1

Analiza sadraja: Pisanje internetskih portala o temi migranata, traitelja

azila i azilanata u 2013. godini

Ured puke pravobraniteljice, kolovoz 2014.

I. Uvod: Kontekst, metodoloki okvir i provedba istraivanja

1. Svrha istraivanja:

Ured puke pravobraniteljice pokrenuo je istraivanje medijskog izvjetavanja o migrantima,

traiteljima azila i azilantima iz perspektive triju svojih osnovnih nadlenosti: rada na

suzbijanju diskriminacije, nadlenosti promicanja ljudskih prava (dijela rada s javnou i

medijima), te Nacionalnog preventivnog mehanizma protiv muenja1, koji u svojim

aktivnostima ukljuuje/moe ukljuivati i obilaske prostora u kojima su smjeteni

azilanti/traitelji azila.

Naime, kao jedna od prioritetnih tema u podruju ljudskih prava u 2013. i 2014 godini

pokazala se tema neprimjerenog, diskriminatornog govora te govora mrnje usmjerenog

spram razliitih manjinskih skupina u drutvu te smo eljeli dati doprinos analizi medijskoga

prostora u tom smislu, ujedno naglaavajui presudnu vanost uloge medija u kreiranju

javnog mnijenja o ljudskim pravima. Istovremeno, tema migranata, traitelja azila i azilanata

postala je i u budunosti e zasigurno biti sve prisutnija s obzirom na skori ulazak RH u EU

Schengenski prostor i sve vei pritisak ljudi koji, u potrazi za boljim ivotom i bjeei od

recentnih ratnih sukoba irom Bliskoga istoka, sjeverne Afrike i istone Europe, ele ivjeti u

Europskoj uniji.

Stoga smo pristupili istraivanju usklaenosti novinarskog izvjetavanja o migrantima

traiteljima azila i azilantima s naelima Kodeksa asti hrvatskih novinara2, poglavlja

Temeljna ljudska prava i slobode, u kojemu l. 13. izrijekom kae: Informaciju o rasi, boji

koe, vjerskoj ili nacionalnoj pripadnosti, ivotnoj dobi, spolu, seksualnoj orijentaciji, rodnom

izraavanju, bilo kojoj fizikoj ili mentalnoj osobini ili bolesti, branom stanju, ivotnom

stilu, drutvenom poloaju, imovinskom statusu ili razini obrazovanja novinar navodi samo

ako je ona izrazito relevantna u kontekstu u kojem se iznosi. Nedopustivo je koristiti

stereotipe, pejorativne izraze, poniavajue prikazivanje, kao i svaki drugi oblik izravnog ili

neizravnog poticanja ili podravanja diskriminacije.

1 Puki pravobranitelj je 2011. postao Nacionalni preventivni mehanizam za spreavanje muenja i drugih okrutnih,

neljudskih ili poniavajuih postupaka ili kanjavanja u mjestima gdje se nalaze osobe liene slobode, kao i osobe kojima je

odreeno bilo kakvo zadravanje, zatvaranje ili smjetaj u mjesto pod javnim nadzorom i koje to mjesto ne smiju napustiti po svojoj volji.

2 Kodeks asti hrvatskih novinara dostupan je na: http://www.hnd.hr/hr/dokumenti/

http://www.hnd.hr/hr/dokumenti/

2

Analizom, odnosno praenjem odabranih medijskih izvora u odreenom vremenskom periodu

namjera nam je bila istraiti naine na koje se izvjetava o ciljanoj skupini i s njom

povezanim temama, uvidjeti postoje li pravilnosti u takvom novinskom izvjetavanju te

ukazati na primjere dobre i loe novinarske prakse na ovom podruju.

Najvei doprinos umreavanju i poveavanju broja informacija iz svih aspekata drutvenog

ivota posljednjih godina, dao je Internet iji broj korisnika u Hrvatskoj raste, tako da ga je

po posljednjim dostupnim podacima iz 2009. koristilo 38,6 % punoljetnih graana Hrvatske

(Lamza Posavec i sur., 2009), dok Dravni zavod za statistiku daje podatak da je 2013. pristup

Internetu u vlastitome domu imalo 65% graana Hrvatske3. Dodatno, osim to je vrlo rairen,

Internet je, u europskim okvirima, i najjeftiniji medij dostupan ne samo u sve vie domova i

na aplikacijama pametnih telefona, ve i potpuno besplatno u javnim institucijama

(knjinicama, obrazovnim institucijama, centrima za graane) najirem sloju graana. Razvoj

Interneta pokrenuo je i sve vei broj internetskih stranica koje se bave svakodnevnom

objavom novosti - dnevno informativni internetski portali, a koje po svojoj osnovnoj svrsi

odgovaraju funkcijama dnevnog tiska ili televizijske/radijske informativne emisije, pa sve

vie i preuzimaju njihovu ulogu. Osim toga, Internet je znaajan izvor informacija za sve

novinare razliitih medija pa pomalo preuzima ulogu sredinje informativne agencije.

Novinari koji rade za internetske portale, moraju svoj rad u to veoj mjeri uskladiti s

karakteristikama internetskog medija to dovodi do novog oblika novinarstva tzv. internetsko

novinarstvo. Takoer valja naglasiti kako danas uglavnom svi tradicionalni mediji (tiskovine,

TV, radio) imaju i svoje internetske inaice. Iako specifino po nekim svojim elementima

(lapidarnost, nestalnost forme i ilustracije lanka, nepostojanje tradicionalnih rubrika u koje se

lanci smjetaju itd.), jasno je da je i internetsko novinarstvo moralo zadrati najvei broj

obrazaca izvjetavanja tradicionalnih medija.

Iz niza navedenih razloga odluili smo se na analizu sadraja internetskih portala u kojima se

govorilo o temi migranata, traitelja azila i azilanata, a koji su evidentirani u periodu od 1.

sijenja 2013. do 31. prosinca. 2013. godine.

2. Sudionici u istraivanju i koriteni znanstveni izvori:

Istraivaku metodologiju postavio je Ured puke pravobraniteljice, a znanstveni konzultanti

u procesu izrade metodologije te kreiranja upitnika za analizu sadraja bili su: doc.dr.sc.

Viktorija Car, doc.dr.sc. Igor Kaniaj, te lanovi Savjeta puke pravobraniteljice Predrag

Luci, Darko Markui i doc. dr. sc. Enes Kulenovi.

Do sada relevantni znanstveni i struni izvori na ovu temu koji su posluili kao potka za

izradu instrumentarija su lanci:

3 Uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija u

kuanstvima i kod pojedinaca u 2013., prvi rezultati: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/02-03-

01_01_2013.htm

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/02-03-01_01_2013.htmhttp://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/02-03-01_01_2013.htm

3

Drago upari Ilji: Percepcija traitelja azila u javnosti i medijski prikazi

problematike azila u Hrvatskoj; u: Prvih deset godina razvoja sustava azila u

Hrvatskoj s osvrtom na sustave azila u regiji, Institut za migracije i narodnosti / Centar

za mirovne studije/ Kua ljudskih prava, Zagreb, 2013.

Lana Ciboci / Igor Kaniaj: Nacionalne manjine u hrvatskim medijima 2001.-2011.

u: Izolacija ili integracija - Kako mediji pristupaju ukljuivanju manjina u javnu sferu,

zbornik radova, Babe, Zagreb 2011.

Viktorija Car: Javni medijski servisi: uvari demokracije, u: Izolacija ili integracija -

Kako mediji pristupaju ukljuivanju manjina u javnu sferu, zbornik radova, Babe,

Zagreb 2011.

Igor Kaniaj: Predstavljenost nacionalnih manjina u hrvatskim dnevnim novinama;

komparativni pregled, Politika Misao, (41) br. 2, 30-46 (izlaganje);

Igor Kaniaj: Manjine-izmeu javnosti i stvarnosti, Sveuilina knjiara & ICEJ,

Zagreb, 2006. (knjiga)

3. Metode i uzorak

a) Metodoloki instrumentarij: Istraivanje se baziralo na kombinaciji dviju metoda:

kvantitativne i kvalitativne analize sadraja internetskih portala na odabranu temu.

Jedinica analize u ovom istraivanju je novinski lanak.

Metodoloki instrument koji smo rabili jest upitnik za kvantitativnu i kvalitativnu analizu

sadraja4 koji sadri 21 pitanje.

Analiza sadraja novinskih lanaka provoena je temeljem pitanja iz upitnika na koja su bili

ponueni unaprijed odreeni odgovori, ali i ostavljen prostor za komentiranje odgovora na

pojedino pitanje, iznoenja sintagmi ili dijelova lanaka kao primjera za podupiranje

odabranog odgovora na pitanje i drugih relevantnih opaski.

Upitnik se sastojao od prvog dijela kojim su bila obuhvaena opa formalna pitanja (kojem

portalu lanak pripada i kako je potpisan), drugog dijela koji je obuhvatio formalne i

anrovske karakteristike samog teksta (o kojoj se vrsti lanka radi, koji mu je povod te

dominantna vizualna oprema), treeg dijela u kojem su pitanja za analizu naslova i

podnaslova/okvira i sadraja lanka (odnosno termina koji se u njima koriste, vrijednosne

orijentacije) te etvrtog dijela s pitanjima o protagonistu lanka, nainu na koji je naveden u

tekstu te prikazu odgovornosti za negativan dogaaj. Posljednji, peti, dio upitnika obuhvatio

je pitanja o selekciji izvora te pitanja otvorenog tipa o najee koritenim terminima koji se

odnose na ciljanu skupinu i o tome pruaju li lanci informacije o situaciji u zemljama

podrijetla osoba koje se spominju u lanku.

4 Instrument (upitnik) u Prilogu 1.

4

Odgovori na veinu pitanja, kao to je ve i spomenuto, bili su unaprijed ponueni, no

svejedno u procesu analize tekstova odabir meu ponuenim odgovorima predstavlja

subjektivni odabir osobe koja analizira lanak te temeljen na njenom prethodnom iskustvu i

teoretskim znanjima o ljudskim pravima i suzbijanju diskriminacije, pogotovo u pitanjima

kojima se smjera analizirati vrijednosna orijentacija.

Sadraj upitnika utvren je na samom poetku istraivanja u skladu s nekoliko aspekata

problema koje je za ovakvu vrstu analize bilo potrebno utvrditi, no ponueni odgovori iz

preliminarne verzije upitnika dodatno su bili nadograivani nakon to je, uz pomo upitnika,

analiziran odreen (probni) broj lanaka.

Rezultati analize sadraja svode se na zakljuivanje o frekventnosti pojavljivanja pojedinih

odgovora te deskriptivne analize tako dobivenih podataka, odnosno znaenja pojavljivanja

odreenih odgovora u odreenom broju.

Posljednja faza analize sadraja, koja proizlazi iz podataka o tekstovima prikupljenih kroz

upitnik za sadrajnu analizu, sastoji se od odabira kategorije unutar ponuene tipologije

analiziranih lanaka s obzirom na dvije osnovne dimenzije:

- na stupanj pozitivnog, odnosno negativnog prikaza analizirane ciljane skupine s jedne strane (afirmativni, neutralni, stereotipizirajui ili diskriminatoran tip lanka), te

- na prirodu novinarskog prikaza teme, odnosno krajnju svrhu, cilj novinarskog prikaza, teme (dublja analiza/kritika/razjanjavanje problema / puko izvjetavanje, informiranje

o dogaaju / postizanje senzacije te itanosti).

Ukrtanjem ovih dviju odrednica dobili smo shemu, koja donosi 12 podtipova prikaza teme

(azilanti / traitelji azila / migranti) na internetskim portalima u promatranome periodu, te

prema odrednicama koje su proizile iz upitnika, smjetali pojedini lanak u jedan od

podtipova.

b) Uzorak: Za potrebe analize odabrali smo tekstove koji su objavljeni na najitanijim

internetskim portalima u 2013. godini, a kriterij itanosti odreen je prema Gemius indeksu

itanosti iz sijenja 2014. godine i u konanici ukljuuje 8 internetskih portala na kojima je

pronaeno 78 lanaka. Analizirano je prvih 10 najitanijih portala, iz kojih su iskljueni oni

specijaliziranog i/ili anrovskoga sadraja koji ne sadre tekstove vezane uz promatranu

tematiku, te je za analizu sveukupno ostalo 8 portala5.

Tekstovi su, print screen opcijom snimani u dva navrata, kako bi obuhvat bio potpuniji, s

obzirom na karakteristiku Interneta kao medija, a to je brza izmjena arhiviranih/vremenski

starijih lanaka. Prvi puta 17.3.2014., a drugi puta 17.6.2014. - te su analizirani u verziji koja

je zateena/snimljena.

Prigodom pretraivanja portala koristili smo sljedee kljune rijei:

- Azilant/azilanti/traitelji azila;

5 Pritom valja naglasiti da na portalima dnevnik.hr i slobodnadalmacija.hr nije pronaen niti jedan lanak.

5

- Govor mrnje/zloin iz mrnje;

- Rasizam;

- Netrpeljivost;

- Migrant/imigrant.

Pretraivanje temeljem navedenih kljunih rijei rezultiralo je pronalaskom velikog broja

internetskih tekstova od kojih je samo nekolicina bila direktno vezana uz pitanja migranata,

traitelja azila i azilanata u Hrvatskoj.

Selekciju izvorno dobivenog veeg broja lanaka izvrili smo na nain da smo u uzorak za

analizu izdvojili samo one lanke koji su po svom sadraju bili na neki nain vezani uz

poloaj ove skupine u Republici Hrvatskoj (dogaaji vezani uz migrante/traitelje azila,

azilante u RH, Europsku uniju i njene politike spram azila, te one koji su pokrivali temu

openito iz perspektive migracija na svjetskoj razini).

Kao rezultat pretraivanja dobili smo sljedee podatke o broju lanka:

1. 24sata 8 lanaka

2. Index.hr 15 lanaka

3. Jutarnji.hr 10 lanaka

4. T-portal.hr 10 lanaka

5. Veernji.hr 27 lanaka

6. Dnevnik.hr 0 lanaka

7. Slobodnadalmacija.hr 0 lanaka

8. Dnevno.hr 8 lanaka

4. Vremenski okvir analize:

Rad na analizi (uspostava metodolokog okvira, izrada upitnika, testiranje upitnika te sama

analiza sadraja tekstova prema upitnicima i statistika obrada rezultata i njihova

interpretacija) trajao je od poetka oujka do kraja srpnja 2014.

5. Predstavljanje i namjena istraivanja ciljanim skupinama

Istraivanje e biti predstavljeno slubama koje rade po razliitim nadlenostima Ureda puke

pravobraniteljice, na mrenim stranicama Ureda puke pravobraniteljice, te se u suradnji s

Hrvatskim novinarskim drutvom i OCD-ima koji rade u ovome podruju preporua javno

predstavljanje rezultata kao podloga za javnu raspravu s novinarima koji ovu temu prate, te

urednicima glavnih internetskih portala, tiskanih i ostalih medija.

6

II. Interpretacija rezultata po grupama pitanja

1. NOVINARSKE ODREDNICE TEKSTA: VRSTA (ANR), AUTORSTVO, IZVORI

ZA PISANJE TEKSTA; POVOD PISANJU

Po anrovskoj odrednici lanci su veinom kratke vijesti ili vijesti - njih je ukupno ak

42,3%. Izvjetaja o nekom dogaaju je 10%, dok 14,1% ine osvrti, komentari te

esejistiki lanci. Jo je manji postotak reportaa (5%), a nalazimo jedan lanak koji

reinterpretira MUP-ovo priopenje uz komentar novinara i navode oevidaca, a kojeg

moemo okarakterizirati novinarskom crticom.

Promotrimo li povod, odnosno poticaj pitanju lanka uoavamo predominaciju konkretnog

dogaaja, najee negativno obiljeenog (ilegalni prijelaz granice, tunjava, silovanje,

nemogunost ostvarivanja prava u birokratskom aparatu), kakvih je ak 60,3% lanaka.

Slijedi openito pisanje o temi, najee povodom nekog dana koji se obiljeava kakvih je

18% lanaka, da bi samo minimalan broj lanaka bio potaknut nekim pozitivnim dogaajem

vezanim uz migrante, traitelje azila i azilante kao to je obiljeavanje Svjetskog dana

izbjeglica.

Grafiki prikaz 1 Broj lanaka prema povodu pisanja lanka

Kada analiziramo selekciju izvora, odnosno promatramo lanke s obzirom na to koliko su

izvora autori/ce koristili pri sastavljanju teksta, dolazimo do nalaza kako je najvei broj

lanaka napisan temeljem samo jednog izvora podataka, njih 38,4%. U 11,5% je rije o

tekstu napisanom na temelju vie izvora podataka, 5,1% o izvjetavanju iz dva izvora, takoer

5,1% o intervjuu s jednim izvorom informacija, dok u 39,7% izvor nije naveden.

Na formalnoj razini valja dodati da veinu lanaka, njih 43,6 % potpisuju novinari punim

imenom i prezimenom, dok je 25% potpisano inicijalima novinara, a jedan lanak naen

je nepotpisan. Oko treine lanaka preneseni su bilo od agencije ili od drugoga medija.

7

2. VIZUALNA OPREMA I NJEZINA VEZA S TEKSTOM

Dominantna vizualna oprema lanaka o migrantima/traiteljima azila/azilantima na portalima

je fotografija (ak 97,4%), a tekstovi su gotovo redovito popraeni vizualnim prikazom.

Samo 2% tekstova nema vizualnu opremu, to je opet karakteristika prezentacije teksta na

internetskim portalima.

Zanimljivo je promotriti kako je vizualna oprema povezana s tekstom, jer u veini sluajeva,

njih 42,3 %, nalazimo direktnu poveznicu (sliku azilanta o kojem je reportaa, sliku

graninoga prijelaza kada se radi o prelascima granice itd.), no nalazimo gotovo podjednak

broj tekstova (39,7%) koje smo okarakterizirali kao one kod kojih je slika neizravno u vezi

sa sadrajem (npr. slika policijskog vozila s grbom MUP-a RH redovito se pojavljuje u

raznim varijantama kada su posrijedi vijesti o ilegalnim prelascima granice u kojima je MUP

djelovao ili slika migranata s Lampeduze kada se izvjetava o okruglom stolu o poloaju

azilanata itd.). Kod 15,4% tekstova slika nije ni u kakvoj vezi sa sadrajem i to su veinom

tekstovi neutralno informativni, odnosno plonoga prikaza teme.

3. NASLOVI I PODNASLOVI/OKVIRI TE NJIHOVA VEZA S TEKSTOM

3.1 NASLOVI LANAKA Kod istraivanja naslova naili smo na nesrazmjer izmeu

naslova i samoga teksta lanka, kada je posrijedi vrijednosna orijentacija, pa i kada je

posrijedi stupanj senzacionalizma u odnosu na sam tekst lanka. Naime ak je 37,1 %

naslova senzacionalistiki orijentirano, dok smo tekstova takve orijentacije nali tek 9/79,

dakle 11,5% .

Slinu nepodudarnost naslova i teksta nali smo i kod vrijednosne orijentacije spram

migranata, traitelja azila i azilanata. Puno vei postotak naslova negativnim se

konotacijama vezuje za ovu skupinu 23%, no to smo pronali ukupno tekstova koji su

stereotipizirajui, odnosno diskriminatorni -njih je 12, 8%. Ipak 60,2% naslova i dalje ima

neutralni karakter spram migranata, traitelja azila i azilanata, no i taj je broj kod samih

tekstova lanaka opet vei.

U samo 3,8 % naslova nali smo i izravno koritenje stereotipizirajue terminologije

(npr. 50 mravih stranaca iskoilo iz vagona, dnevno.hr, Nismo rasisti, ali nije ugodno oni

gledaju nae cure, jutarnji.hr, Crnci dolaze, indeks.hr.). Direktno stereotipitzirajua

terminologija ipak je rjea no stavljanje migranata, traitelja azila i azilanata u

neizravno vrijednosno negativan kontekst naslova to se nalazi u 23% sluajeva. (npr.

Trojica Marokanca pokuala silovati Zagrepanku, tportal.hr, Osim to su je htjeli silovati,

Marokanci joj uzeli sto kuna, veernji.hr), gdje se ne koristi stereotipni termin ili sintagma, ali

se stavljanjem ciljane skupine u negativan kontekst postie posve isti efekt. U 82% naslova

termini u naslovu su vrijednosno neutralni.

Katkada je naslov neutralan, ali u kombinaciji s nadnaslovom dobiva negativne i/ili

stereotipizirajue konotacije (DIVLJA NO: Imigranti demolirali cijelo prihvatilite pa

gaali zatitara, veernji.hr ili OVDJE JE BILO LIJEPO Stanari Dugava u strahu od

azilanata: Oni stvaraju nered, veernji.hr).

to se tie sadrajne veze naslova i teksta on je velikom veinom u direktnoj vezi, no

nalazimo ipak tekst u kojem naslov nema nikakve veze s tekstom koji slijedi (Raste pritisak

azilanata na hrvatskih granicama, tportal.hr naslov sugerira porast broja azilanata, dok se u

tekstu lanka navodi da se broj azilanata smanjuje), odnosno u 3,8% tekstova imamo

neizravnu vezu s tekstom u vidu metaforikog ili asocijativnog izraavanja (Je li Lastovo

idua Lampeduza, tportal.hr, Ostoji uspio barem u jednoj stvari, dnevno.hr)

8

3.2 PODNASLOVI I OKVIRI LANKA Podnaslovi su rjee od naslova

senzacionalistiki orijentirani, samo njih 4,2%. Moemo preliminarno zakljuiti kako

duljinom teksta opada i njegova senzacionalistika nabijenost, odnosno kratkim ali

upeatljivim naslovom eli se prvenstveno privui panja itatelja ka tekstu, pri emu se

kasnije u tekstu samome pribjegava u veoj mjeri korektnom i neutralnom izriaju.

Promotrimo li opet vrijednosnu orijentaciju podnaslova spram migranata, traitelja azila i

azilanata dobivamo sline rezultate kao i s naslovima, vie podnaslova negativno obiljeava

migrante, traitelje azila i azilante, njih 19,6% no to je to sluaj sa samim tekstom

lanka. Orijentacija je najee neutralna - u 63% sluajeva, dok je u njih 4,4% pozitivna

spram ciljane skupine.

I u manjem postotku podnaslova i okvira od 2,1% terminologija je bila

stereotipizirajua, dok je kod 69,5% ona bila neutralna, a kod 2% pozitivno obojena spram

migranata, traitelja azila i azilanata. Kod oko 1/4 tekstova nisu se niti koristili termini vezani

uz ciljanu skupinu pa je bilo nemogue odrediti njihovu vrijednosnu orijentaciju, slino kao i

kod naslova.

U najveoj mjeri, u 97,8% podnaslov odnosno okvir u izravnoj je vezi s tekstom, dok je i

2,2% on u posrednoj vezi s tekstom (O odnosu prema useljenicima, EU neka ui od

pape/veernji.hr).

4. ODLIKE SAMOG TEKSTA LANKA

Kada je rije o tematskom kontekstu lanka, u najveem se broju tekstovi pojavljuju u

kontekstu crne kronike. Premda to kao rubrika ne mora nuno biti naznaeno na portalu kao

Crna kronika, sadraj lanka odnosi se na teme koje su tipine teme iz crne kronike i teme

vezane uz ilegalne radnje. Pri tome je ak 50% svih analiziranih lanaka vezano uz crnu

kroniku i ilegalne radnje koje su poinjene od strane migranata, traitelja azila i azilanata.

5,13% lanaka pak tematizira ilegalne radnje poinjene prema migrantima, traiteljima azila i

azilantima. Nakon toga po uestalosti tematske orijentacije slijede lanci koji se bave

temama u vezi ostvarivanja prava (14,1%) te u isto tolikom broju (14,1%) lanci s

temama povezanima s ulaskom u EU i politikim temama. Ostale teme su slabo

zastupljene i pojavljuje se u manje od 10% svih lanaka: teme iz svakodnevnog ivota

(7,6%), teme povezane s integracijom/ukljuivanjem u zajednicu (5,13%), teme iz

kulture (2,5%).

Od ukupnog broja od 39 lanaka koji se mogu podvesti pod rubriku crna kronika (50% od

ukupnog broja lanaka) njih ak 11 (28%) posveeno je dvama negativnim dogaajima koji

su ukljuivali i traitelje azila. Rije je o tunjavi u Prihvatilitu za traitelje azila u

Dugavama (6 lanaka) te pokuaju silovanja u Zagrebu za koje su osumnjieni traitelji azila

(5 lanaka).

9

Grafiki prikaz 2 Broj lanaka prema tematskom kontekstu lanka

U samim tekstovima, gledanima odvojeno od naslova i podnaslova/okvira, terminologija je

predominantno neutralna. U ak 92,3% tekstova su termini kojima se opisuju migranti,

traitelji azila i azilanti vrijednosno neutralni ili ak pozitivni (3,8%). U vrlo malom broju

tekstova pronaena je izravno stereotipizirajua i diskriminirajua terminologija u

2,5% stereotipizirajua i u 1,2% diskriminirajua.

Grafiki prikaz 3 Usporedba terminologije u tekstu s vrijednosnom orijentacijom

lanka u cijelosti

3,8%

92,3%

2,6% 1,3% 0,0%

Terminologija u tekstu

10

5. PRIKAZ MIGRANATA, TRAITELJA AZILA I AZILANATA (M/TA/A) U

TEKSTOVIMA

Najvei broj tekstova, to je oekivano s obzirom da je najvei broj njih izvjetaj o

negativnom dogaaju, tj. ilegalnoj radnji poinjenoj od strane migranata, traitelja azila i

azilanata, kao protagoniste ima M/TA/A kao skupinu (53,8% lanaka) ili kao pojedinca

(u 11,5% lanaka). Anketirana osoba/sugovornik pojavljuje se kao protagonist u samo 1,2%

lanaka, a u isto tolikom su broju protagonisti graani, pripadnici domicilnog stanovnitva. U

32% lanaka nema protagonista, odnosno pojavljuju se razliiti akteri, posebice u

analitikim lancima kao sugovornici ili izvori podataka, no ne na nain da ih se moe

smatrati protagonistima.

S obzirom na veliki broj lanaka koji kao protagoniste imaju M/TA/A, zanimljivo je

promotriti i nain na koji su pripadnici ovih skupina navedeni u tekstu, odnosno jesu li

prikazani prvenstveno kroz etniku/nacionalnu pripadnost, kao kategorija (primjerice

stranci, strani dravljani, migranti) ili su navedeni osobnim imenima. S obzirom na

predominatnu novinarsku vrstu lanaka dakle vijesti, i to vijesti iz podruja crne kronike koje

kao protagoniste imaju ili kolektivitet ili pojedinca koji je migrant, traitelj azila ili azilant

nije neobino to samo 6% lanaka navodi puno ime i prezime protagonista dok je u

80% lanaka isticanje etnike/nacionalne pripadnosti nain na koji se prikazuje ove

skupine. U 14% lanaka prikazani su na neki drugi nain, dakle bez navoenja

etniciteta.

Grafiki prikaz 4 Nain na koji su navedeni migranti, traitelji azila i azilanti kada su

protagonisti lanka

Za percepciju javnosti ove skupine bitan je i nain na koji se prikazuje odgovornost u

negativnim dogaajima, tonije na kome dominantno lei krivnja za negativne dogaaje.

Budui da veina lanaka prikazuje negativni dogaaj (rije je o ilegalnim radnjama za koje je

11

jasno da je krivnja na poinitelju ilegalne radnje ili osumnjienoj osobi), ove smo lanke

izuzeli iz analize prikaza krivnje. lanci u kojima smo promatrali nain prikazivanja

krivnje, a koji su tematizirali negativan dogaaj tako su iskljuivo oni analitiki lanci u

kojima je bilo prostora za prikazati dogaaj ili problem viedimenzionalno, ali je to

proputeno. Rije je o sveukupno 13 lanaka od kojih je u 23% krivnja na migrantima,

traiteljima azila i azilantima kao skupini, 23% na migrantu, traitelju azila i azilantu

povezanom s dogaajem, 15,3% na institucijama/sustavu openito, 7,69% na domicilnom

stanovnitvu openito i 30% na pripadniku domicilnog stanovnitva povezanog s dogaajem.

Zabrinjava prva kategorija gdje se kao odgovorni/krivci prikazuju

migranti/azilanti/traitelji azila kao skupina, a kojih je gotovo od lanaka analitikoga

tipa, iako valja primijetiti da autori lanaka esto prepoznaju kao odgovorne i

pripadnike veinskog stanovnitva, odnosno institucije sustava.

Vano je istaknuti kako lanci vrlo rijetko pruaju ikakve informacije o zemljama

podrijetla, problemima s kojima se ljudi susreu te razlozima za imigraciju. U 87,1%

svih lanaka nikakva informacija ove vrste se ne navodi, dok se u preostalim lancima

najee ove informacije samo povrno spominju (primjerice spominjanjem sukoba, ratova).

U ovom je kontekstu bitno spomenuti i upotrebu rijei koje se koriste kao termini za

izvjetavanje o stranim dravljanima koji su na ilegalan nain uli u RH, a o emu vie

piemo u sljedeem poglavlju. Naime, radi se o tome da se kao uestao termin pojavljuje

termin ilegalci koji, iako nije nuno vrijednosno obojen, sugerira samo jedan aspekt

situacije u kojoj se te osobe trenutno nalaze, bez stavljanja ilegalnih prelazaka granice

ljudi iz odreenih ratom zahvaenih dijelova svijeta u perspektivu izbjeglitva, a to bi

zasigurno i kod itatelja ovih lanaka izazvalo drugaiju percepciju pripadnika ovih skupina.

6. JEZIK i STIL: NAJEE KORITENE RIJEI I SINTAGME

Najee rijei koje se uz etniku/nacionalnu pripadnost pronalaze u tekstovima, a kojima se

imenuju migranti, traitelji azila i azilanti su stranci, strani dravljani, ilegalci te se u

manjem broju tekstova koristi rije izbjeglice. Termini traitelj azila i azilant se takoer

koriste, a nerijetko se terminom azilant pogreno oznaavaju i traitelji azila.

Posebno je uestala upotreba rijei ilegalac u onim tekstovima, najbrojnijima po tipu i

tematskom kontekstu, u kojima je rije o ilegalnom ulasku u RH u ili pokuaju naputanja RH

od strane traitelja azila.

Za osobe povezane s ovim dogaajima upotrebljava se rije ilegalac koja je u svom

standardnom znaenju u hrvatskom jeziku u vezi s radnjama politike naravi. Tako prema

Hrvatskom jezinom portalu (http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search), te prema

Anievom Rjeniku stranih rijei ova rije oznaava osobu koja radi tajno: "onaj koji se bavi

ilegalnim politikim radom, lan ili aktivist ilegalne organizacije itd". Hrvatski jezini portal

navodi i znaenje rijei u argonskoj upotrebi kao: "onaj koji neprijavljen boravi due ili

krae vrijeme i tako izbjegava propise, plaanje stanarine ili zakonskih pristojbi (u

studentskim domovima, podstanarstvu i sl.)". Drugim rijeima, kada se ovaj termin koristi za

http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search

12

pisanje o migrantima ispravno bi bilo upotrebljavati ga s navodnicima, jer se radi o

argonizmu koji u novinskim tekstovima kao takav treba biti i naznaen.

Ukratko, trend u analiziranom uzorku izvjetavanja na internetskim portalima je da ovaj

konkretni argonizam postaje standardni, neobiljeeni jezini izriaj. Isto tako vidljivo je da

se znaenje ove rijei iri, pa u odnosu na ono koje navode rjenici ova rije postaje i

neutralan izraz za osobu koja je migrant ili traitelj azila i uhvaena je u ilegalnom prelasku

granice.

III. Tipologija lanaka:

Posljednja faza analize sastoji se od ponuene tipologije analiziranih lanaka s obzirom na

dvije dimenzije: na stupanj pozitivnog, odnosno negativnog prikaza analizirane ciljane

skupine s jedne strane, te na prirodu novinarskog prikaza teme, odnosno krajnjeg cilja novinarskog prikaza, teme (dublja analiza/kritika/razjanjavanje problema / puko

izvjetavanje, informiranje o dogaaju / postizanje senzacije te itanosti).

Ukrtanjem ovih dvaju odrednica dobili smo sljedeu shemu, koja donosi 12 podtipova

prikaza teme (migranti/traitelji azila/azilanti) na internetskim portalima u promatranome

periodu.

Vrijednosna

orijentacija spram

azilanata/traitelja

azila

Pozitivno

Neutralno Preteito negativno

uz prisutnost

stereotipizacije

Diskriminatoran

prikaz; elementi

govora mrnje

Svrha/priroda

novinarskoga

teksta

Pokuaj dublje

analize

problematike

AFIRMATIVNO,

ANALITIKI

10 lanaka

NEUTRALNO-

ANALITIKI

4 lanka

STEREOTIPIZIRAN

O-ANALITIKI 1

lanak

DISKRIMINATOR

NO ANALITIKI

0 lanaka

Kratak prikaz,

neulaenje u

problematiku,

informativnost

AFIRMATIVNO

INFORMATIVAN

10 lanaka

NEUTRALNO

INFORMATIVAN

39 lanaka

STEREOTIPIZIRAN

O-INFORMATIVAN

5 lanaka

DIRKIMINATORN

O

INFORMATIVAN

0 lanaka

13

Prikaz baziran

primarno na efektu

senzacije;

senzacionalizam

AFIRMATIVAN

SENZACIONALIST

IKI

0 lanaka

NEUTRALNO -

SENZACIONALIS

TIKI

5 lanaka

STEREOTIPIZIRAN

O

SENZACIONALISTI

KI

3 lanka

DISKRIMINATOR

NO

SENZACIONALIST

IKI

1 lanak

Pet najeih tipova lanaka:

Promatramo li samo dimenziju vrijednosnog odreenja spram ciljane skupine dobivamo

sljedei raspored tekstova: veina ih je neutralna (48), zatim slijede tekstovi koji se

afirmativno odnose spram ove skupine (20) te na kraju prepoznajemo devet (9) tekstova koji

ire stereotipizirajue stavove spram migranata, traitelja azila i azilanata i jedan (1) u kojemu

prepoznajemo i elemente diskriminatornog govora.

14

Promatramo li samo stupanj analitinosti koji je novinar uloio u tekst, odnosno svrhu samoga

teksta (da jednostavno informira, da informira i educira te osvijetli problematiku s vie

aspekata ili pak da izazove panju i senzaciju) dobivamo sljedee rezultate: 15 je analitikih

tekstova koje obiljeava vie izvora informacija i dublje ulaenje u temu, 54 su informativna

lanka koje karakterizira prijenos nekog (jednog) izvora i ne ulaenje u problematiku; a kod 9

lanaka je naglasak na senzaciji, odnosno postizanju oka, zaudnosti te posljedino, itanosti.

Naravno i kombinacije su ovih tipova u pogledu razliitog tipa naslova/podnaslova u odnosu

na sam tekst prisutne (vie u analizi upitnika u pitanjima 5.-12.)

15

ZAKLJUCI:

1. Kod tekstova o promatranoj temi na internetskim portalima prevladavaju neutralno informativni tekstovi, koji najee za izvor

6 imaju priopenje Ministarstva unutarnjih

poslova (MUP-a). Zbog toga je najei tip teksta neutralno-informativan po vrsti

kratka vijest ili vijest. Ona s druge strane najee ima negativan povod - injenicu da

su osobe (migranti/traitelji azila/azilanti) htjeli ilegalno ui u RH ili je napustiti.

2. Na drugome su mjestu po estotnosti na portalima tekstovi koji afirmativno, pozitivno prikazuju migrante, traitelje azila i azilante i to dvojako;

- jednostavno prenosei sadraj; bilo izvjetaj s nekog od dogaaja u organizaciji aktera civilnoga drutva/znanstvene zajednice koji se posredno ili neposredno tiu

teme migranata, traitelja azila i azilanata - tada najee posve informativno /

plono (10 lanaka), ili pak

- ulazei dublje u analizu problematike najee dajui osobnu priu azilanta/traitelja azila, prikazujui okolnosti u zemlji iz koje je bio prisiljen otii,

prikazujui birokratski aparat RH s kojim se osoba mora suoiti regulirajui svoj

status, dajui stavove nadlenih strunjaka, institucija ili organizacija te pruajui

neke dodatne statistike o ovoj problematici na razini RH ili Europe (10 lanaka).

3. Analiza je pokazala da postoji i odreen broj lanaka (9/78) koji prikazuju promatranu skupinu koristei stereotipizirane termine, sintagme ili ih stavljaju u stereotipiziran

kontekst, dok kod jednoga (1/78) lanka stereotipizacija prelazi u diskriminatoran

govor, odnosno ima elemenata govora mrnje.

4. Kod lanaka sa stereotipizirajuim/diskriminatornim sadrajem nekoliko je elemenata vano za istaknuti:

Takvi lanci na portalima 2013. po broju nisu zanemarivi (10/78 ili 12%), no ipak nisu predominantni

Tekstovi stereotipnog/diskriminatornog izriaja ne nalaze se koncentrirani samo na jednom specifinom portalu - rasporeeni su na nekoliko u nas najitanijih portala,

od kojih svi imaju i svoje tiskano izdanje: Veernji list, Jutarnji list, 24sata, gdje se

istovremeno nalaze i tekstovi afirmativnoga sadraja. Takoer, ti su tekstovi katkada

potpisani punim imenom, a katkada samo inicijalima. Na tim se istim portalima

nalaze afirmativni i neutralni tekstovi. Ne nalazimo, dakle, posebno svjetonazorski

obiljeenu niti jednu kuu/portal kada je posrijedi ova tema, niti postoji poseban

obrazac skrivanja iza inicijala kada se takvi tekstovi objavljuju. No, valja istaknuti

kako stereotipizirani/diskriminatorni tekstovi nisu naeni na portalima Index, niti

Tportalu, kao niti Dnevno.hr.

Stereotipizacija migranata, traitelja azila i azilanata u lancima nije u korelaciji sa senzacionalistikom prirodom lanka. Naime, prisutni su podjednako tekstovi koji

su po prirodi informativni, pa ak i analitiki, a spram migranata, traitelja azila i

azilanata rabe stereotipizirajui diskurs. Jednako tako, tekstovi koji imaju

senzacionalistiki efekt su spram ovih skupina i vrijednosno neutralni i

stereotipizirajui. Ipak, kombinacija afirmativnog stava spram ovih skupina i

senzacionalistikog teksta nije pronaena.

Kada su migranti, traitelji azila i azilanti prikazani stereotipno/diskriminatorno to se uvijek ini kroz glasove drugih, a ne direktno novinarskim opaskom ili

izreenim stavom. Najee se citiraju ili parafraziraju: neimenovani stanari naselja

u kojem se nalazi prihvatilite za traitelje azila (Dugave, Kutina), ili neimenovani

6 Najee nije izravno naveden u tekstu, ve se daljnjom analizom moe doi do MUP-a kao izvora vijesti.

16

oevidci dogaaja, no stereotipizirani jezik se pojavljuje i u tekstovima koji imaju za

cilj educirati o politikama Europske unije (kod migracija je vano razdvojiti eljene

od neeljenih, EUionica: useljavanje, redovita rubrika Veernjega lista).

Stereotipima obojeni tekstovi vrlo esto donose zakljune izjave o tome kako se

oekuje znatno poveanje migranata kada jednom uemo u EU i stavljaju to u

kontekst iz kojeg je vidljivo da se tog poveanja javnost treba plaiti.

Naslov (naslov i nadnaslov) ee stereotipizira promatranu skupinu no to se to ini u samome tekstu. Stereotipizacija se ogleda kako u isticanju negativnih konotacija

vezanih uz ove skupine ili pak irenju straha od njihovoga broja (Stanari Dugava u

strahu od azilanata: Oni stvaraju nered, Veernji list ili 'Nismo rasisti, ali nije

ugodno, ti ljudi tumaraju bez cilja i gledaju nae cure', Jutarnji list), kao i u

nepotrebnom navoenju nacionalnog podrijetla poinitelja nekog kaznenog

djela/prekraja u naslovu (Sirijci pokuali ilegalno preko granice, Veernji list ),

dok su esto u samome sadraju tekstovi posve politiki korektni u prikazu

dogaaja/teme7. Isto tako, katkada je naslov neutralan, a u kombinaciji s

nadnaslovom dobiva negativnije i/ili stereotipizirajue konotacije (Divlja no:

Imigranti demolirali cijelo prihvatilite pa gaali zatitara, Veernji.hr).

5. Izravno koritenje stereotipizirajuih izraza i sintagmi je malo zastupljeno (u 2,5% tekstova terminologija je stereotipizirajua, a u samo 1,2% analiziranih lanaka ona je

diskriminirajua), no stavljanje migranata, traitelj azila i azilanata u stereotipizirani

kontekst je postupak koji se primjenjuje ee od koritenja stereotipizirajuih

termina, pa je konani postotak lanaka koji stereotipiziraju/diskriminiraju ove

skupine ipak 12%.

6. Termin azilant koristi se generiki i kada je rije o osobama koje uistinu imaju odobren azil kao i osobama koje su u statusu traitelja azila, dok se termin ilegalac

za traitelje azila/migrante vrlo esto koristi kao standardnojezini termin, iako je jo

uvijek u rjenicima definiran kao argonizam, te sve vie ulazi u upotrebu u znaenju

migrant/traitelj azila zateen u ilegalnom prelasku granice.

7 U 11 od 39 lanaka koje smo oznaili kao neutralnoinformativne, budui da se u tekstu lanka posve politiki

korektno, neutralno i nepristrano izvjetava o dogaajima u kojima su sudjelovali migranti, traitelji azila i

azilanti, u naslovu se navodi nacionalnost/dravljanstvo poinitelja kaznenog djela ili prekraja, iako to ne daje

dodanu vrijednost, odnosno ne doprinosi informativnosti samoga teksta, ve moe u konanici djelovati

etiketirajue za pripadnike odreenih nacija.