SVEUILITE U ZADRUODJEL ZA SOCIOLOGIJU
Franko Markulini
ANALIZA SADRAJA PRILOGA DNEVNIKA JAVNE I PRIVATNE TELEVIZIJE U
HRVATSKOJ
Asistentica: dr. sc. eljka ZdravkoviProfesor: mr. sc. Mirko
Petri
Zadar, veljaa 2015.1. SaetakU ovom je istraivanju provedena
analiza sadraja priloga dnevnika javne i privatne televizije u
Hrvatskoj gdje televizija jo uvijek ima glavnu ulogu u informiranju
javnosti o razliitim drutveno-politikim dogaanjima. Hrvatska
radiotelevizija je javna televizija i njen je osnovni cilj da
javnost informira o tim dogaajima, dok je Nova TV najdominatnija
privatno-komercijalna televizijska kua iji je primarni interes
zarada i odranje na tritu. S obzirom na razliite svrhe dviju
televizija, cilj istraivanja je bio utvrditi karakteristike ovih
televizija, ali i razlike meu njima. Kvantitativnom metodom analize
sadraja analizirano je 320 priloga dnevnika HRT-a i 177 priloga
Nove TV unutar dva namjerno odabrana tjedna u prosincu 2014.
godine. Postavljena su istraivaka pitanja i hipoteze o nainu i
zastupljenosti formatiranja i izvjetavanja ovih televizija.
Koritenjem hi-kvadrata nainjene su frekvencijske tablice s
rezultatima koji su pokazali slinost u zastupljenosti tema u
prilozima dnevnika privatne i javne televizije. Rezultati pokazuju
kako e se politiko-gospodarske teme najee prikazivati kroz
ekonomski okvir, a drutvene teme kroz moralni i personalizirani
okvir. Takoer, utvrene su brojne oekivane razlike izmeu ovih dviju
televizija pa tako na primjer Nova TV vie formatira vijesti te ih
prenosi publici i na odreeni nain stvara sliku i uokviruje teme
priloga u svojim dnevnicima. Isto tako, SDP kao vladajua stranka je
prikazivana kroz ekonomski i okvir odgovornosti. Budui da ne
postoji velik broj slinih istraivanja hrvatskih medija, posebice
televizije, preporua se kontinuirano analiziranje i istraivanje
televizijskih medija u Hrvatskoj. Kljuni pojmovi: mediji,
televizija, dnevnik, analiza sadraja, HRT, Nova TV
2. UvodMediji, od samih poetaka pa sve do danas, igraju vanu
ulogu u razvoju i informiranju, ali isto tako i u odgoju i
obrazovanju drutva. Primajui informacije putem medija, zapravo
dobivamo brojne informacije o drutvu. Dakle, mediji su dio
svakodnevnog ivota pojedinca. U ovom istraivanju emo se baviti
analizom sadraja priloga dnevnika javne i privatne televizije
kojima je jedan od ciljeva informiranje javnosti. Prema Giddensu,
upravo mediji imaju ulogu posrednika izmeu poiljatelja i primatelja
poruka oni su sredstva i kanali koji omoguuju prenoenje informacija
i obavijesti odreenom broju ljudi koji su na neki nain dio
komunikacijskog sustava. Oni mediji koji prenose poruke i
informacije velikom broju ljudi nazivamo masovnim medijima i u ovu
skupinu medija se ubrajaju novine, radio, televizija, CD i dr.
Televizija je masovni medij u kojem se javlja vertikalna
komunikacija, tj. postoji hijerarhija poloaja publike koja prima
poruku i poiljatelja poruke gdje se publika nalazi u podreenom
poloaju i ona ne moe poslati izravnu povratnu informaciju
televizijskoj kui. Javnost i publika oekuju da e im mediji,
ukljuujui i televiziju, u svoje izvjetavanje imati ukljuenu i
istinitost i tonost informacija koju prenose i plasiraju. Takoer,
tvrdi da se tonost i istinitost televizijskih izvjetavanja i
informiranja moraju redovito promatrati i prouavati sociolokim
istraivanjima (2007). Tomai navodi da se vrijednost novinarske
profesije, a time i vjerodostojnost pojedinog medija ogleda u
provjeravanju svake informacije iz najmanje dva izvora, irenju
tolerancije, izbjegavanju govora mrnje i stereotipa. Vrijednost
novinarske profesije oituje se i u nepristranosti, odnosno
potpunosti informacije, svoenju pogreaka na najmanju moguu mjeru,
uvanju kulture dijaloga. To je uvijek bio temelj profesionalnoga
odnosa prema novinama i mediju (Tomai, 2010:129)Unato razvoju
modernih tehnologija i digitalnih medija, danas jo uvijek velik
broj ljudi u Hrvatskoj koristi televiziju kao osnovni izvor za
dobivanje informacija o tome to se dogaa u njihovoj okolici i o
razliitim aktualnostima u svijetu. Prema istraivanjima
Eurobarometra iz 2013. godine na zemljama lanicama Europske unije,
ija je lanica i Hrvatska, utvreno je da gotovo 87% ispitanika u
Hrvatskoj svakodnevno gleda televiziju putem TV ureaja ili putem
interneta. Hrvatska se 2013. godine nalazila na visokom treem
mjestu po broju ispitanika koji svakodnevno gledaju televiziju, i
to ak njih 91%. Od cjelokupnog televizijskog programa koji su
dostupni hrvatskim korisnicima, neto manje od polovice njih su
vijesti i informativne emisije, 42%. Usporedbe radi, internet
svakodnevno koristi 46% ispitanika, dok tiskane novine svakodnevno
ita tek 22% istih. U Hrvatskoj je trenutno aktivna jedna javna
televizija - Hrvatska radiotelevizija (HRT) i najznaajnija privatna
komercijalna televizijska kua - Nova TV. Unato tomu to su
informativne emisije i dnevnici HRT-a od nastanka samostalne
Hrvatske bili najgledaniji informativni program, prema istraivanju
provedenom 2012. godine od strane tvrtke AGB Nielsen Media Research
za Agenciju za elektronike medije, najgledanije informativne
emisije su dnevnici Nove TV, dok je gledanost HRT-ovih dnevnika u
laganom opadanju ve dui niz godina. Javna televizija se financira
od svakog kuanstva koje ima televizijski prijamnik tako to njeni
korisnici plaaju pretplatu. Prema Zakonu o Hrvatskoj
radioteleviziji, javna televizija u svojim programima mora
zadovoljiti interese javnosti na dravnoj, regionalnoj i lokalnoj
razini te osigurati odgovarajuu zastupljenost informativnoga,
umjetnikog, kulturnog, obrazovnog, djejeg, zabavnog, portskog i
drugog sadraja. Privatni su mediji takoer u slubi javnog interesa,
no cilj i interes privatne komercijalne televizije je zaraivati
kako bi opstali na konkurentnom tritu i ostvarili profit. Tako je
Nova TV prva hrvatska komercijalna televizija s nacionalnom
koncesijom te je s emitiranjem poela sredinom 2000. godine. Pod
vlasnitvom je korporacije Central European Media Enterprises (CME)
od 2004. godine koja je vodea medijska grupacija u sredinjoj i
istonoj Europi. Poloaj javne televizije u Hrvatskoj je pod
pritiskom jer se zbog novih oblika medijske tehnologije i
privatno-komercijalnih televizijskih kua uvode brojni drugi kanali
i programi te se tako stvara konkurentnost meu njima i publika ima
vie izbora za odabrati iji e program pratiti. Unato tomu to su
informativne emisije i dnevnici HRT-a od nastanka samostalne
Hrvatske bili najgledaniji informativni program, prema istraivanju
provedenom 2012. godine od strane tvrtke AGB Nielsen Media
Research, Agencija za elektronike medije je iznjela to da su
najgledanije informativne emisije Nove TV, dok je gledanost
HRT-ovih informativnih emisija u opadanju ve niz godina. Potaknuti
stvarnim stanjem medija i televizije u Hrvatskoj, u nastavku ovog
istraivanja bavit emo se analizom sadraja dnevnika javne i privatne
televizije i utvrditi osnovne karakteristike i razlike izmeu njih.
Nadalje, slijede istraivaki ciljevi, pitanja, hipoteze, a kasnije
neto vie o metodologiji i dobivenim rezultatima.
3. Ciljevi istraivanjaS obzirom da u Hrvatskoj postoji javna i
privatna komercijalna televizija, cilj ovog istraivanja je bio
utvrditi glavne karakteristike pojedine televizije i istraiti
razliitosti izmeu istih. Sukladno analizi sadraja pojedinih priloga
dnevnika Nove TV i HRT-a, postavljena su odreena istraivaka pitanja
u kojima je sadrana problematika i gore navedeni ciljevi kojima se
ovo istraivanje bavi. Medijski okviri izvjetavanja formatiraju
vijest na odreen nain, pa smo ispitivali zastupljenost pojedinih
okvira izvjetavanja unutar priloga dnevnika javne i privatne
televizije. Takoer, zanimala nas je struktura priloga dnevnika
javne i privatne televizije s obzirom na medijske okvire
izvjetavanja. Jedan od ciljeva nam je bio i utvrditi postoji li
razlika u kreiranju samih vijesti i njihovom formatiranju kroz
pojedine medijske okvire izvjetavanja izmeu javne i privatne
televizije. Imajui jasno postavljene i definirane ciljeve
istraivanja, u nastavku e biti reeno vie o istraivakim pitanjima i
hipotezama.
4. Istraivaka pitanja i hipotezeBudui da nam je cilj bio
odgovoriti na pitanja o osnovnim karakteristikama i razlikama u
strukturi priloga dnevnika Nove TV i HRT-a s obzirom na medijske
okvire izvjetavanja, postavljena su sljedea istraivaka pitanja
(P):P1: Postoji li statistiki znaajna razlika u strukturi priloga
dnevnika izmeu javne i privatne televizije s obzirom na medijske
okvire izvjetavanja?P2: Hoe li teme iz politike i gospodarstva u
prilozima Nove TV biti vie prikazane kroz konfliktni okvir u odnosu
na HRT?P3: Hoe li postojati razlika u prikazivanju SDP-a i HDZ-a
kroz medijske okvire u prilozima dnevnika Nove TV?P4: Hoe li Nova
TV teme u dnevnicima vie prikazivati kroz personalizirani okvir u
odnosu na dnevnike HRT-a?Kako smo postavili gore navedena
istraivaka pitanja, pomou hipoteza smo ponudili odgovore na
pojedina pitanja. Takoer smo pretpostavili neke injenice i spoznaje
u vezi s karakteristikama i razlikama u prilozima dnevnika izmeu
javne i privatne televizije te smo tako postavili sljedee hipoteze
(H):H1: Nova TV znatno vie koristi medijske okvire izvjetavanja za
formatiranje tema u odnosu na dnevnik HRT-a.H2: Teme iz politike i
gospodarstva e na Novoj TV biti vie formatirane kroz konfliktni
okvir u odnosu na priloge dnevnika HRT-a. H3: HDZ e u prilozima
dnevnika Nove TV biti vie prikazivan kroz konfliktni okvir u odnosu
na SDP.H4: SDP e u prilozima dnevnika Nove TV biti vie prikazivan
kroz personalizirani okvir u odnosu na HDZ.Na temelju postavljenih
istraivakih pitanja i hipoteza, slijedi detaljnije pojanjenje o
koritenoj analizi koju smo koristili kako bismo dobili
rezultate.
5. Metodologija istraivanjaDa bismo doli do odgovora na
postavljena istraivaka pitanja i kako bismo potvrdili ili odbacili
postavljene hipoteze, koristili smo se metodom analize sadraja.
Berelson je analizu sadraja definirao kao istraivaku tehniku koja
se koristi za objektivnu, sustavnu i kvantitativnu deskripciju
manifestnog sadraja komunikacije (1952). Koristi se onda kad
istraivau nisu dostupni nikakvi drugi podaci osim zabiljeenih
poruka. Fokus ove analize je bio usmjeren na sredinje informativne
emisije dnevnike Nove TV i HRT-a. Prema tome, jedinica koja je
analizirana je prilog dnevnika na javnoj i privatnoj televiziji.
Uzorak koji smo namjerno odabrali su prilozi dnevnika u periodu od
dva tjedna, i to izmeu 16. i 29. prosinca 2014. godine. Bitno je
naglasiti da je za promatrano razdoblje znaajno boino i blagdansko
raspoloenje te isto tako predizborna kampanja i predsjedniki
izbori. Analiza je obuhvatila razliite tipove priloga, a to su
vijesti, izvjetaji, komentari, javljanja s terena, intervjui te
mjeoviti oblici. U analizi nisu koriteni prilozi o sportu i vremenu
koji dolaze kao dodatni i zasebni dio informativnog programa i
stoga nije bio relevantan za ovo istraivanje. Valja naglasiti kako
je analizirana i najava priloga dnevnika. Unutar dva namjerno
odabrana tjedna analizirane su sve sredinje informativne emisije na
javnoj i privatnoj televiziji te je obuhvaeno ukupno 497 priloga;
od toga 320 priloga dnevnika Nove TV i 177 priloga dnevnika HRT-a.
U broju priloga vidljiva je razlika u trajanju dnevnika izmeu Nove
TV i HRT-a gdje nam vei broj priloga kod Nove TV govori kako
dnevnici traju due u odnosu na dnevnike HRT-a. Nadalje, izraen je
predloak i kodna matrica pomou kojih su sva opaanja i pojave tono
zabiljeene i kodirane u matrici koja je kasnije koritena za
analizu. S obzirom na mali broj slinih istraivanja, ne postoji jo
vrlo precizan instrument kojim bi se ove opaanja tonije kodirala i
omoguavala nam detaljnije i preciznije podatke. Statistiki postupak
koji smo koristili je hi kvadrat (2) jer su sve varijable koje smo
kreirali nominalne. Rezultati su dobiveni u obliku frekvencijskih
tablica te na temelju njih utvrujemo postojanje statistike
znaajnosti. Zbog velikog broja tema (23) zastupljenih u dnevnicima
obje televizije, grupirali smo ih u 6 kategorija koje objedinjuju
nekoliko skupina tema:1. Politika i gospodarstvo: pravosue,
unutarnja politika, vanjska politika, gospodarstvo i financije2.
Svijet i vojska: svijet i vojska3. Drutvo i ostalo: drutvo, posao,
osobne teme, branitelji, humanitarno, ostalo4. Kriminal: krimi
radnje, afere, crna kronika5.Obrazovno-kulturne i zanimljivosti:
kulturne, odgoj i obrazovanje, religija, zabava, zanimljivosti,
ekologija, turizam6. Predsjedniki izboriMedijski okviri
izvjetavanja se koriste kako bi medijske kue, tonije televizijske
kue, na odreeni nain mogle formatirati svaku vijest i tako ju
interpretirati na svoj nain i zatim proslijediti publici. U ovom
smo istraivanju definirali pet medijskih okvira izvjetavanja, a to
su:Okvir odgovornosti; u kojem se govori o odreenom problemu, tko
je odgovoran za taj isti problem, postoje li mogua rjeenja za taj
problem i sl.Personalizirani okvir; u situaciji da se opisuju
osobne prie i teme, ako se bavi privatnim ivotom aktera, ako potie
osjeaj bijesa, brige, suosjeanja i saaljenja.Konfliktni okvir; ako
postoji nesuglasnost i neslaganje meu
pojedincima/grupama/strankama/dravama, ako nastaju sukobi ili ako
se pria odnosi na pobjednike ili gubitnike, ako postoje dva ili vie
gledita na neki problem.Moralni okvir; ako prilog sadri moralne
poruke, poziva li se na moral, Boga ili neka religijska naela, ako
se pruaju posebni drutveni propisi ponaanja.Ekonomski okvir; ako je
rije o financijskim gubitcima ili dobiti ili pak o
trokovima/cijenama, ako postoje napomene o ekonomskim posljedicama
(ne)poduzimanja neke radnje. Upravo su medijski okviri izvjetavanja
bitni za analizu strukture i razlika izmeu javne i privatne
televizije. Pomou pravilno i precizno postavljene metodologije
izvrili smo analizu i interpretaciju prikupljenih podataka. U
nastavku slijede prikazi dobivenih rezultata.
6. Rezultati istraivanjaMetodom analize sadraja 497 priloga
dnevnika Nove TV i HRT-a dobili smo sljedee rezultate. Pomou njih
emo utvrditi osnovne karakteristike i razlike izmeu javne i
privatne televizije te utvrditi kakvi su okviri medijskog
izvjetavanja unutar pojedinih priloga na ove dvije televizije.
Slijede rezultati prikazani u grafikom i tablinom obliku koji su uz
to i dodatno interpretirani.
Politika i gospodarstvo: p=0,00 == 8,904; Predsjedniki izbori:
p=0,00 ==9,940; Kriminal: p=0,01 =26,56 Obrazovano-kulturne
zanimljivosti: p=0,00 ==16,80Slika 1. Zastupljenost pojedinih tema
unutar priloga dnevnika Nove TV i HRT-aPrvi rezultat koji je
prikazan prikazuje zastupljenost pojedinih tema unutar priloga
dnevnika Nove TV i HRT-a te je odmah vidljiva razlika u njuhovoj
zastupljenosti. Ako pogledamo teme iz politike i gospodarstva,
vidimo da su na HRT-u te teme znatno vie zastupljene nego na Novoj
TV. Taj podatak se moe objasniti time da je HRT ipak javna
televizija te ona kao osnovni zadatak ima informirati javnost o
razliitim dogaanjima i situacijama, pogotovo kada je rije o
politiko-gospodarskim temama jer su one znaajne za itavu dravu tj.
javnost. S druge pak strane, u prilozima dnevnika Nove TV vidimo
znaajniju zastupljenost predsjednikih izbora u odnosu na HRT. Po
pitanju najzastupljenijih tema, na HRT-u su to obrazovno-kulturne
teme i zanimljivosti s 30,5%, dok su kod Nove TV najzastupljenije
drutvene teme (23,7%).
Moralni okvir: p=0,00 =14,69; Ekonomski okvir: p=0,00 =14,86;
Konfliktni okvir: p=0,00 =8,62; Okvir odgovornosti: p=0,00
=20,44Slika 2. Zastupljenost medijskih okvira u prilozima dnevnika
Nove TV i HRT-a (u %)Na ovoj slici vidljiva je vea zastupljenost
svih medijskih okvira u dnevnicima Nove TV. Najzastupljeniji je
okvir odgovornosti i to na obje televizije. Ostali okviri na Novoj
TV su podjednako zastupljeni te isto tako i na HRT-u, samo u manjoj
razini. Na Novoj TV drugi po zastupljenosti je ekonomski okvir koji
se moe povezati s okvirom odgovornosti koji sugerira na problem
i/ili njegovo rjeavanje, a ekonomski okvir nam govori o
financijskim dobitima ili gubitcima, trokovima, uzrocima i
posljedicama itd. Prema rezultatima dobivenim na Slici 2., potvruje
se prva hipoteza koja kae da Nova TV znatno vie koristi medijske
okvire izvjetavanja za formatiranje tema u odnosu na dnevnik
HRT-a.
Tablica 1. Medijski okviri prema karakteru najave priloga Nove
TV i HRT-a.OkvirSenzacionalistikiNeutralni
Odgovornost56,740,5
Ekonomija47,832,7
Konflikt45,626,3
Moral42,228,8
Personalizacija38,931,9
Iako ne postoji statistiki znaajna razlika karaktera najave
priloga izmeu dviju televizija, vidljivo je da Nova TV ima znatno
vei udio senzacionalistikih najava u odnosu na HRT pa stoga nije
neobino da senzacionalistika najava prevladava kroz sve okvire.
Odgovornost/politika i gospodarstvo: p=0,01 =6,47;
Konflikt/predsjedniki izbori: p=0,00 =17,64; Personalnost/politika
i gospodarstvo: p=0,02 =5,47; Personalnost/predsjedniki izbori:
p=0,00 =9,89; Ekonomija/politika i gospodarstvo: p=0,00 =60,8;
Moral/politka i gospodarstvo: p=0,00 =15,22; Moral/drutvo i ostalo:
p=0,00 =11,15Slika 3. Zastupljenost medijskih okvira unutar
pojedinih tema u prilozima dnevnikaPrilozi vezani uz predsjednike
izbore su najvie prikazivani kroz konfliktni okvir, a zatim kroz
okvir odgovornosti. Moralni i ekonomski okvir su podjednako
koriteni pri formatiranju ovakvih tema. Oekivano, teme o hrvatskoj
politici i gospodarstvu su znatno vie formatirane kroz ekonomske
okvire (41,5%), dok je okvir odgovornosti malo zastupljeniji od
konfliktnog okvira. Teme vezane uz drutvo, posao, humanitarnost su
veinom prikazivane kroz moralni okvir, a zatim slijedi
personalizirani i okvir odgovornosti. Po pitanju tema iz svijeta i
vojske, vidljivo je oekivano formatiranje vijesti kroz konfliktni
okvir jer se veinom radi o razliitim vojnim sukobima diljem
svijeta. Znaajan je jo i okvir odgovornosti kojim se formatiraju
razliiti problemi i njihovo rjeavanje. Ostali okviri su podjednako
zastupljeni i ne postoje velike razlike izmeu njih. Iako ne postoji
statistiki znaajna razlika meu zastupljenosti okvira unutar tema
vezanim za kriminal, ipak je u odreenoj mjeri vidljivo prikazivanje
kroz okvir odgovornosti. Obrazovno-kulturne teme i zanimljivosti, u
koje spadaju jo i religija, zabava, ekologija i turizam, najee su
prikazivane putem moralnih, ali isto tako i putem personaliziranih
okvira. Kroz ovaj se okvir naglaavaju moralne poruke, poziva se na
moral, pruaju se specifini drutveni propisi ponaanja i govori se o
osobnim priama koje izazivaju razliite emocije kod publike kojoj je
vijest namijenjena.
Slika 4. Zastupljenost tema unutar konfliktnog okvira u
prilozima dnevnika Nove TV i HRT-a Kao prvo, potrebno je naglasiti
kako ne postoji statistiki znaajna razlika u zastupljenosti niti
jedne teme na obje televizije s obzirom na konfliktni okvir.
Meutim, na Slici 4. se ipak vide nekakve razlike pa su tako
najzastupljenije teme kroz konfliktni okvir na Novoj TV drutvene
teme (26,9%) te moemo pretpostaviti da se unutar konfliktnog okvira
javljaju dvije sukobljene strane. U drutvene teme se smatraju
socijalne teme, siromatvo, branitelji i slino pa moemo povezati
kako Nova TV na takav nain formatira priloge s drutvenim temama da
bi publici vjerodostojnije pribliila temu priloga. S druge pak
strane, HRT najvie formatira obrazovno-kulturne teme i
zanimljivosti (30,5%). Na Novoj TV su predsjedniki izbori vie
prikazivani kroz konfliktni okvir to nezauuje s obzirom na velik
broj priloga s tom temom postoji odreena koliina senzacionalizma u
prilozima Nove TV pa vjerojatno pomou konflikta nastoje stvoriti
senzacionalizam vezan za predsjednike izbore. Dobiveni rezultati
nam pokazuju kako emo odbaciti drugu hipotezu koja govori da e teme
iz politike i gospodarstva na Novoj TV biti vie formatirane kroz
konfliktni okvir u odnosu na priloge dnevnika HRT-a. Vidimo da su
na HRT-u te teme znatno vie zastupljene kroz konfliktni okvir.
Personalnost/kriminal: p=0,02 =5,24;
Personalnost/obrazovno-kulturne: p=0,03 =4,7; Personalnost/drutvo i
ostalo: p=0,046 =3,99Slika 5. Zastupljenost tema unutar
personaliziranog okvira u prilozima dnevnikaPrema dobivenim
rezultatima, vidljivo je da su u prilozima Nove TV teme iz drutva
najzastupljenije kroz personalizirani okvir. Na temelju toga moemo
zakljuiti kako ipak na Novoj TV nastoje formatirati drutvene teme
kroz personalizirani okvir kako bi se stvorila odreena doza
suosjeanja publike sa samim akterom priloga. Takve se teme odnose
na nekakve siromane sluajeve u drutvu, branitelje i slino i tu se
vidi razlog zato se koristi ba taj okvir za stvaranje osjeaja kod
publike. Kod HRT-a su pak najzastupljenije obrazovno kulturne teme
i to gotovo za dvostruko u odnosu na Novu TV.
Odgovornost: p=0,03 =4,48; Konflikt: p=0,00 =25,04; Ekonomija:
p=0,00 =9,46Slika 6. Prikaz HDZ-a i SDP-a kroz medijske okvire u
prilozima dnevnika Nove TV (u %)Po pitanju prikazivanja stranaka
kroz medijske okvire u prilozima dnevnika Nove TV, najvie su
zastupljeni ekonomski, konfliktni i okvir odgovornosti. HDZ se neto
vie spominje kroz konfliktni okvir u odnosu na SDP. SDP se pak vie
prikazuje kroz ekonomski i okvir odgovornosti, to ne zauuje s
obzirom da su oni vladajua stranka. Obje stranke se manje prikazuju
kroz personalizirani okvir i okvir morala.Dakle, hipotezu koja kae
da e HDZ u prilozima dnevnika Nove TV biti vie prikazivan kroz
konfliktni okvir u odnosu na SDP prihvaamo.Meutim, hipotezu koja
kae da e SDP u prilozima dnevnika Nove TV biti vie prikazivan kroz
personalizirani okvir u odnosu na HDZ, odbacujemo jer je HDZ tu
zastupljeniji. Rezultate dobivene analizom sadraja priloga dnevnika
HRT-a i Nove TV prikazali smo u grafikim i tablinim prikazima. Sada
slijedi zakljuak cjelokupnog istraivanja i iznoenje spoznaja do
kojih smo doli ovim istraivanjem.
7. ZakljuakOvim istraivanjem provedenim metodom analize sadraja
na 497 priloga dnevnika javne i privatne televizije u Hrvatskoj
dolazimo do zakljuka kako Nova TV i HRT imaju podjednako
zastupljene drutvene teme. Ipak, vidljiva je vea zastupljenost
politiko-gospodarskih tema u prilozima dnevnika HRT-a nego na Novoj
TV to moemo protumaiti time da je HRT javna televizija te joj je
primarni cilj izvjetavati javnost o onome to se dogaa u dravi u
kojoj ive. Takoer, u prilozima dnevnika Nove TV oekivano su vie
zastupljene teme o predsjednikim izborima i to moemo objasniti na
nain da Nova TV vie tei senzacionalizmu kako bi bila konkurentna na
tritu te su teme vezane za predsjednike izbore vie
senzacionalistike na Novoj TV s obzirom na njihovu aktualnost za
vrijeme trajanja analize (predizborna kampanja). Nadalje, utvrena
je jo jedna razlika izmeu javne i privatne televizije, a to vidimo
prema rezultatima zastupljenosti medijskih okvira izvjetavanja gdje
su ti okviri znatno vie zastupljeni u prilozima dnevnika Nove TV
nego HRT-a. To moemo objasniti injenicom da je Nova TV privatna i
komercijalna televizijska kua te joj je primarni cilj i interes
ostvariti profit i odrati se na tritu na bilo koje naine. Upravo
koritenjem ovih medijskih okvira Nova TV na tono odreen nain
pojedini tip teme formatira kroz te okvire te takvu temu i
informaciju plasira publici i na odreeni nain unaprijed kreira
stavove publike. Takoer, oekivali smo kako e drutvene teme biti
najee prikazivane kroz moralni okvir gdje se u prilogu alje odreena
moralna poruka publici. Isto tako, politiko-gospodarske teme su
daleko vie prikazivane kroz ekonomski okvir nego bilo koji drugi.
Ako pogledamo prikaz SDP-a kroz okvire izvjetavanja, vidimo da se
SDP vie prikazuje kroz okvir odgovornosti i ekonomski okvir to
objanjavamo injenicom da je SDP vladajua stranka u Hrvatskoj. Na
poslijetku, analizom odreenih elemenata vezanih uz neutralnost i
senzacionalizam, vidljivo je kako je na Novoj TV senzacionalizam
puno vie koriten u prilozima dnevnika Nove TV to takoer moemo
objasniti injenicom da je Nova TV komercijalna i privatna
televizija.S obzirom da je televizija masovni medij, ona se obraa
velikom broju ljudi i ima vanu ulogu u kreiranju javnog mijenja.
Informativni televizijski sadraji velikom je broju ljudi jo uvijek
glavni izvor informacija pa je bitno na koji nain e te informacije
njima biti plasirane. Javna televizija zastupa interese javnosti, a
svrha privatne televizije je prvenstveno zarada. Prema tome, jasno
je da su privatne i komercijalne televizijske kue podlonije
subjektivnosti i senzacionalizmu kako bi se izborile za to veu
publiku pa na takav nain i kreiraju vijesti putem razliitih
medijskih okvira izvjetavanja. Da bismo bolje razumjeli kako javna,
a kako privatna televizija informira javnost i koje su slinosti i
razlike izmeu njih, neophodno je izvriti jo istraivanja o kvaliteti
informativnih programa u Hrvatskoj. Predlaemo izradu kvalitetnijih
kodnih knjiga i matrica koje su prilagoenije ovoj vrsti masovnog
medija jer gotovo da i ne postoji kvalitetan instrument kojim se
moe detaljno analizirati kvaliteta informativnih programa u
Hrvatskoj. S obzirom na razlike javne i privatne televizije,
potrebno je konstantno pratiti njihove principe i naine rada i
izvjetavanja pomou razliitih vrsta prouavanja i istraivanja.
8. PrilogPredloak za kodnu matricu
1. Broj priloga u najavi: _______
Karakter najave iz studija 1. Senzacionalistiki2. Sarkastini3.
Neutralni
2. Odnos naslova i priloga1. naslov je u izravnoj vezi sa
sadrajem priloga2. naslov je u posrednoj vezi s predmetom
(asocijacija, metafora)3. naslov nije u vezi s predmetom
izvjetavanja4. naslov saeto iskazuje injenice prezentirane u
prilogu5. naslov iskazuje emocionalni odnos prema predmetu,
vrijednosno komentira stanje predmeta6. nema naslova
3. Odnos novinara prema temi ili akteru:1. pozitivan2.
negativan3. neutralan4. ne moe se odrediti
4. Vrijednosna orijentacija priloga (isticanje
pozitivnog/negativnog stava):1. pozitivno2. negativno3. neutralna4.
ne moe se odrediti
5. Razlikovanje informacija od stava novinara:1. u prilogu se
jasno razlikuju informacije od stava2. u prilogu se jasno ne
razlikuju informacije od stava3. u prilogu se jasno razlikuju
informacije, stav nije izraen4. teko je odrediti
6. Broj izvora: (upisati broj pisanih izvora, ako nema
izvora=>0)
7. Selekcija izvora:1. jednostranost2. dvostranost3.
pluralnost4. nemogue je utvrditi
8. Broj osoba koje daju izjavu: ___________
9. Slaganje osoba koje daju izjavu (ako su citirane dvije ili
vie osoba):1. citirane samo osobe koje se slau2. citirane osobe
koje se ne slau, tj. citirane su obje strane3. nema citata
10. Je li vijest navedena u najavnoj pici informativne
emisije?1. da 2. ne
11. Tema priloga:1. pravosue, sudstvo2. gospodarstvo i financije
3. unutarnja politika4. predsjedniki izbori5. hrvatska vanjska
politika6. svijet i meunarodni odnosi7. osobne teme (privatni ivot
poznatih)8. vojska, obrana9. branitelji10. nezaposlenost, posao11.
socijalne teme, drutvo12 kulturne teme13. kriminalne radnje14.
afere15. obrazovanje i odgoj16. zabava17. crna kronika18.
zdravstvo19. zanimljivosti20. religija21. znanost i tehnologija22.
Turizam23. Humanitarno24. ekologija25. ostalo
12. Tip priloga:1) Vrsta priloga (novinarski anr):
1. Vijest (kratki prilog, najkrai meu onima koji se pojavljuju u
Dnevniku kraa je jedino najava priloga, ali to ne raunamo ovdje. U
vijesti se obino vidi ono o emu je rije, a glas se uje u off-u)2.
Izvjetaj (on je prilog malo dui od vijesti i moe ukljuiti javljanje
s lica mjesta i neku izjavu sugovornika)3. Komentar (novinar ili
gost daje svoje miljenje u kraem prilogu u studiju ili snimljen na
terenu)4. Javljanje s terena / reportaa (ukljuuje novinara na
terenu, snimke s terena i vie izjava sugovornika)5. Intervju
(razmjena nekoliko pitanja i odgovora, u studiju ili na terenu. To
ovaj anr razlikuje od izjave, koja je obino dio izvjetaja).6.
Mjeoviti oblici (npr. najava iz studija, pa javljanje novinara s
terena koji moe dati samo izvjetaj tj. svojim rijeima ispriati to
se dogaa iako se samo on/ona vide u kadru, ili pak imati i
sugovornika, pa se pojavi i intervju u prilogu, ili pak samo se
pojavi izjava nekog aktera, a esto ide i ranije snimljeni prilog,
koji moe biti vijest, reportaa, izjava, intervju i slino, pa onda
moe biti povratak u studio i komentar novinara ili sugovornika na
to to je vieno. To znai da prilog poinje i zavrava u studiju, a u
meuvremenu ukljuuje teren. 7. Razlika u odnosu na gore spomenuto
javljanje s terena ili reportau jest to u tom sluaju ide najava iz
studija, a zatim se vidi prilog koji je snimljen ranije, da bi
nakon toga u studiju opet se ilo dalje s neim drugim. Nema izravnog
kontakta voditelja u studiju s novinarom.8. Kod mjeovitih oblika
vano je da vide od ega se sastoje, znai da analiziraju strukturu
priloga i to je u njemu dominantno, to se vidi po duini tog dijela
priloga. Dakle, ako je u mjeovitom obliku, a danas ih je sve vie
takvih, najdue trajanje intervjua, onda to dominantno odreuje
prilog, ako je to komentar novinara koji se prenosi s terena, onda
je to komentar, itd. Dakle, u mjeovitom obliku treba odrediti
dominantan anr, a to se vidi po duini trajanja dijelova ono to je
najdue je dominanto).
Info grafika, dramatian prikaz sueljenih kandidata i slino1.
Da2. Ne
13. Trajanje priloga: _________
14. Akteri priloga:1. Predsjednik RHDA NE2. PremijerDA NE3.
Dunosnici EU-a, ostali strani dunosnici i politiariDA NE4. Ministri
RHDA NE5. Osobe iz pravosua i policijeDA NE6. lanovi stranke,
gradonaelnici, upani i sl.DA NE7. Poduzetnici 8. Novinari9.
Strunjaci10. Branitelji11. Graani12. Pripadnici nevladinih
organizacija13. Predstavnici Katolike crkve14. Radnici15. Sportai
16. Estrada/zvijezde17. Ostali
15. Spol aktera: 1. Muko2. ensko3. Oboje
16. Stranaka pripadnost aktera : 1. lan stranke HDZ2. lan
stranke SDP3. lanovi ostalih desnih stranaka4. lanovi ostalih
lijevih stranaka5. lan ostalih stranaka6. nezavisni kandidati7.
nije naveden kao lan stranke
17. Razina aktualnosti teme :1. lokalna2. regionalna3.
nacionalna4. globalna5. openita6. osobna
18. Vanost/relevantnost/javni interes (Relevantni su oni dogaaji
ili informacije koji su vani za najiri krug ljudi i za njihove
vitalne interese te korisni za javnost i vani za zajednicu. To su
informacije koje pridonose traenju istine, gradnji povjerenja izmeu
veine i manjine, demistificiranju dogaaja iz prolosti, borbi protiv
organiziranoga kriminala, izgradnji pravne drave.)1. Da2. Ne19.
Novost/pravodobnost (Napredak tehnologije omoguio je da se o
dogaaju moe izvjetavati istodobno s njegovim dogaanjem.
Pravodobnost i trenutanost jedna su od bitnih karakteristika
televizijskog medija pa je i logino da je ovo jedna od kljunih
informativnih vrijednosti u televizijskim vijestima.)1. Da2. Ne1.
TVRDA2. MEKA20. Isticanje novinara kao donositelje prie
(Pojavljivanje novinara u kadru (standup), uivo ili u prilogu
trebalo bi pridonositi vjerodostojnosti izvjetavanja, pokazati da
to nije samo agencijski prenesena vijest nego je novinar upravo te
televizijske kue bio na mjestu dogaaja. Ovaj je imbenik posebno
izraen pri javljanju uivo i zahvaljujui razvoju tehnologije, sve
vie prevladava u informativnim emisijama. Javljanje novinara uivo s
mjesta dogaaja takoer se vezuje za ovu vrijednost, ali nuno je
povezano i s imbenicima novosti i pravodobnosti te relevantnosti
informacije koju novinar prenosi.)1. Da2. NeOKVIRI1.Pripisivanje
odgovornostiSugerira li se da vladajui mogu olakati
problem?Sugerira li se da su vladajui odgovorni za taj
problem?Sugeriraju li se mogua rjeenja problema?Sugerira li se da
su odreene drutvene grupe odgovorne za problem?Sugerira li se da je
potrebno hitno rjeavanje problema?2.Ljudski interesJe li pria
personalizirana? Koriste li se opisi i osobne prie koje potiu
osjeaje bijesa, brige, suosjeanje i saaljenje?Naglaava li se kakav
utjecaj problem ima na pojedince i grupeBavi li se privatnim
ivotima aktera?Postoje li vizualne informacije koje bi mogle
probuditi osjeaje bijesa, brige, suosjeanje ili
saaljenje?3.KonfliktOdraava li se nesuglasnost izmeu
stranaka/pojedinaca/grupa/drava?Zamjeraju li
stranke/pojedinci/grupe/drave jedne drugima?Obrauje li se 2 ili vie
gledita na neki problem?Odnosi li se pria na pobjednike ili
gubitnike?4.MoralSadrava li prilog moralne poruke?Ima li pozivanja
na moral, Boga i ostala religijska naela?Pruaju li se specifini
drutveni propisi ponaanja? 5. EkonomijaSpominju li se sadanji ili
budui financijski gubitci ili dobiti?Spominju li se
trokovi/cijene?Postoji li napomena o ekonomskim posljedicama
poduzimanja ili nepoduzimanja neke radnje?
9. Popis literatureBerelson, Bernard (1952). Content Analysis in
Communication Research. New York: Hafner.Giddens, A. (2007).
Sociologija. Zagreb: Nakladni zavod Globus.Malovi, S. (2007).
Vjerodostojnost novina. Zagreb: ICEJ.Milas, G. (2005). Istraivake
metode u psihologiji i drugim drutvenim znanostima. Zagreb: Naklada
Slap.Periin, Tena (2008). Televizijske vijesti: u potrazi za
vrijednostima, Medijska istraivanja. 14 (2): 63-86.Semetko, H. A.,
Valkenburg, P. M. (2000). Framing European Politics: A Content
Analysis of Press and Television News, Journal of Communication. 50
(2): 93-109.
