Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo Jazbina - agr.unizg.hr · PDF fileCrni vitez cuvée, moćno je vino intenzivne je rubin - crvene boje, ugodnog, izraženog voćnog mirisa pomiješanog

  • Upload
    docong

  • View
    231

  • Download
    3

Embed Size (px)

Citation preview

  • Sveuilite uZagrebu

    Agronomskifakultet

    Zavod zavinogradarstvoi vinarstvo

    Vina iz srca Zagreba1939

    Jazbina

    Sveuilite u ZagrebuAgronomski fakultetZavod za vinogradarstvo i vinarstvo

    Svetoimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska t (01) 23 9 3863 f (01) 239 3893 e [email protected]

    Vinogradarsko vinarsko pokualite Jazbina

    Jazbina 142, 10000 Zagreb, Hrvatskat (01) 234 2011m 098 983 0047, 098 405 365 e [email protected]

    OIB 76023745044 Matini broj: 3283097 IBAN HR1823600001101221840www.agr.hr

    Na obroncima Zagrebake gore smjeteno je Vinogradarsko-vinarsko pokualite Jazbina. Utemeljeno je 1939. godine s nakanom edukacije studenata Agronomskog fakulteta.

    U vrsnim vinima osjetit ete ljubav i predanost kojom su ih odnjegovali studenti, nastavnici i djelatnici pokualita.

    Izdava Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo Autori teksta Jasminka Karoglan Konti, Ana Jeromel, Edi Maleti Autori fotografija Edi Maleti, Darko Preiner Oblikovanje Dragan Tupaji Tisak Motiv, Zagreb Naklada: 1000 Prvo izdanje 2010. godine

  • Vina iz srca Zagreba

  • Povijest

    U sastavu Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu ve vie od sedamdeset godina djeluje po-kualite Jazbina. Naime, ve pri osnivanju Gos-podarsko-umarskog fakulteta, kako se tada zvao dananji Agronomski fakultet, njegovi su uteme-ljitelji bili svjesni potrebe opremanja prikladnog gospodarstva za eksp erimentalni rad i zornu nastavu koja je nuna u obrazovanju svakog agro-noma. S tom svrhom nabavljeno je gospodarstvo u Maksimiru na lokaciji na kojoj se i danas nalazi sklop fakultetskih zgrada kao i pokusna polja za istraivanje ratarskih, povrtlarskih i krmnih kultura. No, razvojem voarstva i vinogradarstva bilo je potrebno da se fakultet razvije i u tim po-drujima znanstveno-istraivaki rad, te da slu-ai poljoprivrednog odsjeka budu dobro uvedeni i u sve praktine radove na tom podruju. Kako, s obzirom na njegov smjet aj, na fakultetskom do-

    bru Maksimir nije bilo prikladnih povrina, 1939. godine nabavljen je posjed zvan Jazbina udaljen oko 3,5 km od fakultetskih zgrada. Posjed je smje-ten na blagim padinama Medvednice okrenutim jugu i jugozapadu s najviom tokom na 302 m nadmorske visine, po svemu prikladan za voar-sku i vinogradarsku proizvodnju. Od nabave Jaz-bine pa sve do 1960. ona je izgraivana u prvom redu kao nastavni i eksp erimentalni objekt. Za tu namjenu podignuti su vonjaci s razliitim vrsta-ma voa, te vinogradi razliitih sorata i uzgojnih oblika. Zbog nedostatka fi nancijskih sredstava nije kasnije bilo znaajnijih ulaganja u Jazbinu pa su nasadi postupno starjeli i propadali. Godine 1995. pristupa se stoga sustavnoj revitalizaciji objekta, sade se novi vinogradi i obnavljaju gospo-darske zgrade, te vinogradarsko-vinarsko pokua-lite poprima dananju oblik.

    3

  • Jazbina je i danas prije svega znan-stveno-nastavni poligon i njezina je osnovna zadaa edukacija studenata, buduih strunjaka, i istraivanja iz podruja vinogradarstva i vinarstva. Pokualite prua jedinstvenu mo-gunost stjecanja praktinih znanja, te se za studente Agronomskog fa-kulteta ovdje organiziraju vjebe kao i obavezna struna praksa. Praktina nastava u vinogradu i podrumu uz stjecanje novih vjetina dobrodola je prilika i za izlazak iz fakultetskih dvorana u prirodu i neformalno dru-enje. Ne udi stoga to je generacija-ma studenata koje su zavrile Agro-nomski fakultet boravak u Jazbini ostao u lijepoj uspomeni.Na pokualitu se studenti mogu upoznati i s velikim brojem razliitih genotipova loze. Tako su u dijelu vi-

    Jazbina danas

  • nograda posaene tipine i gospodarski vane sorte za ovo uzgojno podruje, neke stolne sorte, meuvrsni krianci, te manji matini nasad razliitih loznih podloga. Uz to, ovdje je smjet ena i Nacionalna kolekcija autohtonih sorata vinove loze, koja danas broji 120 genotipova, a podignuta je s ciljem ouvanja svih preo-stalih hrvatskih sorata vinove loze, osobito onih najugroenijih pa su na taj nain spaene od izumiranja. Na pokualitu se nalaze gospodarske zgrade u kojima je opremljen vinski podrum sa prostorom i opremom za primarnu preradu groa, doradu i punjenje vina. Podrum je opremljen inox tankovima sa rashladnim sustavom te hrastovim bavama za dozrijevanje vina. Za potrebe znanstveno istraivakog rada na objektu se nalazi i manji eksp erimentalni podrum sa suvre-menom sustavom za mikro i mini vinifi kaciju, koji omoguava kontrolirane i ujednaene uvjete za pokusna vina te je stoga prikladan za enoloku evaluaciju sorata i klonova, kao i provoenje razliitih tehnolokih pokusa. Iako je pokualite u nadlenosti Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, iji nastavnici i suradnici ovdje pro-vode najvei broj istraivanja, pokualite je otvoreno i svim ostalim zaposlenicima Fakulteta, pa se ovdje uspjeno provode i interdisciplinarna istraivanja u suradnji sa strunjacima iz podruja zatite bilje, geneti-ke i oplemenjivanja, mikrobiologije kao i razliitih drugih podruja vezenih uz lozu i vino. U dvoritu pokualita nalazi se zgrada s uionicom u kojoj se odrava nastava, razliite edukativne radio-nice i prigodna kuanja vina za goste Fakulteta i Sveuilita, a kako je Jazbina dio Vinske cest e grada Za-greba, uz prethodnu najavu ovdje mogu kuati vina i drugi zainteresirani. Za reprezentativne potrebe Fakulteta ureene su na pokualitu dvije tradicijske drvene kuice uz koje je smjet ena i stara hrvatska prea.

    5

  • Vina pokualita Jazbina

    Slikoviti obronci Zagrebake gore izvrsno su stanite za uzgoj vinove loze, pa se na pokualitu tra-dicionalno proizvode vina visoke kakvoe. Na pokualitu je zasaeno gotovo 10 hektara vinograda, a najzastupljenije sorte su Traminac, koji na ovom lokalitetu tradicionalno daje iznimnu kakvou, Graevina i Chardonnay. Najmlai dio vinograda, u skladu sa trendom poveane potranje za crnim vinima zasaen je sortama poput Pinota crnog, Merlota, Cabernet Sauvignona, Zweigelta i dr. Ove su sorte osnova za proizvodnju vie tipova vina, od kojih veina nosi imena vezana uz povijest grada Za-greba, odnosno likove iz romana zagrebakih pisaca Augusta enoe i Marije Juri Zagorke. Zbog svoje zlatnoute boje Traminac je stoga nazvan Zlatarovo zlato, Graevina nosi ime Dore Krupieve, a Crni vitez i Kontesa Nera mjeavine su crnih sorata. U dobrim vinogradarskim godinama ovdje se proizvode i predikatna vina, poput kasne berbe, izborne berbe bobica ili ledenog vina, a posljednjih godina i pjenuci Bela i Crvena Katarina.

    Ljubav i predanost kojom studenti, nastavnici i djelatnici pokualita proizvode i njeguju vina ogleda se u njihovoj kakvoi koja vrlo brzo osvoji sve koji ih imaju prilike kuati pa oni postaju redoviti po-sjetitelji pokualita i uivatelji njegovih vina. Vina u najveoj mjeri slue za reprezentativne potrebe Agronomskog fakulteta, a gotovo da i nema znaajnije proslave na ostalim fakultetima Sveuilita u Zagrebu gdje se ne nazdravlja naim vinima. No, vina iz srca Zagreba, kako ih rado nazivamo, po-znata su i dostupna vinskim znalcima i ljubiteljima i izvan sveuiline zajednice, te ih se moe kuati i nabaviti na samom pokualitu, a uskoro i u boljim vinotekama i zagrebakim rest oranima.

    7

  • Na obroncima Zagrebake gore smjet eno je Vinogradarsko-vinarsko pokualite Jazbina. Utemeljeno je 1939. godine s nakanom edukacije studenata Agronomskog fakulteta.U vrsnim vinima osjetit ete ljubav i predanost kojom su ih odnjegovali studenti, nastavnici i djelatnici pokualita.

    Na obroncima agrebake gore

    mjet eno je nogradarsko-vinarsko

    ualite Jazbina. meljeno je 1939.

    e s nakanom cije studenata

    mskog fakulteta.m vinima osjetit av i predanost

    ih odnjegovali astavnici i okualita.

    8

  • Dora Krupieva ime je jazbinske Graevine, koja

    je najee suho vino, svijetle, zelenkasto-ute boje. Miris je

    sortni, diskretan ali prepoznatljiv, vrlo ugodan, po karakteru obino

    cvjetni. Srednje je jaine i punoe, ali svjee i harmonino, ugodne, sortno karakteristine gorine. Ovo e se vino izvrsno sljubiti uz iroku paletu jela kontinentalne i mediteranske kuhinje, posebice s pileim i pureim mesom,

    te bijelom ribom.

    Dora Krupieva

    9

  • Na obroncima Zagrebake gore smjet eno je Vinogradarsko-vinarsko pokualite Jazbina. Utemeljeno je 1939. godine s nakanom edukacije studenata Agronomskog fakulteta.U vrsnim vinima osjetit ete ljubav i predanost kojom su ih odnjegovali studenti, nastavnici i djelatnici pokualita.

    10

  • Chardonnay, jedna od najpoznatijih svjetskih sorata i u

    Jazbini pokazuje mnoge svoje vrline. Vodea je i vrlo zahvalna sorta, kako u

    vinogradu, tako i u podrumu. Vino je bogato i puno, visokog alkohola i net o intenzivnije,

    istaknute ute boje. Miris je osrednjeg intenziteta, ali sortno prepoznatljiv, cvjetno - vonog karaktera, ugodan. Kako sorti i dolikuje, ovo je snano karakterno vino, dominantnog i jakog tijela, ali uravnoteeno i pitko, mekanog, dugog

    zavretka. Chardonnay je vrlo prikladan za razna jela od mesa i plodova mora, ali e se

    takoer dobro spojiti i sa zahtjevnijim okusima divljai i suhomesnatih

    proizvoda.

    Chardonnay

    11

  • Na obroncima Zagrebake gore smjet eno je Vinogradarsko-vinarsko pokualite Jazbina. Utemeljeno je 1939. godine s nakanom edukacije studenata Agronomskog fakulteta.U vrsnim vinima osjetit ete ljubav i predanost kojom su ih odnjegovali studenti, nastavnici i djelatnici pokualita.

    12

  • Chardonnay barr ique je varijacija dobivena

    est omjesenim odleavanjem u posebnim, tzv. barrique bavicama.

    Krasi ga intenzivna i prepoznatljiva aroma zrelog i suhog voa, te vanilije i

    paljene hrastovine. Ovaj nain dozrijevanja doprinosi i posebnosti okusa, pa je osim punoe i snanog tijela ovom vinu svojstvena i zaobljenost, kremasti i pomalo uljnati okus koji dugo ostaje u

    ustim