Analiza proljeća 2015. godine po tipovima vremena  

Dunja Plačko‐Vršnak, Marija Mokorić i Krunoslav Mikec

Uvod

Proljeće ove godine (ožujak, travanj i svibanj) je u cijeloj Hrvatskoj bilo toplije od prosjeka, dok je srednja sezonska količina oborine bila većinom u uobičajenim granicama. Na Jadranu je bilo područja s manjkom oborina, a to se posebice odnosi na sjeverni Jadran.

Klimatološka analiza srednje sezonske temperature zraka (ožujak, travanj, svibanj) pokazuje da su temperaturne prilike po raspodjeli percentila bile većinom u kategorijama toplo i vrlo toplo.

Oborinske prilike bile su u kategorijama normalno i sušno, a na Jadranu i vrlo sušno, rijetko na sjevernom dijelu i ekstremno sušno. Samo su područja oko Siska u središnjoj Hrvatskoj te Komiže na otoku Visu bili u kategoriji kišno. U Komiži su takvoj ocjeni oborinskih prilika pridonijele izražene, ali razmjerno kratkotrajne oborine u obliku pljuskova u ožujku i travnju.

Sinoptička analiza pokazuje da su u proljetnim mjesecima na vrijeme najviše utjecali polje povišenog ili srednjeg izjednačenog tlaka zraka. Pritom je po visini pritjecao topao zrak pa je i u travnju i u svibnju bilo razdoblja s iznadprosječnim temperaturama zraka s obzirom na doba godine.

U najvećem dijelu zemlje u proljeće je najviše kiše bilo u trećoj dekadi svibnja kada je u kopnenom dijelu zemlje bilo poplava. Naime, tada je na vrijeme utjecala izražena ciklona koja se formirala i po visini. Ciklona se razmjerno dugo zadržavala iznad naših krajeva, odnosno iz Genovskog zaljeva premjestila se na Jadran, a zatim preko unutrašnjosti Hrvatske na istok i sjeveroistok. Analiza vremenskih prilika u proljetnim mjesecima 2015. godine preko srednjih mjesečnih visinskih stanja

Na vrijeme osim sinoptičkih prilika u prizemnom sloju atmosfere, odnosno prizemno polje tlaka zraka, utječe i stanje atmosfere u višim slojevima.

Posebno je važna situacija na visini oko 5.5 km - na izobarnoj plohi AT 500 hPa, te na visini oko 1.5 km – na izobarnoj plohi AT850 hPa.

Na njima se mogu uočiti strujanja po visini i visinski atmosferski sustavi koji u značajnoj mjeri utječu na vrijeme u prizemnim slojevima. Pri tome je srednje mjesečno stanje atmosfere po visini pokazatelj srednjeg mjesečnog strujanja nad određenim područjem, odnosno nad sjevernom hemisferom.

Za takvu analizu korišteni su podaci Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena u Readingu (ECMWF) u 00 UTC. Ožujak 2015.

Srednje mjesečno strujanje na AT 500 hPa (Slika 1.) nad područjem Hrvatske nije bilo izraženo, odnosno bilo je bezgradijentno polje. Slabo izražena visinska dolina nalazila se istočnije. Nad jugozapadnom Europom je bio greben. I u nižim slojevima atmosfere, odnosno na izobarnoj plohi AT 850 hPa nad našim krajevima je bilo bezgradijentno polje izohipsa. Visinska ciklona kao srednje mjesečno stanje na AT 850 hPa nalazila se nad dijelom Apeninskog i Balkanskog poluotoka, a manjim dijelom i nad područjem Jadrana.

Slika 1. Srednje mjesečno stanje atmosfere u ožujku 2015. na AT 500 hPa (lijevo), odnosno AT 850 hPa (desno) u 00 UTC (izvor ECMWF). Travanj 2015.

U travnju se na AT 500 hPa (Slika 2.) Hrvatska nalazila na prednjoj strani visinskog grebena, odnosno srednje mjesečno strujanje je bilo blago sjeverozapadno. Os izraženog visinskog grebena je prelazila preko Velike Britanije. Visinska dolina nalazila se istočnije. Vrlo slično je bilo i srednje mjesečno strujanje na AT 850 hPa.

Slika 2. Srednje mjesečno stanje atmosfere u travnju 2015. na AT 500 hPa (lijevo), odnosno AT 850 hPa (desno) u 00 UTC (izvor ECMWF). Svibanj 2015.

U svibnju je nad većim dijelom Europe srednje mjesečno strujanje na AT 500 hPa (Slika 3.) bilo zapadno, a slabo izražena visinska dolina pružala se od Islanda preko Velike Britanije. Zapadno srednje visinsko strujanje je bilo i nad našim područjem. Srednje mjesečno strujanje je u nižim slojevima atmosfere, na AT 850 hPa, bilo ponešto drugačije. Najveći dio naše zemlje je bio na prednjoj strani visinske doline, dok je krajnji jug Jadrana i dio Balkanskog poluotoka bio pod utjecajem slabo izraženog grebena s juga.

Slika 3. Srednje mjesečno stanje atmosfere u svibnju 2015. na AT 500 hPa (lijevo), odnosno AT 850 hPa (desno) u 00 UTC (izvor ECMWF).

Srednje mjesečno strujanje tijekom proljeća 2015. ukazuje na dominantan utjecaj termobaričkog grebena na vrijeme u jugozapadnoj i južnoj Europi koji se u svibnju povukao južnije. U našoj zemlji su prodori vlažnog i razmjerno svježeg zraka stoga bili rijetki, posebice u travnju. Najizraženiji su bili u svibnju, što potvrđuje i zapadno srednje mjesečno strujanje, odnosno prisutnost slabo izražene visinske doline malo zapadnije od naše zemlje. U takvim okolnostima razumljivo je zašto je proljeće bilo toplije i u većini krajeva sušnije od prosjeka. Tipovi vremena

Da bi se detaljnije analizirala vremenska slika rađena je analiza prizemnih sinoptičkih situacija na osnovi 29 vremenskih tipova koje je odredio dr.sc. Dražen Poje 1965. godine.

Tipovi vremena su se određivali iz analize prizemnog tlaka zraka u 00 UTC Njemačke meteorološke službe.

Nadalje, vremenski tipovi su s obzirom na utjecaj na vrijeme i učestalost pojavljivanja svrstani u grupe tipova vremena, odnosno vremenske režime (Tablica 1.).

Određeno je pet vremenskih režima: radijacijski, oborinski, advekcija iz jugoistočne Europe, advekcija iz sjeverozapadne Europe te vjetrovni, a preostali vremenski tipovi prema Poje (1965.), znatno su manje učestali, te su stoga svrstani u kategoriju „ostali“.

Tablica 1. Grupirani tipovi vremena – vremenski režimi

GRUPA TIP VREMENA

radijacijski režim V1, V2, V4, g, mv, Ba, Bc

oborinski režim N1, N2, Dol1, Dol2, WS, SWS, SS

advekcija iz SE Europe V3, SES

advekcija iz NW Europe NWS, Dol3

vjetrovni režim N4, NS, NES, ES

ostali N3, Nc, zodol1, zodol2, zodol3, Vc, Dol

Karakteristike analiziranih vremenskih režima

Radijacijski režim karakterizira slabo strujanje promjenljiva smjera, te utjecaji lokalnih čimbenika (podloge, reljefa). Pojavljuje se na prednjoj (V1), donjoj (V2) i gornjoj (V4) strani anticiklone, u području grebena visokog tlaka zraka (g), u polju srednje izjednačenog tlaka zraka (Ba, Bc), te između dva ciklonalna polja - most visokog tlaka zraka (mv).

Iako greben visokog tlaka spada u radijacijski tip vremena, nema uvijek obilježja radijacijskog režima, pa se u nekim analizama promatra zasebno (Lončar i Vučetić, 2003.)

Oborinski režim karakterizira advekcija toplog i vlažnog zraka (pretežno uz ciklonalnu

zakrivljenost izobara) uz procese dizanja zraka i stvaranje naoblake i oborine. Vremenski tipovi koji su povezani s takvim vremenom su prednja (N1) i donja (N2) strana ciklone, prednja strana doline (Dol1), os doline (Dol2) te zapadno (WS), jugozapadno (SWS) i južno stanje (SS).

Advekciju iz jugoistočne Europe karakterizira hladna advekcija u zimskom dijelu godine u

uvjetima slabog strujanja pogodnog za održavanje stabilnih inverznih prilika duljeg trajanja. Pojavljuje se na stražnjoj strani anticiklone (V3), te uz jugoistočno stanje (SES).

Advekcija iz sjeverozapadne Europe je karakteristična po pritjecanju hladnog zraka, uglavnom

u toplom dijelu godine, što pogoduje stvaranju konvektivne naoblake uz mjestimične pljuskove. Često je povezana s prolaskom frontalnog sustava. Takve vremenske prilike javljaju se u sjeverozapadnom stanju (NWS) i na stražnjoj strani doline (Dol3).

Vjetrovni režim povezan je s advekcijom hladnog zraka koja se odvija s velikim brzinama, pa

je horizontalna i vertikalna razmjena zraka vrlo velika. Takve vremenske prilike pojavljuju se u sjevernom (NS), sjeveroistočnom (NES) i istočnom stanju (ES), te na gornjoj strani ciklone (N4).

Rezultati i diskusija Unutrašnjost Hrvatske Analiza vremenskih režima za proljeće 2015. (Slika 4.) u unutrašnjosti Hrvatske pokazuje kako je više od 60 dana tijekom proljeća bilo obilježeno nekim od vremenskih tipova koji pripadaju radijacijskom režimu. Pritom je taj režim gotovo ravnomjerno bio raspodijeljen tijekom svakog od tri proljetna mjeseca, što znači da je oko dvije trećine dana u svakom mjesecu imalo neki vremenski tip iz tog režima. Višegodišnji je srednjak relativne čestine pojavljivanja radijacijskog režima u unutrašnjosti u proljetnoj sezoni oko 50%, a ove je godine ta čestina bila 67 %.

Oborinski je režim ovog proljeća bio razmjerno rjeđi nego što je uobičajeno – relativna je razlika u odnosu na prosječnu relativnu čestinu iz razdoblja 1971.-2000. veća od 25 %. Međutim, prema klimatološkoj ocjeni proljeće je u unutrašnjosti uglavnom bilo normalno kišovito. Razlog je tome što je u svega nekoliko kišnih dana, osobito u svibnju, pala velika količina oborine.

I drugih je režima ovoga proljeća uglavnom bilo manje od 30-godišnjeg prosjeka. Odnosi se to na advekciju s jugoistoka (SE advekcija), vjetrovni režim te režim ostalo. Pritom je zamjetnije negativno odstupanje relativne čestine u odnosu na višegodišnji srednjak zabilježeno za grupu vremenskih tipova koji pripadaju u režim ostalo, koji se tako pojavio ovog proljeća u svega 3 % dana, a prosjek je oko 8 %.

Samo je advekcije sa sjeverozapada (NW advekcija) bilo malo više od prosjeka, odnosno taj je režim zabilježen u 3 dana ove sezone, a uobičajeno se pojavljivao tijekom 2 dana (zanimljivo je da su tri dana kada je zabilježen bila na prijelazu od ožujka na travanj).

Slika 4. Usporedba relativnih čestina vremenskih režima za proljeće 2015. i za proljetno razdoblje 1971-2000. za unutrašnjost Hrvatske

Analiza vremenskih tipova u unutrašnjosti (Slika 5.) pokazuje kako je vremenski tip s najvećom relativnom čestinom ovoga proljeća bio greben visokog tlaka (g) koji se pojavio u oko 26 % dana, što je gotovo dvostruko učestalije od klimatskog srednjaka za razdoblja 1971-2000. Razmjerno velike relativne čestine od oko 10 % imali su i drugi tipovi koji pripadaju radijacijskom režimu, što je u skladu s analizom vremenskih režima za proljeće. To su prednja (istočna) (V1) i donja (južna) strana anticiklone (V2) te bezgradijentno aniciklonalno (Ba) i ciklonalno (Bc) polje. Pritom je u odnosu na uobičajenu čestinu pojavljivanja, bezgradijentnih polja bilo oko prosjeka, a tipovi V1 i V2 ovog su proljeća bili dva puta češći od prosjeka.

Od tipova koji pripadaju oborinskom režimu učestalost prednje strane doline (Dol1) i osi doline (Dol2) bila je malo veća od višegodišnjeg srednjaka za razdoblje 1971-2000., dok je relativna čestina tipova vezanih uz prolazak ciklone bila manja nego što je uobičajeno. To vrijedi za prednju (istočnu) stranu ciklone (N1) koja se ovoga proljeća pojavila oko 2 puta rjeđe u odnosu na prosjek (5 % u odnosu na srednjak od 10 %) te posebno na tip donja (južna) strana ciklone (N2), koji je ovoga proljeća izostao. Od prijelaznih stanja vezanih uz oborinski režim manje je nego što je uobičajeno bilo jugozapadnog stanja (SWS), južno stanje (SS) je izostalo, a samo je zapadnog prijelaznog stanja (WS) bilo malo više od prosjeka.

Od ostalih prijelaznih stanja, nešto je više od prosjeka bilo sjevernog (NS) i posebno sjeveroistočnog (NES) stanja. To su tipovi koji pripadaju u vjetrovni režim. Uz njih, tu pripadaju i istočno prijelazno stanje (ES) te gornja (sjeverna) strana ciklone (N4), tipovi koji su ovoga proljeća potpuno izostali.

Malo su češći nego što je to bilo u referentnom razdoblju 1971-2000. bili tipovi iz režima sjeverozapadne advekcije – sjeverozapadno prijelazno stanje (NWS) i stražnja strana doline (Dol3). Kako je već spomenuto kod analize režima, oni su zabilježeni u dane na prijelazu od ožujka na travanj.

Zanimljivo je primijetiti da je u razdoblju 1971-2000. vremenskih tipova vezanih uz prolazak ciklone blizu naših krajeva ili preko njih (to su tipovi N1,N2,N3,N4 i Nc) u proljetnim mjesecima bilo oko 22 %, a ovoga proljeća njihova je ukupna čestina bila svega malo veća od 5 %, što znači da je općenito ciklonalna aktivnost bila puno slabija nego što je uobičajeno tijekom ožujka, travnja i svibnja.

Slika 5. Usporedba relativnih čestina vremenskih tipova za proljeće 2015. i za proljetno razdoblje 1971.-2000. za unutrašnjost Hrvatske Sjeverni Jadran

Proljeće je na sjevernom Jadranu, za razliku od ostatka Hrvatske, prema klimatološkoj ocjeni oborinskih prilika bilo vrlo sušno, ponegdje čak i ekstremno sušno. Sukladno tome, analiza vremenskih režima (Slika 6.) za to područje pokazuje kako je učestalost oborinskog režima bila manja za oko 7 % od uobičajenog za razdoblje 1971-2000. Iako odstupanje nije jako veliko, s obzirom na klimatološku analizu proljeća može se zaključiti kako su tipovi vremena koji se inače svrstavaju u oborinski režim, ovog puta donosili količinski manje oborina nego što je to bilo uobičajeno. S druge strane, zamjetno više nego što je uobičajeno, ovog proljeća na sjevernom Jadranu bilo je radijacijskog režima. Dakle, gotovo je dvije trećine dana prevladavajući utjecaj na vrijeme imao jedan od tipova vremena radijacijskog režima (slično kao i u unutrašnjosti). Što se ostalih vremenskih režima tiče, njihova je učestalost bila razmjerno mala, za sve režime manja od 30-godišnjeg prosjeka. Posebno se izdvaja režim advekcije s jugoistoka (SE advekcija) kojeg je bilo čak 4 puta manje od uobičajenog za doba godine.

Slika 6. Usporedba relativnih čestina vremenskih režima za proljeće 2015. i za proljetno razdoblje 1971-2000. za sjeverni Jadran

Analiza tipova vremena (Slika 7.) pokazuje kako je, slično kao i u unutrašnjosti, najveću učestalost tijekom proljeća imao tip greben visokog tlaka (g), kojeg je na sjevernom Jadranu bilo gotovo tri puta više nego što je uobičajeno. Utjecaj anticiklone također je bio češći nego što je uobičajeno i to osobito prednja (istočna) strana (V1) te donja (južna) strana (V2) anticiklone. S obzirom na to da je slična relativna frekvencija tih tipova vremena i u unutrašnjosti, možemo zaključiti kako su se ovog proljeća anticiklone dulje zadržavale sjevernije i sjeverozapadnije od Hrvatske nego što je to uobičajeno u proljetnoj sezoni. Uobičajeno (rijetko) anticiklone su prolazile južnije pa je relativna frekvencija tipa V4, gornja (sjeverna) strana anticiklone, bila slična prosjeka. Nešto rjeđe nego što je to uobičajeno ovog su proljeća zabilježeni tipovi vremena bezgradijento anticiklonalno (Ba) i bezgradijentno ciklonalno (Bc) polje, dok je posve izostao tip vremena most visokog tlaka (mv).

Od oborinskih tipova, manje nego što je uobičajeno bilo je pojave prednje (istočne) strane ciklone (N1), a potpuno je izostala donja (južna) strana cikolne (N2). Učestalija je bila prednja strana doline (Dol1), ali njena relativna čestina pojavljivanja ionako nije velika (oko 8% ovog proljeća s obzirom na 5% prosjeka). Prijelazna stanja koja inače donose oborine, u prosjeku su na sjevernom Jadranu vrlo rijetka, a izdvaja se samo malo veća učestalost zapadnog prijelaznog stanja (WS).

Vjetrovni režim, čija je učestalost bila manja od uobičajene ovog proljeća na sjevernom Jadranu, ipak prema analizi tipova vremena pokazuje da je malo češći od prosjeka bio tip vremena NES (sjeveroistočni prijelazno stanje) i NS (sjeverno prijelazno stanje). Svakako treba naglasiti da je relativna frekvencija tih tipova ionako malo, a analiza prema tipovima vremena ukazuje na to da nije bilo duljeg razdoblja vjetrovitog vremena.

Slika 7. Usporedba relativnih čestina vremenskih tipova za proljeće 2015. i za proljetno razdoblje 1971.-2000. za sjeverni Jadran Srednji i južni Jadran

U ovogodišnjoj proljetnoj sezoni najzastupljeniji je na srednjem i južnom Jadranu bio radijacijski režim s relativnom čestinom 55 % na srednjem i 54 % na južnom Jadranu. Pritom je greben visokog tlaka koji se kao vremenski tip posebno analizira bio gotovo podjednako učestao kao svi ostali vremenski tipovi koji se ubrajaju u radijacijski režim, te mu je relativna čestina na srednjem Jadranu bila 26 %, a na južnom 27 %. Radijacijski je režim, međutim, na srednjem i južnom Jadranu bio nešto manje učestao (za 10 do 15 %) nego na sjevernom Jadranu i u unutrašnjosti.

Zato je češći nego u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu u ove dvije regije bio vjetrovni režim, koji je nakon radijacijskog režima tijekom proljeća bio najčešći. Na srednjem je Jadranu tako bilo 16 dana s vjetrovnim režimom, a na južnom 17 (od ukupno 92 dana). Kako su tipovi vremena koji pripadaju u taj režim, osim gornje (sjeverne) strane ciklone (N4), uglavnom prijelazna stanja, to govori da su južna područja Hrvatske češće nego sjeverna bila između izraženijih sinoptičkih sustava uz prilično velike gradijente u tlaku zraka.

Oborinski režim je i na srednjem i južnom Jadranu bio manje učestao (12 %, odnosno 14 %). I vjetrovni i oborinski režim su na južnom Jadranu bili malo češći nego na srednjem, što je povezano s putanjama ciklona u Sredozemlju. Posljedica premještanja ciklona najčešće južnije od Jadrana je i veća učestalost režima advekcije s jugoistoka (SE advekcija) u odnosu na režim advekcije sa sjeverozapada kontinenta (NW advekcija).

Režimi iz grupe ostalo bili su, kao i na sjevernom Jadranu, nešto češći nego u unutrašnjosti, uz raltivnu čestinu 5 % na srednjem i 4 % na južnom Jadranu.

Slika 8. Relativne čestine vremenskih režima za proljeće 2015. za srednji i južni Jadran

Pregledom vremenskih tipova uočava se da je manjku oborina na većem dijelu srednjeg i južnog Jadrana u proljeće kao što je već spomenuto, najviše doprinio greben visokog tlaka zraka (g). Na srednjem Jadranu njegova učestalost je bila 26 % , a na južnom Jadranu 27 %. Od ostalih tipova vremena koji pripadaju radijacijskom režimu najčešći su bili bezgradijentno anticiklonalno (Ba) te bezgradijentno ciklonalno polje (Bc) koji su bili jednako zastupljeni na srednjem i na južnom Jadranu. Bezgradijentno anticiklonalno polje imalo je relativnu frekvenciju 11 %, a bezgradijentno ciklonalno 8 %.

Podjednako je bio zastupljen tip prednja (istočna) strana anticiklone (V1) s čestinom 4 %, dok je tip donja (južna) strana anticiklone (V2) bio češći na srednjem Jadranu (7 % u odnosu na 4 %). U vjetrovnom režimu najčešći je bio vremenski tip sjeveroistočno stanje (NES) s učestalosti na srednjem Jadranu 10 %, a na južnom 7 %. Zatim slijedi istočno stanje (ES), a na južnom Jadranu i tip gornja (sjeverna) strana ciklone (N4).

Oborinski režim je bio razmjerno malo zastupljen, pa tako i pripadajući tipovi vremena. Najčešći je bio tip prednja (istočna) strana ciklone (N1) koji je na srednjem Jadranu zabilježen u 5 % dana, a na južnom u 8 %. Prednja strana doline (Dol1) i jugozapadno prijelazno stanje (SWS) koji također pripadaju oborinskom režimu bili su znatno manje učestali s relativnom frekvencijom i na srednjem i na južnom Jadranu od samo 2 %.

Jugoistočno prijelazno stanje (SES) koje se ubraja u režim advekcija s jugoistoka imalo je ovog proljeća učestalost i na srednjem i na južnom Jadranu od 7 %.

Svi ostali vremenski tipovi bili su s frekvencijom oko 1%, a neki su posve izostali. Izostanak nekih vremenskih tipova (primjerice N2, N3, mv…), kao i razmjerno manji broj pojave vremenskih tipova iz oborinskog režima, pokazatelj je da su tijekom proljeća ciklone bile razmjerno rijetke i kretale su se po Sredozemlju svojom glavninom južnije od nas. Na to ukazuje i srednje mjesečno strujanje tijekom proljeća na osnovi kojeg se vidi da je na jugozapadu kontinenta, a i na južnom Sredozemlju, bio greben geopotencijala koji je sprječavao prodore vlažnog oceanskog zraka s Atlantika u naše krajeve, ponajprije u ožujku i travnju.

0

10

20

30

40

50

60

oborinski radijacijski SE advekcija NW advekcija vjetrovni ostalo

vremenski režimi - proljeće 2015.

rela

tivn

a če

stin

a (%

)SREDNJI JADRAN JUŽNI JADRAN

Slika 9. Relativne čestine tipova vremena za proljeće 2015. za srednji i južni Jadran Zaključak

Proljeće 2015., prema analizi režima i tipova, bilo je obilježeno radijacijskim režimom, kao što je to inače u proljetnim mjesecima. Međutim, relativna čestina pojavljivanja bila je dosta veća nego što je to uobičajeno - i u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu bila je oko 67 % (inače oko 50, odnosno 40%), a na srednjem i južnom Jadranu oko 55 %. Najčešći tip vremena posvuda je bio greben visokog tlaka (g).

To je u skladu s temperaturnom ocjenom proljeća koje je uglavnom bilo toplo i vrlo toplo. Osnovni je uzrok tomu bio izostanak dotoka hladnijeg zraka sa sjevera kontinenta, odnosno prevladavajuće zapadno i sjeverozapadno strujanje u višim slojevima atmosfere te utjecaj termobaričkog grebena s juga i jugozapada Europe čiji je utjecaj bio manje izražen samo u svibnju. Prizemne sinoptičke situacije bile su uglavnom okarakterizirane grebenom visokog tlaka te utjecajem prednje (istočne) V1 i donje (južne) V2 strane anticiklone. To znači da su osim prevladavajućeg utjecaja grebena visokog tlaka (grebena Azorske anticiklone), na vrijeme utjecale i anticiklone koje su se svojom glavninom zadržavale sjevernije i sjeverozapadnije od Hrvatske dulje nego što je to uobičajeno.

Što se oborinskih prilika tiče, prema klimatološkoj ocjeni proljeća i raspodjeli percentila, veći dio Hrvatske svrstan je u kategoriju normalno, dakle pala je uobičajena količina kiše. Najviše se izdvaja područje sjevernog Jadrana koje je svrstano u kategoriju vrlo sušno i sušno. Naime, ciklonalna aktivnost preko naših krajeva ili u našoj blizini bila je manje izražena nego što je to uobičajeno, ciklone su se premještale glavninom južnije od naše zemlje, a prodori vlažnog zraka vezanog uz prolazak fronti ili premještanje doline (Dol1, Dol2) u polju tlaka donosili su manje oborina nego što je to uobičajeno. U prilog tome ide i posvuda manja učestalost pojavljivanja tipa vremena N1 – prednja (istočna) strana ciklone te potpuni izostanak tipa vremena N2 – donja (južna) strana ciklone.

Odstupanje od kategorije normalno zabilježeno je i na području otoka Visa i okolice (ali i šire okolice Siska), ali ovaj puta odstupanje je bilo pozitivno, odnosno palo je više kiše nego što je to uobičajeno (kategorija kišno). Tako su na Visu, u Komiži, takvoj ocjeni oborinskih prilika pridonijele izražene, ali razmjerno kratkotrajne oborine u obliku pljuskova u ožujku i travnju koje nisu bile vezane uz utjecaj ciklone već su bile posljedica utjecaja frontalnih poremećaja ili premještanja doline u polju tlaka.

LITERATURA : DWD, 2015., Europäische Wetterbericht Lončar E. i A. Bajić, 1994: Tipovi vremena u Hrvatskoj. Hrv. Meteor. Čas., 29, 31-41 Lončar E. i V. Vučetić, 2003: Tipovi vremena i njihova primjena na sjeverni Jadran. Hrv. Meteor. Čas., 38, 57-81 Poje D., 1965: Glavni tipovi vremena u Jugoslaviji i njihova ovisnost o cirkulaciji atmosfere nad Jugoslavijom. Disertacija na Sveučilištu u Zagrebu, 215 str.