su objavljene u vrijeme prikupljanja podataka (ukupno

2za travanj i svibanj 2018. godine) na druš-tvenim mrežama: Facebooku, Twiteru, Instagramu, YouTubeu. Gradovi su ran-girani prema ukupnom broju objava na društvenim mrežama. Uz rangiranje gra-dova, istraživanjem smo dobili uvid u preferencije gradskih uprava u odnosu na korištenje pojedinih društvenih mreža.

21

Analiza digitalne spremnosti hrvatskih gradova 2019. 22.5. Indeksiranje

Pojedinačni indeksi (5 indeksa, od kojih svaki obuhvaća 2 ili 3 kriterija) dobiveni su standardizacijom podataka na skali koja pokazuje njihov relativni položaj, tj. raspoređuje ih između ostvarenog maksimuma i minimuma. Takva skala nije idealno polazište za analizu, budući da stvara indeks u kojem najuspješniji hr-vatski grad u određenom pojedinačnom indeksu ostvaruje apsolutni maksimum. No, budući da ne postoji normativna vri-jednost za isti indeks koja bi se nalazila izvan promatranog skupa podataka (npr. europski prosjek ili europski maksimum), radi se o jedinom mogućem pristupu. Radi kontrole očekivanja, za prvi indeks razrađene su vrijednosti indeksa prema teoretskom maksimumu na skali (za-mišljenom gradu koji ima maksimalan ostvaren broj bodova po broju digitalno dostupnih usluga i sve su usluge digita-lizirane na maksimalnoj razini digitaliza-cije, tj. 5). Tako prikazan indeks stavlja u proporciju postignuti uspjeh hrvatskih gradova ukupno i daje uvid u ukupan prostor za napredak.

Pojedinačni na ovaj način definirani in-deksi su sljedeći:Indeks 1: Dostupnost i kvaliteta e-Usluga građanimaIndeks 2: Servisne informacije i objedinjeni sustavi plaćanjaIndeks 3: Dostupnost i otvorenost gradskih podatakaIndeks 4: Participacija građana u odlučivanju Indeks 5: Komunikacija između uprave i građana Svaki indeks dobiven je standardiziranjem i ponderiranjem bodovnih skala dobive-nih za dva ili tri kriterija. Ukupni indeks do-biven je ponderiranim prosjekom svih pet indeksa, prema desno dostupnoj tablici:

Tablica 1: Kompozicija indeksiranja prema kriterijima

22

Digitalna transformacija javne uprave u fokusu treba imati korisnike - njihove navike i po-trebe. Građani, poduzetnici i ostali korisnici javnih usluga i servisa trebaju biti na prvom mjestu pri strateškom operativnom planiranju i provedbi promjena koje donosi digitalna transformacija. Uspjeh digitalne transformacije u javnoj upravi ovisi o političkoj odluci i usmjerenosti vodstva, ali i razumijevanju službenika zašto je promjena nužna i korisna. Treba obuhvatiti aktivnosti usmjerene na sve odjele i sve zaposlenike (ne samo IT odjel) kako bi ih se osvijestilo, pridobilo i osposobilo za provedbu transformacije. Iskustvo poka-zuje da, unatoč prirodnom ljudskom otporu promjenama, digitalna transformacija može uspjeti ako se proces provede interaktivno i inkluzivno. Digitalna transformacija proces je koji nakon inicijalne faze podrazumijeva stalno prepoznavanje potrebe za promjenom, anticipirajući nova rješenja i tehnološke mogućnosti te stalno unaprjeđivanje seta usluga i načina komunikacije uprave s građanima i vlastitim zaposlenicima.

U središtu digitalne transformacije nalazi se promjena

organizacijske kulture

Mirjana Samardžić Novoselec,partnerica u Apsolonu

22

23

Analiza digitalne spremnosti hrvatskih gradova 2019. 3III. Kriterij I.1.Dostupnost i kvaliteta e-Usluga

U istraživanju je u svim obuhvaćenim gradovima identificirano ukupno 1555 administrativnih postupka koji su djelo-mično ili u potpunosti dostupni u digital-nom obliku na internetskim stranicama gradova. 91,7% (1426) svih administra-tivnih postupaka dostupnih na internet-skim stranicama analiziranih gradova podrazumijeva mogućnost preuzimanja obrazaca i zahtjeva, nakon čega je za rje-šavanje postupka potrebno fizički doći u poslovnicu gradske uprave. U 4,6% slučajeva (71) postoji mogućnost pokre-tanja postupka online, a svega 3,7% (58) postupaka mogu se u potpunosti prove-sti online putem. Niti jedan postupak nije automatiziran do razine 5, koja bi podra-zumijevala da se postupak inicira i pri-premi za korisnika automatski te da se od njega za izvršenje traži samo verifikacija.

Najveći apsolutni broj administrativnih po-stupaka dostupnih na webu ima Grad Rije-ka (220), a odmah za njom slijedi Zagreb (206). U skupini srednjih gradova prednjači Pula, koja ima 127 djelomično ili potpuno digitaliziranih postupaka, a među malim gradovima Vukovar sa 107 djelomično di-

gitaliziranih postupaka. Stanje gradova prema broju dobivenih bodova za nave-deni kriterij prikazano je u nastavku.

Ukupno bodovanje dobiveno je ponde-riranjem broja identificiranih administra-tivnih postupaka s obzirom na stupanj digitalizacije i tako je dobiven dodatno profiliran poredak. U tako uspostavljenom poretku, prema ukupnom broju bodova u kategoriji “većih” gradova i dalje se ističe Rijeka (256 bodova), no iznimno blizu po broju bodova zbog većeg broja napred-nih digitaliziranih usluga je Zagreb (255 bodova). U kategoriji “srednjih” gradova istaknuo se grad Pula, koji zbog velikog broja digitaliziranih postupaka ostaje bez konkurencije, te u posljednjoj kategoriji “manjih” gradova zbog višeg stupnja di-gitaliziranosti svojih administrativnih po-stupaka Koprivnica sa svojih 114 bodova tijesno prestiže Vukovar (113 bodova).

Slika 17: Udjeli administrativnih postupaka prema stupnju digitalizacije

Slika 18: Stupnjevi digitalizacije u gradskim upravama dvadeset najvećih gradova u Hrvatskoj

24

Analiza digitalne spremnosti hrvatskih gradova 2019. 3I.1.2. Način identifikacije i autentifikacije

Obzirom na važnost mogućnosti sustava za autentifikaciju i identifikaciju u kvali-tetnom pružanju e-usluga, istraživanjem je analizirano u kojoj mjeri hrvatski gra-dovi grade sustav koji će im omogućiti identifikaciju korisnika i njegovu stvarnu autorizaciju transakcija te povezivanje s drugim uslugama za građane na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Evidentirano je 7 gradova koji uopće ne-maju mogućnost autentifikacije . Slije-di većinska grupa gradova i/ili komunal-nih poduzeća koja imaju vlastite sustave, nepovezane s nacionalnim identifikacij-skim sustavima, njih 13. Oni obuhvaća-ju ili mogućnost kreiranja vlastitog profila odabirom korisničkog imena i lozinke ili podrazumijevaju fizičko preuzimanje PIN-a (Split, Rijeka, Osijek, Velika Gorica, Slavonski Brod, Pula, Kar-lovac, Dubrovnik, Koprivnica i Vukovar) u uredima grada (najčešće kod sustava koji omogućuju elektroničko praćenje spisa). Gradovi Zadar i Varaždin u određenim segmentima omogućavaju autentifika-

ciju putem OIB-a ili matičnog broja. Samo Grad Zagreb je u trenutku istraži-vanja za jedan dio usluga koristi NIAS autentifikaciju koja ga na optimalan način povezuje sa sustavom e-Građani i ostalim uslugama e-uprave na nacional-noj razini4. Pritom, i Grad Zagreb u dije-lu svojih poduzeća koristi druge sustave autentifikacije (npr. Vodovod i odvodnja i dalje koriste vlastiti sustav prijave, a za pristup podacima o predanim dokumen-tima pri e-Pisarnici potrebno je fizički preuzeti PIN za svoj predmet).

Indeks 1: Digitalna spremnost u području “dostupnost i kvaliteta e-Usluga građanima”

Standardizacijom podataka, odnosno određivanjem relativnog položaja po-dataka u skupu podataka, dobiven je indeks 1 kojim se utvrđuje digitalna spre-mnost gradova u području “dostupnost i kvaliteta e-Usluga građanima”. Standar-dizirane vrijednosti varijable pokazuju relativan položaj 20 najvećih hrvatskih gradova kombinirajući dva relevantna kri-terija. Podaci su standardizirani na način da kriterij broja administrativnih postu-

paka i stupnja digitaliziranosti postupaka sudjeluje s relevantnošću 80%, a kriterij autentifikacije i identifikacije s relevan-tnošću 20%. Raspon indeksa kreće se od najniže vrijednosti 0,00 (Grad Đakovo) do 99,67 (Grad Zagreb). Prema ovom indek-su najbolji rezultat postigli su gradovi Za-greb (99,67), Rijeka (86,67) i Pula (47,97). Navedeni gradovi imaju najveći ukupan broj administrativnih postupaka dostu-pnih na službenim internetskim stranica-

4 Netom nakon zaključenja istraživanja saznaje se kako se Grad Rijeka također uključio u NIAS sustav, no taj podatak nije uključen u istraživanje, budući da je vremensko ograničavanje istraživanja u dinamičnom kontekstu bitno kako bi se dobili usporedivi podaci.

Slika 19: Grupiranje gradova prema naprednosti sustava autentifikacije

ma gradova kao i velik udio digitaliziranih postupaka (stupanj digitalizacije 3 i 4) te visoku razinu identifikacije i autentifika-cije. S druge strane, potrebno je istaknuti da je u 18 od 20 promatranih gradova ovaj indeks manji od 50 što ukazuje na veliku varijaciju u ukupno slabom rezultatu.

Ukupno je stanje digitalizacije usluga gra-dova prema građanima u ranoj fazi, što je vidljivo stavi li se promatrane gradove na

25

Analiza digitalne spremnosti hrvatskih gradova 2019. 3

Slika 20: Indeks 1 - dostupnost i kvaliteta e-Usluga građanima prema kategorijama gradova * realni maksimum (10-256)

Slika 21: Indeks 1- dostupnost i kvaliteta e-Usluga građanima prema kategorijama gradova * teoretski maksimum (0-880)

skalu u kojoj teoretski maksimum postiže grad koji ima jednak broj ukupno dostu-pnih usluga kao hrvatski maksimum (Ri-jeka), ali su svi postupci na maksimalnoj razini digitalizacije (5). U tom modelu, gradove uspoređujemo sa zamišljenim, nepostojećim gradom, koji postiže maksi-malni teoretski indeks 100. Iz tako postav-ljenog hipotetskog indeksa vidljivo je ko-liki napredak hrvatski gradovi još moraju ostvariti kako bi se mogli smatrati digita-liziranim javnim upravama. U vrijeme pro-

vedbe istraživanja samo je Zagreb uspješ-no integrirao svoje platforme e-Usluga s nacionalnim sustavom autentifikacije i identifikacije (NIAS). No, i u Zagrebu se to odnosi samo na dio usluga, dakle, in-tegracija je tek u začetku. Ohrabrujuća je činjenica da je Grad Rijeka nedugo na-kon završetka istraživanja krenula u isto-me smjeru te je za očekivati da će i ostali gradovi slijediti, budući da su se Zagreb i Rijeka u javnosti već afirmirali kao prvaci digitalizacije među hrvatskim gradovima.

26


III. Kriterij I.2.Servisne informacije i objedinjenisustavi plaćanja

I.2.1. Dostupnost servisnih informacija na internetskim stranicama grada

Raspon servisnih informacija na web stranicama gradova vrlo je velik. Podaci koji su dostupni variraju od običnih adre-sa i kontakata do podataka o dostupnosti parkirališnih mjesta u stvarnom vremenu. Gradovi se razlikuju ne samo po tome koliko informacija dijele, nego i po tome koliko ih kvalitetno (pregledno, sustavno) prikazuju. Dijapazon kvalitete i broja kre-će se od malog broja informacija, najče-šće adresa s kontaktom, do strukturiranih informacija s poveznicama, segmentira-nih po područjima, gdje je podatke po-trebno učestalo obnavljati ili se obnavlja-ju automatski (npr. podaci o dostupnim parkirališnim mjestima, prognoza vreme-na, podaci o stanju okoliša).

Gradovi Split, Osijek, Sisak, Kaštela, Vin-kovci i Đakovo prezentiraju na svojim stranicama mali broj informacija - najče-šće adrese s kontaktom. Opsežnije infor-macije s linkovima, adresama i kontak-tom, ali uglavnom statičnim podacima

na svojim stranicama imaju Zadar, Velika Gorica, Slavonski Brod, Karlovac, Varaž-din, Šibenik, Bjelovar, Koprivnica, Vuko-var. Kvalitetne informacije, strukturirane s poveznicama, segmentacijom podataka po područjima, podatke koje je potrebno učestalo obnavljati imaju Zagreb, Rijeka, Pula i Dubrovnik. U Gradu Dubrovniku osobito je zanimljiv servis e-Visitor koji uživo daje pregled broja posjetitelja u gradu i informira građane o aktualnim i potencijalnim gužvama u starome Gradu. Osobito je kvalitetan i pregledan način strukturiranja informacija na web stra-nicama Grada Rijeke koje su podijeljene u nekoliko segmenata: komunalni rado-vi, web kamere, dežurne službe, popu-njenost parkirališta, gustoća prometa u Rijeci, pauk, vrijeme u Rijeci, sedmod-nevna prognoza za Rijeku, isključenja struje, vode i plina zbog radova, prona-laženje ulice i kućnih brojeva, lokacije s free wi-fijem i dr. Navedene informacije spadaju u kategoriju informacija koje se učestalo obnavljaju, a u nekim od tih ka-tegorija postoji automatski dotok infor-macija u stvarnom vremenu sa senzora (npr. broj dostupnih/zauzetih mjesta na dostupnim parkiralištima). Ipak, u ci-jelosti najopsežnije setove informacija

na svojim internetskim stranicama ima Grad Zagreb, koji raspolaže informacija-ma u realnom vremenu (npr. Eko karta grada s podacima o aktualnim pokazate-ljima okoliša u realnom vremenu, stanje u prometu i sl.) i sistematizira najširi set informacija iz različitih segmenata života, uključujući prostorni prikaz relevantnih servisnih informacija u GIS-u.

I.2.2. Objedinjeni servisi za plaćanje u gradu (City Card)

City Card kartice su kartice namijenjene uglavnom turistima, ali su na raspolagan-ju i lokalnom stanovništvu. One najčešće objedinjuju ulaznice za posjet gradskim atrakcijama i popuste na brojnim lokaci-jama. Mogu biti integrirane s prometnim sustavom, ali i imati mogućnost plaćanja usluga gradskih poduzeća i/ili privatnih pružatelja usluga i roba.

Pri istraživanju ovog kriterija definirane su 4 kategorije: 1. Nije identificirana CC kartica2. CC kartica sadrži ulaznice i/ili popuste3. CC kartica sadrži ulaznice i/ili popus-

te i integrirana je s javnim gradskim prijevozom

4. CC kartica sadrži ulaznice i/ili popus-te, integrirana je s javnim gradskim prijevozom i ima mogućnost plaćanja

U većem dijelu gradova nije identifi-cirana CC kartica. To su Osijek, Velika Gorica, Slavonski Brod, Karlovac, Sisak, Varaždin, Bjelovar, Kaštela, Samobor, Vinkovci, Koprivnica, Đakovo, Vukovar. Uglavnom se radi o manjim gradovima i gradovima koji nisu izrazito turistički pa

Slika 22: Udjeli gradova prema kvalitetiservisnih informacija

3

27


je očekivano da ne razvijaju takav oblik servisa. Split, Zadar, Pula, Šibenik imaju CC kartice koje sadrže mogućnost kupnje ulaznica i/ili popusta prilikom kupovina na dezigniranim mjestima. U Zagrebu i Dubrovniku, uz takvu ponudu integrirana je mogućnost plaćanja javnog gradskog prijevoza, a u Gradu Rijeci postoji i mo-gućnost plaćanja gradskih usluga. Grad Rijeka uveo je gradsku karticu (Rije-ka City Card – RCC) kojom je omogućeno brže, jeftinije i jednostavnije korištenje gradskih usluga. Njihovu je karticu mo-guće koristiti za vožnju autobusima Au-totroleja i parkiranje na parkiralištima Rijeka plusa, a zahvaljujući suradnji s kartičnim operaterom, kartica ima i plat-nu funkcionalnost. Građani mogu izabra-ti jednu od četiri vrste kartica koje sve omogućavaju korištenje gradskih usluga, a razlikuju se u vrsti platne funkcionalno-sti (bez platne funkcionalnosti, prepaid kartica, companion kartica i kreditna kartica). Karticama je moguće plaćati po-kazne i redovne vozne karte Autotroleja, parkiranje i parkirne karte Rijeka prome-ta te kupovati u trgovinama.

Indeks 2: digitalna spremnost u području “Servisne informacije i objedinjeni sustavi plaćanja”

Utvrđivanjem relativnog položaja poda-taka u skupu podataka, dobiven je Indeks 2 kojim se utvrđuje digitalna spremnost gradova u području “servisnih informaci-ja i objedinjenih sustava plaćanja”. Stan-dardizirane vrijednosti varijable pokazu-ju relativan položaj 20 najvećih hrvatskih gradova kombinirajući dva relevantna

kriterija. Podaci su standardizirani na način da kriterij dostupnosti servisnih informacija na internetskim stranicama grada sudjeluje s relevantnošću 80%, a kriterij objedinjenih servisa za plaćanje u gradu (City Card) s relevantnošću 20%. Raspon indeksa kreće se od najniže vri-jednosti 26,67 (gradovi Đakovo, Vinkovci, Kaštela, Sisak i Osijek) do 100,00 (Grad Rijeka). Prema ovom indeksu najbolji rezultat ponovo su postigli isti gradovi kao i kod Indeksa 1, odnosno Rijeka (100,00), Zagreb (94,40) i Pula (80,80). Na-vedeni gradovi imaju najveći opseg, ali i kvalitetu i razinu kompleksnosti servisnih informacija namijenjenih građanima te posjeduju City Card kartice koje objed-injuju različite pogodnosti npr. Grad Zagreb (popusti, ulaznice u turističke objekte i transport) ili Grad Rijeka (trans-port i plaćanje različitih usluga). S druge strane, velik je broj gradova koji uopće nemaju CC karticu.

Ukupno stanje digitalizacije dostupno-sti informacija prema građanima i in-tegriranih sustava plaćanja nije visoko. Gradovi su tek počeli osiguravati pret-postavke za digitalizaciju usluga i u ci-jelosti imaju malo naprednih, odnosno kompleksnih informacija koje su lako

3

Slika 23: Poredak gradova prema ukupnom broju bodova za city card

28


Slika 24: Indeks 2 - servisne informacije i objedinjeni sustavi plaćanja prema kategorijama gradova

III. Kriterij II.1.Dostupnost gradskih podataka

II.1.1. Otvoreni podaci

Otvorenost podataka za komercijalnu i nekomercijalnu upotrebu jedan je od standarda digitalne uprave, budući da digitalizacija omogućuje brzo preuzi-manje i obradu javnih podataka i na taj način pruža priliku građanima i poslov-nom sektoru da učinkovito koriste javne podatke kako bi unaprijedili svoj život i poslovanje. Temeljem otvorenih podata-ka, građani i tvrtke mogu na informiraniji način sudjelovati u procesima donošenja odluka o upravljanju gradovima. Suklad-no Zakonu o pravu na pristup informa-cijama (NN 25/13, 85/15), kojim se pre-uzima Direktiva EU o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (2013/37/EU), propisane su obaveze za tijela javne vla-sti usmjerene na omogućavanje ponovne uporabe i otvaranje podataka i dokume-nata od javnog interesa. Direktivom, a za-tim i Zakonom, zahtijeva se od svih tijela da osiguraju objavu relevantnih informa-cija na internetskim stranicama ili putem portala te omoguće dostavu informacija temeljem pojedinačnih zahtjeva i to bez troškova, ili uz naplatu samo kada je to

nužno i u skladu s pravilima propisanima Zakonom i podzakonskim propisima. Ta-kođer, zahtijeva se neovisni nadzor nad ponovnom uporabom kao i revidiranje ugovora o isključivim pravima na korište-nje informacija javnog sektora.5

Hrvatski gradovi u prosjeku još uvijek malo čine da na pregledan i jasan te brzo dostupan način prikažu svoje podatke, iako im je za to dostupna nacionalna plat-forma otvorenih podataka data.gov.hr te ne moraju razvijati svoju. Samo 3 grada (Rijeka, Zagreb i Pula) pristupna su na toj platformi, pri čemu se Rijeka ističe bro-jem dostupnih setova podataka ne samo među uključenim gradovima, nego i uop-će, među svim tijelima koja na njoj objav-ljuju podatke.

4 grada imaju otvorene podatke dostupne na strukturiran način na svom webu. To su gradovi: Rijeka, Zagreb, Pula, Osijek.

Ostali gradovi uglavnom dijele mali broj dokumenata koji se mogu preuzimati (po-daci o MO/kotarevima/česticama, registar ugovora o javnoj nabavi, registar neraz-

5 Strategija e-Hrvatska 2020 ( uprava.gov.hr )

dostupne građanima. Većina gradova je ostala na vrlo bazičnoj razini pri čemu su dostupne osnovne informacije o ra-zličitim subjektima u gradu (adresa, kon-takti i/ili link), dok je manji broj gradova napravio iskorak prema građanima i ot-vorio pristup ka podacima koji se obnavl-jaju u stvarnom vremenu. Dobri primjeri koji se ističu su npr. dostupnost infor-macija o stanju u prometu u Zagrebu, dostupnost podataka o broju slobodnih mjesta na određenim parkiralištima u Rijeci ili uvid u aktualni broj posjetitelja

i predviđanje broja posjetitelja u Gradu Dubrovniku kroz aplikaciju Dubrovnik Visitors. Iz svega navedenog može se zaključiti da u aspektu dostupnosti ser-visnih informacija i razvoja integriranih sustava postoji veliki potencijal za daljnji napredak koji bi se u skoroj budućnosti uz tehnološka ulaganja i angažman u prikupljanju i usustavljivanju informacija potencijalno mogao ostvariti.

29

Analiza digitalne spremnosti hrvatskih gradova 2019. 3vrstanih cesta, plan nabave, financijski iz-vještaji, jamstva, popis korisnika donacija i sponzorstva i sl), ali nisu strukturirano predstavljeni na jednom mjestu i označe-ni kao otvoreni te ih je potrebno dodatno tražiti na internetskim stranicama. Grad Rijeka i u ovom kriteriju odskače od ostalih hrvatskih gradova. Svoje po-datke prezentira na platformi data.gov.hr, ali i na Portalu otvorenih podataka Grada Rijeke . Gradski portal otvorenih podataka služi za prikupljanje, kategori-zaciju i distribuciju otvorenih podataka Grada, komunalnih društava i ustanova. Otvoreni podaci se objavljuju u obliku koji je računalno čitljiv i otvoren što znači da ga stroj, odnosno računalo može samos-talno pročitati i interpretirati neovisno o korištenoj platformi. Grad Rijeka podijelio je u trenutku istraživanja 129 skupova po-dataka, podatke 10 organizacija i 13 gru-pa s mogućnošću pretraživanja. Moguće je pretraživati podatke prema oznakama: odvodnja, vodoopskrba, financiranje, fi-nancije, 2016, škole, projekti, osnovne škole, udruge, informatika… Formati po-dataka su .xlsx, .csv, .xls, .pdf, .json, .wms, .docx, .html. Riječki portal nedvojbeno predstavlja primjer najbolje prakse u di-jeljenju otvorenih podataka u Hrvatskoj.

Zagreb i Osijek također su otvorili svoje podatke, iako u manjem opsegu od Rijeke. Grad Pula također puno radi na vidljivo-sti, otvorenosti i jasnoći pregleda javno dostupnih podataka i ističe se ne samo u skupini srednjih gradova, nego i uk-upno gledajući sve hrvatske gradove. Uz niz dokumenata koji su u otvorenom formatu prezentirani na različitim seg-mentima internetske stranice raspolaže zasebnim segmentom “Arhiva otvorenih podataka” sa 25 baza. Među malim gra-dovima niti jedan u trenutku istraživanja nije imao jasno prezentirane otvorene setove podataka.

Slika 25: Broj otvorenih setova (baza) podataka

30


II.1.2. GIS

GIS sustavi kao iznimno kvalitetni for-mati prostornog prikaza podataka, koji ne služe samo zadovoljavanju zakonske obaveze za dijeljenjem podataka, nego i predstavljaju podršku korisnicima u istraživanju relevantnih podataka pre-gledno ih reprezentirajući, relativno su dobro zastupljeni na stranicama hrvat-skih gradova. Kvaliteta i količina informa-cija, međutim, bitno se razlikuju od grada do grada i tek rijetki zaista koriste poten-cijal alata s kojima raspolažu. Gradovi su pritom komparirani prema broju slojeva i tipu podataka koji su dostupni u GIS-u. U 8 gradova sustav nije evidentiran na stranicama grada (Osijek, Slavonski Brod, Pula, Šibenik, Samobor, Vinkovci, Viroviti-ca i Đakovo). Na internetskim stranicama Splita zabilježen je GIS s osnovnim podlo-gama i slojevima. Rijeka, Zadar, Karlovac, Sisak, Bjelovar, Kaštela i Vukovar uz osnov-ne podloge i slojeve u GIS formatu pred-stavljaju digitalizirane prostorne planove, a Velika Gorica i Varaždin uz sve to imaju još i prostorno predočen registar katastar-skih čestica. Konačno, daleko najbogatije setove informacija u GIS podlozi ima Grad Zagreb. Grad Zagreb ima nesumnjivo na-

jrazvijeniji, najkompleksniji geografski in-formacijski sustav s najvećim brojem dos-tupnih podataka. Geoportal zagrebačke infrastrukture prostornih podataka (ZG Geoportal) je vrsta internetskog portala koji omogućuje pristup prostornim in-formacijama te različite povezane usluge (pretraživanje, pregledavanje, preuziman-je, transformaciju, otkrivanje usluga). Geoportali su sastavni dio infrastruktura prostornih podataka na europskoj, na-cionalnoj i lokalnoj razini. ZG Geoportal je pristupna točka Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka te sadrži prostorne podatke gradskih upravnih tijela, trgov-ačkih društava i ustanova. Podijeljen je u nekoliko osnovnih cjelina za prikazivanje prostornih podataka: glavni preglednik, prostorni planovi, strategijsko planiranje i razvoj grada, označavanje kućnih brojeva i trgova, usluge za građane, karta poljop-rivrede i poljoprivrednog zemljišta, inter-aktivni preglednik šuma Grada Zagreba i ZG3D: 3D modela Grada Zagreba.

U kategoriji srednjih gradova najrazvijeni-ji GIS portal imaju gradovi Velika Gorica (gis.gorica.hr) i Karlovac, uključujući dig-italizirane poslovne planove i katastar čestica, a u kategoriji manjih gradova is-taknuo se grad Varaždin.

Indeks 3: digitalna spremnost u području dostupnosti i otvorenosti gradskih podataka

Indeksacijom podataka dobiven je In-deks 3 kojim se utvrđuje digitalna sprem-nost gradova u području “dostupnos-ti gradskih podataka”. Standardizirane vrijednosti varijable pokazuju relativan položaj 20 najvećih hrvatskih gradova kombinirajući dva relevantna kriterija. Po-daci su standardizirani na način da kriterij otvorenih baza podataka sudjeluje s rel-evantnošću 60%, a kriterij kompleksnosti

pojedinih geoportala, odnosno geograf-skih informacijskih sustava s relevant-nošću 40%. Vrijednost indeksa kreće se u rasponu od najniže vrijednosti 0 (gradovi Đakovo, Koprivnica, Vinkovci, Samobor, Šibenik i Slavonski Brod) do 84,00 (Grad Rijeka). Prema ovom indeksu najbolji re-zultat postigli su gradovi Rijeka (84,00), Zagreb (60,47), Velika Gorica (36,57) i Kar-lovac (36,57). Spomenuti gradovi imaju najveći opseg otvorenih podataka, koji su strukturirano posloženi na gradskom webu te dostupni u nekoliko formata za preuzimanje. Uz to navedeni gradovi ima-

Slika 26: Gradovi prema broju bodova u kompleksnosti geografskog informacijskog sustava

3

31


Slika 27: Indeks 3 - dostupnost i otvorenost gradskih podataka prema kategorijama gradova

III. Kriterij II.2.Participacija građana u odlučivanju

Kao i kod otvorenosti podataka, uključiva-nje građana u procese odlučivanja kroz ra-zličite oblike savjetovanja u procesu dono-šenja zakona i odluka, danas predstavlja ne samo očekivanu praksu moderne upra-ve, nego i njezinu zakonsku obavezu. Vlada Republike Hrvatske donijela je na sjednici održanoj 21. studenoga 2009. godine za-ključak o prihvaćanju Kodeksa savjetova-nja sa zainteresiranom javnošću u postup-cima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/09). Vlada RH time je željela dati dodatan poticaj jačanju otvorenosti i pristupačnosti javne uprave te općenito podizanju kvalitete obavljanja njezinih za-daća. Odredbe Kodeksa odgovarajuće pri-mjenjuju i tijela jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave u postupcima donošenja općih akata kojima uređuju pi-tanja iz svog djelokruga, a kojima se nepo-sredno ostvaruju potrebe građana i prav-nih osoba na njihovu području (uređenje naselja i stanovanja, prostorno planiranje, komunalna djelatnost i druge javne služ-be, zaštita okoliša i slično).6

Donošenjem Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine br. 25/13 i 85/15), kojim je propisano da su tijela javne vlasti dužna donijeti i na svojoj inter-netskoj stranici objaviti plan savjetovanja s javnošću za kalendarsku godinu najka-snije do isteka prethodne kalendarske godine, unaprijeđen je normativni okvir savjetovanja s javnošću te se Republika Hrvatska pridružuje skupini razvijenih eu-ropskih demokracija koje su uspostavile jasne standarde i mjere savjetovanja sa za-interesiranom javnošću u postupcima kre-iranja novih zakona, drugih propisa i akata. Postupak savjetovanja s javnošću provodi se sukladno članku 11. istog Zakona. Svrha savjetovanja i uključivanja svih sudionika jest prikupljanje informacija o njihovim interesima, stavovima i prijed-lozima vezanima uz određenu javnu po-litiku. U konačnici, djelotvorni postupci savjetovanja omogućuju širok doprinos procesu oblikovanja politika, vode učin-kovitim javnim politikama koje bolje odražavaju potrebe građana, pomažu pri strateškom planiranju, izradi prioriteta te pružanju boljih usluga. Stoga je vrlo

6 Grad Samboor: www.samobor.hr/grad/o-procesu-savjetovanja-c38

3ju razvijene geoportale koji predstavljaju odličan način za vizualizaciju različitih prostornih podataka koji su vrlo pregled-ni, praktični za upotrebu i lako dostupni građanima u svega nekoliko klikova. Ukupno stanje digitalizacije otvorenosti prema građanima i vizualizacije podataka je na vrlo različitim razinama u gradovi-ma. I u ovom slučaju, ponovo se ističu veliki gradovi Rijeka i Zagreb kao uzori na koje bi se trebalo ugledati kako bi se što više “otvorili” prema građanstvu, pri čemu Rijeka prednjači u odnosu na količinu po-

dataka dostupnih u čitljivim formatima, a Zagreb u odnosu na kvalitetu njihovog prikaza u geolociranom formatu.

32


važno da gradovi pravodobno, potpuno i točno informiraju javnost o svom radu te redovito i na vrijeme objavljuju akte koje u tijeku godine namjeravaju dono-siti ili mijenjati kako bi se građani mogli pravovremeno uključiti i iznijeti svoja mišljenja, komentare i stavove. Istraživa-njem smo željeli utvrditi koliko su gradovi agilni u ispunjavanju zakonske obaveze te na koliko proaktivan i inovativan način pritom koriste digitalne tehnologije i po-stojeće platforme.

II.2.1. Uključivanje građana u odluči-vanje kroz digitalne platforme

Samo mali broj gradova je mogućnost sudjelovanja javnosti učinio vidljivom te formom sudjelovanja olakšao građanima doprinos procesima donošenja odluka. Veći dio istraživanih gradova čini dostu-pnima odluke koje su u tijeku donošenja i na koje se u manje ili više kodificiranom formatu građani mogu očitovati, najče-šće preuzimanjem obrasca i dostavom mišljenja u obrascu na definiranu e-mail adresu. Manji dio gradova daje objašnje-nja zašto su odluke koje se donose bitne za građane te se može reći da gradovi u Hrvatskoj općenito ne poduzimaju zna-čajne korake kako bi građane potaknuli

na sudjelovanje u savjetovanjima i olak-šali im da prepoznaju važnost odluka koje se donose za njihov život. Iznimke su gradovi Rijeka i Pula, koji imaju za savje-tovanje s javnošću specijalno razvijene online formate e-konzultacija.

Kao i u različitim drugim segmentima di-gitalizacije usluga, osobito se kvalitetnim pokazuje pristup Grada Rijeke. Savjetova-

nja sa zainteresiranim subjektima provo-de se o nacrtima onih općih akata čijim se donošenjem ili izmjenama neposred-no ostvaruju potrebe građana ili uređuju druga pitanja od interesa za opću dobro-bit građana i pravnih osoba na području Grada Rijeke. Uz svaki nacrt dokumenta o kojem se provodi savjetovanje sa za-interesiranom javnošću objavljuju se i razlozi njegova donošenja ili izmjena kao i ciljevi koji se savjetovanjem žele posti-ći. O svakom provedenom savjetovanju objavljuje se i izvješće iz kojeg je vidljivo koji su prijedlozi građana usvojeni, a koji ne. Građani mogu svoje prijedloge, mi-šljenja i primjedbe na konkretne nacrte za koje su savjetovanja u tijeku, uputiti putem online obrasca koji je dostupan u otvorenom savjetovanju uz pojedini nacrt dokumenta. Također, prijedlozi se mogu upisivati u polja za komentare u okviru svakog otvorenog savjetovanja. Komentari se moderiraju tako da neće biti objavljeni komentari uvredljivog sa-držaja ili komentari koji nisu povezani sa samom temom. Digitalni alati za uključivanje građana u procese donošenja odluka među hr-vatskim su gradovima na niskoj razini. Budući da otvorenost uprave podrazu-

mijeva značajan angažman i kapacitete iste da upravlja procesima participacije, poželjno je da ona pritom koristi digital-ne alate kako bi ne samo olakšala pristup građanima, nego i automatizirala proce-se obrade njihovih doprinosa i njihove daljnje integracije u svoj rad. Uviđa se potreba za razvojem gradskih sustava koji funkcioniraju poput e-Savjetovanja na nacionalnoj razini, sustava koji omo-gućuju interaktivno uključivanje zainte-resirane javnosti u postupke donošenja zakona, drugih propisa i akata. Uz to, preporučljivo bi bilo razvijati manje i jednostavnije digitalne forme prikuplja-nja mišljenja i stavova građana u rani-jim fazama oblikovanja politika, dakle, neovisno o zakonskoj obvezi. Primjeri uspješnih rješenja uključuju prikupljanje i oblikovanje građanskih inicijativa s mo-gućnošću praćenja njihovog oblikovanja u prijedloge odluka i donošenja istih, mini neobvezujuće referendume, ankete i sl.

Slika 28: Udio gradova koji koriste prijavu putem e-maila i klasičnog obrasca

i onih koji koriste e-Konzultacije

3

33

Analiza digitalne spremnosti hrvatskih gradova 2019. 3II.2.2. Otvorenost proračunskog planiranja

Transparentnost donošenja i trošenja pro-računa jedan je od bitnih pokazatelja otvorenosti upravljanja. Zakon obvezuje gradove da objavljuju svoje proračune. No, kao i kod drugih kriterija i indikatora koji su razmatrani u ovom istraživanju, bit-no je znati kako postoje značajne razlike u načinu na koji su proračuni učinjeni vid-ljivima i čitljivima te koliko se građanima lako snaći u prikazu proračuna, pri čemu digitalizacija pruža vrlo široke mogućnosti.

Interaktivno sučelje za proračunsko pla-niranje imaju 15% promatranih gradova (Rijeka, Pula i Sisak), dok svi ostali grado-vi imaju tablični prikaz proračuna s vizua-lizacijama. Prema dostupnom proračunu s obzirom na vremenski period istaknuli su se gradovi Split, Rijeka, Pula i Kar-lovac. Kombinacijom dvaju navedenih stavki dobiven je sljedeći ukupni poredak gradova prema broju bodova.

Pozitivna je činjenica da svi uključeni gra-dovi dijele podatke o proračunu, u skladu sa svojom zakonskom obvezom. Pritom, velik dio njih odlazi i korak dalje od za-konskog minimuma te građanima pruža prikaze proračuna s vizualizacijama koje

olakšavaju interpretaciju i razumijevanje proračuna. Zasad samo nekolicina gra-dova ima interaktivno sučelje koje kori-sniku omogućuje da pregledava prora-čun po vlastitom odabiru kriterija i filtera, što je ujedno i najviši oblik interaktivnosti koji je zabilježen. No, kako je dostupnost aplikativnih rješenja koja nude interak-tivne vizualizacije sve veća, za očekivati je da će interaktivna vizualizacija proračuna uskoro postati standard na internetskim stranicama naših gradova. Ideal kojem bi gradovi trebali težiti u od-nosu na digitalni pristup participativnom proračunskom planiranju, svakako su alati koji omogućuju participaciju uz vizu-aliziranje proračuna. Dakle, radilo bi se o mogućnosti da građani prilikom davanja prijedloga proračuna mogu stjecati uvid u odnose unutar proračuna ili svoj prijed-log davati intervenirajući u vizualizaciju postojećeg prijedloga proračuna koji ko-mentiraju. Takvi alati još nisu zastupljeni među hrvatskim gradovima, ali simulaci-ju modela ima razvijen Grad Rijeka (prora-čunska igra Proračun(ajme)) pa je ostvari-la bod u toj kategoriji. Gradovi koji imaju posebno oblikovane segmente stranica koji se odnose na tumačenje prijedloga proračuna radi aktivnog pozivanja građa-

na na participaciju u oblikovanju novog proračuna, također su ocijenjeni dodat-nim bodovima, čak iako pritom ne koriste posebne digitalne alate i ako se očekuje participacija u formi e-maila ili fizičkog dolaska na savjetovanje. U odnosu na kvalitetu prikaza proračuna, kao i broj godina za koje je proračun do-stupan, ponovno se među hrvatskim isti-če upravo Rijeka . Sudjelovanje građana u planiranju i korištenju proračunskih sredstava na području grada Rijeke, od-nosno participativno budžetiranje, omo-gućeno je u Rijeci kroz tri neposredna modela i jedan posredan, edukativnog karaktera: male komunalne akcije, riječki program lokalnog partnerstva, kroz malu proračunsku igru – Proračun (ajme). Među srednje velikim gradovima po-novno se i po ovoj kategoriji ističe Grad Pula, koja uz iznimno kvalitetne interak-tivne proračunske vizualizacije na zaseb-noj podstranici namijenjenoj proračunu (proracun.pula.hr ), uz prikaze aktualnih proračuna uključuje i upute o načinu na koji se građani mogu uključiti te tumače-nja i prikaze cijelog procesa donošenja i provedbe proračuna. Kvalitetan vizualni prikaz proračuna s popratnim tumače-

njima ima i Grad Sisak , koji daje pregled proračuna za posljednjih 9 godina i koji je šampion proračunske preglednosti u kategoriji malih gradova.

Slika 29: Udio gradova koji koriste tablični prikaz proračuna s vizualizacijama i onih s interaktivnim

sučeljem koje omogućava simulaciju i/ili participaciju građana

34


Slika 30: Gradovi prema ukupnom broju bodova po kriteriju pregleda proračuna

Slika 31: Indeks 4 - participacija građana u odlučivanju prema kategorijama gradova

Indeks 4: Digitalna spremnost u području participacije građana u odlučivanju

Standardizacijom podataka, odnosno određivanjem relativnog položaja poda-taka u skupu podataka, dobiven je In-deks 4 kojim se utvrđuje digitalna sprem-nost gradova u području “participacija građana u odlučivanju”. Standardizirane vrijednosti varijable pokazuju relativan položaj 20 najvećih hrvatskih gradova kombinirajući dva relevantna kriterija. Podaci su standardizirani na način da kriterij uključivanja građana u odlučivan-je kroz digitalne platforme sudjeluje s relevantnošću 50%, a kriterij otvoreno-sti proračunskog planiranja također s relevantnošću 50% pri čemu su dobive-ni sljedeći indeksi (Tablica 20.). Raspon indeksa kreće se od najniže vrijedno-sti 33,33 (gradovi Vukovar, Koprivnica, Vinkovci, Osijek i Zagreb) do 100 (gradovi Rijeka i Pula). Prema ovom indeksu na-jbolji rezultat postigli su gradovi Rijeka (100), Pula (100), Sisak (58,33). Na prvi pogled jasno je da se poredak gradova kod ovog indeksa znatno razlikuje od prethodnog pri čemu je zanimljiv slučaj Grada Zagreb koji se jedino u ovoj kate-goriji nalazi među slabije pozicioniranim

gradovima. Zagreb je, sudeći po ovom kriteriju, ali i raspodjeli unutar dugih pro-matranih kriterija u procesu digitalizacije usmjeren na funkcionalne (administra-tivne i tehnološke) elemente procesa dig-italne transformacije, a manje na prom-jenu koncepta upravljanja u odnosu prema građanima koja jest potencijalni dugoročni učinak digitalne transformaci-je u javnom sektoru. Ukupno je stanje digitalizacije partici-pacije građana u odlučivanju također rudimentarno. Tek nekolicina gradova ima razvijene sustave za interaktivno dig-italno provođenje javnog savjetovanja kao i mogućnost on-line participiranja građana prilikom izrade gradskog pro-računa. Ohrabrujuća je činjenica da su se neki gradovi (Grad Pula i Grad Rijeka) uspjeli afirmirati u oba kriterija te je za očekivati da će uspjeti uspostaviti stan-dard za kojim će težiti i drugi. Tehnologi-ja u tom smislu pruža niz mogućnosti i modela koji olakšavaju procese kolektiv-nog odlučivanja o dijelovima ili cijelom proračunu, ali nije dovoljna i svakako treba biti popraćena širom društvenom kampanjom koja promovira participaci-ju građana općenito, a specifično i samo participativno budžetiranje.

35


III. Kriterij II.3.Komunikacijski kanali između gradske uprave i građana

Kako bismo ocijenili kvalitetu digitalnih komunikacijskih kanala između gradskih uprava i građana, analizirali smo broj i funkcije platformi za dostavu podataka i informacija kojima se građani mogu obratiti gradskoj upravi, a koje u nekom obliku postoje gotovo u svim analizira-nim gradovima. Nastojali smo time oci-jeniti koliko je živa i dinamična digitalna interakcija između uprave i građana (i po-slovnih subjekata) te koliko brzo građani mogu doprijeti do gradskih vlasti s prija-vom svojih potreba, uvida, komentara i prigovora. Obuhvaćeni su alati za komu-nikaciju te pristupačnost gradske uprave na društvenim mrežama, koje za lokalnu samoupravu često predstavljaju izazov u smislu svoje dinamike, višesmjernosti i izloženosti kritici.

II.3.1. Platforme za dostavu podataka, stavova i ideja građana

Istraživanjem smo nastojali evidentirati sve platforme za prijavu različitih proble-ma, komentare i prigovore koje gradovi koriste. Većina gradova ima razvijenu ba-

rem jednu aplikaciju za prijavu problema, koja funkcionira na internetu, a često i kao mobilna aplikacija. Pritom u istraživanoj skupini dominiraju aplikacije za prijavu komunalnih nepravilnosti (Zakrpaj.to, Gradsko oko, City Hub i sl.), koje su ma-hom razvijale lokalne IT tvrtke, često sa sličnim funkcionalnostima. Značajno su manje zastupljene komunikacijske plat-forme ili aplikacije koje omogućuju ra-zličite komentare, prigovore, pritužbe ili pohvale bez obzira na temu, kao i forme otvorene komunikacije uživo ( chat i sl.).

Čak 17 ispitivanih gradova ima neki oblik platforme za prijavu komunalnih ne-pravilnosti, koje građanima omogućuju, najčešće na interaktivnoj karti, prijavu komunalnih problema i rješavanja istih. Valja pritom napomenuti kako jedan dio gradova posjeduje više platformi za isti oblik i temu komunikacije, što nije najbo-lja praksa, budući da zahtijeva veći kapa-citet od uprave u održavanju, a korisnike zbunjuje u odnosu na odabir optimalnog pristupa i kanala. Rijeka uz platforme za prijavu komunalne nepravilnosti ima i vizualno manje atrak-tivan, ali otvoreniji format komunikacije Tulibaba, koji omogućuje davanje općeni-

3

Slika 32: Vrste gradskih platformi

tih prijedloga i pitanja, iako također uz re-lativno usko postavljene teme upravljanja prostorom. Uz to, Rijeka raspolaže i dodat-nom aplikacijom vezanom uz prijave ošte-ćenja i problema na mjestima prikupljanja otpada (e-Otpadnici), dakle i dalje jednim oblikom prijave komunalnih problema. Uz Rijeku, osobito vrijedan i dinamičan oblik interakcije s građanima u servisnim pitanjima ima Zagrebački holding koji omogućuje postavljanje pitanja i direktnu interakciju sa službenicima putem chata na internetskoj stranici (sada.zgh.hr). Za-greb ima jedini primjer takve online inte-

rakcije uživo koji funkcionira. U kategori-jama srednjim i manjih gradova ne može se utvrditi pobjednike, budući da nema značajnih razlika, osim ako bi se dodatno bodovala činjenica da neki od njih imaju više aplikacija za istu funkciju (prijavu ko-munalnih nepravilnosti).

36


II.3.2. Brzina odgovora na upite građana

Istraživanje u formi mystery shoppinga koje je bilo usmjereno na provjeru brzine odgovora na direktno postavljena pitanja kroz forme na internetu, mail ili druge za to naznačene kanale komunikacije osta-vilo je vrlo pozitivan dojam o angažmanu gradskih uprava da na tim kanalima zai-sta i odgovaraju na upite građana. Grad-ske uprave uglavnom su na upite odgo-varale unutar jednog dana, a mnoge i unutar 1 sata te se daje zaključiti da su komunikacijski kanali koje su otvorile zai-sta živi i funkcionalni te odgovaraju svojoj svrsi, a to je da olakšaju i ubrzaju pristup informacijama o radu uprave i interakciji s njom bez fizičkog dolaska.

9 od 20 gradova odgovorili su na upit unutar jednog dana (vrijeme čekanja za navedene gradove iznosilo je 6h), a njih 6 reagiralo je na upit unutar sat vreme-na. Pritom su se istaknuli gradovi Zagreb (11 minuta), Sisak (12 minuta), Varaž-din (20 minuta), Karlovac (40 minuta). Najučinkovitiji je sustav Grada Zagreba s razvijenim online chatom u kojem se kroz nekoliko minuta može dobiti vrlo korisna informacija. Zagreb u tom smis-lu nudi puno funkcionalniji format od

maila i svakako treba poslužiti kao prim-jer drugim gradovima, osobito uzevši u obzir kako je vidljivo da se zaista u vrlo kratkom roku odgovara na pitanja građa-na. U kategoriji srednjih gradova najbrži u odgovoru na upite bio je Grad Karlo-vac, gdje se na odgovor čeka 40 minuta, a među malima Sisak, od čije uprave je odgovor stigao za 12 minuta.

3

Slika 33: Brzina odgovaranja gradske uprave na upite građana

II.3.3. Zastupljenost na društvenim mrežama

Objava sadržaja na društvenim mrežama predstavlja jednostavan način jednostav-ne komunikacije uprave s građanima, koji je istovremeno otvoren i živ, omogućuje brzu interakciju pa čak i participaciju i pri-kupljanje stavova i podataka. Društvene mreže mogu biti izvrstan komunikacijski kanal s lokalnom zajednicom, koji može uvelike pridonijeti promociji grada kreira-njem zajednice koja će o njemu komunici-

rati, dijeliti njegove sadržaje te tako privući turiste i znatiželjnike. Profili na društve-nim mrežama omogućuju razmjenu infor-macija s građanima pa su korisni u proce-su pripreme odluka, odnosno istraživanja stavova građana radi oblikovanja lokalnih politika i rješenja u upravljanju. Kriterij zastupljenosti gradova na webu osmi-šljen je kao prebrojavanje objava koje su objavljene u vrijeme prikupljanja podata-ka (ukupno za travanj i svibanj 2018 godi-ne) na društvenim mrežama: Facebooku, Twitteru, Instagramu, YouTubeu.

Slika 34: Broj objava prema vrstama društvenih mreža po gradovima

37


Slika 35: Udjeli ukupnog broja objava na društvenim mrežama

Indeks 5: Digitalna spremnost u području komunikacije između uprave i građana

Utvrđivanjem relativnog položaja poda-taka u skupu podataka, dobiven je Indeks 5 kojim se utvrđuje digitalna spremnost gradova u području “komunikacijskih kanala između gradske uprave i građa-na”. Standardizirane vrijednosti varijable pokazuju relativan položaj 20 najvećih hrvatskih gradova kombinirajući tri rele-vantna kriterija. Podaci su standardizirani

na način da kriterij prema vrstama plat-formi za dostavu podataka, stavova i ideja građana sudjeluje s relevantnošću 30%, kriterij brzine odgovora javne uprave na upite građana s 40% te kriterij zastu-pljenosti na društvenim mrežama s rele-vantnošću 30%. Raspon indeksa kreće se od najniže vrijednosti 14, 92 (Grad Kašte-la) do 85,56 (Grad Rijeka). Prema ovom indeksu najbolji rezultat postigli su gra-dovi Rijeka (85,56), Zagreb (77,51) i Sisak (62,21). Navedeni gradovi imaju najveći opseg komunikacijskih platformi, brzo

Slika 36: Indeks 5 - komunikacijski kanali između gradske uprave i građana prema kategorijama gradova

Rezultati su u kategoriji velikih i srednjih gradova u skladu s ostalim nalazima: gra-dovi Rijeka i Pula vode u svojim kategori-jama. U kategoriji malih gradova puno je dinamičnija konkurencija i na vrh izbijaju Samobor, Bjelovar i Dubrovnik, koji vrlo aktivno dijele informacije na društven-im mrežama. U odnosu na korištenje pojedinih društvenih mreža u komunik-aciji gradske uprave s javnošću daleko je najzastupljeniji Facebook, a slijede za-tim Twiter, mreža osobito popularna za političku komunikaciju, potom Instagram i konačno You Tube kanali, koji podrazumi-jevaju kompleksniju produkciju sadržaja.

odgovaraju na upite građana te su vrlo ak-tivni na različitim društvenim mrežama. Ukupno stanje digitalizacije dostupnosti komunikacijskih kanala između gradske uprave i građana je prilično razvijeno. U ovom aspektu većina gradova ima neki oblik platforme (najčešće one za prijavu različitih komunalnih problema u gra-du), odgovaraju na upite građana te su prilično aktivni na društvenim mrežama, od čega najviše dominiraju Facebook gradski profili.

38

Jasna vizija i ciljevi izrazito su bitni za digitalnu transformaciju, kako tvrtki, tako i javnog sektora, jer usmjeravaju procese, organizaciju i ljude. Planiranje postaje zahtjevnije jer želimo agilne organizacije. Strategija mora dopuštati tu agilnost u provedbi osigurava-jući istovremeno stabilnost tvrtke. Upravo stoga što osigurava kompatibilnost procesa, postojećih IT rješenja i plana razvoja novih, ona je ključni pokretač promjene jer pred-stavlja sidrište za odluke o budućem poslovanju i djelovanju. Osobito je važno posvetiti se promišljanju dodane vrijednosti koje uprava pruža građanima, a ne nužno samim IT rješenjima. Ovdje je putovanje važnije od destinacije jer omogućava uključenje svih dio-nika i osigurava predanost provedbi. Digitalna strategija zahtijeva upotrebu korisničkog iskustva građana te promišljanje partnerstva i kolaboracije s drugim organizacijama. Sto-ga je izrazito važna jer ciljano vodi procese i odluke, osigurava kontekst za razvoj i stvara povjerenje u gradsku upravu.

Važnost razvoja i provedbe digitalne strategije u procesu

digitalne transformacije grada

Andrijana Parić, direktorica za digitalni konzalting u Apsolonu

39

Analiza digitalne spremnosti hrvatskih gradova 2019. 33.1. Kompozitni indeks i prvaci digitalizacije među većim, srednjim i manjim gradovima

U nastavku su dani pregledi indeksa di-gitalne spremnosti gradova prema svim istraživanim kriterijima u kategorijama većih, srednjih i manjih gradova. Iz tabli-ce je vidljiv poredak gradova po različitim kriterijima, kao i ukupni poredak grado-va, neovisno o veličini.

Rang Grad Indeks 1 Indeks 2 Indeks 3 Indeks 4 Indeks 5 UKUPNI INDEKS

1. Rijeka 86.67 100 84 100 85.56 89.912. Zagreb 99.67 94.40 60.47 33.33 77.51 73.63. Pula 47.97 80.80 11.63 100 23.53 49.514. Karlovac 42.44 53.33 36.57 50 48.33 45.045. Sisak 29.59 26.67 21.71 58.33 62.21 406. Dubrovnik 31.39 67.73 21.71 41.67 42.54 37.377. Varaždin 21.79 53.33 27.43 41.67 58.33 37.368. Vukovar 40.17 53.33 18.29 33.33 46.23 36.959. Velika Gorica 24.56 53.33 36.57 41.67 23.33 33.01

10. Koprivnica 40.49 53.33 0 33.33 31.19 30.3811. Zadar 17.56 57.33 26.29 41.67 26.67 29.9312. Samobor 22.76 53.33 0 41.67 46.71 29.8313. Šibenik 16.59 58.13 0 41.67 52.5 29.6214. Slavonski Brod 23.58 53.33 0 41.67 33.65 27.4715. Bjelovar 14.63 53.33 16 41.67 30.82 27.4216. Split 19.35 29.87 3.43 50 35.07 26.5017. Kaštela 9.76 26.67 13.71 41.67 14.92 19.6618. Osijek 17.4 26.67 7.44 33.33 15.39 19.1219. Đakovo 0 26.67 0 33.33 46.51 18.6420. Vinkovci 8.46 26.67 0 33.33 23.33 16.54

Tablica 2: Ukupni indeks digitalne spremnosti gradova

40


Rang Grad Ukupni indeks

“Veći” gradovi

1. Rijeka 89.912. Zagreb 73.63. Split 26.54. Osijek 19.12

“Srednji” gradovi

1. Pula 49.512. Karlovac 45.043. Velika Gorica 33.014. Zadar 29.935. Slavonski Brod 27.47

“Manji” gradovi

1. Sisak 402. Dubrovnik 37.373. Varaždin 37.364. Vukovar 36.955. Koprivnica 30.386. Samobor 29.837. Šibenik 29.628. Bjelovar 27.429. Kaštela 19.66

10. Đakovo 18.6411. Vinkovci 16.54

Tablica 3: Ukupni indeks digitalne spremnosti gradova prema kategorijama gradova

Slika 37: Ukupni indeks digitalne spremnosti gradova prema kategorijama gradova

Slika 38: Ukupni indeks digitalne spremnosti gradova

3

41


Uspoređujući ukupno rezultate po gru-pama gradova, oni su vrlo jasni u katego-riji većih i srednjih gradova gdje se lako prepoznaju gradovi prvaci, dok se za manje gradove ne može govoriti o tako prepoznatljivom uzorku te je distribucija prvih mjesta široka, kao i osjetljivost re-zultata na najmanje promjene metodolo-gije u pogledu bodovanja.

U kategoriji većih gradova Rijeka i Za-greb značajno odskaču od Splita i Osije-ka u svim elementima digitalizacije od-nosa uprave prema građanima koje smo analizirali u istraživanju. Rijeka se ističe kao pobjednik pred Zagrebom, iako su u mnogim kategorijama razlike malene. Rijeku kao najnapredniji grad u Hrvat-skoj u odnosu na digitalizaciju karakte-rizira osobito naglasak na otvorenosti i komunikaciji s građanima. Njezina upra-va orijentirana je na preglednu i jasnu komunikaciju (npr. vrlo jasan centralizi-ran pristup e-Uslugama s dobro organi-ziranim pristupom svim automatiziranim uslugama i dostupnim obrascima), otvo-renost i participativnost upravljanja (naj-veći broj setova otvorenih podataka, kva-litetni alati za vizualizaciju i participativno budžetiranje i sl.). Grad Zagreb ističe se u kategorijama koje se odnose na kvali-

3tetna tehnološka rješenja i integraciju s naprednim sustavima, pa je osobito do-bar primjer u pronalaženju funkcionalnih modela online interakcije o servisnim pi-tanjima (npr. mobilne aplikacije, chatovi i sl. za brzu interakciju u rješavanju servi-snih pitanja), rane primjene NIAS sustava i izmino bogatog i funkcionalnog GIS-a. Grad Osijek prati ih u odnosu na digitali-zaciju usluga i rad na otvaranju podataka te integracije aplikativnih rješenja u rad uprave (npr. “Izi do potpore”, aplikacija za pronalaženje izvora financiranja za gospodarske subjekte). Split u odnosu na digitalizaciju svojih usluga i interakci-je s građanima zaostaje za ostalim trima velikim gradovima, iako je iz organizacije sadržaja na internetskoj stranici vidljiva svijest o tome da je razvoj e-usluga zna-čajan element kvalitete gradske uprave te su postavljeni temelji na kojima grad treba dalje raditi. U kategoriji srednje velikih gradova, Pula se ističe kao digitalno najnapredniji grad, a pobjedu u različitim kategorijama ponijela je zahvaljujući izrazito kvalitet-noj i informacijama bogatoj stranici i pri-mjeni aplikativnih rješenja koja su, slično kao kod Grada Rijeke, usmjerene dobroj vizualizaciji i posredovanju informacija,

otvorenosti uprave i uključivanju građana u procese odlučivanja. U odnosu na kri-terije koje se odnose na specifična funk-cionalna i tehnološka rješenja slijede ju Karlovac, Velika Gorica i Zadar. Grad Karlovac istaknuo se s velikim brojem dostupnih administrativnih postupaka na svojoj internetskoj stranici, aktivnošću na društvenim mrežama i brzim reagiranjem, odnosno odgovorima na upite građana. Velika Gorica i Zadar istaknuli su se kom-pleksnošću svojih geografskih informacij-skih sustava, pri čemu Velika Gorica ima vizualiziran registar katastarskih čestica, a Zadar digitalizirane prostorne planove na vrlo detaljnoj razini (DPU, UPU, PUP, PPUG i GUP). Uz to, Grad Zadar ima i naj-veći broj popusta (300 lokacija) omoguće-nih putem svoje city card kartice. Kategorija manjih gradova ne daje prostora za zaključivanje o ukupnom pobjedniku, budući da se dobivaju vrlo šaroliki rezultati u odnosu na pobjedni-ke po različitim kriterijima, a u pogledu dijela kriterija gradovi su sasvim izjed-načeni i često svi na osnovnim polaznim točkama procesa digitalizacije. U ovoj kategoriji dobro je pozicioniran Sisak , koji je osobito agilan i proaktivan u od-nosu na transparentnost proračuna, ali

je i rekorder po brzini odgovora na upite građana te je općenito usmjeren na jača-nje elemenata participacije i transparen-tnosti. Među istaknutim predstavnicima kategorije je svakako Dubrovnik , koji se strateški nastoji profilirati kao Smart City i koji ima vrlo kvalitetne usluge za posjeti-telje (City Card, Platforma e-Visitor), akti-van je na društvenim mrežama te razvija inovativna aplikativna rješenja. Varaždin je, slično kao Zagreb kod većih gradova, uspješan u primjeni tehnoloških rješenja za distribuciju i prikaz podataka i autenti-fikaciju (GIS i NIAS). Zanimljivo je kako je jedan od najmanjih uključenih gradova, Grad Vukovar , učinio značajan iskorak u elementarnoj dostupnosti administrativ-nih postupaka na internetu te u kategoriji manjih gradova ima najveći broj zahtje-va i obrazaca dostupnih na internetskim stranicama, iako samo u osnovnom obli-ku namijenjenom preuzimanju. Vukovar se također pokazao agilnim i u odgova-ranju na upite građana. Brojem digitalno dostupnih usluga ipak prednjači Grad Koprivnica , koji u mnogim kategorija-ma ima zavidne rezultate. Koprivnica je, izvan konteksta istraživanja, zanimljiva i po tome što posjeduje ISO 37120:2014 za uspostavu indikatora razvoja održivih gradova te redovito izvještava svoje gra-

42

Analiza digitalne spremnosti hrvatskih gradova 2019. 3đane o tome kako stoji u odnosu na druge gradove u svijetu. Grad Samobor, koji je osobito aktivan na društvenim mrežama i pobjednik kategorije koja se odnosi na komunikaciju na društvenim mrežama, ima vrlo preglednu i interaktivnu internet-sku stranicu usmjerenu prema User expe-rience modelu, koja već na ulazu odvoje-no usmjerava i prilagođuje informacije za građane i za posjetitelje, dodatno odvaja-jući strane posjetitelje od domaćih. Iako to zbog specifičnog vremenskog ogra-ničenja nije vidljivo u rezultatima istra-živanja, valja napomenuti kako je Grad Bjelovar iznimno proaktivan u području digitalizacije uprave - radeći na aplikativ-nim rješenjima za transparentnost, kao i na internim procesima digitalizacije, te se može očekivati da bi u ponovljenom istraživanju u značajnoj mjeri napredo-vao na ljestvicama. Osobito je pohvalna usredotočenost Bjelovara na digitalizaci-ju internih procesa, koji nisu bili predme-tom istraživanja, ali preduvjet su stvarne digitalizacije usluga građanima.

3.2. Primjeri dobre prakse

Zagreb Geoportal

Grad Zagreb ima nesumnjivo najrazvije-niji, najkompleksniji geografski informa-cijski sustav s najvećim brojem dostu-pnih podataka. Geoportal zagrebačke infrastrukture prostornih podataka (ZG Geoportal) je vrsta internetskog portala koji omogućuje pristup prostornim in-formacijama te različite povezane usluge (pretraživanje, pregledavanje, preuzima-nje, transformaciju, otkrivanje usluga). Geoportali su sastavni dio infrastruktura prostornih podataka na europskoj, naci-onalnoj i lokalnoj razini. ZG Geoportal je pristupna točka Zagrebačke infrastruktu-re prostornih podataka te sadrži prostor-ne podatke gradskih upravnih tijela, trgo-vačkih društava i ustanova. Podijeljen je u nekoliko osnovnih cjelina za prikaziva-nje prostornih podataka: glavni pregled-nik, prostorni planovi, strategijsko plani-ranje i razvoj grada, označavanje kućnih brojeva i trgova, usluge za građane, karta poljoprivrede i poljoprivrednog zemljišta, interaktivni preglednik šuma Grada Za-greba i ZG3D: 3D modela Grada Zagreba.

Na sličan način izrađena je i Ekološka kar-ta Grada Zagreba koja predstavlja dina-mičan alat s kontinuiranim unosom po-dataka na osnovu redovitog monitoringa, epizodnih mjerenja, novih podataka iz različitih sektora ispitivanja okoliša, kao što su mjerenja kvalitete zraka pomoću automatiziranih senzora koji omogućuju očitovanje podataka u realnom vremenu i praćenje promjena stanja u definiranom vremenskom intervalu. Novi model ur-bano – ekološkog i zdravstvenog profila grada naći će primjenu u procesu izrade urbanističke planske dokumentacije, utvrđivanju politike i programa i u proce-su operativnog upravljanja zemljištem, prostorom i zaštitom životnog i radnog okoliša. Krajnji cilj je osiguranje dobro-biti za građane povećanjem kvalitete življenja prilagodbama životnog stila i aktivnosti u odnosu na trenutnu kvalitetu okoliša, povećanje povjerenja u racional-no raspolaganje sredstvima u svrhu mo-nitoringa kvalitete okoliša i istraživanja utjecaja okoliša na zdravlje te snižavanje razine neutemeljene zabrinutosti vezano za spregu okoliša i zdravlja.7

Nažalost, te dvije zanimljive i prostorno vizualizirane zagrebačke platforme nisu objedinjene u jednu funkcionalnu cje-linu, što bi moglo predstavljati sljedeći korak u razvoju prostornog prikaza poda-taka u Zagrebu.

7 tp://www.stampar.hr/hr/projekt-ekoloska-karta-grada-zagreba-kao-osnova-unaprjedenja-zdravlja-ljudi

43


Slika 39: Zagrebački ZG geoportal, Ekološka karta Zagreba

Rijeka: e-Usluge i otvoreni podaci

Kod razvoja internetske stranice Grada Rijeke, fokus je bio stavljen na respon-zivni dizajn, accessibility i modernu infor-macijsku arhitekturu te odgovore koje su nam građani dali koji su bili indirektno uključeni u izradu novog weba kroz an-ketu i radionice koje su provedene. To je vidljivo u vrlo dobro organiziranom i pre-glednom portalu koji predstavlja platfor-mu za usluge grada građanima, otvaranje podataka, servisne informacije te niz dru-gih elemenata rada gradske uprave.

Na internetskim stranicama Grada Rije-ke postoji vrlo je pregledno strukturiran odjeljak e-Usluge koji obuhvaća različite digitalne usluge Grada Rijeke, uključuju-ći one koje jesu digitalizirane i kojima se pristupa kroz Informacijski sustav Grada Rijeke (OIB i PIN) ili direktno kod manje kompleksnih usluga, pristupom “Zahtje-vima i obrascima” koji su djelomično in-ternetski, online, a dijelom namijenjeni preuzimanju. Odjeljak “Zahtjevi i obrasci” iznimno je bogat te kvalitetno strukturi-ran prema kategorijama bliskim kriteriju life eventa, tj. životnog događaja, koji do-vodi korisnika na stranicu. U tom smislu vidljiva je usmjerenost Grada na iskustvo

korisnika, što je vrlo poželjna karakteristi-ka u pružanju digitalnih usluga.

Grad Rijeka upotpunjuje svoje usmjerenje ka otvorenosti, pristupačnosti i paritcipaci-ji, nacionalno najboljim portalom otvore-nih podataka te po broju setova podataka predstavlja i najaktivnijeg doprinositelja na stranicama gov.data.hr. Sam portal Grada Rijeke namijenjen otvorenim podacima iznimno je kvalitetan i pregledan .

44


Slika 40: Zahtjevi i obrasci Grada Rijeke

Slika 41: Portal Grada Rijeke

45

Analiza digitalne spremnosti hrvatskih gradova 2019. 3Pula na dlanu

Grad Pula ima atraktivnu vizualizaciju javnih gradskih podataka u obliku web aplikacije “Pula na dlanu” koja sadrži pregledne i korisne podatke o stanovniš-tvu, turizmu, poduzetnicima, proračunu i tvrtkama na području Grada. “Pula na dlanu” na jednostavan način pruža kori-stan, jednostavan i pregledan način otva-ranja i korištenja dostupnih informacija svim građanima. Aplikacija je podijeljena u pet osnovnih tema: poduzetništvo i tvrtke (koriste se podaci s FINA-e), turizam (koriste se po-daci s Državnog zavoda za statistiku), stanovništvo (koriste se podaci s DZS-a, HZMO-a i HZZ-a) te proračun (izvor je Grad Pula). Tako će građani putem apli-kacije primjerice moći saznati statistike o popisu stanovništva, prirodni prirast, kretanje stanovništva, zaposlenost, neza-poslenost, podatke o noćenjima turista, noćenja po zemljama porijekla posjetite-lja, broj dolazaka i sl., a dat će i prikaz o svakom poduzetniku u gradu i sve to za razdoblje od pet godina.

Slika 42: Aplikacija Grada Pule “Pula na dlanu”

46

Naši gradovi mogu i trebaju biti nositelji razvoja inovativnih rješenja u digitalnim uslu-gama za građane. Da bi u tome bili uspješni, važno je imati na umu nekoliko strateških smjernica. Prva je svakako usmjeravanje samog vodstva i svih zaposlenika ka afirmativ-nom odnosu prema eksperimentiranju, otvorenosti za promjene, a povezano s time i ra-zvoju vlastitih inovacijskih programa. Digitalna transformacija kao promjena paradigme u radu organizacije i pružanju javnih usluga zahtjeva promjenu postojećih modela kako bi se bolje zadovoljile potrebe građana. Promjena ovakve magnitude podrazumijeva brzo donošenje odluka, promjenu organizacijske kulture i upotrebu digitalnih alata kao pokretača promjena. Drugi moment je svakako činjenica da su gradovi u Hrvatskoj rela-tivno maleni te da i u razvoju i u primjeni inovativnih rješenja u poslovanju s građanima trebaju biti međusobno povezani, kako bi ujedinili resurse i znanje o potrebama građana i kapacitetima uprave, kao i radi razvoja platformi koje se mogu skalirati na veći broj ko-risnika. Konačno, poželjno je da u tome gradovi razvijaju suradnju sa startupima, bilo na svojim području ili šire, jer time mogu donijeti značajne prednosti za obje strane. Startupi ovom suradnjom dobivaju razumijevanje načina funkcioniranja javnog sektora te pristup tržištu u javnom sektoru, a gradovi dobivaju nove tehnologije i pristup novim idejama. Stvaranje ovakvih partnerstava uvelike pospješuje i ubrzava promjene potrebne za posti-zanje digitalne transformacije javnog sektora. Lokalni inkubatori vrlo su dobar način po-ticanja startupa, poglavito ukoliko su dio većeg ekosustava inkubatora, javnih uprava te investitora kao dijela dugoročnog strateškog opredjeljenja na poticanje poduzetništva.

Uspostavljanje međusobne suradnje i suradnje sa startupima

Ivan Ivančić, voditelj razvoja digitalnih proizvoda u Apsolonu

46

47

Analiza digitalne spremnosti hrvatskih gradova 2019. 33.3. Najčešći nedostaci u procesu digitalne transformacije lokalne samouprave

Iako među hrvatskim gradskim uprava-ma postoji svijest o potrebi digitalizacije i istraživanje pokazuje kako svi uključeni gradovi barem u nekom segmentu čine osnovne iskorake prema digitalnoj upravi i digitalnoj transformaciji, ukupno gleda-jući stupanj digitalizacije i digitalne spre-mnosti gradova uključenih u istraživanje nije visok. Prepoznatljivi su obrasci koji su zajednički gradskim upravama u odnosu na način na koji pristupaju digitalnoj tran-sformaciji, kao i ograničavajući faktori u digitalnoj tranziciji. U nastavku dajemo svoju interpretaciju ključnih predležećih razloga koji stoje na putu između lokalnih samouprava i digitalne uspješnosti.

1. Nedovoljna razina digitaliziranosti usluga

Općenito, gradovi u Hrvatskoj imaju ni-sku razinu digitaliziranosti usluga. Rezul-tat nije osobito negativan fokusiramo li se isključivo na ukupan broj internetski dostupnih obrazaca, ali je nepovoljan sa-gledamo li u kojoj mjeri oni zaista pred-stavljaju automatiziranu i digitaliziranu

uslugu - radi se o malenom broj slučajeva (3.7% od internetski dostupnih procedu-ra) i to ne uvijek najvažnijih segmenata rada uprave. Dostupnost obrazaca na in-ternetu, njihovo preuzimanje i skeniranje te slanje mailom (a još manje fizički ili po-štom), ne mogu se smatrati adekvatnim oblikom digitalizacije. Osnovni razlog ak-tualnog stanja jest činjenica da je digita-lizacija procesa u interakciji s korisnikom tek vrh sante leda kompleksne analize, optimizacije i reorganizacije internih pro-cesa, koji prethode digitalizaciji. Takav proces zahtjevan je i skup, no iznad svega podrazumijeva duboke promjene u navi-kama unutar uprave i stoga traži iznimno snažno i sposobno vodstvo, koje može motivirati djelatnike uprave i koordinirati kompleksne procese. Zbog toga u istraži-vanju govorimo o digitalnoj transforma-ciji, naime, o potpunoj promjeni modela poslovanja koja nadilazi puku zamjenu analognih alata digitalnima.

2. Ne koriste se nacionalno dostupni modeli identifikacije i autentifikacije

Proces digitalizacije usluga za jednu od ključnih pretpostavki ima mogućnost identifikacije korisnika i autentifikacije transakcija bez čega je malo vjerojatno

kako će se kodificirani postupci poput upravnih postupaka ikad moći prevesti u digitalni format. Prema javno dostu-pnim podacima, sustav e-građani koristi 661.842 jedinstvenih korisnika8, što je oko 18% populacije starije od 15 godina. U ra-noj fazi razvoja e-usluga važno je da što više upravnih tijela koristi istu platformu koja će postati prepoznatljiv model na nacionalnoj razini i time dodatno pota-knuti građane na korištenje e-usluga.

3. Nepregledno umnožavanje kanala i platformi za iste ili slične usluge

Djelomično zbog nasljeđivanja modela koji su u raznim periodima donosili razli-čita IT rješenja, a jednim dijelom i zbog reaktivnog odnosa prema tržištu digital-nih rješenja bez vlastitih strategija, zna-čajan dio gradova ima neujednačene i nepovezane sustave pružanja usluga i in-formacija te komunikacije između grad-ske uprave i gradskih tvrtki i agencija, kao i nekoliko platformi (aplikacija, internet-skih stranica) s istim ili sličnim funkcija-ma. Neki gradovi posjeduju više “ulaza” u gradske usluge kroz različite identifi-

8 https://data.gov.hr/dataset/e-gradjani-statistika

kacijske modele (npr. vlastita lozinka i kreirano korisničko ime za jedno gradsko poduzeće, OIB i lozinka za drugo, a NIAS za treći segment usluga) ili više aplikacija za prijavu komunalnih nepravilnosti s go-tovo identičnim setom funkcionalnosti. Takav je pristup nepoželjan jer kod kori-snika stvara osjećaj neizvjesnosti ishoda i obeshrabruje ga u digitalnom pristupu upravi. Korisnik će stoga vjerojatnije oda-brati fizički dolazak ili telefonsku komuni-kaciju kao sigurniji i predvidljiviji, poznati način da dođu do usluge ili informacije.

4. Akvizicija IT rješenja koja se ne koriste ili ne održavaju

Nastavno na prethodni nalaz, treba na-pomenuti da gradovi često nabavljaju platforme i aplikacije koje zatim ne odr-žavaju ili ne opskrbljuju podacima. Čest su primjer GIS baze koje nude velik po-tencijal za prezentaciju podataka i izni-mno su korisno sredstvo posredovanja informacija i setova podataka, ali kod dijela gradova sadrže vrlo ograničene ili neažurirane setove podataka. Najčešće je to stoga što se kod akvizicije IT rješenja ne uzima u obzir da ona inicijalno podra-zumijevaju dodatne napore u organizaci-ji internih procesa i baza podataka te da

48

Analiza digitalne spremnosti hrvatskih gradova 2019. 3ne funkcioniraju bez značajnog početnog ulaganja internih ljudskih resursa i njiho-vog trajnog angažmana za ažuriranje.

5. Ne polazi se od korisničkog iskustva u prezentaciji informacija

Upravo činjenica da se prilikom razvoja digitalnih usluga, rješenja i platformi ne polazi od cjelovitog pristupa korisničkom iskustvu jedan je od ključnih razloga što u implementaciji, u korisničkom sučelju, dolazi do umnožavanja komunikacijskih kanala i platformi s redundantnim uloga-ma. User experience treba biti temelj ra-zvoja svake digitalne platforme, pa tako i onih gradskih. U trenutku analize, malo je gradova svoje stranice organiziralo pre-ma “životnim događajima” i korisničkom iskustvu te najčešće postavljanim pitanji-ma. Pozitivan primjer predstavljaju Grad Samobor i djelomično Grad Rijeka, koji se kreću u smjeru takve organizacije.

6. Nerazvijena je svijest o značaju podataka u upravljanju

Iznimno su niski rezultati koje gradovi ostvaruju u području otvaranja podata-ka. Čini se kako gradovi nisu svjesni da su podaci jedan od servisa koje moraju pružati svojim građanima žele li preten-

dirati ne samo na titulu transprentnosti, nego i ako smjeraju postajati pametnim gradovima s inovativnim poduzetništvom i aktivnim građanima. Gradovi, čini se, nisu svjesni mogućnosti da im se kroz analitičke napore civilnog društva i gos-podarskog sektora vrati trud uložen u sistematizaciju i prezentaciju svojih baza. Povratna sprega koju otvoreni podaci nude gradskoj upravi proizlazi iz moguć-nosti da se iz njih generiraju kvalitetne podloga za odlučivanje ili čak naprednija IT rješenja proizišla iz privatnog sektora ili angažmana građana i njihovih orga-nizacija. Uz to, gradovi za sad ne rade na tome da na aktivan način prikupljaju i obrađuju podatke od građana ili da se koriste onima kojima raspolažu kako bi planirali i kreirali svoje usluge.

7. Transparentnost se promatra kroz pasivno objavljivanje sirovih informacija

Osim marginalno u području participa-tivnog planiranja proračuna, naši grado-vi ne usmjeravaju svoje digitalne napore tome da aktivno privuku svoje građane u procese planiranja i odlučivanja. Među analiziranim gradovima nisu zabilježene digitalne platforme koje bi ciljano an-ketirale građane, pozivale ih na interak-

ciju i participaciju u donošenju odluka, interpretirale dio procesa planiranja ili odlučivanja ili čak na zabavne načine, npr. gemifikacijom, poticale građane na interakciju. Među gradovima slabo su zastupljene mobilne aplikacije ili respon-zivni web, a one bi takve procese učinile bržima i učinkovitijima. Gradske upra-ve još uvijek ne vide prednost i potrebu takvih modela.

8. Nedovoljna primjena društvenih mreža za interakciju s građanima

Iako značajan broj gradova ima otvore-ne profile na društvenim mrežama, dio tih profila je neaktivan ili se na njima vrlo malo objavljuje. Osim toga, malo se kori-sti sav komunikacijski potencijal društve-nih mreža. Gradovi u najvećem broju slu-čajeva koriste društvene mreže kao još jedan dodatni kanal za plasiranje grad-skih vijesti, a manje koriste društvene mreže za interakciju s građanima, kao što su odgovori na njihova pitanja, postavlja-nje pitanja građanima, anketiranje i sl.

49

Analiza digitalne spremnosti hrvatskih gradova 2019. 4Hrvatski gradovi u ranom su stadiju di-gitalne tranzicije, odnosno digitalizacije svojih usluga građanima i korištenja di-gitalnih platformi za interakciju s njima. Uzevši u obzir kompleksnost tog procesa i činjenicu da su samo 4 grada u Hrvat-skoj veća od 100.000 stanovnika, pro-sječna veličina grada 17.669, a medijalna vrijednost veličine grada u RH 10.4569. Digitalizacija, naime, zahtijeva značajna ulaganja i ljudske resurse, a kod manjih gradova ograničenost resursa popraćena je i malim brojem korisnika koji dodatno dovodi u pitanje isplativost takvih ulaga-nja. Ipak, jasno je da su gradonačelnici i gradske uprave svjesni da je pokretanje prema digitalnoj transformaciji neminov-no i da su krenuli manjim ili većim koraci-ma u smjeru digitalizacije svojih usluga i komunikacije s građanima.

Prema kriterijima kojima smo pristupi-li stupnju digitalizacije gradova, može se zaključiti kako je šampion digitaliza-cije Grad Rijeka , koji je po najviše pro-matranih kriterija i ukupno gledajući, među svim promatranim gradovima, i u užoj konkurenciji većih gradova ostvario

9 DZS, Popis stanovništva 2011, izračun autora

najveće pomake u sustavnom podizanju svojih usluga, ali i otvaranju podataka i komunikacijskih kanala prema građa-nima. U mnogim kategorijama, osobito onima koji se odnose na funkcionalne as-pekte digitalizacije (naprednih digitalnih usluga, primjene NIAS-a i povezivanja sa sustavom e-Građani, iznimno naprednog GIS-a i sl.), u stopu ga slijedi Grad Zagreb i nedvojbeno je kako su ta dva grada od-makla najdalje u odnosu na pokazatelje digitalne spremnosti, barem kada se gle-daju vanjske manifestacije i sučelja pre-ma građanima.

U grupi srednjih gradova vrlo je upečat-ljiva Pula, koja također sustavno i na vrlo pregledan način prezentira svoje usluge i dostupne podatke svojim građanima te podiže standarde u odnosu na transpa-rentnost i interakciju s građanima i svaka-ko je šampion među gradovima veličine 50.000 - 100.000 stanovnika. Uz nju, kva-litetna rješenja i značajne pomake speci-fičnim kategorijama čine Karlovac, Zadar i Velika Gorica. Među malim gradovima ne može se izdvojiti izrazito dominantne digitalne šampione, no prema nalazima istraživanja u različitim aspektima digita-lizacije uspješnima se pokazuju Samobor, Sisak, Koprivnica, Varaždin i Dubrovnik.

Preporuke: mjere koje gradovi mogu poduzeti da unaprijede svoju razinu digitalne uspješnosti

1. Provesti analizu korisničkog iskustva

Uspješna digitalna transformacija nije samo digitalizacija, nego cjelovita pro-mjena pristupa upravljanju usmjerava-njem na korisnika - građanina (posjeti-telja, poduzetnika). U definiciji usluga i servisa koje gradske uprave nude na svojim internetskim platformama, potrebno je poći od korisničkog isku-stva ( user experience), ne samo u smislu određivanja tehnoloških i funkcionalnih specifikacija pojedinih usluga, nego i od cjelovitog razumijevanja njihove pozicije, potreba i očekivanja.

Vrlo je važno da prilikom dizajniranja i pružanja samih usluga javna uprava nije okrenuta samo prema sebi, nego da se okrene prema “van” i da zaista bude na usluzi svojim građanima. Tradicionalni odnosi između uprave i građana su vrlo birokratski i hijerarhijski posloženi i jed-nosmjerni, a novi odnosi kojima treba težiti nužno su višesmjerni i pluralistični, odnosno usmjereni na različite korisnike što zahtjeva maksimalno uključivanje

građana i poduzeća s ciljem boljeg uvi-da u razumijevanje njihove percepcije, očekivanja te kroz aktivno sudjelovanje. Tipične metode kojima se to postiže su direktni kontakt s korisnicima (ankete, intervjui, fokus grupe, paneli), indirektne povratne informacije (npr. komentari na web stranicama, prijedlozi, žalbe i sl.), mystery shopping, analiza „životnih do-gađaja” u kojima korisnici imaju izraže-nu potrebu za uslugama uprave i s njom povezano mapiranje korisničkog pu-tovanja - metoda povezana s analizom životnih događaja u smislu da se ovisno ili neovisno o životnim događajima radi grafički prikaz, vizualizacija točaka koji-ma se korisnik kreće u nekom digitalnom ili fizičkom sustavu pružanja usluga, kori-štenje automatski prikupljenih podataka te design thinking radionice na kojima gradski timovi u suradnji s drugim rele-vatnim dionicima kreativno promišljaju razvoj novih usluga i rješenja polazeći iz perspektive korisnika.

Grad koji ozbiljno promišlja svoju digitalnu transformaciju mora pred-vidjeti sustavan napor i stručnu po-dršku u razumijevanju potreba svo-jih građana.

50

Analiza digitalne spremnosti hrvatskih gradova 2019. 4Jedan od razloga zbog kojih je u digi-talnoj transformaciji gradova toliko važ-no poći iz pozicije razumijevanja potreba i stavova korisnika jest činjenica da kako digitalna era čini interakciju s korisnici-ma neizbježnom te će ona predstavljati nužan iskorak u interaktivan i proaktivan odnos prema građanima, uključujući dvosmjernu komunikaciju na digitalnih platformama i društvenim grupama, alate za građansku participaciju, proak-tivno prezentiranje i interpretaciju poda-taka, ali istovremeno otvaranje direktnog pristupa što većoj količini “sirovih”, ot-vorenih podataka. Kvalitetna digitalna transformacija podrazumijeva razumi-jevanje načina na koji komunikacija i interakcija s građanima može postati konstruktivan element upravljanja gradom i kako ju moderirati (digitalno i sadržajno) na način da urodi izvedivim, operativnim i učinkovitim rješenjima u radu gradske uprave i životu grada.

Gradovi trebaju prihvatiti činjenicu da će im digitalizaciju, uz olakšanje značajnog dijela radnih procesa, donijeti inicijalno velik napor u izmjeni vlastitih procedura i uvriježenih načina postupanja te du-goročne dodatne izazove u odnosu na stalno “polaganje računa” građanima,

aktivno odgovaranje na njihove upite u digitalnom formatu, izlaganje dodatnim kritikama i sl. No, ti napori i izazovi neiz-bježni su želimo li kao društvo uhvatiti korak s europskim državama, preduvjet su uspješnog gospodarskog razvoja i, konačno, bit će preduvjetom uspješnog vođenja uprave i zadržavanja podrške među biračkim tijelom.

2. Provesti dubinsku analizu i optimi-zaciju svojih poslovnih procesa

Digitalna transformacija pretpostav-lja dubinsku analizu poslovnih proce-sa u gradu i njihovu optimizaciju, što je iznimno zahtjevan proces . Većina gradova suočava se sa sličnim izazovima u odnosu na kompleksnost procesa digi-talizacije i gradovi prvenstveno zaostaju u uspostavi stvarnih, kompleksnih digital-nih usluga koje zahtijevaju paralelnu us-postavu novih internih poslovnih proce-sa i digitalizaciju rada u tzv. “back-endu”, njihovu optimizaciju, usklađivanje s regu-lativom i korištenje sustava identifikacije i autentifikacije. Kako su Grad Zagreb i Grad Rijeka učinili značajne pomake u tim smjerovima, vjerujemo da će se usko-ro značajan broj gradova ohrabriti i poče-ti automatizirati svoje usluge građanima.

Analiza i optimizacija poslovnih procesa podrazumijevaju nekoliko koraka prije digitalizacije, podrazumijevaju “inventu-ru” svih internih postupaka i pravilnika, procjenu radnih opterećenja, optimizaci-ju postupaka, a tek onda i analizu arhitek-ture postojećih rješenja i uvođenje novih IT sustava. Takav proces podrazumijeva suradnju poslovnih analitičara, stručnja-ka koji dobro poznaju sustav lokalne sa-mouprave i njegove funkcije i djelatnike grada i njihovu suradnju u analitici koja prethodi naručivanju gotovih ili specijal-no dizajniranih IT rješenja. Same digital-ne platforme nisu dovoljne, nije li njihov razvoj utemeljen na kvalitetnoj analizi i optimizaciji internih postupaka koje je potrebno digitalizirati. Puka digitalizaci-ja postojećih postupaka nije “pametan” proces, ako prethodno postupci nisu uči-njeni ekonomičnima i učinkovitima.

3. Imati jasnu strategiju i plan digitalne transformacije

Gradovi, kao i sve druge organizacije, trebaju imati strategiju svog organi-zacijskog razvoja i sustavno ju pro-voditi. Vrlo je čest slučaj da digitalizacija (interna ili vanjska) naših gradskih uprava podrazumijeva stihijsku nabavku ponu-

đenih rješenja diktiranu tržištem dostu-pnih IT aplikacija i rješenja. To završava umnažanjem sličnih rješenja, nabavkom rješenja koja se ne upotrebljavaju ili koje međusobno ne komuniciraju. Gradska uprava, kada je jednom definirala funkci-je i servise koje želi pružati svojim građa-nima te interne procese koje namjerava digitalizirati, treba identificirati optimal-na rješenja, uzimajući u obzir prven-stveno vlastite potrebe i potrebe svojih građana te svoje financijske mogućno-sti. Grad treba imati plan i funkcionalne i tehničke specifikacije s kojima prilazi IT stručnjacima i tek tada će korište-njem njihovih usluga postići maksimum. Strategija treba uključivati i elemente koji i samoj upravi i građanima omogućuju mjerenje uspjeha, ključne pokazatelje uspješnosti. Optimalno, oni trebaju biti definirani na razini učinka, definirajući očekivane promjene u broju korisnika, dostupnih postupaka, brzine provedbe postupaka, uštede i sl. Digitalizacija bez plana i postavljanja jasnih ciljeva osuđe-na je na neuspjeh i stvaranje loše percep-cije u javnosti, kako među građanima, tako i interno među zaposlenicima.

51

Analiza digitalne spremnosti hrvatskih gradova 2019. 44. Razviti plan uključivanja, edukacije i motiviranja zaposlenika za promjene

Uspjeh digitalne transformacije, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru, ovisi prvenstveno o ljudima i organi-zacijskoj kulturi. Gradska uprava koja želi stvarni prelazak na digitalne alate mora osigurati da su svi njezini djelatnici motivirani, informirani i educirani za digi-talnu transformaciju . Za to joj je potre-ban jasan plan i fokus vodećih ljudi. Bitno je interno komunicirati što se pro-mjenama želi postići te koje se promjene planiraju, jasno prenijeti zacrtanu strate-giju i planirane korake zaposlenicima te ih uključiti u pripremu novih rješenja i educirati o njihovoj primjenu. Uz samo informiranje i edukaciju, nužna je i pro-mjena interne organizacije kulture, što je u kontekstu javne uprave osobito velik izazov. Naime, prema istraživanjima pro-vedenima među tvrtkama koje su pro-lazile digitalnu transformaciju (Deloitte, Sloan 2018) ključ uspjeha digitalne tran-sformacije upravo je u elementu pridobi-vanja ljudi da se uključe u eksperimenti-ranje i preuzimanje rizika i noviteta, dakle u razvoju kulture koja ohrabruje preuzi-manje odgovornosti i inoviranje. Takav izazov podrazumijeva jasan plan djelo-

vanja, koji može uključivati niz edukacija, radionica, internih događanja koja pro-moviraju nov način rada i razmišljanja, ali i visoku dinamiku interne komunikacije. Jasna poruka i angažman vodstva, kao i njegova otvorenost za prijedloge i odo-bravanje pogrešaka na putu (preduvjet organizacijske kulture koja ohrabruje na novitete) pritom su neizostavan uvjet.

5. Razvijati zajedničke platforme i rješenja surađujući međusobno

Hrvatski gradovi su maleni i samostalno teško financijski i operativno mogu razvi-jati kompleksna rješenja oblikovana za potrebe svojih građana. Stoga nije čudo da je ponuda gotovih rješenja ono što je do sada oblikovalo veći dio digitalizacije hrvatskih gradova. Međutim, domaći gra-dovi imaju sličnu proceduralnu podlogu, slične izazove u odnosu na organizacijsku kulturu, a mnogi od njih dijele slične po-trebe i probleme pa se mogu povezati u specifične grupacije (npr. otočni gradovi, mali gradovi, turistički gradovi, gradovi iz iste županije i sl.). Samostalno, grado-vi ne mogu niti razviti niti kupiti rješenja koja specifično odgovaraju njihovim po-trebama, ali se mogu povezivati i zajedno ih razvijati i pilotirati te širiti krug korisni-

ka za pojedina rješenja. Također, maleni ili oni koji se sporije razvijaju, mogu učiti na pogreškama i uspjesima onih koji su odmaknuli dalje od njih. Gradovi mogu i trebaju postati inicijatori prijedloga na-cionalnom regulatoru, ali i predlagati re-levantne mjere Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova u aktualnom proce-su programiranja sredstava EU za 2021. - 2027., koja bi trebala biti snažno usmjere-na ka digitalizaciji.

52


Daljnji razvoj indeksa digitalne spremnosti gradova

Istraživanje koje je provedeno temeljeno je na jednostavnoj metodologiji, uz fokus na usluge građanima, tj. bez uvida u inter-ne procese u upravi. Provedeno je kako bi se stekao elementarni uvid u stanje digita-liziranosti usluga i komunikacije gradskih uprava s građanima, bez kompleksnog znanstveno-istraživačkog instrumentarija. Ono stoga predstavlja tek polazište i poti-caj za daljnji razvoj metodologije praćenja razine digitalizacije gradova i u tom smi-slu vjerujemo kako upotpunjuje istraži-vanja koja provodi akademska zajednica, poput recentnog istraživanja o pokazate-ljima za pametne gradove koje je proveo Ekonomski institut Zagreb (“Smart City Indicators: Can They Improve Governan-ce in Croatian Large Cities?”) ili Institut za javne financije (“Proračunska transparen-tnost županija, gradova i općina: studeni 2017. – ožujak 2018.”).

Vidimo ovo istraživanje kao podlogu za daljnji razvoj istraživačkih alata, poten-cijalno u suradnji s akademskom zajed-nicom u Hrvatskoj i EU, a koja bi trebala ići u sljedećem smjeru potencijalne do-pune kompozitnog indeksa digitalnog

napretka gradova u odnosu na prošire-nje obuhvata istraživanja prikupljanjem i obradom podataka o digitalizaciji inter-nih procesa kao pretpostavci uspješne digitalizacije front enda, odnosno usluga i razmjene s građanima.

Namjera je istraživačkog tima nastaviti s razvojem metodologije te na godišnjoj osnovi pratiti napredak gradova, para-lelno razvijajući vlastite alate za njegovo praćenje. U tome će se uspostaviti komu-nkacija s Partnerstvom za digitalnu tran-ziciju u okviru Urbane agende EU, kao i domaćim istraživačkim institucijama.

Konačno, nadamo se kako će indeksaci-ja poslužiti kao polazište za samoanalizu pojedinim gradskim upravama te puto-kaz u njihovom razvoju, budući da je u sustav indeksacije jednostavnom anali-zom moguće uključiti i druge gradove te im pomoći da mapiraju svoj plan ulaska u digitalno doba.

4

53

Sve brži razvoj tehnologije uzrok je velikih i teško predvidivih promjena u društvu, a time i u upravi. Kvaliteta upravljanja zbog toga ovisi o tome koliko su gradovi (županije, mi-nistarstva, agencije) spremni reagirati na promjene u okruženju. Design Thinking - kao praktična, smislena, brza i učinkovita metoda za rješavanje izazova i razvoj inovacija gradskim upravama omogućava da učinkovito koriste svoje resurse za kreiranje rješenja koja su održiva, tehnološki izvediva i koja donose vrijednost onima za koje su stvorena. Stavljanjem korisnika - građana, poduzetnika, posjetitelja ili kolege - u središte svega što radimo i uključivanjem korisnika u proces dizajna osiguravamo dolazak do rješenja koje će adresirati stvarnu potrebu, a rapidnim prototipiziranjem i brojnim iteracijama mini-miziramo rizik od neuspjeha. Raspolaganje ovakvim alatom omogućava upravnim or-ganizacijama da na promjene u okruženju reagiraju brže i kvalitetnije, ali i da postanu proaktivnije i budu sigurnije da su usluge i informacije koje donose u javni prostor upravo onakve kakve građani žele i trebaju.

Korištenje Design Thinking metode za uvođenje inovacija u upravljanje

Marko Škrobo, voditelj design thinkinga u Apsolonu

53

54

Analiza digitalne spremnosti hrvatskih gradova 2019. Literatura

1. Abdulmula, A., B., Yasar, A., Abdulmula, L., 2017.; The Five Models for E-Government, Imperial Journal of Interdisciplinary Research 3 (2), 87-93.

2. Dameri, R., Cocchia, A., 2013: Smart city and digital city: Twenty years of terminology evolution, In itAIS 2013, X Conference of Italian Chapter of AIS

3. Digital by default: A guide to transforming government, McKinsey&Company, 2016.4. The Digital Agenda, Europe 2020 strategy, ec.europa.eu5. Europe’s Digital Progress Report 2017, Izvješće za Hrvatsku, ec.europa.eu6. E-Građani, Broj korisnika sustava e-Građani,data.gov.hr7. Indeks digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) za 2018., Izvješće za Hrvatsku, ec.europa.eu8. Jurlina Alibegović, D.,Kordej-De Villa, Ž., Šagovac,M., 2018: “Smart City Indicators: Can They Improve

Governance in Croatian Large Cities?”, u: Radni materijali EIZ-a (EIZ-WP-1805), Ekonomski institut Zagreb9. Kane, G., C., Palmer, D., Nguyen Phillips, A., Kiron, D., Buckley, N., 2018: Coming of age digitally: Lear-

ning, leadership, and legacy, MIT Sloan Management Review Deloitte Digital 2018 Global Study10. Quality of Public Administration, Europe Union, 2017., ec.europa.eu11. Rogers, D., L., 2016: The digital transformation playbook: Rethink Your Business for the Digital Age,

Columbia Business School Publishing, Columbia University12. Smart cities definitions, By Centre for Cities 2014, https://www.centreforcities.org/reader/smart-ci-

ties/what-is-a-smart-city/1-smart-cities-definitions /13. Strategija e-Hrvatska 2020, Ministarstvo uprave, svibanj 2017.14. The rise of Digital Challengers: How digitalization can become the next growth engine for Central and

Eastern Europe, Digital/McKinsey15. Ott, K., Bronić, M., Petrušič, M., Stanić, B., 2018: “Proračunska transparentnost županija, gradova i općina:

studeni 2017. – ožujak 2018.”, u: Newsletter - Povremeno glasilo Instituta za javne financije, Br. 115/srpanj 2018, http://www.ijf.hr/upload/files/115.pdf

55


Istraživane web stranice i aplikacije:

1. Grad Zagreb: www.zagreb.hr 2. Ekološka karta Zagreba,

ekokartazagreb.stampar.hr 3. Moj Zagreb, www.moj.zagreb.hr4. Portal otvorenih podataka, data.zagreb.hr5. Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., www.vio.hr6. Zagreb sada, holdingcentar.zgh.hr7. Zagrebačka infrastruktura prostornih

podataka, www.geoportal.hr8. Zagrebački Holding d.o.o., www.zgh.hr 9. Čistoća d.o.o. Split, www.cistoca-split.hr 10. Grad Split, www.split.hr11. Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split,

www.vik-split.hr12. Grad Rijeka, www.rijeka.hr13. GIS Rijeka, gis.rijeka.hr14. KD Čistoća d.o.o., www.cistoca-ri.hr15. KD Vodovod i kanalizacija Rijeka,

www.kdvik-rijeka.hr16. Moja Rijeka - multimedijalni portal grada

Rijeke, www.mojarijeka.hr17. Grad Osijek, www.osijek.hr18. Unikom d.o.o., www.unikom.hr19. Vodovod-Osijek d.o.o., www.vodovod.com20. Čistoća d.o.o., www.cistoca-zadar.hr 21. Grad Zadar, www.grad-zadar.hr22. Odvodnja d.o.o. Zadar, www.odvodnja.hr23. Vodovod Zadar d.o.o., www.vodovod-zadar.hr24. Grad Velika Gorica, www.gorica.hr25. VG Komunalac d.o.o., www.vgkomunalac.hr

26. VG Vodoopskrba d.o.o., www.velikagorica.com27. Grad Slavonski Brod, www.slavonski-brod.hr28. Komunalac d.o.o., www.komunalac-sb.hr29. Vodovod d.o.o., www.vodovod-sb.hr 30. Grad Pula, www.pula.hr31. Pula Herculanea d.o.o., www.herculanea.hr32. Pula na dlanu, c2c.datasimplified.com 33. Smart Pula, www.smartpula.com34. Vodovod Pula d.o.o., www.vodovod-pula.hr35. Čistoća d.o.o. Karlovac, www.cistocaka.hr 36. Grad Karlovac, www.karlovac.hr37. Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac,

www.vik-ka.hr38. Gospodarenje otpadom Sisak d.o.o.,

www.gos.hr39. Grad Sisak, www.sisak.hr40. Sisački vodovod d.o.o., www.sisackivodovod.hr41. Čistoća d.o.o., www.cistoca-vz.hr42. Grad Varaždin, www.varazdin.hr43. Varkom d.d. Varaždin, www.varkom.hr44. Grad Šibenik, www.sibenik.hr45. Vodovod i odvodnja d.o.o. Šibenik,

www.vodovodsib.hr46. Zeleni grad Šibenik d.o.o.,

www.cistoca-sibenik.hr47. Čistoća Dubrovnik d.o.o.,

www.cistocaduborovnik.hr48. Dubrovnik Visitors, www.dubrovnik-visitors.hr49. Grad Dubrovnik, www.dubrovnik.hr 50. Vodovod Dubrovnik d.o.o.,

www.vodovod-dubrovnik.hr51. Grad Bjelovar, www.bjelovar.hr

Literatura

52. Komunalac d.o.o., www.komunalac-bj.hr53. Vodne usluge. d.o.o., www.vodneusluge-bj.hr54. Grad Kaštela, www.kastela.hr55. Čistoća d.o.o. Split, www.cistoca-split.hr 56. Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split,

www.vik-split.hr57. Grad Samobor, www.samobor.hr58. Komunalac d.o.o. Samobor,

www.komunalac-samobor.hr59. Zagrebački holding d.o.o. - Podružnica

vodoopskrba i odvodnja - ispostava Samobor www.vio.hr

60. Grad Vinkovci, www.grad-vinkovci.hr 61. Nevkoš d.o.o., www.nevkos.hr62. Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o.,

www.vvk.hr63. Grad Koprivnica, www.koprivnica.hr64. GKP Komunalac d.o.o., www.koprivnica.hr65. Koprivničke vode d.o.o., www.kcvode.hr 66. Đakovački vodovod d.o.o., www.dj-vodovod.hr67. Grad Đakovo, www.djakovo.hr68. Univerzal d.o.o., www.univerzal-djakovo.hr69. Grad Vukovar, www.vukovar.hr70. Komunalac d.o.o., www.komunalac-vu.hr71. Vodovod grada Vukovara d.o.o.,

www.vukovar.hr72. Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr 73. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova

Europske unije, www.razvoj.gov.hr 74. Ministarstvo uprave, www.uprava.gov.hr 75. Portal otvorenih podataka: www.open.gov.hr76. Servis e-Građani: www.pretinac.gov.hr

Documents

ANALIZA DIGITALNE SPREMNOSTI HRVATSKIH GRADOVA · Gradovi su osobito značajna karika u digitalnoj transformaciji uprave, budući da predstavljaju male laboratorije inovativnih rješenja