Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA
ANALIZA DRŽAVNIH POTPORA U
REPUBLICI HRVATSKOJ S ASPEKTA
ULASKA U EUROPSKU UNIJU
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2013.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA
ANALIZA DRŽAVNIH POTPORA U
REPUBLICI HRVATSKOJ S ASPEKTA
ULASKA U EUROPSKU UNIJU
DIPLOMSKI RAD
Studijski smjer: Gospodarstvo EU
Kolegij: Industrijska politika
Mentor: Prof.dr.sc. Nada Denona-Bogović
Student: Dinko Šimović
JMBAG: 0081100576
Rijeka, rujan 2013.
Sadržaj: 1.UVOD ..................................................................................................... 1
1.1.PREDMET, PROBLEM I OBJEKT ISTRAŽIVANJA ...................................... 1
1.2.RADNA HIPOTEZA ........................................................................................... 2
1.3.SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA ................................................................. 2
1.4.STRUKTURA RADA ......................................................................................... 2
2. OPĆENITO O DRŽAVNIM POTPORAMA .................................... 3 2.1. POJAM DRŽAVNIH POTPORA ...................................................................... 3
2.2. KATEGORIJE POTPORA ................................................................................. 7
2.2.1. Horizontalne potpore ................................................................................... 8
2.2.2. Sektorske potpore ......................................................................................... 9
2.2.3. Regionalne potpore .................................................................................... 10
2.2.4. Potpore na razini lokalne i područne samouprave ........................................ 10
2.3. INSTRUMENTI ZA DODJELU POTPORA ................................................... 11
2.3.1. Subvencije i porezna izuzeća ..................................................................... 11
2.3.2. Udjeli u vlasničkom kapitalu ..................................................................... 11
2.3.3. Povoljniji krediti i porezni dug .................................................................. 12
2.3.4. Jamstva ................................................................................................................ 12
2.4. AGENCIJA ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA - AZTN .................. 12
2.5. DRŽAVNE POTPORE U EUROPSKOJ UNIJI .............................................. 13
3. ANALIZA DRŽAVNIH POTPORA U HRVATSKOJ I EU ......... 15 3.1. DUGOROČNO KRETANJE DRŽAVNIH POTPORA U REPUBLICI
HRVATSKOJ I EU.................................................................................................. 15
3.1.1. Udio državnih potpora u BDP-u ................................................................ 16
3.1.2. Analiza potpora prema kategorijama dodjele ............................................ 16
3.1.3. Analiza potpora prema instrumentima dodjele .......................................... 18
3.2. ANALIZA DRŽAVNIH POTPORA U RIBARSTVU .................................... 20
3.3. ANALIZA DRŽAVNIH POTPORA U INDUSTRIJI I USLUGAMA ........... 21
3.3.1. Horizontalne potpore ................................................................................. 22
3.3.2. Sektorske potpore ....................................................................................... 24
3.3.3. Regionalne potpore .................................................................................... 27
3.3.4. Potpore na razini lokalne i područne samouprave ..................................... 28
4. OČEKIVANE PROMJENE U DODJELI DRŽAVNIH POTPORA
S ASPEKTA ULASKA U EU ................................................................ 30 4.1. RAZINA I NAMJENA DRŽAVNIH POTPORA U REPUBLICI
HRVATSKOJ PRIJE PRISTUPANJA U EUROPSKU UNIJU ............................. 30
4.2. PROMJENE U NAMJENI DRŽAVNIH POTPORA U REPUBLICI
HRVATSKOJ NAKON PRISTUPANJA U EUROPSKU UNIJU ......................... 32
5. PRIJEDLOZI I MJERE ZA POBOLJŠANJE EFIKASNOSTI
DODJELE DRŽAVNIH POTPORA U REPUBLICI HRVATSKOJ
…………………………………………………………………...….34 5.1. OČEKIVANE PROMJENE U DODJELI DRŽAVNIH POTPORA NA
PRIMJERU ZEMALJA EU ..................................................................................... 34
5.2. PRIVATIZACIJA KAO RJEŠENJE PROBLEMA NEEFIKASNOG
FINANCIRANJA PUTEM DRŽAVNIH POTPORA ............................................. 36
6. ZAKLJUČAK ..................................................................................... 39
LITERATURA ......................................................................................... 41
POPIS TABLICA ..................................................................................... 43
POPIS GRAFIKONA .............................................................................. 44
1
1. UVOD
U mnogim zemljama primjenjuju se razni oblici državnih potpora u cilju financijske pomoći
pojedinim poduzećima ili pak sektorima gospodarstva. Razlozi dodjeljivanja državnih potpora
mogu biti raznoliki, od poticanja gospodarske aktivnosti nekog sektora ili nekog područja
djelatnosti, do ispravljanja tržišnih nespjeha te poticanja zapošljavanja i sl. Prema tome,
državne potpore mogu se izraziti kao oblik državne intervencije u cilju stimuliranja
ekonomske aktivnosti pojedinih poduzeća ili sektora.
1.1. PREDMET, PROBLEM I OBJEKT ISTRAŽIVANJA
Dodijeljena sredstva kroz državne potpore mogu povećati opće blagostanje poduzeća, ali i
narušiti konkurenciju te smanjiti blagostanje građana. Blagostanje će se smanjiti kada je
pomoć usmjerena ka onim poduzećima koja su manje efikasna, a čiji su proizvodi manje
kvalitete i praćeni visokim proizvodnim troškovima. S druge strane, opće blagostanje će se
poboljšati kada su državne potpore usmjerene na rješavanje tržišnih neuspjeha. Također, kao
što je spomenuto država raznim intervencijama u vidu državnih potpora namjerno ili
nenamjerno narušava konkurenciju između poduzeća. Kako bi se konkurencija što manje
remetila, Europska unija je prihvatila stajalište kako se državne potpore trebaju isključivo
usmjeriti na ispravljanje tržišnih neuspjeha preusmjeravajući se prema horizontalnim
namjenama.
Nadalje, potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU (SSP), Hrvatska je
preuzela određene obveze glede dodjeljivanja i kontrole državnih potpora sukladno
metodologiji Unije te se obvezala kako će uskladiti nacionalno zakonodavstvo na području
državnih potpora. No, normativno zadovoljenje odredbi iz SSP-a donošenjem nacionalnog
zakona ne znači istovremeno i zadovoljavajuću primjenu tog istog zakonodavstva. Također,
osim same prilagodbe razine državnih potpora s europskim prosjekom, važnija je prilagodba
njihovog namjenskog rasporeda. Konačni cilj provođenja tih mjera je preispitivanje sustava
dodjeljivanja i usmjeravanja državnih potpora i potrebne promjene njihove veličine i strukture
sa veličinom i strukturom u EU.
2
1.2. RADNA HIPOTEZA
S obzirom na predmet, problem i objekt istraživanja nameće se radna hipoteza koja se ogleda
u usporedbi državnih potpora u Hrvatskoj i Uniji, te glasi: Ulazak Hrvatske u Europsku uniju
dovest će do promjena u vrijednosti dodijeljenih potpora te promjena u njihovoj strukturi.
1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Svrha istraživanja je analizirati državne potpore te ih usporediti s potporama u Europskoj
uniji, da bi se što bolje predočilo stanje u Republici Hrvatskoj kada se govori o potporama,
odnosno o dodijeljenim vrijednostima potpora kako pravnim, tako i fizičkim osobama unutar
određenog vremenskog perioda, najčešće unutar jedne godine.
Cilj istraživanja je pokazati važnost potpora, bez obzira na određene mane koje krije u sebi,
ali ujedno i pokazati nužnost pravedne dodjele, koja ne iskrivljuje tržišnu sliku i ne privilegira
pojedinca.
1.4. STRUKTURA RADA
Uvodni dio rada sadržava predmet, problem i objekt istraživanja u kojem se pobliže
objašnjava sama tema istraživanja u vidu važnosti državnih potpora te prilagodba istih s
aspekta ulaska Hrvatske u EU. Također, osim predmeta, problema i objekta istraživanja, uvod
sadržava radnu hipotezu, svrhu i ciljeve istraživanja. Radna hipoteza odnosi se na to da li se
Hrvatska uspjela prilagoditi na području državnih potpora s odredbama EU te u kojoj mjeri.
Nadalje, svrha istraživanja je na temelju radne hipoteze analizirati državne potpore te ih
usporediti sa onima u EU da bi što bliže predočili što Hrvatska treba očekivati po pitanju
državnih potpora nakon ulaska u EU.U drugom poglavlju se govori općenito o državnim
potporama. Drugim riječima, nastoji se objasniti što su državne potpore, kategorije državnih
potpora te instrumenti kojima se dodjeljuju državne potpore.
U trećem poglavlju dana je analiza državnih potpora u Hrvatskoj i EU te je prikazana
usporedba između Hrvatske i EU na području državnih potpora u cilju utvrđivanja prilagodbe
prema odredbama EU.
U četvrtom i petom poglavlju prikazane su očekivane promjene s aspekta ulaska Hrvatske u
EU. Tu se pak nastoje prikazati izvjesne promjene na području državnih potpora samim
ulaskom Hrvatske u EU. Također, osim toga, u petom poglavlju dane su mjere u cilju veće
efikasnosti državnih potpora.
3
2. OPĆENITO O DRŽAVNIM POTPORAMA
Državne potpore su jedan od načina na koji država utječe na tržišnu utakmicu između
poduzeća na tržištu. Ona može jednog poduzetnika staviti u bolji položaj od drugog, iako je
možda prvi poduzetnik lošiji i manje uspješan, poticanje tog lošijeg poduzetnika od strane
države, može dovesti do istiskivanja boljeg poduzetnika sa tržišta i automatski do narušavanja
tržišne utakmice.
U ovom dijelu rada ćemo dati odgovore na razna pitanja vezana uz državne potpore, a samo
neka od njih su:
- Što su to državne potpore,
- Tko je davatelj, a tko primatelj potpora,
- Koji su kriteriji za dodjelu,
- Što zapravo nisu potpore, odnosno koji oblici državnog financiranja nemaju oblik
potpore, te
- Tko je zadužen za zaštitu tržišnog natjecanja.
2.1. POJAM DRŽAVNIH POTPORA
Državne su potpore svi stvarni i potencijalni rashodi ili umanjeni prihodi države koje
dodjeljuju davatelji državne potpore (Zaštita tržišnog natjecanja i državne potpore, str.11,
dostupno na www.eobrazovanje.mingorp.hr, pregledano 2.6.2013.). Davatelj državne potpore
je Republika Hrvatska putem ovlaštenih pravnih osoba i središnjih tijela državne uprave,
jedinica lokalne samouprave, jedinica lokalne (regionalne) samouprave te svaka pravna osoba
koja dodjeljuje ili upravlja državnim potporama u smislu Zakona o državnim potporama.
Korisnikom državne potpore mogu biti fizičke i pravne osobe, koje obavljajući gospodarsku
djelatnost sudjeluju u prometu roba i usluga, a koriste neki od oblika državnih potpora
(Zaštita tržišnog natjecanja i državne potpore, str.24, dostupno na
www.eobrazovanje.mingorp.hr, pregledano 2.6.2013.).
Da bismo utvrdili ima li neka državna intervencija karakter državne potpore, potrebno je
utvrditi da li su u slučaju dodjele državnih sredstava ispunjeni slijedeći kriteriji (Kandžija i
Cvečić, 2011., str. 684.):
1) Dodjeli državnih sredstava – državnom potporom smatra se ona mjera koja uključuje
sredstva dodijeljena iz državnog proračuna, proračuna županije, grada i općine,
fondova i pravnih osoba u vlasništvu države. Pored izravnih proračunskih izdataka,
4
državnom potporom se smatra i manji, odnosno neostvareni prihod države zbog
neplaćenog poreza, doprinosa ili drugog nepodmirenog dugovanja odnosno neizvršene
financijske obveze prema državi, prodaja zemljišta odnosno nekretnina ispod tržišne
cijene i bez provedenog natječaja i slično.
2) Ostvarivanju prednosti na tržištu – prednost na tržištu se ostvaruje činjenicom da je
korisnik potpore primio sredstva koja ne bi mogao ostvariti u svom redovnom
poslovanju. Pored očitih državnih potpora kao što su subvencije, oslobađanje od
plaćanja poreza, državna jamstva itd., postoje i ostale državne potpore koje su manje
očite, a također osiguravaju ekonomsku prednost,a to su: kupnja ili iznajmljivanje
zemljišta u državnom vlasništvu poduzetniku po povoljnijoj cijeni od tržišne, prodaja
zemljišta poduzetnika državi po cijeni većoj od tržišne, omogućavanje pristupa javnoj
infrastrukturi bez plaćanja doprinosa za istu, te dokapitalizacija poduzetnika od strane
države putem tzv. rizičnog kapitala pod povoljnijim uvjetima nego što bi to učinio
privatni investitor.
3) Selektivnosti – potrebno je utvrditi je li određeni poduzetnik, sektor ili regija dobio
određena sredstva iz proračuna države, jedinice lokalne ili područne samouprave ili
druge pravne osobe davatelja potpore pa je samim time doveden u povoljniji tržišni
položaj u odnosu na konkurenciju. O selektivnosti se može raditi i kada postoji
određeno diskrecijsko pravo odlučivanja prilikom dodjele potpore od strane davatelja
potpore.
Utjecaju na trgovinu između Hrvatske i EU – Zakon o državnim potporama propisuje zabranu
dodjele državnih potpora koje utječu (ili bi mogle utjecati) na trgovinu između Republike
Hrvatske i Europske unije. Sukladno tome, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja treba
provjeriti ima li djelatnost koju obavlja korisnik potpore stvarno ili potencijalno učinak na
trgovinu između Republike Hrvatske i država članica Europske unije, odnosno dolazi li do
narušavanja tržišnog natjecanja.
Prethodno su navedeni kriteriji na osnovu kojih se utvrđuje da li se radi o dodjeli državnih
sredstava u obliku državnih potpora, dok će u nastavku biti prikazano što se to ne smatra
državnom potporom na temelju Zakona o državnim potporama (Godišnje izvješće o državnim
potporama za 2011. godinu, str.7, dostupno na aztn.hr, pregledano 2.6.2013.):
- transferi sredstava iz državnog proračuna jedinicama lokalne i područne (regionalne)
samouprave i javnim tijelima koja ne obavljaju gospodrasku djelatnost,
5
- opće mjere gospodarske politike koje se odnose na sve poduzetnike i gospodarske
sektore, primjerice smanjivanje opće stope poreza na dobit, doprinosa ili drugih
sličnih davanja,
- državne mjere koje su neutralne u odnosu na državni proračun (tzv. regulatorne
mjere),
- nabava robe i usluga po tržišnim cijenama odnosno tržišnoj vrijednosti (javni natječaji
sukladno propisima o javnim nabavama),
- mjere uključivo i financijske potpore koje udovoljavaju testu ulaganja po tržišnim
uvjetima odnosno testu ulaganja privatnog poduzetnika,
- sredstva namijenjena izgradnji infrastrukturnih projekata opće namjene kojima se ne
daje ekonomska prednost određenom poduzetniku, sektoru ili regiji,
- državna jamstva ako su kumulativno ispunjeni slijedeći uvjeti: ako korisnik zajma nije
u financijskim teškoćama; ako je korisnik zajma u mogućnosti na financijskom tržištu
dobiti zajam po tržišnim uvjetima bez posredovanja države; ako se za državno jamstvo
zaračunava tržišna cijena; ako je državno jamstvo povezano s određenom
financijskom transakcijom, ograničeno po visini i vremenu trajanja i ne pokriva više
od 80% preostalog duga ili druge financijske obveze,
- potpore fizičkim osobama ili zaposlenicima gdje poduzetnici ne uživaju izravnu
korist,
- potpore male vrijednosti (de minimis potpore) koje ne iznose više od 200000 eura u
kunskoj protuvrijednosti po korisniku u razdoblju od tri fiskalne godine.
Za poduzetnike u sektoru cestovnog prometa protuvrijednost je najviše 100000 eura, a
potpore ne smiju biti namijenjene za nabavu vozila za cestovni prijevoz tereta poduzetnicima
koji se njima bave za najamninu i naknadu (Zaštita tržišnog natjecanja i državne potpore, str.
15, dostupno na eobrazovanje.mingorp.hr, pregledano 2.6.2013.).
Također se potporom, obzirom na Zakon o državnim potporama, ne smatra ni pomoć
kućanstvima, invalidnim osobama, javnim tijelima za djelatnosti koje nemaju gospodarski
karakter, obrazvonim ustanovama, bolnicama, za izgradnju stambenih zgrada u državnom
vlasništvu za socijalno ugrožene skupine, javnim centrima za profesionalno usavršavanje,
smanjivanje poreza na dodanu vrijednost za određene skupine proizvoda, potpora namijenjena
za obranu i za javne radove i slično (Godišnje izvješće o državnim potporama za 2011.
godinu, str.8, dostupno na www.aztn.hr, pregledano 2.6.2013.).
6
Osim nabrojanih kriterija na osnovu kojih se zaključuje radi li se o državnoj potpori, te onoga
što ne potpada pod državne potpore, potrebno je istaknuti koje su to potpore izuzete od
zabrane dodjele na temelju Zakona o državnim potporama (Godišnje izvješće o državnim
potporama za 2011. godinu, str.6, dostupno na www.aztn.hr, pregledano 2.6.2013.):
- potpore za ublažavanje ili otklanjanje šteta prouzročenih prirodnim nepogodama,
izvanrednim ili ratnim okolnostima,
- za poticanje gospodarskog razvoja područja s neuobičajeno niskim životnim
standardom ili velikom nezaposlenošću,
- za promicanje kulture i zaštitu baštine,
- za provedbu značajnih međunarodnih projekata ili otklanjanju ozbiljnih poteškoća u
gospodarstvu,
- za poticanje određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih područja,
- pravnim i fizičkim osobama kojima je na temelju posebnih propisa povjereno
obavljanje službe od općeg gospodarskog interesa ili utvrđeno isključivo pravo
obavljanja određene djelatnosti, a bez kojih ne bi mogle obavljati i provoditi povjerene
im zadaće, uz uvjet da državne potpore predstavljaju isključivo naknadu za obavljanje
i provedbu tih zadaća.
Obzirom da smo naveli što su to državne potpore, koje su njihove odlike, tko su primatelji, te
koji oblici su izuzeti od zabrane dodjele, logičan slijed je dati odgovor na pitanje „zašto
država dodjeljuje potpore“ odnosno zašto država podupire određena poduzeća. Odgovor na to
pitanje je zapravo dosta jednostavan, pa možemo čak reći i logičan, jer na taj način država
potiče ekonomsku aktivnost na nekom području, usporava nazadovanje neke industrije,
ispravlja tržišne neuspjehe, potiče zapošljavanje ili pak pomaže domaćim poduzećima da
ostvare prosperitet u odnosu na inozemna poduzeća.
Pomoć poduzećima može povećati blagostanje u zemlji, ali pak s druge strane može narušiti
konkurenciju i na taj način smanjiti blagostanje građana. Blagostanje će se smanjiti ako se
pomoć usmjeri poduzećima koja su manje efikasna, a imaju proizvod koji je nekvalitetniji od
proizvoda koji nudi konkurencija, a ujedno je i skuplji, odnosno proizvodnja istih je
popraćena visokim troškovima. Stoga možemo reći da loše potpore iskrivljuju tržišnu sliku i
daju prednost lošim poduzećima umjesto dobrim, a na taj način se smanjuje blagostanje, dok s
druge strane govorimo o dobrim potporama, koje ispravljaju neuspjehe na tržištu, te tako
pomažu u povećanju blagostanja. Ipak je jako bitno istaknuti da potpora može dovesti do
povećanja blagostanja samo ako je povećano blagostanje, uslijed upotrebe državnih potpora,
7
veće od troškova nastalih primjenom potpore (Državne potpore, dostupno na:
http://limun.hr/main.aspx?id=517995 pregledano: 3.6.2013.).
Davanjem potpore jednom poduzeću ili grani, država bira „pobjednike“ od kojih se očekuje
da će imati visoke stope rasta, ili su to oni kojima je potrebna pomoć da bi uopće ostali na
tržištu. Pretpostavlja se da je država sposobna odlučiti tko je sposoban biti „pobjednik“ ili pak
s druge strane da odluči tko je vrijedan da ga se spasi od potponuća. No uz sve te
pretpostavke, pitanje je koliko je država uspješna u tom odabiru ili koliko je sposobna odrediti
trenutak kada je potrebno prestati poticati određenu granu industrije ili prekinuti davanje
pomoći, te prepustiti „tržišne igrače“ da sami nastave svoje poslovanje bez državne pomoći.
Osim sposobnosti (ili nesposobnosti) države u procjeni pobjednika, postoji opasnost od toga
da država padne pod utjecaj interesnih skupina koji lobiraju da država nastavi sa davanjem
potpora premda to više nije ekonomski opravdano. Uz lobiste, uvijek je moguće očekivati one
koji će se voditi mišlju „ako je država pomogla jednoj grani, zašto ne bi pomogla i nama“ te
na taj način zapadamo u začarani krug iz kog je teško izaći, a posebno izaći bez posljedica.
Također možemo spomenuti i utjecaj na konkurenciju, gdje će poduzeća s nižim cijenama
(koje ima zahvaljujući potpori od strane države) polako istiskivati s tržišta možda kvalitetnija
poduzeća od sebe, jer će ona biti suočena sa višim troškovima proizvodnje, te se samim tim
neće moći boriti sa konkurencijom. Državne potpore stvaraju pritisak na proračun, jer se
sredstva izdvajaju iz proračuna (ili ne ulijevaju u proračun), te na taj način mogu dovesti do
povećanja poreza, da bi se napunila državna blagajna iz koje se vuku sredstva za potpore.
Znamo da sredstva u proračun dolaze od strane građana, tako da u biti, povoljnije cijene
proizvoda, spašavanje posrnulih poduzeća ili financiranje „pobjednika“ zapravo financiraju
sami građani zemlje, a poduzeća se lako naviknu na svoju neefikasnost te takve situacije treba
prekinuti što prije i usmjeriti ih prema onima koji potpore zaista mogu opravdati. Da bi sve
funkcioniralo na što je to moguće bolji način, zadužena je Agencija za zaštitu tržišnog
natjecanja, o kojoj će biti govora nešto kasnije.
Prije nego bude riječi o Agenciji i njenom radu, potrebno je napraviti podjelu državnih
potpora, da bi se olakšalo razumijevanje državnih potpora, posebno kvantitativni pokazatelji
koji će biti prikazani i analizirani u drugom dijelu rada.
2.2. KATEGORIJE POTPORA
Metodologija prikazivanja državnih potpora u Republici Hrvatskoj temelji se na metodologiji
koju primjenjuje Europska unija, tako da neće biti odstupanja u prikazivanju podataka i nakon
8
ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Obzirom na zajedničku metodologiju, državne
potpore se dijele na dva osnovna područja potpora (Godišnje izvješće o državnim potporama
za 2011. godinu, str. 9, dostupno na www.aztn.hr, pregledano 3.6.2013.):
1) potpore poljoprivredi i ribarstvu i
2) potpore industriji i uslugama.
Potpore poljoprivredi i ribarstvu su posebna cjelina, dok se potpore industriji i uslugama
dijele na (Godišnje izvješće o državnim potporama za 2010.godinu, str.6, dostupno na
www.aztn.hr, pregledano 3.6.2013.):
- horizontalne,
- sektorske,
- regionalne i
- potpore na razini lokalne i regionalne samouprave.
U nastavku rada će biti posebno objašnjena svaka od navedenih vrsta državnih potpora.
2.2.1. Horizontalne potpore
Ova vrsta potpora ispravljuje tržišne neuspjehe te pridonose povećanju općeg blagostanja.
Namijenjene su svim sudionicima na tržištu, te u tom smislu mnogo manje narušavaju
tržišnuutakmicu od sektorskih potpora (Kesner-Škreb,M., i Jović, I., Industrijska politika i
državne potpore u Hrvatskoj, str.1, dostupno na www.ijf.hr, pregledano 3.6.2013.). Kao što je
navedeno, horizontalne potpore su namijenjene svim sudionicima, te su na taj način bolje od
sektorskih, koje odabiru sektor koji će pomagati ili odabiru jedno poduzeće kom daju
prednost na štetu drugog ili drugih poduzeća. U horizontalne potpore ubrajamo potpore za
(Godišnje izvješće o državnim potporama za 2011. godinu, str. 9, dostupno na www.aztn.hr,
pregledano 3.6.2013.):
- istraživanje i razvoj i inovacije,
- zaštitu okoliša i uštedu energije,
- male i srednje poduzetnike,
- sanaciju i restrukturiranje kroz programe državnih potpora,
- zapošljavanje,
- usavršavanje,
9
- kulturu i zaštitu baštine,
- razvoj širokopojasnih mreža,
- rizični kapital,
- za financiranje u financijskoj i gospodarskoj krizi, te
- ostale horizontalne ciljeve.
Nakon izbijanja krize 2008. godine, počela je primjena posebnih pravila o dodjeli potpora čiji
je cilj ublažavanje i smanjivanje učinaka krize na financijski i gospodarski sektor. Stoga se
unutar horizontalnih potpora „smjestila“ i potpora za financiranje u financijskoj i
gospodarskoj krizi.
2.2.2. Sektorske potpore
Ova vrsta potpora je spomenuta u prethodnom potpoglavlju, a spominje se u negativnom
kontekstu jer sektorske potpore iskrivljuju tržišnu sliku. Kroz njih se favorizira određeno
poduzeće, te se dovodi do nelojalne konkurencije, što svakako nije dobro za tržište, a ni za
opće blagostanje. Sektorske potpore čine potpore za (Godišnje izvješće o državnim potporama
za 2011. godinu, str. 9 i 10, dostupno na www.aztn.hr, pregledano 3.6.2013.):
- kopneni promet, i to posebno cestovni, željeznički i unutarnji plovni promet,
- pomorski promet,
- zračni promet,
- brodogradnju,
- proizvodnju čelika,
- turizam,
- financijske usluge,
- sanaciju i restrukturiranje poduzetnika u teškoćama (pojedinačne potpore),
- kinematografiju i ostalu audiovizualnu djelatnost,
- javne radiodifuzijske usluge,
- poštanske usluge i
- ostane nespomenute djelatnosti.
Među navedenim sektorima je jedan sektor koji ima važnu ulogu u gospodarstvu Hrvatske.
Dakako, radi se o brodogradnji koja, premda godinama kontinuirano nazaduje, ipak
10
predstavlja najvećeg hrvatskog izvoznika. Hrvatska brodograđevna industrija je zapravo jedan
začarani krug, za koji nije lako pronaći prihvatljivo rješenje na obostrano zadovoljstvo.
U brodogradnji je, što direktno, što indirektno, zaposleno jako mnogo radnika, a do nedavno
su hrvatska brodogradilišta bila uglavnom u vlasništvu države, tako da je država često davala
jamstva i subvencije i na taj način pomagala ovu granu industrije.
Europska unija se bori protiv ovih vrsta pomoći jer se iskrivljuje slika tržišnog natjecanja.
Unija je posebno osjetljiva na pitanje brodogradnje jer se spori sa Južnom Korejom koja
znantno subvencionira svoju brodogradnju te na taj način ima i znatno niže cijene proizvoda i
samim tim dobro konkurira na svjetskom tržištu.
Što se tiče Hrvatske, Unija traži smanjenje direktnih subvencija brodogradnji, odnosno
zatijeva povećanje efikasnosti kako se subvencije ne bi koristile za pokrivanje gubitaka. Unija
dopušta subvencije brodogradnji, ali u ovom slučaju se one odnose na potpore za istraživanje
i razvoj, dakle na one koje vode ka povećanju efikasnosti (Bendeković, J., i Vuletić, D.,
2011., Financijska analiza poslovanja Hrvatske brodograđevne industrije, str. 134 dostupno
na: http://hrcak.srce.hr/75458, pregledano 8.6.2013.).
2.2.3. Regionalne potpore
Ova vrsta potpora se dodijeljuje kao poticaj gospodarskom razvoju područja s niskim
životnim standardom ili visokom stopom nezaposlenosti. To je područje koje ima bruto
domaći proizvod (BDP) po stanovniku, mjeren parametrima kupovne moći, niži od 75%
prosjeka zemalja članica Europske unije (Zaštita tržišnog natjecanja i državne potpore, str. 17,
dostupno na eobrazovanje.mingorp.hr, pregledano 2.6.2013.).
2.2.4. Potpore na razini lokalne i područne samouprave
Podaci o regionalnim potporama, te podaci o potporama na razini lokalne i područne
samouprave se u radu prikazuju kao posebne grupe potpora, no obzirom na svoje ciljeve, one
se ubrajaju u horizontalne potpore. Razlog iz kojeg su izdvojene i navedene odvojeno, je
prikazivanje podataka u drugom dijelu rada, gdje će posebno biti prikazane, odnosno
izdvojene ove vrste potpora. Cilj tog posebnog izdvajanja je prikazivanje vrijednosti koje
jedinice lokalne i područne samouprave ulažu u gospodarstvo.
11
2.3. INSTRUMENTI ZA DODJELU POTPORA
U Hrvatskoj se, kao i u zemljama EU, najveći dio potpora dodijeli kroz subvencije i jamstva,
no ta dva instrumenta nisu jedini kroz koje se potpore dodjeljuju. Instrumenti se dakle dijele u
četiri posebne skupine (Kesner-Škreb, M., Pleše, I., Mikić, M., Državne potpore poduzećima
u Hrvatskoj 2001.godine, str.23, dostupno na: hrcak.srce.hr/file/8932, pregledano 5.6.2013.):
- (A) subvencije i porezna izuzeća,
- (B) udjeli u vlasničkom kapitalu,
- (C) povoljni krediti i porezni dug te
- (D) jamstva.
2.3.1. Subvencije i porezna izuzeća
Ovi instrumenti čine prvu skupinu instrumenata u kojoj cjelokupan iznos dodijeljen korisniku
čini potporu. Skupina se obično dijeli na dvije podskupine, ovisno o tome da li se potpora
dodjeljuje putem rashodne strane proračuna – to su subvencije, te putem prihodne strane
(propušten prihod) - porezi i doprinosi. Državnu potporu u kojoj je element potpore jednak
nominalnoj vrijednosti potpore jesu subvencije, porezna izuzeća, smanjenja doprinosa za
socijalno osiguranje, prodaja javne imovine ispod tržišnih cijena (Kesner-Škreb, M., Pleše, I.,
Mikić, M., Državne potpore poduzećima u Hrvatskoj 2001.godine, str.24, dostupno na:
hrcak.srce.hr/file/8932, pregledano 5.6.2013.).
2.3.2. Udjeli u vlasničkom kapitalu
U vezi s udjelom u vlasničkom kapitalu važno je utvrditi je li financijski transfer koji javna
vlast dodjeljuje u obliku sudjelovanja u vlasničkom kapitalu potpora primatelju ili je oblik
sudjelovanja javnog sektora u tržišnim aktivnostima uz normalne tržišne uvjete. U tu skupinu
potpora ubrajaju se državne investicije u poduzeća kojima nije cilj stvaranje dobiti,
pretvaranje državnih potraživanja u vlasnički ulog, prodaja državnog vlasništva uz povoljnije
uvjete, odricanje od dobiti koju država ima na temelju uloga u vlasništvu poduzeća i slično
(Kesner-Škreb, M., Pleše, I., Mikić, M., Državne potpore poduzećima u Hrvatskoj
2001.godine, str.24, dostupno na: hrcak.srce.hr/file/8932, pregledano 5.6.2013.).
12
2.3.3. Povoljniji krediti i porezni dug
Povoljne kredite država daje izravno ili to čini preko svojih agencija, uz povolje uvjete, tj. uz
niže kamatne stope od tržišnih, dulje vrijeme otplate ili počeka, te druge povoljne uvjete.
Krediti se obično daju poduzećima koja u teškoćama nisu sposobna dobiti kredit na tržištu, a
za koja se očekuje da će ubrzo moći sama poslovati bez pomoći države, odnosno državne
potpore. Porezni dug također ulazi u ovu kategoriju potpora. Naime, neplaćanjem poreznih
obveza na vrijeme, porezni dužnik dobiva neizravnu subvenciju države (Kesner-Škreb,
M.,Pleše, I., Mikić, M., Državne potpore poduzećima u Hrvatskoj 2001.godine, str.25,
dostupno na: hrcak.srce.hr/file/8932, pregledano 5.6.2013.).
2.3.4. Jamstva
Ova skupina obuhvaća državna jamstva za osiguranje od komercijalnih i nekomercijalnih
rizika u nominalnom iznosu. Naime, državna jamstva omogućuju korisniku da dobije kredite
uz povoljnije uvjete od onih na financijskim tržištima. Jamstva čine potencijalni javni dug, a
samim tim i trošak za državu (Kesner-Škreb, M., Pleše, I., Mikić, M., Državne potpore
poduzećima u Hrvatskoj 2001.godine, str.25, dostupno na: hrcak.srce.hr/file/8932, pregledano
5.6.2013.).
2.4. AGENCIJA ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA - AZTN
Preduvjet za nastanak Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) je uređenje područja
tržišnog natjecanja koje je uređeno Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja (1995.), koji je uz
uvođenje osnovnih pravila tržišnog natjecanja koja vrijede u Europskoj uniji osigurao osnutak
i rad neovisne institucije za provedbu pravila tržišnog natjecanja uređenih tim zakonom. Po
odluci Sabora, 20. Rujna 1995. godine, osnovana je AZTN, a sa radom je započela
1997.godine (Zaštita tržišnog natjecanja i državne potpore, str.5, dostupno na
www.eobrazovanje.mingorp.hr, pregledano 2.6.2013). Do 2003.godine, nadležnost Agencije
se odnosila na zaštitu tržišnog natjecanja, no nakon usvajanja Zakona o državnim potporama,
u nadležnost je uključeno i područje državnih potpora. Nadležnost Agencije je ponajprije
odobravanje državnih potpora koje je nužno prijaviti Agenciji, te povrat potpora ukoliko se ne
slažu sa pravilima. Nakon pristupanja u Europsku uniju, većinu poslova će preuzeti Europska
komisija.
13
Agencija za cilj ima stvaranje koristi za potrošače i jednakih uvjeta za sve poduzetnike na
tržištu koji pridonose razvoju gospodarstva tako što se na tržištu ponašaju sukladno pravilima,
a natječu se cijenom, dobrom kvalitetom te inovativnošću svojih proizvoda i usluga.
U širem smislu, tržišno natjecanje obuhvaća i poslove vezane uz državne potpore uključujući
postupak odobravanja, nadzora provedbe i povrata državnih potpora, osim u području
poljoprivrede i ribarstva. Izvršavajući zadaću u ovom dijelu svojih ovlasti Agencija, u
suradnji s ostalim mjerodavnim tijelima, uspostavlja sustav državnih potpora koji će,
poštujući pravila o tržišnom natjecanju, biti usmjeren na točno definirane gospodarske ciljeve
i donositi dugoročnu korist za primatelje, smanjiti potpore i opravdati trošenje novca poreznih
obveznika, no i pomagati tržištu kada je to opravdano, poticati gospodarski rast, inovacije i
konkurentnost (aztn, dostupno na: www.aztn.hr/o-nama/, pregledano 12.6.2013.).
Jedna od zadaća Agencije je promicanje kulture tržišnog natjecanja, jer „zdravo“ tržišno
natjecanje odgovara i potrošačima i poduzetnicima, ali i gospodarstvu u cjelini. Tako se
osigurava bolja ponuda i kvaliteta, niže cijene proizvoda i usluga, potiču se inovacije, a
svakako utječe i na gospodarski rast. Agencija daje doprinos razvoju hrvatskog društva kroz
uspostavu sustava tržišnog natjecanja koji će osigurati korist i dobrobit potrošačima kroz niže
cijene, veću mogućnost izbora proizvoda i usluga na tržištu kao i bolju kvalitetu istih.
2.5. DRŽAVNE POTPORE U EUROPSKOJ UNIJI
Dodjela državnih potpora u Europskoj uniji i njenim zemljama članicama, sastavni je dio
politike zaštite tržišnog natjecanja. Već u samom Ugovoru u funkcioniranju Europske unije u
načelu se zabranjuje dodjela potpora koje mogu narušiti trgovinu između zemalja članica.
Ovakva politika proizlazi iz vjerovanja osnivača EU-a da prekomjerno favoriziranje
određenih poduzeća (ili pak sektora) u pojedinim zemljama članicama može ugroziti
funkcioniranje jedinstvenog tržišta. Bojazan proizlazi iz činjenice da bogatije zemlje s većim
proračunskim sredstvima mogu poduzetnicima dodjeljivati velika sredstva te tako utjecati na
njihovu poziciju na tržištu i povećavati konkurentnost, a samim tim dovoditi u povoljniji
položaj na tržištu u odnosu na poduzetnike iz manje razvijenih zemalja članica. Da bi zemlje
članice Unije povećale konkurentnost svog gospodarstva i omogućile mu ravnopravnu tržišnu
utakmicu s konkurentima iz zemalja diljem svijeta, mogućnosti dodjele potpora prema
Ugovoru o funkcioniranju EU postoje, ali uz slijedeće uvjete (Spevec, O., 2010., Državne
potpore u uvjetima skorog članstva u EU, str.3, dostupno na:
14
http://www.aztn.hr/uploads/documents/o_nama/strucni_clanci/olgica_spevec/1_os.pdf
pregledano 8.6.2013.):
- Potpora mora imati točno utvrđen cilj (npr. zapošljavanje, istraživanje, razvoj i
inovacije, regionalni razvoj, zaštita okoliša),
- Potpora mora biti usmjerena na ispravljanje ili umanjivanje negativnih učinaka
tržišnih neuspjeha
- Potpora mora biti adekvatan instrument pomoći poduzetniku odnosno mora biti u
onom obliku koji je najprimjereniji svrsi koja se potporom namjerava postići,
- Potpora mora biti razmjerna težini problema koji se želi riješiti. Potpora koja samo
odgađa ili ublažava, a ne rješava problem, pored toga što predstavlja gubitak za
državni proračun i što oštećuje porezne obveznike, može izazvati potrebu za još
većom intervencijom države u budućnosti. Prekomjerna potpora stavlja u bitno
povoljniji položaj korisnika te potpore i na taj način narušava tržišno natjecanje u
znatno većoj mjeri, nego što je to opravdano,
- Potpora koja udovoljava naprijed navedenim uvjetima imat će ograničen negativan
učinak na trgovinu među državama članicama.
Prema navedenim načelima, dodjela potpora tržišnim gubitnicima u EU, dozvoljena je samo
onda kada se može, planom restrukturiranja, dokazati da su poteškoće i gubitci privremenog
karaktera i da postoji mogućnost nastavka rentabilnog poslovanja nakon izvršenog procesa
restrukturiranja. U suprotnom je dodjela potpora tim poduzetnicima zabranjena pa čak i pod
cijenu njihovog stečaja ili likvidacije. Države mogu pomagati razvoj poduzetništva kroz
potpore malim i srednjim poduzetnicima za usavršavanja, zapošljavanja i slično, posebno
kada se radi o poduzetnicima koji su spremni investirati u područja u kojima je niska stopa
zaposlenosti i nizak životni standard stanovnika. Osim potpora malim i srednjim
poduzetnicima, pravila o državnim potporama daju mogućnost financiranja aktivnosti
poduzetnika koje se odnose na istraživanje i razvoj, inovacije te ulaganja u zaštitu okoliša.
Dakle, iako su u načelu potpore u EU zabranjene ukoliko mogu negativno utjecati na
međusobnu trgovinu između zemalja članica, pravila o dodjeli državnih potpora u EU ipak
ostavljaju dovoljno prostora zemljama članicama da pomognu vlastitom gospodarstvu.
15
3. ANALIZA DRŽAVNIH POTPORA U HRVATSKOJ I EU
U ovom dijelu rada će biti prikazane državne potpore u Republici Hrvatskoj kao i potpore u
EU, te će se, kako i sam naslov kaže, analizirati dugoročna kretanja vrijednosti državnih
potpora. Bitno je istaknuti da se u godišnjim izvješćima o potporama u Hrvatskoj koristi
metodologija Europske unije, te će biti lakše prikazati potpore i analizirati dobivene podatke.
3.1. DUGOROČNO KRETANJE DRŽAVNIH POTPORA U REPUBLICI HRVATSKOJ
I EU
Na početku analitičkog dijela rada ćemo dobiti uvid u osnovne informacije koje su potrebne
za nastavak rada i što bolje razumijevanje dobivenih rezultata i tematike rada. Kretanje
državnih potpora se prikazuje kroz desetogodišnji vremenski period, na način da se u prvi
plan stavlja udio državnih potpora u bruto domaćem proizvodu – BDP-u, obzirom na
činjenicu da je BDP Hrvatske mnogo manji u odnosnu na BDP Unije, pa samim tim apsolutne
vrijednosti nisu adekvatna usporedba.
Tablica 1. Ukupne potpore dodijeljene u Hrvatskoj i EU u periodu od 2002. do 2011. godine 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
Potpore u RH mil.kn
5177,2 6332,2 6090,1 6514,2 8587,8 8947,4 8810,5 8691,8 9381,5 9001,2
BDP u mil. kn 176429 189040 207028 229031 250590 275078 342159 333063 334564 333956
Udio potpora u BDP-
u
2,90% 3,30% 2,90% 2,84% 3,43% 3,25% 2,57% 2,61% 2,80% 2,70%
Potpore u EU mil. €
70647,5 67171,8 57270,8 54085,0 56318,3 52104,8 59422,6 61928,0 59611,1 52963,9
Udio potpora u BDP-
u
0,80% 0,70% 0,62% 0,57% 0,75% 0,52% 0,58% 0,62% 0,57% 0,51%
Izvor: Obrada studenta prema podacima preuzetim sa AZTN i Eurostat-a
Iz tablice 1 je vidljivo da se iznos ukupno dodijeljenih potpora u promatranom vremenskom
periodu uvećao sa nepunih 5,2 milijarde na 9 milijardi kuna, odnosno u 2011. godini je
vrijednost dodijeljenih potpora bila 73,86% veća u odnosu na 2002. godinu.
Osim rasta vrijednosti dodijeljenih potpora, vidljiv je i porast BDP-a do 2008. godine, no od
2009. godine se bilježi negativan porast BDP-a, što je posljedica svjetske krize. U nastavku
16
rada ćemo vidjeti koliki je udio potpora u BDP-u Hrvatske, kao i podatak za EU, te prikazati
dodijeljene potpore prema kategorijama i instrumentima dodjele potpora.
3.1.1. Udio državnih potpora u BDP-u
Kao što je već ranije naglašeno, ovaj podatak ima važnu ulogu pri uspoređivanju državnih
potpora, jer on prikazuje postotak izdvojenih sredstava iz proračuna, te ga se kao takvog lako
može usporediti, odnosno staviti u odnos sa promatranom zemljom, u ovom slučaju Hrvatske
i prosjeka EU-a.
U prethodnom potpoglavlju, u tablici 1 su prikazani podaci za udio potpora u BDP-u Hrvatske
i Unije. Lako se može primijetiti kako je taj udio u Uniji konstantno manji od onog u
Hrvatskoj, što će biti ilustrirano na slijedećem grafikonu.
Grafikon 1. Udio potpora u BDP-u Republike Hrvatske i EU izraženo u %
Izvor: obrada studenta prema podacima iz tablice 1.
Prikazani grafikon vizualizira podatke koji se nalaze u tablici 1, odnosno jasno pokazuje
kolika je razlika između Hrvatske i Unije po pitanju potpora, odnosno njihovog udjela u bruto
domaćem proizvodu. Razlika oscilira od godine do godine, ali se kreće između 1,99 postotnih
poena u 2009. godini, pa sve do 2,73 postotna poena u 2007. godini.
U jednom od slijedećih poglavlja i potpoglavlja će biti detaljniji prikaz dodijeljenih potpora,
te će se moći vidjeti koje vrste potpora u Hrvatskoj prednjače u odnosu na Uniju i samim tim
utječu na taj udio koji je znatno veći nego u Uniji.
3.1.2. Analiza potpora prema kategorijama dodjele
Kako je već ranije navedeno, državne potpore se obzirom na kategorije dodjele dijele na dvije
osnovne vrste potpora: na potpore poljoprivredi i ribarstvu, te potpore industriji i uslugama.
0
0.5
1
1.5
2
2.5
3
3.5
4
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
Hrvatska
EU
17
Kategorija potpora industriji i uslugama je kontroverznija kategorija od one za potpore
poljoprivredi i ribarstvu. Razlog leži dublje u raščlanjivanju sadržaja spomenute kategorije, u
koji se svrstavaju horizontalne i sektorske potpore.
Horizontalne potpore su poželjnije za gospodarstvo i odlika su zdravog gospodarstva, dok
prevladavanje sektorskih potpora ima suprotna svojstva. U nastavku ćemo vidjeti kolike
udjele ove kategorije imaju u ukupnim potporama u vremenskom periodu od 2002. do
2011.godine.
Tablica 2. Udjeli kategorija dodjele potpora u ukupnim potporama od 2002. do 2011. godine Udio(%) 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Poljopri-vreda i
ribarstvo (RH)
34,4 30,8 29,9 33,5 29,44 35,88 40,15 42,24 42,71 45,83
Industrija i usluge 65,6 69,2 70,1 66,5 70,56 64,12 59,85 57,76 57,29 54,17
Poljopri-vreda i
ribarstvo (EU)
20,95 15,18 20,51 19,82 39,2 21,9 19,61 18,33 16,42 17,62
Industrija i usluge 79,05 84,82 79,49 80,18 60,8 78,1 80,39 81,67 83,58 82,38
Izvor: obrada studenta prema podacima preuzetim sa AZTN i Eurostat-a
Pregledom tablice, dolazi se do zaključka kako udio kategorije poljoprivrede i ribarstva u
promatranom vremenskom razdoblju bilježi porast, gdje sa udjelom od 34,4% u ukupnim
potporama 2002.godine, raste na 45,83%. Samim tim, kategorija industrije i usluga bilježi pad
udjela u ukupnim potporama u promatranom razdoblju. U Hrvatskoj se u 2006.godini
pojavljuje ekstrem, gdje industrija i usluge bilježe udio od 70,56% u ukupnim potporama, a
razlog se krije u povećanju sektorskih potpora, jer su dodjeljivana jamstva za sanaciju
brodogradilišta.
Što se tiče udjela u Uniji, udio kategorije industrije i usluga, on ima blago rastući trend, te
samim tim, kategorija poljoprivreda i ribarstvo bilježi negativan trend rasta. Unutar
desetogodišnjeg promatranog perioda, udio se smanjio, odnosno povećao u korist industrije i
usluga za približno 3 postotna poena.
Premda je iz tablice vidljivo kako udio dvaju kategorija, prema svojoj vrijednosti, polako ide
jedan prema drugom, odnosno njihove vrijdnosti, slijedeći grafikon će to i slikovito prikazati.
18
0
10
20
30
40
50
60
70
80
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
Poljoprivreda i ribarstvo
Industrija i usluge
Grafikon 2. Udio kategorija dodjele potpora u ukupnim potporama 2002. do 2011. godine u RH
Izvor: obrada studenta prema podacima iz tablice 2
Na grafikonu je jasno vidljiv spomenuti ekstrem iz 2006.godine koji se veže na dodijeljena
sredstva za sanaciju brodogradilišta. Gledajući slijedeće godine, jasno je vidljivo kako se
vrijednosti kategorija bliže jedna drugoj.
Ako se vratimo na tablicu 1, tamo je jasno prikazano kako se vrijednosti dodijeljenih potpora
povećavaju, dok je udio potpora u BDP-u, uz povremene oscilacije, prilično jednak. Razlog
nastale situacije se treba tražiti u smanjenju sektorskih potpora koje u Uniji nisu poželjne, te
ih Hrvatska kao takve postupno smanjuje, što rezultira smanjenjem kategorije u kojoj se
nalaze, dok se kategorija koju sačinjavaju poljoprivreda i ribarstvo zapravo povećava iz
razloga što se udio potpora u BDP-u, može se čak i tako reći, ne smanjuje.
3.1.3. Analiza potpora prema instrumentima dodjele
Potpore se dodjeljuju kroz određene instrumente, koji se dijele u četiri skupine. Prvu skupinu
čine subvencije i porezna izuzeća i ta skupina ima slovnu oznaku A.
Druga skupina su udjeli u vlasničkom kapitalu i imaju oznaku B. Povoljni krediti i porezni
dug sačinjavaju skupinu C, dok jamstva čine skupinu D. Slijedeća tablica detaljno prikazuje
vrijednosti potpora za svaku kategoriju posebno, naravno gledano prema instrumentima
dodjele.
19
Tablica 3. Potpore prema instrumentima dodjele od 2002. do 2011. godine u RH (mil. kn) Poljoprivreda i ribarstvo Industrija i usluge A1 A2 B C1 D A1 A2 B C1 D
2002. 1617,0 - - - 162,2 1831,3 86,3 421,2 180,0 879,1 2003. 1595,9 - - 211,3 142,1 2323,7 118,6 205,0 951,4 784,1 2004. 1819,8 - - - - 2252,5 373,9 101,9 365,8 1176,3 2005. 2049,4 - - - 132,6 2715,9 659,1 151,8 112,8 362,6 2006. 2528,3 - - - - 2363,0 723,3 417,8 427,6 2127,8 2007. 3152,5 - 12,3 - 45,3 2028,8 891,3 424,8 222,2 2170,1 2008. 3489,5 - - - 48,1 3446,3 1028,7 409,3 42,3 346,3 2009. 3534,7 - 104,0 2,1 30,2 3475,1 372,4 2,0 47,2 1124,1 2010. 3596,2 382,1 - - 28,6 3211,9 411,1 3,5 45,8 1702,3 2011. 3707,8 405,5 - - 12,0 3218,0 448,3 42,7 63,8 1103,1
Izvor: obrada studenta prema podacima preuzetim sa AZTN
Obzirom da se vrijednosti prikazuju odvojeno i po kategorijama, lakše je vidjeti koji
instrumenti su zastupljeni u kojoj kategoriji. Prema tome, vidljivo je kako su u poljoprivredi i
ribarstvu najznačajnije subvencije, dok su ostali instrumenti gotovo pa i bezznačajni. S druge
pak strane, u kategoriji industrije i usluga, dosta veliku ulogu imaju i jamstva koja se
ponajviše odnose na jamstva vezana za brodogradnju, te je 2006. i 2007. godine vidljivo
znatno odstupanje vrijednosti od drugih godina, a već je ranije navedeno kako je u to vrijeme
pokrenuto pitanje sanacije hrvatskih brodogradilišta. Situacija po pitanju instrumenata za
dodjelu potpora u Uniji je nešto drugačija od one u Hrvatskoj, što je vidljivo na slijedećem
grafikonu.
Grafikon 3. Prosječni udio instrumenata dodjele potpora u EU za period 2009.-2011.godine u industriji i uslugama
Izvor: obrada studenta prema podacima preuzetim sa Eurostat-a
54% 40%
1% 3% 2%
Subvencije
Porezna izuzeća
Udjeli u vlasničkom kapitalu
Povoljni zajmovi
Jamstva
20
0
10
20
30
40
50
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
Hrvatska
EU
Na grafikonu je prikazan prosjek posljednje tri promatrane godine, no jasno se vidi razlika u
odnosu na potpore u Hrvatskoj. Iako i u Hrvatskoj subvencije imaju jako veliku ulogu, jasna
je razlika u ostalim instrumentima, prvenstveno u jamstvima, obzirom na važnost koju
podjednako dijele sa subvencijama.
U Uniji jamstva imaju dosta malu ulogu, koja u promatranom vremenu ima udio od samo 2%
u ukupnim potporama namijenjenim industriji i uslugama. Povoljni zajmovi, te udjeli u
vlasničkom kapitalu nemaju veliku ulogu niti u Republici Hrvatskoj, niti u Uniji.
3.2. ANALIZA DRŽAVNIH POTPORA U RIBARSTVU
Ovaj sektor je u 2011.godini dobio nešto više od 4 milijarde kuna, što je oko 45% ukupnih
dodijeljenih potpora. Taj broj se povećava iz godine u godinu, a najbolje će to prikazati
slijedeća tablica:
Tablica 4. Potpore u poljoprivredi i ribarstvu u vremenu od 2002. do 2011. godine 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
Potpore u poljoprivredi i
ribarstvu 1779,2 1949,4 1819,8 2182,0 2528,3 3210,2 3537,7 3671,0 4006,9 4125,3
Udio u ukupnim
potporama 34,37% 30,79% 29,88% 33,50% 29,44% 35,88% 40,15% 42,24% 42,71% 45,83%
Izvor: obrada studenta prema podacima preuzetim sa AZTN
Iz tablice se jasno vidi i potvrđuje prethodni navod, jer se potpore u poljoprivredi i ribarstvu
konstantno povećavaju, pa su se tako potpore u 2011.godini u odnosu na 2002. uvećale više
nego duplo, a uvećanje prati i udio, pa se tako on u istom promatranom vremenu povećao za
11,46 postotnih poena. Želimo li taj trend staviti u odnos sa onim u EU, onda se možemo
pozvati na tablicu 3, te to prikazati grafički:
Grafikon 4. Udio potpora poljoprivredi i ribarstvu u ukupnim potporama u HR i EU od 2002. do 2011. godine
Izvor: obrada studenta prema podacima iz tablica 2 i 4
21
0
20
40
60
80
100
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
Hrvatska
EU
Grafikon pokazuje ono što je i navedeno, a to je da u Hrvatskoj potpore poljoprivredi i
ribarstvu imaju tempo rasta, dok u Uniji dolazi do neznatnog smanjenja u 2011.godini u
odnosu na početnu 2002.godinu.
3.3. ANALIZA DRŽAVNIH POTPORA U INDUSTRIJI I USLUGAMA
Ranije je naveden podatak koliku vrijednost potpora je dobio sektor poljoprivrede i ribarstva,
dok su u 2011. godini industrija i usluge dobili nepunih 5 milijardi kuna potpora, odnosno
nešto manje od 55% udjela u ukupnim potporama. Struktura potpora u ovom sektoru je dosta
važna, te će se kroz nju proći u slijedećim potpoglavljima, a sada samo napraviti općeniti uvid
u stanje potpora industriji i uslugama.
Slijedeća tablica prikazuje podatke za vremenski period od 2002. do 2011. godine
namijenjene industriji i uslugama u RH:
Tablica 5. Potpore u industriji i uslugama u RH za razdoblje od 2002. do 2011. godine 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
Potpore u industriji i uslugama
3398,0 4382,8 4270,2 4332,2 6059,4 5737,2 5272,8 5020,8 5374,6 4875,9
Udio u ukupnim
potporama 65,63 69,21 70,12 66,50 70,56 64,12 59,85 57,76 57,29 54,17
Izvor: obrada studenta prema podacima preuzetim sa AZTN
Iz tablice je vidljivo kako se apsolutne vrijednosti, gledano dugoročno, povećavaju, međutim,
udio u ukupnim potporama se smanjuje. Taj se proces lakše može predočiti grafički, stoga
slijedi grafikon koji pokazuje udio potpora industriji i uslugama u HR i EU:
Grafikon 5. Udio potpora industriji i uslugama u ukupnim potporama u HR i EU od 2002. do 2011. godine
Izvor: obrada studenta prema podacima iz tablica 2 i 5
22
Ovaj grafikon je zapravo zrcalna slika prethodnog grafa, na kojem je vidljivo kako se u
Hrvatskoj udio potpora u industriji i uslugama smanjuje, dok se u Uniji neznatno povećava u
2011. godini u odnosu na 2002.godinu. Kako je već rečeno na početku poglavlja, važno je
pokazati strukturu potpora u ovom sektoru, što će i uslijediti u slijedećim potpoglavljima.
3.3.1. Horizontalne potpore
Ovaj tip potpora je poželjan u gospodarstvu zemlje jer ne favorizira pojedinca ili određeni
sektor, te su svi sudionici na tržištu ravnopravni. U Hrvatskoj je problem što se po pitanju
horizontalnih potpora već dugi niz godina ništa znatno ne mijenja po tom pitanju. Tako se u
slijedećoj tablici može vidjeti da je čak trend dodjele ovih potpora u blagom opadanju kada se
gleda desetogodišnje vremensko razdoblje.
Tablica 6. Udio horizontalnih potpora u ukupnim potporama u RH i EU od 2002. do 2011. godine
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Horizontalne
potpore u RH u mil.kn
675,7 1305,6 1553,8 1593,6 1073,8 1497,2 1774,4 1196,8 1229,5 1272,6
Udio horizontalnih
potpora u ukupnim
potporama RH
13,05% 20,62% 25,51% 24,46% 12,51% 16,73% 20,14% 13,77% 13,11% 14,14%
Udio horizontalnih
potpora u ukupnim
potporama u EU
55% 58% 69% 79% 82% 84% 84% 85% 85% 90%
Izvor: obrada studenta prema podacima preuzetim sa AZTN i Eurostat-a
Pogled na prikazanu tablicu pokazuje kako industrijska politika u Republici Hrvatskoj nije
valjana, te da godinama nema znatnih promjena koje bi situaciju poboljšale. Apsolutne
vrijednosti se povećaju, te su se u promatranom vremenu udvostručile, no problem je u tome
što je udio horizontalnih potpora ostao gotovo pa jednak cijelo vrijeme. U prvoj promatranoj
polovici dolazi do povećanja udjela, no onda se znatno smanjuje obzirom da se potpore
namjenjuju za sektor brodogradnje. Tada smanjena sredstva zadržavaju gotovo jednak udio u
ostalom periodu, bez znatnog povećanja, pa čak i bilježi blagi pad posljednje 4 godine.
S druge pak strane, u Uniji se očitava konstantan porast udjela horizontalnih potpora u
ukupnim potporama, pa tako taj udio raste sa 55% u 2002. godini, na 90% u 2011. godini.
23
Ovakve brojke je bilo i za očekivati obzirom na politiku potpora koje Unija provodi, odnosno
zagovara horizontalne potpore koje su pogodne za razvoj gospodarstva i ne ugrožavaju zdravu
tržišnu utakmicu. Suprotno tome su sektorske potpore koje favoriziraju neki sektor te na taj
način ugrožavaju tržišnu utakmicu. Hrvatska je zemlja koja je velika sredstva ulagala upravo
u sektorske potpore zbog brodograđevne industrije koja ima veliku ulogu u njenom
gospodarstvu, no ulaskom u EU, takve potpore će se znatno smanjiti.
Ovdje je važno naglasiti kako se u tablici 6, horizontalne potpore sadrže i regionalne potpore
te potpore na lokalnoj razini. Razlog je naveden već dosta ranije, u teorijskom dijelu rada,
gdje je rečeno kako se u podacima prikazuju skupa jer imaju iste ciljeve, no naknadno će se u
radu prikazati odvojeno u posebnim potpoglavljima samo da bi se detaljno prikazalo kolike
vrijednosti potpora imaju regionalne potpore i lokalna razina.
Obzirom da će se lokalne i regionalne potpore prikazati i odvojeno, u nastavku će biti
prikazana tablica samo sa horizontalnim potporama.
Tablica 7. Horizontalne potpore za razdoblje 2009.-2011. godina (bez regionalnih i lokalnih potpora)
Horizontalne potpore u mil.kn 2009. 2010. 2011. Istraživanje i razvoj i inovacije 139,1 156,2 125,6 Zaštita okoliša i ušteda energije 64,6 27,3 26,8 Mali i srednji poduzetnici 228,3 170,9 324,5 Usavršavanje 53,9 46,9 48,1 Zapošljavanje 42,6 93,1 88,8 Kultura 36,4 51,4 79,1 Podupiranje pristupa financiranju u krizi 93,6 78,1 6,8
Razvoj širokopojasnih mreža 15,8 1,4 16,0 Ukupno 674,3 625,3 715,7
Izvor: obrada studenta prema podacima preuzetim sa AZTN
Ukupne horizontalne potpore u promatranom razdoblju bilježe porast, no on nije znatan.
Značajnije promjene se odvijaju u strukturi horizontalnih potpora, pa tako potpore za male i
srednje poduzetnike, kulturu i zapošljavanje bilježe znatan rast, ali na uštrb istraživanja i
razvoja i inovacija, zaštite okoliša i uštede energije koji bilježe negativan rast dodijeljenih
potpora.
Prikazana situacija se može i grafički interpretirati pa tako u nastavku slijedi grafikon koji
pokazuje horizontalne potpore u vremenu od 2009.do 2011.godine bez regionalnih i lokalnih
potpora.
24
0
50
100
150
200
250
300
350
2009.
2010.
2011.
Grafikon 6. Horizontalne potpore za razdoblje 2009.-2011. godina (bez regionalnih i lokalnih potpora)
Izvor: obrada studenta prema podacima iz tablice 7
Na grafikonu se vidi kako potpore malim i srednjim poduzetnicima prednjače u odnosu na
ostale komponente horizontalnih potpora. Taj bi se trend trebao dalje nastaviti jer i Unija vodi
politiku potpora prema malim i srednjim poduzetnicima, a za očekivati je i da će ostale
komponente nastaviti sa bilježenjem pozitivnog rasta, a da će preostale koje trenutno zaostaju,
doživjeti procvat, odnosno pozitivan rast u narednim godinama.
3.3.2. Sektorske potpore
Ova vrsta potpora je zapravo dosta kontroverzna, posebno u Republici Hrvatskoj. U Uniji se
zalažu za horizontalne potpore koje ispravljaju tržišnu sliku i vode ka fer tržišnoj utakmici,
dok sektorske potpore favoriziraju pojedini sektor ili čak poduzeće te ga stavljaju u povoljniji
položaj od drugih konkurenata na tržištu. Sektorske potpore sadrže razne sastavnice koje su
navedene u teorijskom dijelu i sektorskim potporama, a za nas veliku ulogu imaju potpore
sektoru brodogradnje koji je godinama bio u državnom vlasništvu te je konstantno dobivao
znatna sredstva kroz razne subvencije i jamstva. Osim brodogradnje, veliku ulogu imaju i
25
promet te radiotelevizijsko emitiranje. U nastavku će biti prikazane sektorske potpore u
Hrvatskoj kroz desetogodišnje vremensko razdoblje, te njihov udio u ukupnim potporama.
Tablica 8. Udio sektorskih potpora u ukupnim potporama u vremenu od 2002. do 2011. godine
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Sektorske potpore u
mil.kn 2722,4 3077,2 2716,5 2435,4 4619,1 4240,1 3498,4 3824,0 4145,1 3603,3
Udio u ukupnim
potporama 52,58% 48,60% 44,61% 37,39% 53,79% 47,39% 39,71% 44,00% 44,18% 40.03%
Izvor: obrada studenta prema podacima preuzetim sa AZTN
Sektorske potpore, gledano dugoročno, bilježe pad udjela u ukupnim potporama, no
2006.godina je posebna po tome što bilježi znatan porast udjela sektorskih potpora u ukupnim
potporama. Razlog je već naveden, velike pomoći koje su upućene brodogradnji, nakon te
godine, udio se opet postupno smanjuje, te za razliku od 2006.godine kada je iznosio 53,79%
u 2011.godini on iznosi 40,03%. Vidljivo je smanjenje od nepunih 14 postotnih poena, i za
očekivati je da će se taj trend nastaviti, prvenstveno zbog toga što Unija zagovara
horizontalne potpore, te bi se Hrvatska kao nova članica trebala pridržavati tih pravila.
U nastavku će se prikazati sektorske potpore kao udio u BDP-u te ćemo bolje vidjeti kolika su
odstupanja između sektorskih potpora u Hrvatskoj i Europskoj uniji (izraženo kao udio
potpora u ukupnom BDP-u).
Tablica 9. Udio sektorskih potpora u Hrvatskoj i EU izraženih udjelom u BDP-u od 2002. do 2011. godine
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Udio
potpora u RH
1,54% 1,63% 1,31% 1,06% 1,84% 1,52% 1,02% 1,15% 1,24% 1,08%
Udio potpora u EU
0,29% 0,25% 0,15% 0,09% 0,08% 0,07% 0,07% 0,08% 0,07% 0,04%
Izvor: obrada studenta prema podacima preuzetim sa Eurostat-a i iz tablica 1 i 8
Iz tablice je vidljivo da je velika razlika između sektorskih potpora u Hrvatskoj i EU, odnosno
u udjelu sektorskih potpora u BDP-u. U Uniji se taj udio smanjuje iz godine u godinu, pa je
tako sa početnih 0,29% u 2002.godini smanjen na samo 0,04% u 2011.godini. U Hrvatskoj se
taj udio smanjuje ali ne kontinuirano, upravo zbog već više puta spomenute 2006.godine, no
ipak ako se pogleda razlika između 2002.godine, kada je udio iznosio 1,54% i 2011.godinu
26
0
0.5
1
1.5
2
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
Hrvatska
EU
kada je udio iznosio 1,08%, vidi se napredak, odnosno bilježi se smanjenje od skoro pola
postotnog poena. Udjeli u Hrvatskoj i Uniji prikazani sun a grafikonu 7.
Grafikon 7. Udio sektorskih potpora u Hrvatskoj i EU izraženih udjelom u BDP-u od 2002. do 2011. godine
Izvor: obrada studenta prema podacima iz tablice 9
Promet, brodogradnja i radiotelevizisko emitiranje su 3 sektora koja u ovom razdoblju
primaju velika sredstva, te iz tog razloga sektorske potpore imaju ovako veliki udio u BDP-u.
Osim ova tri sektora koja se uporno spominju, postoje i drugi sektori, no oni nemaju tako
veliku ulogu, što će biti prikazano na slijedećoj tablici.
Tablica 10. Sektorske potpore u Hrvatskoj za razdoblje od 2002. do 2011. godine 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
Proizvodnja
čelika 2,0 4,0 - 51,8 - 196,3 - 2,2 - -
Promet 1350,7 1293,2 1972,4 1601,3 1847,0 1407,1 1452,7 1309,2 1524,5 1399,0
Brodogradnja 652,7 987,1 516,8 519,8 2607,5 2306,6 594,7 1152,7 1244,0 705,6
Turizam 62,2 213,2 82,0 188,3 118,0 178,4 162,9 164,5 157,7 248,2
Radiotelevizijsko
emitiranje - - - - - - 1100,0 1133,1 1182,5 1171,8
Ostali sektori 382,7 449,7 145,3 74,2 40,6 40,4 134,7 59,4 8,6 -
Sanacija i
restrukturiranje 272,0 130,0 - - 6,0 111,2 53,4 2,9 27,8 78,7
Izvor: obrada studenta prema podacima preuzetim sa AZTN
Iako se podaci jasno vide i u tablici, grafičkim iskazivanjem, jasnije se može dobiti uvid
kakve i kolike su zapravo razlike između pojedinih sektora u promatranom vremenskom
razdoblju.
27
Grafikon 8. Sektorske potpore u Hrvatskoj za razdoblje od 2002. do 2011. godine (mil. kn)
Izvor: obrada studenta prema podacima iz tablice 10
U ovom slučaju, grafikon potvrđuje ranije navode, da su promet, brodogradnja i
radiotelevizijsko emitiranje 3 vodeća sektora po primanju državnih potpora. Brodogradnja se
ipak neznatno razlikuje od ostalih sektora prventsveno zbog smanjenja dodijeljenih potpora,
te se nakon 2006. i 2007.godine vrijednosti potpora postupno smanjuju. Druga 2 sektora su
sektori koji se vežu za opći gospodarski interes. Tako država pruža potpore kopnenom,
pomorskom i zračnom prometu, te Hrvatskoj radioteleviziji. Navedene usluge se ne bi mogle
obaviti na odgovarajući način ako bi bili prepušteni samo tržišnim kriterijima pa država
pomaže u snošenju troškova i olakšavanju pružanja usluga.
3.3.3. Regionalne potpore
Ova vrsta potpora je sastavni dio horizontalnih potpora jer imaju jednake ciljeve, no kako je
već ranije naglašeno, regionalne potpore će se prikazati kao posebna cjelina iz razloga što se
želi napraviti detaljniji uvid u horizontalne potpore i napraviti prikaz podataka. Regionalne
potpore bilježe porast vrijednosti dodijeljenih potpora što će biti prikazano u slijedećoj tablici.
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
28
Tablica 11. Regionalne potpore za razdoblje od 2002. do 2011. godine 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
Regionalne potpore u
mil.kn 72,5 89,2 137,0 169,5 301,0 480,2 404,6 319,4 309,2 403,6
Udio u ukupnim
potporama 1,40% 1,41% 2,25% 2,60% 3,50% 5,37% 4,59% 3,67% 3,30% 4,48%
Izvor: obrada studenta prema podacima preuzetim sa AZTN
Regionalne potpore su se u promatranom vremenu uvećale za više od 5 puta gledajući
apsolutne vrijednosti, dok se udio povećao za 3 postotna poena, pa u 2011.godini udio iznosi
4,48% u ukupnim potporama.
U EU, udio regionalnih potpora u ukupno dodijeljenim potporama na razini je od oko 20%,
što ukazuje na daljnje mogućnosti povećanja ovih potpora, osobito kroz korištenje sredstava
strukturnih fondova EU nakon stjecanja Hrvatske u članstvu Europske unije.
Potpore se dodjeljuju prvenstveno kroz subvencije i porezne olakšice, s tim da porezne
olakšice prednjače ispred subvencija. Dakle, država se u takvim situacijama uglavnom odriče
prihoda u proračun te na taj način pomaže regijama u teškoćama.
3.3.4. Potpore na razini lokalne i područne samouprave
Jedinice područne i lokalne samouprave, u pravilu ne dodjeljuju veće iznose potpora jer
raspolažu s mnogo manjim sredstvima za podupiranje gospodarske aktivnosti u odnosu na
tijela središnjih vlasti. Bez obzira na to što su sredstva dosta ograničena, ona ipak mogu imati
veliku ulogu u poticanju razvoja poduzetništva i rastu gospodarstva, pa se potpore bilježe i
prikazuju kao posebna skupina. Stoga u nastavku slijedi prikaz navedenih potpora za lokalnu i
područnu samoupravu.
Tablica 12. Potpore dodijeljene na lokalnoj razini u vremnskom razdoblju od 2002. do 2011. godine u milijunima kn
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Potpore
na lokalnoj
razini
218,3 408,7 343,5 133,7 65,5 194,8 178,4 218,9 283,9 153,3
Udio u ukupnim
potporama 4,2% 6,5% 5,6% 2,05% 0,76% 2,18% 2,02% 2,52% 3,03% 1,70%
Izvor: obrada studenta prema podacima preuzetim sa AZTN
29
Rečeno je kako je uloga lokalne razine jako mala, i to svakako stoji, no vidimo kako je ona iz
godine u godinu oscilirajuća te se bilježe veće i manje potpore, ovisno o godini koju se
promatra. Najveće odstupanje bilježi se u 2006. godini, no za to postoji jednostavno
objašnjenje. Naime, te godine u izračun nisu ušle potpore koje po korisniku ne prelaze
750000 kuna u trogodišnjem razdoblju, a obzirom da su potpore male vrijednosti
najzastupljenije u potporama koje dodjeljuje lokalna razina, 2006.godine se bilježi znatan pad
potpora, kako u apsolutnim vrijednostima, tako i u udjelu u ukupnim potporama.
30
4. OČEKIVANE PROMJENE U DODJELI DRŽAVNIH POTPORA S
ASPEKTA ULASKA U EU
Promjene su neizbježne u svakom slučaju, jer vidjeli smo u prethodnom poglavlju da se one
dešavaju iz godine u godinu, pa čak ponekad i sa drastičnim promjenama. Do promjena dolazi
iz nekoliko razloga, pa tako utjecaj može imati određena pojava na koju zemlja ne može
utjecati, poput gospodarske krize koja je zahvatila sve sfere gospodarstva po cijelom svijetu,
pa tako ni Hrvatska nije ostala imuna na taj događaj.
S druge strane je moguće da zemlja sama sebi napravi određene promjene poput onih 2006.
godine, koje pri svakim prikazivanjima potpora odstupaju znatno od prosjeka. Nekoliko je
čimbenika koji djeluju na takvu situaciju, a to je davanje subvencija za sanaciju Hrvatskih
brodogradilišta, zatim neprikazivanje potpora male vrijednosti koje u trogodišnjem vremenu
ne prelaze 750000 kuna po korisniku ili uvođenje novih potpora poput potpora
radiotelevizijskom emitiranju koje se uvelo 2008.godine, i odmah su izdvojena sredstva u
vrijednosti od milijardu i sto milijuna kuna. Stoga možemo reći kako su promjene sasvim
redovna pojava, no pitanje je koliko će se mijenjati i u kom pravcu obzirom na ulazak
Hrvatske u Uniju ove godine.
Razlike ipak ne bi trebale biti prevelike jer se Hrvatska već neko vrijeme priprema po pitanju
potpora na ulazak u EU, pa tako koristi istu metodologiju praćenja i izračuna državnih
potpora, te primjenjuje pravila o zaštiti tržišnog natjecanja koja vrijede u Uniji, jer bi bez toga
bilo nemoguće učiniti korak prema članstvu.
4.1. RAZINA I NAMJENA DRŽAVNIH POTPORA U REPUBLICI HRVATSKOJ
PRIJE PRISTUPANJA U EUROPSKU UNIJU
Kroz detaljno prikazivanje dodijeljenih potpora i usporedbu, što međusobno, što sa prosjekom
Europske unije, vidjeli smo kako Hrvatska prednjači u dodjeli potpora koje Unija ne odobrava
u tolikoj mjeri kolike su dodijeljene u Hrvatskoj, a radi se o sektorskim potporama.
Ukupne potpore u Hrvatskoj su za oko 2 postotna poena veća u odnosu na potpore u Uniji,
gdje na primjer u 2011.godini udio ukupnih potpora u BDP-u iznosi 0,51% dok je te iste
godine u Hrvatskoj udio iznosio 2,70%.
Ako se prisjetimo tablice 1, onda znamo da je trend dodjele državnih potpora u Uniji u
postupnom opadanju, tj. udio dodijeljenih potpora u BDP-u se u promatranih deset godina
postupno smanjuje. U Hrvatskoj je situacija malo drugačija, prvenstveno zbog oscilacija koje
31
su primijetne iz godine u godinu, i znatnih odstupanja, no one se nisu u tolikoj mjeri smanjile
kao u Uniji.
Što se tiče namjene dodjele državnih potpora, u Hrvatskoj je i po tom pitanju prisutna
različitost u odnosu na Uniju. Kada se potpore podijele po kategorijama dodjele potpora,
dijele se na potpore poljoprivredi i ribarstvu, te potpore industriji i uslugama. I to ovom
pitanju se Hrvatska razlikuje od Unije, jer se u Hrvatskoj potpore poljoprivredi i ribarstvu
zapravo lagano povećavaju, a potpore industriji i uslugama padaju, dok je u Uniji situacija
suprotna. Potpore industriji i uslugama su dosta zanimljive za istraživanje i usporedbu
podataka jer ova kategorija sadrži u sebi podskupine od kojih su neke poželjne na tržištu i
imaju pozitivan utjecaj na gospodarstvo i one koje nisu dobro prihvaćene jer iskrivljuju
tržišnu utakmicu. Prvu skupinu se ubrajaju horizontalne potpore kojima se pridodaju i
regionalne potpore i potpore na lokalnoj razini jer imaju iste ciljeve, dok s druge strane
imamo sektorske potpore. Hrvatska trenutno izdvaja veća sredstva za sektorske potpore nego
za horizontalne, a radi se o duplo većim izdvajanjima.
Razinu dodijeljenih potpora promatramo kao udio ukupnih potpora u BDP-u, koja je u
Hrvatskoj znatno veća nego u Uniji. Na početku ovog poglavlja je navedeno da je razlika oko
2 postotna poena, no problem se ne krije u tome. Pravi problem je u tome što udio potpora u
BDP-u u Hrvatskoj iz godine u godinu varira što govori da ne postoji jasno definiran cilj
politike potpora u Hrvatskoj, kao što u Uniji postoji cilj koji se vodi sintagmom „manje ali
bolje usmjerene potpore“.
Najveći dio potpora u Hrvatskoj se ulaže u sanaciju gubitaka brodogradnje, željezara i
željeznica, te rad radiotelevizije, a mnogo manje u poticanje istraživanja i razvoja, zaštitu
okoliša i uštedu energije, te mala i srednja poduzeća što bi mogla biti dobra i kvalitetna
osnova za kvalitetan rast (Vrban, J., Neracionalno trošenje državnih potpora, dostupno na:
http://www.manager-magazine.com/index.php/gospodarstvo/44-neracionalno-trosenje-
drzavnih-potpora , pregledano 14.7.2013.).
Premda se udio potpora u BDP-u smanjuje, struktura potpora je još uvijek znatno različita od
prosjeka EU, te samim tim predstavlja područje na kojem će se u narednom vremenu dešavati
određene promjene. Obzirom da je u Hrvatskoj velik udio strukturnih potpora kojima se na
životu održavaju poduzeća koja su već neko vrijeme osuđena na propast, upitna je efikasnost
do sada dodijeljenih potpora. Upravo zbog svega navedenog, reforma sustava, tj. smanjenje
sektorskih i povećanje horizontalnih potpora, predstavlja veliki izazov kreatorima ekonomske
politike.
32
4.2. PROMJENE U NAMJENI DRŽAVNIH POTPORA U REPUBLICI HRVATSKOJ
NAKON PRISTUPANJA U EUROPSKU UNIJU
Koje promjene se mogu očekivati nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju? Zasigurno je da
će ih biti, te se iz prethodnog poglavlja već može naslutiti da će se mijenjati ono što u Uniji
nije poželjno, a to je prvenstveno strukura potpora, odnosno smanjenje sektorskih potpora u
korist povećanja horizontalnih potpora koje Unija podržava.
Europska unija je i sa zemljama s kojima je pregovore vodila prije dvadesetak godina,
zahtijevala da one svoj sustav zaštite tržišnog natjecanja (uključujući i kontrolu državnih
potpora) usklade s pravilima i propisima EU. To znači da zemlje moraju znatno prije stjecanja
članstva u EU uskladiti propise i o dodjeli i kontroli potpora s onima u EU, te osnovati
nacionalno tijelo koje će biti zaduženo za kontrolu dodjele potpora slično Europskoj komisiji
koja tu zadaću obavlja u Uniji. To se napravilo i u pregovorima sa Hrvatskom, te je na taj
način osnovana Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja koja vrši nadzor ispravnosti dodjele
potpora, a ulaskom u EU, tu nadležnost će prepustiti Europskoj komisiji koja to radi na razini
cijele Unije, za sve članice.
Punopravnim članstvom u Uniji, Hrvatska će zadržati mogućnost dodjele potpora prema
svojim mogućnostima i prioritetima, ali u skladu sa pravilima za dodjelu potpora koja vrijede
u Uniji. Takva politika dodjele državnih potpora mora biti fokusirana na postizanje
konkurentnosti kroz dodjelu potpora za istraživanje, razvoj i inovacije, usavršavanje, stjecanje
znanja i vještina, ulaganje u zaštitu okoliša, nove tehnologije i slično. U isto vrijeme bi takva
politika trebala podupirati procese restrukturiranja, pa i pod cijenu likvidacije onih koji imaju
male izglede za opstanak na takvom tržištu, što je pak i potrebno napraviti da bi se omogućio
opstanak i „preživljavanje“ tržišno održivih subjekata te njihov daljnji prosperitet. U
suprotnom, dodjela potpora onima koji su godinama u gubitku, ili industrijama na zalazu,
samo produbljuje agoniju i odugovlači neizbježni proces restrukturiranja, ostavljajući tako sve
manje sredstava za poduzetnike koji imaju kvalitetan proizvod koji ima perspektivu na tržištu,
te uz pomoć pravih potpora može donijeti prosperitet (Državne potpore prije i poslije
pristupanja Europskoj uniji, dostupno na: http://www.hrvatski-
fokus.hr/index.php/gospodarstvo/5778-drzavne-potpore-prije-i-poslije-pristupanja-europskoj-
uniji pregledano: 11.7.2013.).
Obzirom da je udio državnih potpora u BDP-u u Hrvatskoj višestruko veći nego u Uniji, a
potpore su uglavnom usmjerene prema sektorima a ne horizontalnim mjerama, Hrvatska će
bitno reformirati svoje državne potpore. To bi značilo da će morati smanjiti ukupan iznos
33
potpora, te da će morati prenamijeniti sredstva iz podupiranja sektora u potpore za
horizontalne namjene poput zaštite okoliša, obrazovanja i usavršavanja, istraživanja i razvoja,
te potpora malim i srednjim poduzećima.
U nekim stavkama smo vidjeli da se bilježi i sada napredak, posebno potpore malim i
srednjim poduzećima, no ta bi se slika u budućnosti trebala dodatno popraviti u korist
navedenih horizontalnih čimbenika. Najveće promjene sa sektorske strane su u onim
sektorima koji su do ulaska u Uniju uživali u najvećim vrijednostima dodijeljenih potpora.
Tako će velike promjene biti u sektoru brodogradnje, prometa, industrije čelika te sanacije i
restrukturiranja poduzeća u teškoćama. Riječ je dakle o sektorima u kojima će se znatno
smanjiti državne potpore zbog usklađivanja sa pravilima koja vrijede u Uniji.
Pristupanje Uniji donijet će promjene u dodjeli državnih potpora i iz razloga što Europska
komisija priprema promjene u sustavu državnih potpora koje bi do kraja tekuće godine trebale
stupiti na snagu. Za cilj imaju modernizaciju državnih potpora, tj. poticanje gospodarskog
rasta, usmjeravanje državnih potpora na uklanjanje tržišnih neuspjeha i što racionalnije
korištenje sredstava. AZTN će također sudjelovati u njihovoj proimjeni jer iako potpore
prelaze u nadležnost Komisije, AZTN ostaje na tržištu kao suradnik te će obavljati druge
svoje ovlasti.
34
5. PRIJEDLOZI I MJERE ZA POBOLJŠANJE EFIKASNOSTI
DODJELE DRŽAVNIH POTPORA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Kako poboljšati efikasnost dodjele državnih potpora? Pitanje je koje se zasigurno mnogi
pitaju, ali kvalitetan odgovor svakako nije lako dati. Kroz cijeli rad se provlači to pitanje,
odnosno ono se samo od sebe nameće jer u usporedbi sa Unijom, potpore u Hrvatskoj nisu
pravilno dodijeljene. One se uglavnom koriste za „gašenje vatre“, odnosno za smirivanje i
popravljanje teške situacije u gospodarstvu, umjesto da služe za poticanje rasta gospodarstva
za što su predviđene horizontalne mjere.
I sektorske mjere bi to na neki način mogle učiniti ali kada bi to bile jednokratno isplaćene
potpore, koje bi „pogurale“ poduzeća koja su trenutno u problemu. No situacija nije takva,
pomažu se poduzeća koja sve dublje tonu i nemaju perspektivu, pogotovo ne na novom tržištu
koje će biti nemilosrdno prema tim poduzećima, koja su se teško nosila i uz silne potpore, a
bez potpora su osuđena na propast.
Pitanje je dakle što napraviti, kakve promjene unijeti u dodjelu potpora i na taj način
podignuti gospodarsku aktivnost, dati vjetra u leđa onima koji imaju perspetkivu na tržištu i
mogu donijeti korist cijelom gospodarstvu ako im se bar malo pomogne na ovaj ili onaj način.
5.1. OČEKIVANE PROMJENE U DODJELI DRŽAVNIH POTPORA NA PRIMJERU
ZEMALJA EU
Očekivane promjene će se prikazati na primjeru EU12 odnosno 12 posljednjih članica koje su
pristupile Europskoj uniji, a kojima je Hrvatska sličnija nego starijim članicama. Nakon
ulaska u Uniju, članice su zabilježile značajne promjene u kretanju državnih potpora u smjeru
smanjenja njihove ukupne razine, a samim tim i promjene u vrstama danih potpora.
Sljedeći grafikon prikazuje stupanj udjela državnih potpora u BDP-u zemalja EU12 prije i
poslije ulaska u EU.
35
Grafikon 9. Državne potpore (bez poljoprivrede i prometa, udio u BDP-u) za EU12 prije i poslije pristupanja u EU
Izvor: Jović,I., EU12:Državne potpore prije i poslije pristupanja Europskoj uniji, dostupno na:
http://www.ijf.hr/upload/files/file/newsletter/69.pdf , preuzeto 6.6.2013.
Potrebno je prvenstveno istaknuti da se podaci za Bugarsku i Rumunjsku odnose na 2002. i
2007.godinu. Najveće smanjenje bilježi Češka, dok na primjer u Mađarskoj dolazi do
neznatnog rasta potpora, no kasnije ćemo vidjeti da se ipak izmjenila struktura potpora na
način da se sektorske potpore smanjuju u korist horizontalnih.
Također je bitno naglasiti da se promjene nisu ni u EU12 desile odmah, a posebno ne
2000.godine, nego su mnoge zemlje iskoristile mogućnost da posljednji put, prije ulaska u
EU, dodijele visoke vrijednosti potpora, što su i učinile 2002.godine. Tek od 2003.godine se
bilježe znatni padovi i smanjenje dodjeljenih potpora.
Osim smanjenja ukupnih potpora u EU12 zemljama, pristupanje Uniji je značilo i promjene u
strukturi potpora, tj. dolazi do smanjenja udjela sektorskih i povećanja udjela horizontalnih
državnih potpora.
U nastavku slijedi grafikon koji pokazuje promjene u strukturi dodjele državnih potpora, tj.
stavlja u odnos vrijednosti iz 2000. i 2005.godine.
0
0.5
1
1.5
2
2.5
3
3.5
2000.
2005.
36
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Horizontalne Sektorske
Grafikon 10. Struktura državnih potpora (bez prometa i poljoprivrede) 2000. i 2005. u %
Izvor: Jović,I., EU12:Državne potpore prije i poslije pristupanja Europskoj uniji, dostupno na:
http://www.ijf.hr/upload/files/file/newsletter/69.pdf , preuzeto 6.6.2013.
Prvi dio grafikona (do prekida) se odnosi na 2000.godinu, dok drugi dio prikazuje vrijednosti
za 2005.godinu. Kako je prethodno navedeno, Mađarska nije zabilježila smanjenje udjela
potpora u BDP-u, no došlo je do promjene strukture, gdje se povećao udio horizontalnih
potpora. Najveće promjene su zabilježene u Češkoj gdje se sa 14,4 postotnim udjelom
horizontalnih potpora u 2000.godini, situacija promijenila u korist horizontalnih potpora u
2005.godini gdje ta kategorija potpora ima udio od 99,6% u ukupnim potporama.
Na temelju prikazanih podataka možemo očekivati da slične promjene slijede i u Hrvatskoj,
ako ne po pitanju smanjenja potpora kao udio u ukupnim potporama, onda bar u promjeni
strukture dodjeljenih potpora u korist povećanja horizontalnih potpora.
5.2. PRIVATIZACIJA KAO RJEŠENJE PROBLEMA NEEFIKASNOG
FINANCIRANJA PUTEM DRŽAVNIH POTPORA
Privatizacija je pojam koji mnogima predstavlja nešto negativno, a to je odraz loše provedene
privatizacije u Hrvatskoj, gdje su mnoga društvena vlasništva prodana za sitne novce na
temelju čega su određene osobe došle do zavidnih novčanih sredstava, no problem je što su
često ta poduzeća bivala uništena, odnosno ubrzo bi bivala zatvorena nakon što bi iz njih
bivala izvučena sva iskoristiva sredstva.
37
No privatizacija ne mora nužno samo značiti to, postoje pozitivni primjeri privatizacije,
posebno u drugim zemljama, koje su uspješno provele taj proces. Proces privatizacije dakle
označava ukidanje tzv. društvenog vlasništva i prelazak na privatno vlasništvo. U tom procesu
se pravi redistribucija postojećih resursa koji će se u nastavku racionalno koristiti.
Često puta je potvrđeno da privatni vlasnik poduzeća bolje upravlja njime, nego kada to radi
više vlasnika (u društvenom vlasništvu) ili pak država. Privatni vlasnik će svim silama
pokušavati da ostvari što veća novčana sredstva tj. uspjeh na tržištu, uz što niže troškove,
posebno nepotrebne kojih bude jako mnogo u društvenim ili državnim poduzećima. Valjana
privatizacija sa sobom donosi porast gospodarske efikasnosti na način da se vlasništvo i
upravljanje uže povezuju te dodatno uključuju svjetska iskustva u poslovanju.
Za primjer uspjeha u privatizaciji se može navesti svima znani TDR koji je iz male tvrtke
izrastao u veliku tvrtku, uspješnu i nadaleko poznatu. Njegov glavni konkurent je bila TDZ
koja je u biti imala monopol, no s vremenom je izgubila na značaju, prvenstveno zbog
nezainteresiranosti vlasnika (ponajviše države) da povećava svoju ulogu na tržištu ili je bar
zadrži. Stoga svi znamo i dalje tko je TDR, što proizvode, što prodaju, dok mnogi već danas
(da ne spominjemo neka kasnija vremena) ne znaju možda ni što znači naziv TDZ.
No, da se ne izgubi smisao ovog potpoglavlja, vratimo se na privatizaciju i državne potpore.
U posljednje vrijeme, svakodnevno se govori o prodaji državnih poduzeća, a na taj način bi se
država domogla prijeko potrebnog novca za saniranje proračunskog deficita, otplatu javnog
duga i slično, dok bi se automatski riješila nečega što joj čak i iziskuje dodatna sredstva kroz
dodjelu potpora. Veliko pitanje se vodilo oko sektora koji primaju velika sredstva, tj. potpore,
pa su se tako privatizirale željezare, a u posljednje vrijeme se mnogo polemike vodilo oko
privatizacije brodogradilišta jer se država doslovno željela riješiti njih iz jednostavnog
razloga; ne-smanjenje potpora brodogradnji i ne-saniranje brodogradilišta do ulaska u Uniju,
značilo bi povrat sredstava primljenih od 2006.godine pa do ulaska u Uniju. Država si to nije
mogla dopustiti jer se radi o velikim sredstvima.
Osim brodogradnje, naveli smo sektor prometa kao velikog primatelja potpora. I po tom
pitanju država povlači razne poteze, pa se tako velike promjene dešavaju u željezničkom
prometu na način da se restrukturiraju Hrvatske željeznice, a po pitanju cestovnog prometa se
govori o davanju autoputeva u koncesiju. Dakako da je pitanje da li je to pametna odluka, no
jedno je sigurno, država će sa svojih „leđa“ skinuti veliki teret, a još će primiti određenu svotu
novaca za to. Još jedno pitanje koje se postavlja je slijedeće: ako neke zemlje koje imaju
manje kilometara autocesta od Hrvatske, a ostvaruju veće prihode u godini, u čemu je
problem, odnosno u kome? Da li će privatni vlasnik ostvariti bolji prihod i umanjiti rashod?
38
Za očekivati je da hoće, jer ako netko u lošijim uvjetima može ostvariti bolji rezultat,
vjerojatno je da se to može učiniti i u povoljnijim uvjetima.
Osim željeznica i cestovnog prometa, dosta pažnje privlači i zračni promet, odnosno
privatizacija i Croatia Airlines-a jer država ne može financirati modernizaciju koja je potrebna
da bi ovo poduzeće nastavilo uspješno poslovanje. Država dakle traži kupca koji će se
pobrinuti za CA na način da uloži određena sredstva i da uspješno vodi tvrtku, dok će ona
prestati sa dodjelom potpora te samim tim sebi olakšati financijsku situaciju (Sprema se
privatizacija Croatia Airlinesa?, dostupno na: http://www.index.hr/vijesti/clanak/sprema-se-
privatizacija-croatia-airlinesa/673225.aspx, pregledano 17.7.2013.).
Privatizacijom se dakle država rješava poduzeća kojima je dugi niz godina dodjeljivala
značajna sredstva, te na taj način zakidala dodjelu horizontalnih potpora onima koji su to čak i
više zaslužili, a potrebna su im određena sredstva pomoću kojih bi ostvarili bolji rezultat i
dodatno pridonijeli razvoju i rastu gospodarstva zemlje.
Privatizacija je zapravo potrebna i može imati pozitivne rezultate, no potrebno ju je provesti
na najbolji mogući način i izvući što je moguće više pozitivnih učinaka iz svega toga. Često
se navodi kako preko pola građana Hrvatske smatra da je privatizacija loša, a to se temelji na
dosadašnjim iskustvima i čestim polemikama koliko se pojedinaca okoristilo lošom
privatizacijom te steklo veliki kapital, praktički iz ničega. Ona može imati pozitivnu
implikaciju na dodjelu potpora jer ukoliko se drastično umanje sektorske potpore, onda se
povećavaju raspoloživa sredstva za dodjelu horizontalnim potporama, a za očekivati je i
smanjenja ukupnih dodjeljenih potpora koje su za očekivati ulaskom u Uniju.
39
6. ZAKLJUČAK
Potpore su sastavni dio industrijske politike svake zemlje, i one kao takve imaju veliku ulogu.
Pitanje je samo kako se one koriste, tj. kako se dodjeljuju. Potpore se prvenstveno dodjeljuju
prema kategorijama dodjele potpora, a to su potpore poljoprivredi i ribarstvu, i potpore
industriji i uslugama. Potpore industriji i uslugama se dijele na horizontalne i sektorske
potpore. Sektorske potpore iskrivljuju sliku tržišnog natjecanja na način da dodjela potpora
nekom sektoru ili poduzeću favorizira taj sektor ili poduzeće te ga stavlja u povoljniji položaj
od drugog, te na taj način narušava tržišnu utakmicu. S druge pak strane, horizontalne potpore
ispravljaju tržišne neuspjehe jer ne favoriziraju pojedinca. Ove potpore su namijenjene svim
sudionicima tržišne utakmice, a neke od njih su potpore za istraživanje i razvoj, potpore za
inovacije, zaštitu okoliša, zapošljavanje, kulturu te potpore za male i srednje poduzetnike.
Poželjno bi bilo da je udio horizontalnih potpora zastupljeniji nego udio sektorskih, no u
Hrvatskoj je situacija zapravo obratna. Veći udio imaju sektorske potpore, nego horizontalne,
a razlog leži u financiranju, tj. pomaganju brodogradnje, prometa te radiotelevizijskog
emitiranja, koji primaju znatne potpore te na taj način povećavaju udio sektorskih potpora na
uštrb horizontalnih. U Europskoj uniji je situacija suprotna, te su sektorske potpore
zastupljene sa jako malim udjelom u ukupnim potporama, pa je samim tim za zaključiti da su
horizontalne potpore uvelike zastupljene.
Problem s kojim se Hrvatska susreće je taj što nema adekvatnu politiku koje bi se pridržavala
i uspješno dodjeljivala potpore. Iz tog problema proizilazi i činjenica da vrijednosti
dodijeljenih potpora osciliraju iz godine u godinu, pa tako vrijednosti rastu u promatranom
vremenskom periodu od 2002. do 2011.godine, ali nemaju određeni trend, pa je tako dosta
zanimljiva 2006.godina kada se bilježe znatna odstupanja, a razlog leži u mnogim
činjenicama. Prije svega, rastu ukupne potpore jer su se višestruko uvećale sektorske potpore
iz razloga što je Hrvatska izdvojila velika sredstva za sanaciju hrvatskih brodogradilišta.
Zatim su prisutne promjene i u regionalnim potporama koje su sastavni dio horizontalnih
potpora, no prikazuju se zasebno da bi se dobio bolji uvid u dodjelu potpora. Te godine se
regionalne potpore zabilježile ubjedljivo najmanji iznos potpora, a razlog je taj što su te
godine iz analize izuzete potpore koje ne prelaze iznos od 750 000 kuna po primatelju u
vremenskom periodu od 3 godine. Vrijednosti dodjeljenih potpora dakle osciliraju od godine
do godine, i prema situaciji koja je prikazana u EU12 članicama (12 posljednjih članica koje
su pristupile Uniji) za očekivati je stabilizaciju ali ne odmah, jer su i te zemlje u vrijeme
ulaska u Uniju bilježile visoka odstupanja od prosjeka iz razloga što su koristile posljednje
40
mogućnosti da pomognu svom gospodarstvu kroz potpore koje su nakon ulaska u Uniju
nepoželjne, tj. kroz sektorske potpore. Najbolji primjer je primjer Češke, gdje su se potpore
po ulasku u Uniju znatno smanjile, dok je na primjer, Mađarska zemlja u kojoj su se
vrijednosti dodijeljenih potpora čak neznatno i povisile. No treba istaknuti da iako su se
ukupne potpore neznatno povisile, ipak je došlo do pozitivnih pomaka, a to su promjene u
strukturi potpora. Tako su nakon ulaska u Uniju horizontalne potpore počele da dobivaju na
značaju, dok su se sektorske potpore postupno počele da smanjuju. I po pitanju strukture,
Češka je primjer u kom su se desile znatne promjene, pa su se tako u 5 godina (za koliko je
prikazano) udio horizontalnih potpora u ukupnim potporama povisio sa 14,4% iz
2000.godine, na 99,6% u 2005.godini.
Ne treba se ovog primjera držati kao nečega što će se sigurno desiti u Hrvatskoj, no na
temelju promjena koje su se desile među novim članicama Unije, za očekivati je da će doći do
postupnog smanjenja ukupnih potpora, te smanjenja sektorskih potpora, a povećanja
horizontalnih.
Da bi se smanjile sektorske potpore, država se treba „riješiti“ sektora koji su bili najveći
primatelji potpora, a to su sektori brodogradnje, prometa i radiotelevizijskog emitiranja. Po
tom pitanju su već povučeni određeni potezi pa su tako brodogradilišta privatizirana, uvelike
se govori i o privatizaciji Croatia Airlines-a, davanju autocesta u koncesiju a sve to može
rezultirati priljevom sredstava u državni proračun od prodaje poduzeća, a ujedno to znači i to
da neće biti potrebe za velikim sektorskim potporama kako je bio slučaj do ulaska u Uniju i
da će se sredstva moći raspodjeliti prema horizontalnim ciljevima. No da bi to sve
funkcioniralo tako kako je zamišljeno, potrebno je da se prodaja državnih poduzeća obavi na
što je moguće kvalitetniji način, da se zadrže radna mjesta, da se nastavi proizvodnja i samim
tim da poduzeća nastave sa radom i postupno pridonesu rastu gospodarstva.
Realno je za očekivati da će se te promjene i desiti, no da li će to uistinu i biti tako; jedino što
preostaje je sačekati neko vrijeme, dok se promjene zaista i ne dese pa usporediti očekivanja
sa činjeničnim stanjem.
41
LITERATURA
1. AZTN, [dostupno na: www.aztn.hr/o-nama/, (pregledano: 12.6.2013.)]
2. Bendeković, J., i Vuletić, D., (2011.), Financijska analiza poslovanja Hrvatske
brodograđevne industrije, [dostupno na: http://hrcak.srce.hr/75458, (pregledano:
8.6.2013.)]
3. Državne potpore, [dostupno na: http://limun.hr/main.aspx?id=517995,
(pregledano: 3.6.2013.)]
4. Državne potpore prije i poslije pristupanja Europskoj uniji, [dostupno na:
http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/gospodarstvo/5778-drzavne-potpore-prije-
i-poslije-pristupanja-europskoj-uniji, (pregledano: 11.7.2013.)]
5. Godišnje izvješće o državnim potporama za 2002.,2003. i 2004.godinu, [dostupno
na:
http://www.aztn.hr/uploads/documents/tn/godisnja_izvjesca/godisnje_izvijesce_D
P_2004.pdf, (pregledano: 2.6.2013.)]
6. Godišnje izvješće o državnim potporama za 2005.godinu, [dostupno na:
http://www.aztn.hr/uploads/documents/tn/godisnja_izvjesca/godisnje_izvijesce_D
P_2005.pdf, (pregledano: 2.6.2013.)]
7. Godišnje izvješće o državnim potporama za 2006.godinu, [dostupno na:
http://www.aztn.hr/uploads/documents/tn/godisnja_izvjesca/godisnje_izvijesce_D
P_2006.pdf, (pregledano: 2.6.2013.)]
8. Godišnje izvješće o državnim potporama za 2007.godinu, [dostupno na:
http://www.aztn.hr/uploads/documents/tn/godisnja_izvjesca/godisnje_izvijesce_D
P_2007.pdf, (pregledano: 2.6.2013.)]
9. Godišnje izvješće o državnim potporama za 2008.godinu, [dostupno na:
http://www.aztn.hr/uploads/documents/tn/godisnja_izvjesca/godisnje_izvijesce_D
P_2008.pdf, (pregledano: 3.6.2013.)]
10. Godišnje izvješće o državnim potporama za 2009.godinu, [dostupno na:
http://www.aztn.hr/uploads/documents/tn/godisnja_izvjesca/godisnje_izvijesce_D
P_2009.pdf, (pregledano: 3.6.2013.)]
11. Godišnje izvješće o državnim potporama za 2010.godinu, [dostupno na:
http://www.aztn.hr/uploads/documents/tn/godisnja_izvjesca/Godisnje_izvjesce_o_
drzavnim_potporama_2010.pdf, (pregledano: 3.6.2013.)]
42
12. Godišnje izvješće o državnim potporama za 2011.godinu, [dostupno na:
http://www.aztn.hr/uploads/documents/tn/godisnja_izvjesca/Godisnje_izvjesce_o_
drzavnim_potporama_2011.pdf, (pregledano: 2.6.2013.)]
13. Jović, I.,(2012.), EU12: Državne potpore prije i poslije pristupanja Europskoj
uniji, [dostupno na: http://www.ijf.hr/upload/files/file/newsletter/69.pdf,
(pregledano: 6.6.2013.)]
14. Kandžija, V., i Cvečić, I., (2011.), Ekonomika i politika EU, Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
15. Kesner-Škreb,M., i Jović, I. (2011.), Industrijska politika i državne potpore u
Hrvatskoj, [dostupno na: http://www.ijf.hr/newsletter/55.pdf, (pregledano:
3.6.2013.)]
16. Kesner-Škreb, M., Pleše, I., Mikić, M. (2003.), Državne potpore poduzećima u
Hrvatskoj 2001.godine, [dostupno na: hrcak.srce.hr/file/8932, (pregledano:
5.6.2013.)]
17. Spevec, O., (2010.), Državne potpore u uvjetima skorog članstva u EU, [dostupno
na:http://www.aztn.hr/uploads/documents/o_nama/strucni_clanci/olgica_spevec/1
_os.pdf, (pregledano: 8.6.2013.)]
18. Sprema se privatizacija Croatia Airlinesa?, [dostupno na:
http://www.index.hr/vijesti/clanak/sprema-se-privatizacija-croatia-
airlinesa/673225.aspx, (pregledano: 17.7.2013.)]
19. State aid in absolute and relative terms, [dostupno na:
http://ec.europa.eu/competition/state_aid/studies_reports/expenditure.html,
(pregledano: 4.6.2013.)]
20. Total state aid as percentage of GDP, [dostupno na:
http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=gov_oth_staid&lang=en,
(pregledano: 4.6.2013.)]
21. Vrban, J., Neracionalno trošenje državnih potpora, [dostupno na:
http://www.manager-magazine.com/index.php/gospodarstvo/44-neracionalno-
trosenje-drzavnih-potpora, (pregledano: 14.7.2013.)]
22. Zaštita tržišnog natjecanja i državne potpore, (2009.), [dostupno na:
http://eobrazovanje.mingorp.hr/UserDocsImages/MG_CompetitionPolicyAndState
Aid.pdf, (pregledano: 2.6.2013)]
43
POPIS TABLICA
Tablica 1. Ukupne potpore dodijeljene u Hrvatskoj i EU u periodu od 2002. do 2011. godine
.......................................................................................................................................... 15
Tablica 2. Udjeli kategorija dodjele potpora u ukupnim potporama od 2002. do 2011. godine
.......................................................................................................................................... 17
Tablica 3. Potpore prema instrumentima dodjele od 2002. do 2011. godine u RH (mil. kn) 19
Tablica 4. Potpore u poljoprivredi i ribarstvu u vremenu od 2002. do 2011. godine ............. 20
Tablica 5. Potpore u industriji i uslugama u RH za razdoblje od 2002. do 2011. godine ....... 21
Tablica 6. Udio horizontalnih potpora u ukupnim potporama u RH i EU od 2002. do 2011.
godine ............................................................................................................................... 22
Tablica 7. Horizontalne potpore za razdoblje 2009.-2011. godina (bez regionalnih i lokalnih
potpora) ............................................................................................................................ 23
Tablica 8. Udio sektorskih potpora u ukupnim potporama u vremenu od 2002. do 2011.
godine ............................................................................................................................... 25
Tablica 9. Udio sektorskih potpora u Hrvatskoj i EU izraženih udjelom u BDP-u od 2002. do
2011. godine ..................................................................................................................... 25
Tablica 10. Sektorske potpore u Hrvatskoj za razdoblje od 2002. do 2011. godine ............... 26
Tablica 11. Regionalne potpore za razdoblje od 2002. do 2011. godine ................................ 28
Tablica 12. Potpore dodijeljene na lokalnoj razini u vremnskom razdoblju od 2002. do 2011.
godine u milijunima kn .................................................................................................... 28
44
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1. Udio potpora u BDP-u Republike Hrvatske i EU izraženo u % .......................... 16
Grafikon 2. Udio kategorija dodjele potpora u ukupnim potporama 2002. do 2011. godine u
RH .................................................................................................................................... 18
Grafikon 3. Prosječni udio instrumenata dodjele potpora u EU za period 2009.-2011.godine u
industriji i uslugama ......................................................................................................... 19
Grafikon 4. Udio potpora poljoprivredi i ribarstvu u ukupnim potporama u HR i EU od 2002.
do 2011. godine ................................................................................................................ 20
Grafikon 5. Udio potpora industriji i uslugama u ukupnim potporama u HR i EU od 2002. do
2011. godine ..................................................................................................................... 21
Grafikon 6. Horizontalne potpore za razdoblje 2009.-2011. godina (bez regionalnih i lokalnih
potpora) ............................................................................................................................ 24
Grafikon 7. Udio sektorskih potpora u Hrvatskoj i EU izraženih udjelom u BDP-u od 2002.
do 2011. godine ................................................................................................................ 26
Grafikon 8. Sektorske potpore u Hrvatskoj za razdoblje od 2002. do 2011. godine (mil. kn) 27
Grafikon 9. Državne potpore (bez poljoprivrede i prometa, udio u BDP-u) za EU12 prije i
poslije pristupanja u EU ................................................................................................... 35
Grafikon 10. Struktura državnih potpora (bez prometa i poljoprivrede) 2000. i 2005. u % ... 36
45
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom ANALIZA DRŽAVNIH POTPORA U
REPUBLICI HRVATSKOJ S ASPEKTA ULASKA U EUROPSKU UNIJU izradio
samostalno pod voditeljstvom prof.dr.sc.Nade Denone-Bogović, a pri izradi diplomskog rada
pomogao mi je i asistent Saša Čegar. U radu sam primijenio metodologiju znanstveno-
istraživačkog rada i koristio literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe
spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući naveo u
diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirao sam i povezao s korištenim
bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.
Također, izjavljujem da sam suglasan s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta.
Student
Dinko Šimović
