ANALIZA SEKTORA TURIZMA

ANALIZA SEKTORA TURIZMA U BOSNI I HERCEGOVINI- SKRAĆENA VERZIJA -

Maj 2021. godine

ANALIZA SEKTORA TURIZMA

U BOSNI I HERCEGOVINI

- SKRAĆENA VERZIJA -

Maj 2021

ANALIZA SEKTORA TURIZMA U BOSNI I HERCEGOVINI 3

IMPRESUMAnaliza sektora turizma u Bosni i Hercegovini – skraćena verzija Autorice i autoriDarja Radić, Mr.sc.; Almir Peštek, Prof.dr.sc.; Haris Ćatić, Mr.sc.; Mateja Tomin Vučković, Mr.sc.; Merima Činjarević, Prof.dr.; Mirza Pale, Mr.

IzdajeDeutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH

EU4BusinessImplementacija IPA 2016 podrške u sektoru konkurentnosti i inovacija – Akcija „Lokalne strategije razvoja“, Program za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj u Bosni i Hercegovini

AdresaVrbanja 1, Sarajevo City Centre, 12. sprat, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, www.eu4business.ba

DoprinosNils Wetzel

Grafičko oblikovanjeTimur Stroil

Autor/izvor fotografija:Naslovna fotografija: Petar Ubiparip, PixabayFotografije na stranicama: 9, 32, 36, 39 and 42: Tourist Organisation JahorinaFotografije na stranicama: 5, 13, 14, 20, and 22: Tourist Association SBK/ KSBFotografija na stranici 24: The Municipality of Mrkonjić GradFotografije na stranicama 2 i 7: National Park Sutjeska Fotografija na stranici 34: GIZ/ “Visit Blidinje” NGO

Ova publikacija pripremljena je u sklopu projekta EU4Business, koji potiče razvoj preduzetništva, izvozno orijentiranih sektora, turizma i poljoprivrede u Bosni i Hercegovini. Objavljena je uz finansijsku podrš-ku Evropske unija (EU) i Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj SR Njemačke (BMZ). Za njen sadržaj odgovoran je isključivo Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, te ne odražava nužno stanovišta EU ili BMZ-a.

Projekat EU4Business zajednički finansiraju Evropska unija (sa 15 miliona eura) i Savezna Republika Njemačka (sa 1,1 milion eura). Provode ga GIZ, UNDP i ILO u periodu od aprila 2018. do marta 2022. godine. EU4Business čini dio Akcije „Lokalne strategije razvoja“ – Program za lokalnu samoupravu i eko-nomski razvoj u Bosni i Hercegovini.

© 2021 EU4Business. Sva prava pridržana.

http://www.eu4business.ba

4

Skraćenice

BD Brčko distrikt

BiH Bosna i Hercegovina

DMO Organizacija za upravljanje destinacijom

EK Evropska komisija

EU Evropska unija

FBiH Federacija Bosne i Hercegovine

BDP Bruto domaći proizvod

GIZ Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (njem. Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH)

HNK Hercegovačko-neretvanski kanton

IPA Instrument pretpristupne pomoći

KM Konvertibilna marka

MVTEO Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa

MMSP Mikro, mala i srednja preduzeća

NVO Nevladina organizacija

RS Republika Srpska

SCC Odbor za sektorsku koordinaciju

TORS Turistička organizacija Republike Srpske

TSA Satelitski računi turizma

UNWTO Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih naroda

ZDK Zeničko-dobojski kanton

WEF Svjetski ekonomski forum

WTTC Svjetska komisija za putovanja i turizam


Sadržaj

Ilustracija

Tabele

SADRŽAJ

IMPRESUM ................................................................................................................................3

ANALIZA SEKTORA TURIZMA U BOSNI I HERCEGOVINI – SKRAĆENA VERZIJA ...............3

SKRAĆENICE ............................................................................................................................4

UVOD ........................................................................................................................................8

SAŽETAK .................................................................................................................................10

IZAZOVI I MOGUĆNOSTI ZA POVEĆANJE KONKURENTNOSTI I STVARANJE RADNIH MJESTA ....................................................................................................................................15

Izazovi ......................................................................................................................................15

Mogućnosti ...............................................................................................................................21

PREPORUKE ZA STRATEŠKE INTERVENCIJE ....................................................................23

Jačanje konkurentnosti kvalitetnijim upravljanjem, regulativom, osiguravanjem uporedivih podataka i uspostavljanjem saradnje i dijaloga s akterima u turističkom sektoru ..24

Veća vidljivost BiH kao turističke destinacije na globalnom turističkom tržištu .........................27

Poticanje kvaliteta turističkih proizvoda i usluga ......................................................................29

Stimuliranje novih turističkih proizvoda i doživljaja, kao i inovacija u turizmu...........................30

Izgradnja kompetencija zaposlenih i zapošljavanje u turizmu ..................................................32

Poboljšavanje pristupa destinacijama ......................................................................................33

Poticanje razvoja održivog turizma i poslovanja .......................................................................34

Podrška oporavku turizma nakon pandemije COVID-19 ..........................................................37

REFERENCE ..........................................................................................................................40

ILUSTRACIJEIlustracija 1. Kratki pregled preporučenih strateških intervencija..............................................23

TABELETabela 1: Jačanje konkurentnosti boljim upravljanjem .............................................................25Tabela 2: Povećavanje vidljivosti BiH .......................................................................................28Tabela 3: Poticanje kvaliteta turističkih proizvoda i usluga ......................................................29Tabela 4: Stimuliranje novih turističkih proizvoda i inovacija u turizmu ....................................31Tabela 5: Izgradnja kompetencija zaposlenih i zapošljavanje u turizmu ..................................33Tabela 6: Poboljšavanje pristupa destinacijama .......................................................................34Tabela 7: Poticanje razvoja održivog turizma i poslovanja .......................................................35Tabela 8: Podrška oporavku turizma nakon pandemije COVID-19 ..........................................37

7

UV

OD

8

UVOD

Ova Analiza sektora turizma u Bosni i Hercegovini predstavlja jedan od rezultata „Lokalne strategije razvoja“ – EU4Business projekta koji je usmjeren na jačanje kapaciteta BiH za rast i zapošljavanje kroz podršku konkurentnosti i inovacijama. Specifični cilj EU4Business projekta je da pruži podršku razvoju bosanskohercegovačkog privatnog sektora, s naglaskom na izvozno orijentirane sektore, agro-ruralni i sektor turizma, te da unaprijedi poslovno okruženje za mikro, mala i srednja preduzeća, uz razvoj lokal-nog digitalnog preduzetništva. EU4Business projekat usmjeren je na ostvarenje tri unakrsno povezana rezultata:

1. poslovanje mikro, malih i srednjih preduzeća (MMSP) unaprijeđeno je zahvaljujući većoj pris-tupačnosti i raspoloživosti pravilno usmjerenih mjera i inovativnih usluga poslovnog razvoja u konkurentnim izvozno orijentiranim sektorima,

2. poslovno okruženje unaprijeđeno je tako da omogućava razvoj novih poslovnih subjekata i kvalitetnije podržava postojeće,

3. povećan je broj preduzetničkih inicijativa usmjerenih na povećanje prihoda i zapošljavanje u turističkim i ruralnim lancima vrijednosti.

Studiju u sektoru turizma izradio je bosanskohercegovačko-slovenački konzorcij (CEDES d.o.o. iz BiH i PROVOBIS d.o.o. iz Slovenije), u bliskoj saradnji i uz konsultacije s projektnim timom EU4Business, Odborom za sektorsku koordinaciju (SCC) i akterima iz turističkog sektora u BiH.

Ova skraćena verzija studije opisuje glavne izazove s kojima se suočava sektor turizma i daje preporuke za strateške intervencije. Ne uključuje kompletnu analizu sektora, koja se može naći u originalnoj verziji.

9

SAŽE

TAK

10

SAŽETAK

Bosna i Hercegovina je zemlja sa značajnim potencijalom za razvoj turizma. Njen geografski položaj, topografija, bogata historija, brojni prirodni i historijski spomenici, njena kultura, otvorenost i blizina Evropskoj uniji omogućili su intenzivniji razvoj turizma tokom posljednje decenije. Čak 1.641.000 turistič-kih dolazaka zabilježeno je 2019. godine, što predstavlja rast od 25% u odnosu na 2017. i 250% u odnosu na 2010. godinu. Broj turističkih noćenja dosegao je 3.371.000, što je 25,9% više nego 2017. i 238% više nego 2010. godine. Ovakav rast posljedica je priliva stranih turista, koji su činili 73% ukupnih turističkih dolazaka u 2019. godini. Iako je BiH u periodu od 2008. do 2018. zabilježila drugu najveću stopu rasta na Zapadnom Balkanu u pogledu broja međunarodnih dolazaka, to i dalje čini samo 3,3% ukupnog broja međunarodnih dolazaka u regiji. Sektor turizma je 2019. godine činio 2,8% BDP-a BiH i bio zaslužan za 3,2% ukupnog broja radnih mjesta u zemlji, što je ispod prosjeka za ekonomije Zapadnog Balkana.

Iako je tokom proteklih deset godina ostvaren značajan rast turizma u zemlji, sektor se suočava s nizom izazova i ograničenja u općem poslovnom okruženju, ali i u okruženju specifičnom za ovaj sektor, što onemogućava njegovu veću konkurentnost na međunarodnom tržištu. Aktuelna pandemija usporila je rast bh. turizma i samim tim dovela do lošijeg poslovanja privatnih turističkih subjekata i rasta nezaposle-nosti u sektoru. Bosna i Hercegovina bi stoga trebala pretvoriti ovu krizu u poslovnu priliku time što bi se aktivno posvetila sistematskom i koordiniranom razvoju turizma.

Analiza sektora turizma u Bosni i Hercegovini predstavlja jedan od rezultata GIZ-ove Akcije „Lokalne strategije razvoja“, čiji je cilj jačanje kapaciteta BiH za rast i zapošljavanje kroz podršku konkurentnosti i inovacijama. Osnovna svrha ove studije je da postavi čvrste teoretske temelje za programiranje mjera politike kojima će se podržati ekonomski razvoj u sektoru turizma u BiH.

Osnovni nalazi iz analize sektora turizma prikazani su u nastavku.

Turistička industrija u Bosni i Hercegovini doživljava značajan rast posljednjih godina u smislu broja turističkih dolazaka i noćenja. U 2019. godini broj turističkih dolazaka dostigao je 1.641.000, što je za 25,6% više nego u 2017. godini. Broj turističkih noćenja u 2019. bio je 3.371.000, što predstavlja rast od 25,9%. Ovakav rast rezultat je skoro 30% većeg broja dolazaka stranih turista i 26,4% većeg bro-ja noćenja stranih turista. Dolasci i noćenja domaćih turista bili su nešto niži, ali ipak na visokom nivou. U periodu 2017–2019, broj dolazaka domaćih turista porastao je za 15,4%, a broj noćenja za 24,6%. Značajan rast turističkih dolazaka i noćenja zabilježen je u FBiH, RS-u i BD-u.

Evropa je glavno tržište za bh. turizam. Evropski turisti su 2019. godine činili 65% svih turističkih do-lazaka i 68% ukupnog broja turističkih noćenja. Turisti iz Azije su drugo po redu tržište, zaslužno za 29% ukupnog broja međunarodnih turističkih dolazaka i 26% noćenja u 2019. godini, što je bio slučaj i u peri-odu 2015–2019, kada je ostvarena najveća stopa rasta. U smislu turističkih dolazaka (326%) i turističkih noćenja (291%) u 2019. godini, posjetioci iz Azije činili su veći postotak ukupnog broja međunarodnih dolazaka u BiH. Ipak, situacija varira među entitetima i BD-om. Dok su strani turisti činili 79% dolazaka u FBiH, u RS-u i BD-u strani turisti su 2019. godine činili 55%, odnosno 57% dolazaka. Razlike su prisutne i među turističkim destinacijama.1 Ipak, rezultati ukazuju na to da je FBiH pretežno okrenuta stranim trži-štima, dok u RS-u i BD-u domaće tržište drži značajan udjel.

Prema broju turističkih dolazaka za 2019. godinu, prvih deset zemalja porijekla su Hrvatska, Kina, Srbija, Turska, Slovenija, Saudijska Arabija, Njemačka, Italija, Južna Koreja i Poljska, koje zajed-no čine 61,1% ukupnog broja turističkih dolazaka za tu godinu. Njihovi individualni udjeli porasli su za 3% od 2017. godine. Međutim, došlo je i do značajnih promjena u poretku ovih zemalja zbog velikog porasta broja turista iz Kine (+223%) i Saudijske Arabije (+170%).

1 Detaljne informacije bit će prikazane u prilogu Finalnog izvještaja.


Na entitetskom nivou zabilježene su razlike u strukturi turista po zemlji porijekla. U FBiH su 2019. godine turisti iz Evrope činili 59% ukupnog broja dolazaka i 60,7% turističkih noćenja. Turisti iz Azije činili su 34,1% dolazaka i 31,8% noćenja. U RS-u, turisti iz Evrope činili su 90,9% ukupnog broja dolazaka i 93,6% turističkih noćenja, od čega najveći dio ukupnog broja turističkih dolazaka (54%) potječe iz tri regionalna tržišta (Srbija, Hrvatska i Slovenija).

U FBiH je struktura turističkih dolazaka raznovrsnija nego u RS-u. U FBiH se među prvih deset zemalja porijekla nalaze Hrvatska, Kina, Saudijska Arabija, Turska, Njemačka, Slovenija, Italija, Južna Koreja, Srbija i druge azijske zemlje. U RS-u Srbija, Hrvatska i Slovenija daleko prednjače ispred ostalih zemalja porijekla, a prate ih Turska, Njemačka, Kina, Crna Gora, Austrija, Italija i Poljska, sa mnogo ma-njim udjelima u ukupnom broju turističkih dolazaka i noćenja u poređenju s prve tri zemlje.

Pandemija COVID-19 zaustavila je pozitivne turističke trendove u BiH. Od juna 2020. godine, s ublažavanjem mjera i prestankom ograničenja kretanja, primjećuju se znakovi sporog oporavka. Ali, pan-demija je ipak ostavila značajne posljedice. U 2020. godini (januar – septembar) broj turističkih dolazaka i noćenja bio je na nivou 25,7%, odnosno 28,9% u poređenju sa 2019. godinom. Pad je u RS-u bio manji nego u FBiH. Osnovni razlog možda leži u tome što je RS posljednjih godina imao procentualno veći udjel domaćih turista (44%, u poređenju sa samo 19% u FBiH), kao i činjenici da je 54% dolazaka stranih turista u 2019. godini potjecalo iz glavnih turističkih tržišta za RS koja su koncentrirana u regiji (Srbija, Hrvatska i Slovenija).

Za potrebe ove studije izabrali smo sljedeće turističke podsektore i ključne podsektore u vezi s turizmom:

• smještaj,

• restorani i ugostiteljstvo,

• putničke agencije i turoperatori,

• prijevoz,

• iznajmljivanje vozila,

• organizacija sastanaka i poslovnih sajmova,

• sportski objekti i aktivnosti,

• dodali smo i lokalitete prirodne i kulturno-historijske baštine i turističke atrakcije nastale po ovom osnovu.

U ovim turističkim podsektorima 2019. godine poslovalo je 2.196 registriranih preduzeća: 31% za restoransku i ugostiteljsku djelatnost, 20% za djelatnosti prijevoza i 17% za djelatnost pružanja smještaja. Ne uzimajući u obzir neregistrirane subjekte, glavnu ulogu u turizmu igraju MMSP-i (83% su mikro preduzeća i 14% mala preduzeća).

Po broju preduzeća u odabranim turističkim podsektorima, vodećih sedam lokacija su: Kanton Sarajevo (749), Hercegovačko-neretvanski kanton (303), Tuzlanski kanton (254), područje Grada Banja Luka (158), Unsko-sanski kanton (153), Zeničko-dobojski kanton (123) i Srednjobosanski kanton (109).

Broj smještajnih objekata u FBiH izrazito je porastao (za 56,1%) tokom proteklih pet godina (2015–2019). Broj smještajnih objekata zabilježen u RS-u 2019. godine ostao je skoro isti tokom cijelog perioda. U BiH je 2019. godine bilo registrovano ukupno 756 smještajnih objekata, od čega se 71% nalazilo u FBiH. Prošle godine broj smještajnih objekata smanjio se za 30% u Zapadnohercegovačkom kantonu, za 28,8% u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i za 21,8% u Unsko-sanskom kantonu. Jedan od razloga je i prenamjena nekih objekata u smještaj za migrante.Ukupan broj soba u BiH 2019. godine iznosio je 18.740 (od čega 71,6% u FBiH, 27% u RS-u i 1,4% u BD-u). U periodu od pet godina (2015–2019) došlo je do povećanja smještajnih kapaciteta u oba entiteta (za 43,8% u FBiH i za 7,9% u RS-u).

12

Kad je riječ o hotelima i srodnom smještaju, naša ad hoc analiza pokazuje da stvarni broj hotela i slič-nih vrsta smještaja (hoteli, turistički kompleksi, moteli, pansioni i gostionice) obuhvata i 437 smještajnih objekata koji nisu bili uračunati u broj hotela i srodnih smještajnih objekata u službenim statistikama koje vode nadležni organi u BiH. Najveće razlike između službenih statistika i podataka na stranici Booking.com pronađene su u pogledu smještaja za odmor i kratki boravak (apartmani, vikendice, hosteli, vile). Najmanje razlike pronađene su kod kampova. To ukazuje na postojanje značajne neformalne ekonomije u sektoru smještaja u BiH.

Zbog bogate kulturne i prirodne baštine BiH, najvažniji turistički proizvodi oslanjaju se na kulturu i prirodu. Proizvodi s velikim potencijalom za daljnji razvoj su:

• kulturni turizam, što uključuje gradski turizam i festivalski i manifestacijski turizam,

• banjski turizam, koji nosi velike potencijale za diverzifikaciju ponude kroz zdravstvene, wellness i selfness turističke proizvode,

• planinski turizam, koji ima potencijal za rast u kombinaciji sa

• outdoor, sportskim i avanturističkim turizmom, kao jednim od najbrže rastućih turističkih proizvoda u BiH, za kojim vlada sve veća potražnja,

• hodočasnički/vjerski turizam, koji je razvijen, ali ima potencijale za daljnji rast u kombinaciji s proizvodima kulturnog turizma,

• lovno-ribolovni turizam, koji je razvijen uglavnom u RS-u i posjeduje potencijal za daljnji rast, sa

• prirodnim i avanturističkim turizmom, koji je još u povojima, ali nosi velike potencijale da postane jedan od glavnih turističkih proizvoda BiH.

Naša analiza lanaca vrijednosti pokazuje sljedeće:

• Generalno govoreći, ključna čvorišta u turističkom lancu vrijednosti relativno su dobro razvijena.

• Smještajni i ugostiteljski objekti imaju najveće prihode i dobit, posmatrano u nominalnoj vrijednosti. Oba podsektora prednjače u stvaranju radnih mjesta. Ostvarena vrijednost vjerovatno je mnogo veća s obzirom na značajno prisustvo neformalne ekonomije u ovom dijelu lanca vrijednosti.

• Dobit po zaposlenom u putničkoj i turoperatorskoj djelatnosti dvostruko je veća nego u hotelskom podsektoru i podsektoru pripreme i usluživanja hrane i pića.

• Preduzeća registrovana za djelatnosti kampova i turističkih kompleksa susreću se s problemima smještaja.

• Sportske djelatnosti dobro posluju, s izuzetkom sportskih objekata koji se suočavaju s gubicima.

• Prijevoz je dobro razvijen, ali poslovni podaci ukazuju na moguće probleme u budućnosti uzrokovane gubicima iz 2019. godine.

• Čini se da su preduzeća u RS-u mnogo profitabilnija.

Po navodima iz niza analiza i izvještaja, poput Izvještaja Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu za 2020. godinu,2 Izvještaja o lakoći poslovanja u BiH za 2020. godinu koji objavljuje Svjetska banka3 iPo-slovnog vodiča za Bosnu i Hercegovinu za kompanije iz SAD-a – Doing Business 2019. za BiH,4 BiH se opisuje kao mjesto s brojnim preprekama i relativno nepovoljnim poslovnim okruženjem. Kada govorimo o održivom razvoju, BiH se nalazi u početnoj fazi i daljnja integracija principa odr-živosti u turizam zavisit će od sposobnosti države da pripremi nove i djelotvorne politike održivosti, što

2 EC Bosnia and Herzegovina Report 2020. Dostupno na:

https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/bosnia_and_herzegovina_report_2020.pdf.

3 Doing Business 2020. Comparing Businesses regulation in 190 Economies. Economy Profile for Bosnia and Herzegovina. World Bank Group. Dostupno na:

https://www.doingbusiness.org/content/dam/doingBusiness/country/b/bosnia-and-herzegovina/BIH.pdf.

4 Export.gov. Helping US Companies Export. Bosnia and Herzegovina Country Commercial Guide. Dostupno na:

https://www.export.gov/article?series=a0pt0000000PAtMAAW&type=Country_Commercial__kav.


uključuje ekonomske politike (npr. eko takse, korisničke naknade, finansijski poticaji i prenosive građe-vinske dozvole), regulatorne politike (kvote i zoniranje) i institucionalne instrumente (npr. eko oznake).

Prema WEF-ovom Indeksu konkurentnosti turizma za 2019. godinu,5 BiH kaska za odabranim ze-mljama Zapadnog Balkana po skoro svim indikatorima osim prosječnih prihoda po dolasku, gdje drži drugo mjesto u regiji. Samo je Sjeverna Makedonija lošije pozicionirana od BiH.

Veća ograničenja koja koče konkurentnost bh. turizma su ta što vlasti nedovoljno podržavaju ra-zvoj turizma, što je slaba vidljivost BiH kao turističke destinacije, loš je kvalitet turističkih proizvo-da, usluga i turističke infrastrukture, a manjka i kvalificirane i stručne radne snage. Svi ovi faktori prepoznati su kao kritično važni za uspješan razvoj turizma. Ova ograničenja treba rješavati primarno radi povećanja konkurentnosti bh. turizma na međunarodnim tržištima.

5 WEF. Travel & Tourism Competitiveness Index, 2019 edition. Dostupno na: https://reports.weforum.org/travel-and-tourism-com-petitiveness-report-2019/country-profiles/.

14

IZA

ZOV

I I M

OG

UĆ

NO

STI Z

A

POV

EĆA

NJE

KO

NK

UR

ENTN

OST

I I S

TVA

RA

NJE

RA

DN

IH M

JEST

A


IZAZOVI I MOGUĆNOSTI ZA POVEĆANJE KONKURENTNOSTI I STVARANJE RADNIH MJESTA

Ovo poglavlje nudi sažeti pregled prepoznatih izazova i mogućnosti za daljnji razvoj turizma u BiH. U sažetku su dati osnovni podaci potrebni za pripremu preporuka, ali i konkretnih mjera za strateške inter-vencije koje bi potakle razvoj turizma.

Izazovi

6 OECD. Trendovi i politike u turizmu, 2020. Pariz.

7 WEF, WTTC Izvještaj o konkurentnosti turizma, izdanje za 2019. godinu.

Upravna struktura, institucionalne postavke, zakonodavstvo i regulativa, strateški pristupi razvoju turizma na državnom nivou

Vlade su ključne jer preuzimaju vodeću ulogu i vrše koordinaciju tokom pripreme i provedbe strategije turizma, čime se osigurava uspješan razvoj, promocija i regulacija sektora. Danas vlasti pretežno pripre-maju politike usmjerene na povećavanje ekonomskih, okolišnih i društvenih koristi koje turizam može donijeti, uz istovremeno ublažavanje pritisaka koji nastaju zbog neplanskog i nekontroliranog rasta. Mjere politika namijenjene rješavanju ovih pitanja postale su prioritet. Odnedavno je nekoliko vlada preduzelo napore da efektivno smanji prevelike gužve na popularnim destinacijama, proširi ekonomske i druge ko-risti na područja koja privlače manji broj posjetilaca i razvije nove proizvode koji bi produžili sezonu, kao i da potakne veću produktivnost, bolje korištenje resursa i stabilnije zapošljavanje. Kako bi osigurale da politike imaju željene efekte, države jačaju svoje mehanizme za koordinaciju i implementaciju uvođenjem upravljanja na više nivoa vlasti, razvojem turizma, reformom prakse upravljanja destinacijama, moderni-zacijom regulative, usvajanjem digitalnih rješenja, jačanjem dijaloga s građanskim društvom i uključiva-njem privatnog sektora u izradu politika.6

Neki od izazova s kojima se BiH trenutno suočava detaljno su opisani u nastavku.

Struktura uprave i institucionalne postavke

Višeslojna ustavna i politička struktura BiH zahtijeva specifičnu strukturu uprave i institucionalne po-stavke, što zemlju čini izrazito složenom. Nadležnost za turizam leži na entitetima i BD-u, što znači da je svaki entitet usvojio vlastitu turističku strategiju, zakone i regulativu i uspostavio upravnu strukturu na nivou entiteta. Upravljanje i koordinacija na državnom nivou osigurani su u Radnoj grupi formiranoj pri MVTEO-u. Dok su u RS-u institucionalne postavke i sistem upravljanja u turizmu slične uobičajenoj praksi u mnogim drugim zemljama, FBiH ima izrazito složen sistem upravljanja i institucionalne postavke, što znatno otežava efektivno strateško planiranje i sveukupno upravljanje razvojem turizma u ovom entitetu (vidi tačku 3.2.4.1). Različiti zakoni i propisi, čak i unutar ovog entiteta, stvaraju prilično nepovoljno po-slovno okruženje, što se može vidjeti i iz pozicije BiH u indeksu konkurentnosti – u 2019. godini na 134. je mjestu po indikatoru neefikasnosti pravnog okvira i na 137. mjestu po indeksu neefikasnosti pravnog okvira prilikom izmjene propisa.7

Glavni izazov predstavlja uspostava efikasne upravne strukture koja će osigurati usklađeniji ra-zvoj turizma, uz istovremeno poštovanje višeslojne ustavne i političke strukture.

Ovo je od najvećeg značaja za podizanje vidljivosti BiH kao turističke destinacije na međunarodnim trži-štima. Međutim, trenutna situacija otežava efikasnu saradnju između ključnih javnih i privatnih turističkih aktera na nivou države i rezultira nepovoljnim i netransparentnim pravnim i regulatornim okvirom.

16

Pravni i regulatorni okviri – opće poslovno okruženje

Preduzeća koja obavljaju s turizmom povezane djelatnosti trpe posljedice loše regulative i nepovoljnog poslovnog okruženja. Pored potrebe da se unaprijedi kompletan pravni i regulatorni okvir u zemlji, postoji nekoliko pitanja u vezi s turizmom koja treba preispitati i za njih iznaći praktična rješenja. To obuhvata sljedeće:

• Jeftinije je i jednostavnije uvesti suvenire, nego ih proizvesti u BiH.

• Strane putničke agencije izbjegavaju da koriste lokalne turističke vodiče, što je inače uobičajena praksa širom svijeta.

• Lokalni autoprijevoznici moraju isposlovati dozvole i platiti porez da bi radili u inostranstvu, što nije slučaj kada strane kompanije rade u BiH.

• U turizmu postoji ogromna siva ekonomija – nezakonite djelatnosti u oblasti prijevoza, smještaja, utaja poreza, itd.

Saradnja i dijalog s akterima iz privatnog, obrazovnog i nevladinog sektora

Na entitetskom nivou, oba entiteta i BD trebala bi uspostaviti kvalitetniju saradnju i dijalog s akterima iz privatnog, obrazovnog i nevladinog sektora putem izrade i implementacije strategija u oblasti turizma.

Raspoloživost pouzdanih podataka u turizmu predstavlja izazov za BiH

Treba uložiti više napora u razvoj podataka i statistika u turizmu, shodno međunarodnim standardima i pozitivnoj praksi. Postojeći podaci morali bi biti sveobuhvatniji da bi se mogli koristiti u svrhu progresivnog strateškog planiranja, donošenja odluka i da bi se olakšalo praćenje implementacije. U budućnosti se treba pozabaviti konkretnim propustima u fondu podataka (npr. u vezi s receptivnim turizmom) i neposto-janjem TSA-ova kojima bi se mjerila dodata vrijednost iz turizma.

U sklopu ove studije izvršena je analiza trenutne situacije u statističkom sistemu BiH (poglavlje 5). Analiza je rezultirala detaljnim informacijama o osnovnim slabostima i nedostacima trenutnog statističkog sistema i preporukama za potrebna poboljšanja.

Konkretni izazovi za FBiH

Trenutno složenu upravnu strukturu i institucionalne postavke u FBiH treba unaprijediti kako bi se omogu-ćio koherentniji razvoj turizma u ovom entitetu, što bi podrazumijevalo uspostavljanje saradnje i dijaloga među akterima u sektoru turizma na federalnom, kantonalnom i lokalnom nivou.

Izazov leži u tome da je potrebno osigurati jedinstven marketing i promociju na nivou FBiH kako bi se povećala vidljivosti i efikasnost marketinških aktivnosti, koje su trenutno fragmentirane i nisu koordinirane između različitih nivoa (kantonalni, lokalni/destinacija).

Još jedan izazov za FBiH predstavlja usklađivanje važećeg pravnog i regulatornog okvira na nivou FBiH.


Upravljanje destinacijom

Djelotvorne upravne strukture za turizam moraju postojati i na lokalnom nivou, s obzirom na to da se mnoge usluge od vitalnog značaja za turizam pružaju na nivou lokalnih destinacija. Pored toga, pozitivni i negativni socioekonomski i okolišni utjecaji turizma najprimjetniji su na lokalnom nivou. Stoga se mora uspostaviti kvalitetan lokalni sistem planiranja i upravljanja u oblasti turizma. To znači da bi lokalne zajed-nice trebale aktivno sudjelovati u upravnim strukturama nadležnim za razvoj turizma, čime bi se osiguralo dosljedno upravljanje turizmom u cijeloj zemlji. Sve je izraženija tendencija da se lokalno upravljanje turiz-mom vrši javno-privatnom ili kolektivnom saradnjom i partnerstvom, uglavnom posredstvom organizacije za upravljanje destinacijom (DMO). Ove organizacije često imaju vodeću ulogu u razvoju turizma i djeluju u saradnji s regionalnim i lokalnim vlastima.

Njihova osnovna uloga je da vode izradu i provedbu strategija za turističku destinaciju, razvijaju nove turističke proizvode i vode računa o promociji i marketingu turizma u saradnji s državnom turističkom organizacijom. Za uspješno uspostavljanje DMO-a neophodna je edukacija i podizanje svijesti privatnih i javnih aktera.

Jedan od glavnih izazova u BiH je nedostatak strateškog pristupa razvoju turizma u turističkim destinacijama, što ugrožava konkurentnost turističkih destinacija i privatnih preduzeća. Upravljanje tu-rističkim destinacijama još uvijek je u povojima. Samo nekoliko destinacija počelo je formirati turističke klastere. Destinacijama nedostaje praksa kojom bi se uspostavila saradnja između pružalaca turističkih usluga i olakšao razvoj novih, inovativnih i unikatnih turističkih doživljaja za razne ciljne grupe turista i razna ciljna tržišta. Prema tome, treba posvetiti više pažnje razvoju upravljanja na nivou destinacija, posebno u svjetlu novih trendova i najnovijih pristupa koji se koriste u zemljama s naprednim turističkim sektorom. Za uspješan razvoj DMO-a bitno je uvesti poboljšanja u obrazovanje i podizati svijest o razvoju turizma.

Marketing i brendiranje – pristup tržištu

Za BiH možemo reći da nema jedinstven brend i marketing na državnom nivou. RS ima svoj brend i usvo-jenu marketinšku strategiju, dok se u FBiH brendiranje i marketing vrši zasebno na nivou kantona ili čak turističkih destinacija. Nepostojanje objedinjene strategije brendiranja i marketinga na nivou BiH ograni-čava njenu vidljivost kao turističke destinacije na međunarodnim tržištima, što, posljedično, akterima u turističkom sektoru ograničava pristup međunarodnim tržištima zbog toga što moraju uložiti mnogo veće napore da bi privukli turiste sa udaljenih tržišta.

S obzirom na fragmentirane marketinške i promotivne aktivnosti koje trenutno provode entiteti, kantoni i turističke destinacije, glavni izazov predstavlja uspostava zajedničkog okvira za promo-ciju i marketing turizma na nivou BiH.

Na nivou entiteta, glavni izazov za FBiH je sposobnost kratkoročnog repozicioniranja sa tržišta da-lekih zemalja na domaće i regionalna tržišta, dok je za RS i BD glavni izazov kako zadržati trenutnu poziciju na najvažnijim tržištima uprkos intenzivnijoj konkurenciji na regionalnom turističkom tržištu, budući da će sve zemlje regije intenzivirati svoje marketinške aktivnosti.

Ograničen stepen primjene digitalnih marketinških alata u turizmu ukazuje na potrebu za izradom strate-gije digitalnog marketinga i uvođenjem programa izgradnje kapaciteta za primjenu tih alata.

Manjak domaćih (receptivnih) turoperatora ukazuje na potrebu za uvođenjem mjera politike koje bi po-držale ovu kariku u turističkom lancu vrijednosti u BiH, mada treba napomenuti da su određene mjere, poput dodjele javnih subvencija, ranije provedene. Ali, domaće agencije i operatori još uvijek su pretežno usmjereni na emitivni turizam.

18

Okvir za osiguranje i poticanje kvaliteta

8 WEF, WTTC Izvještaj o konkurentnosti turizma, izdanje za 2019. godinu.

9 WEF. Indeks konkurentnosti turizma za Bosnu i Hercegovinu, izdanje za 2019. godinu. Dostupno na: https://reports.weforum.org/travel-and-tourism-competitiveness-report-2019/country-profiles/#economy=BIH.

Noviji trendovi ukazuju na to da države nastavljaju ulagati u postojeće turističke standarde i sisteme kvaliteta. Vlade se okreću zvaničnim sistemima certifikacije da bi naznačile kvalitet objekata i usluga u ovom kontekstu. Ovi standardi vlastima nude alate koji mogu pomoći lokalnim preduzećima da unaprije-de kvalitet svojih proizvoda i usluga te uvedu u primjenu šire politike, usmjerene na poboljšanje turističke ponude, npr. u pogledu lakšeg pristupa individualnim preduzećima.8 Raspoloživost i kvalitet smještajnih objekata predstavlja jedan od ključnih faktora uspjeha u turizmu. Zato je važno osmisliti okvir koji će po-zitivno utjecati na količinu raspoloživog smještaja i kvalitet svih vrsta smještaja u ekonomiji. Nuđenjem poticaja za ulaganja u privatne smještajne objekte, posebno MSP-ima, znatno bi se povećali raspoloživi smještajni kapaciteti u različitim vrstama visokokvalitetnog smještaja prilagođenog potrebama turista. Da bi se osigurao postojan kvalitet smještaja, mora se uspostaviti efikasan okvir standarda kvaliteta za smještajne objekte, sa uključenim sistemima kategorizacije. Pored toga, za konkurentnost turizma važan je i kvalitet javnih usluga i turističke infrastrukture.

BiH ima uspostavljen sistem obavezne kategorizacije u svakom od entiteta, što kategorizaciju smještaj-nih objekata čini obaveznom. Međutim, postupak kategorizacije se relativno slabo prati i kontrolira zbog nedostatka osoblja i budžetskih sredstava koja bi omogućila efikasnu kontrolu, a najviše zbog složenosti samog sistema kategorizacije. U sektoru turizma postoji obimna siva ekonomija, posebno u segmentu smještaja i restorana, koja nije obuhvaćena kontrolom kvaliteta. U mnogim destinacijama treba unaprije-diti turističku infrastrukturu. Mjere politike usmjerene na poticanje kvaliteta turističke infrastrukture i sve-ukupnog kvaliteta ponude u turističkim destinacijama suštinski ne postoje, što je slučaj i sa standardima za turističke proizvode i usluge.

Ljudski resursi i tržište rada

Turizam je sektor važan za zapošljavanje i jako zavisi od kvalitetnih ljudskih resursa, sposobnih da osmi-sle i isporuče konkurentnu turističku ponudu. Turizam nudi širok spektar mogućnosti za zapošljavanje, od najmanje zahtjevnih poslova do viših rukovodnih pozicija, i to na različitim lokacijama i u raznim granama ovog sektora. Ova radna mjesta doprinose razvoju preduzeća i samih turističkih destinacija. Usto mogu pomoći osobama koje žive na udaljenim lokacijama da se vrate na tržište rada, smanjiti nezaposlenost i ponuditi mogućnost zapošljavanja svima, bez obzira na starosnu dob, vještine i prethodno iskustvo. Međutim, pronalaženje i zadržavanje pravog osoblja i dalje predstavlja izazov za sektor, što u nekim zemljama dodatno otežavaju demografski trendovi i drugi utjecaji koji smanjuju fond raspoložive radne snage.

Ljudski resursi i tržište rada predstavljaju jedan od najvažnijih izazova za BiH. Međutim, osnovni nalaz je da ni ljudski resursi niti tržište rada ne idu u korak s razvojem turizma u BiH. Prema WEF-ovom Indeksu konkurentnosti turizma, BiH je 2019. godine u pogledu ljudskih resursa i tržišta rada bila 106. od ukupno 140 zemalja. Ako uporedimo brojke za 2017. i 2019. godinu, BiH je u tom periodu izgubila šest mjesta u poretku.9 Glavni izazovi odnose se na:

• nedovoljnu koordinaciju politika i nedorečeno strateško planiranje,

• nekvalitetno i nedjelotvorno obrazovanje i nedostatak sistematskog praćenja i vrednovanja. Javni i privatni fakulteti ne nude adekvatne obrazovne programe iz oblasti turizma. Programi su uglavnom generalne prirode i odnose se na menadžment u turizmu ili zaštiti okoliša,

• relativno visoke ukupne troškove, uzrokovane decentralizacijom i visokim administrativnim


troškovima u kombinaciji s nedovoljnim finansiranjem obrazovne infrastrukture i neujednačenim plaćama nastavnog osoblja (koje nisu vezane za radni učinak),

• srednje (strukovne) škole nisu prepoznate kao prestižne među budućim učenicima i inače u javnosti. Turistička zanimanja smatraju se loše plaćenim i ne privlače najbolje učenike,

• neformalno obrazovanje također je neadekvatno, iako postoje značajne potrebe za ovom vrstom obrazovanja. U rijetkim slučajevima pojedine organizacije i institucije sporadično nude strukovne edukacije.

Razvoj održivog turizma

Mada je održivi razvoj u BiH postao važan cilj, sa snažnom podrškom Svjetske banke i Evropske unije (EU), integracija koncepta održivosti u strategije i politike još uvijek predstavlja izazov. U BiH još uvijek nisu uspostavljene procjene održivosti i monitoring održivosti u turizmu. S obzirom na nedostatak stra-teškog okvira za razvoj održivog turizma i procjenu održivosti, održivost u turizmu nastaje iz inicijativa individualnih poslovnih subjekata, destinacija i nevladinih organizacija. Zbog toga glavne stubove održi-vog turizma u BiH čine veze između privatnih, javnih i nevladinih subjekata u sektoru turizma i njihova međusobna saradnja na realizaciji projekata, a posebno transnacionalnih projekata.

Pristupačnost destinacija

Slabo razvijena infrastruktura u BiH, posebno putna, otežava razvoj turizma u nepristupačnim područjima koja predstavljaju atraktivne lokacije za ovu vrstu razvoja. Kopnena infrastruktura predstavlja izazov zbog kvaliteta puteva i efikasnosti kopnenog prijevoza.

Prelaženje granica i dalje je problematično. Iako je prelazak granice olakšan ublažavanjem viznih zahtje-va, i dalje dugo traje.

Pandemija COVID-19

Pandemija COVID-19 pogodila je turizam širom svijeta. Da bi ublažile negativne posljedice po turizam, države su uvele niz mjera kako bi osigurale opstanak preduzeća i ponudile podršku destinacijama u peri-odu ograničenja kretanja i tokom oporavka turističkog sektora u fazi ponovnog otvaranja. Entiteti u BiH usvojili su različite mjere politike s ciljem ublažavanja posljedica krize uzrokovane pande-mijom COVID-19. Iako je i privatni sektor učestvovao u pripremi mjera, njegovi akteri i dalje nemaju mo-gućnost aktivnijeg učešća, a njihovi prijedlozi ne uzimaju se u ozbiljno razmatranje. Prema tome, glavni izazov je kako uspostaviti aktivniju i efikasniju saradnju između privatnog sektora i vlasti radi usvajanja najefikasnijih mjera politike za oporavak turističkog sektora s obzirom na novonastale okolnosti i trendove na turističkim tržištima (npr. mjere zaštite zdravlja su na prvom mjestu, orijentacija na domaći turizam, veći interes za udaljene ruralne destinacije i prirodna područja, sve veći značaj digitalizacije i virtuelne prezentacije turističkih atrakcija).

Zbog reorijentacije na domaća i regionalna tržišta, sada se postavlja izazov kako pripremiti i implementi-rati zajedničku marketinšku strategiju na novim glavnim tržištima. Ovo posebno važi za FBiH zbog niske zastupljenosti domaćih i stranih turista iz susjednih zemalja. Ipak, i RS bi trebao pojačati svoje marketinš-ke aktivnosti kako bi zadržao svoj udjel na regionalnom tržištu uprkos pojačanoj konkurenciji.

Pored potrebe za efikasnim paketom aktivnosti koje će podržati opstanak preduzeća, drugi važan iza-zov je kako pomoći turističkim destinacijama i pružaocima turističkih usluga da za kratko vrijeme

osmisle nove, atraktivne turističke proizvode, usluge i doživljaje koji će privući turiste sa doma-ćeg i novih regionalnih tržišta, imajući na umu da i konkurencija radi to isto. Osim toga, popularne turističke destinacija možda će morati prilagoditi svoje modele razvoja da bi privukle goste, istovremeno vodeći računa o adekvatnom socijalnom distanciranju.


MogućnostiBiH mora ovu krizu uzrokovanu pandemijom pretvoriti u priliku da se aktivnije posveti sistematskom razvoju turizma na nivou države. Ovo je prilika da se preispita budućnost razvoja turizma, otkriju jake strane bh. turizma i iskoriste novi trendovi potražnje u turizmu, i to prvenstveno oni koji pogoduju razvoju turizma u BiH.

Razvoj unikatnih i atraktivnih turističkih proizvoda i doživljaja zasnovanih na bogatoj kulturnoj i prirodnoj baštini predstavlja najbolju priliku za jačanje konkurentnosti bh. turizma na globalnom turističkom tržištu.

Valorizacija kulturnog i prirodnog naslijeđa za potrebe turizma

Prirodno i kulturno naslijeđe ključni je pokretač razvoja turizma. Destinacije koje putnicima mogu ponuditi unikatan doživljaj prirode, lokalne kulture i historije imaju prednost nad konkurencijom koja to ne može. Politike i strategije u oblasti turizma trebale bi istaknuti važnost kako prirodnog tako i kulturnog naslijeđa za turizam, i morale bi dijelom biti posvećene očuvanju i održivom korištenju tog naslijeđa kao ključnog turističkog resursa. Neophodna je bliska saradnja ministarstava turizma i ministarstava nadležnih za za-štitu okoliša, prirodne resurse i kulturu da bi se to prirodno i kulturno naslijeđe valoriziralo kroz turizam.

Kulturni i avanturistički turizam u prirodi glavni su turistički proizvodi Bosne i Hercegovine. Kulturno na-slijeđe i priroda prepoznati su kao ključna komparativna prednost bh. turizma na evropskom i svjetskom tržištu, ali turistička valorizacija ovih proizvoda još uvijek je na prilično niskom nivou. To predstavlja ogro-mnu priliku za bh. turizam.

Ali, potrebno je uložiti veće napore u kvalitetnije upravljanje kulturnim spomenicima i parkovima prirode kako bi se spremno dočekali turisti i kako bi im se pružio kvalitetan i jedinstven doživljaj. Pored toga, da bi se osmislila interesantna iskustva za posjetioce, treba uspostaviti saradnju između turističkih aktera u destinaciji i kulturno-historijskih spomenika i parkova prirode (upravljanje turističkom destinacijom).Pitanje nezakonite gradnje mora se adekvatno riješiti.

Nizak stepen svijesti o važnosti zaštite okoliša među investitorima i lokalnim stanovništvom, u sprezi s nedostatkom djelotvorne institucionalne kontrole, ugrožava prirodna i kulturna dobra neophodna za ra-zvoj turizma, što ukazuje na potrebu za podizanjem svijesti i izgradnjom kapaciteta kod turističkih aktera i lokalnog stanovništva.

Razvoj unikatnih, autentičnih turističkih proizvoda i doživljaja

Razvoj unikatnih, autentičnih turističkih proizvoda i doživljaja, zasnovanih na bogatoj kulturnoj i prirodnoj baštini, predstavlja najbolju priliku za jačanje konkurentnosti bh. turizma na globalnom tržištu i ostvariva-nje ekonomskih i društvenih koristi za lokalno stanovništvo. To je način da se ublaži sezonalnost, turistič-ka ponuda proširi na ruralna područja i manje poznate turističke destinacije i da se produži boravak turista u destinacijama. U kratkoročnoj perspektivi, ovo je način na koji se može pomoći turizmu u fazi oporavka i prilagođavanja novim okolnostima i način da se posjetioci ponovo privuku u turističke destinacije. Međutim, da bi se osiguralo kvalitetno i usklađeno pružanje usluga posjetiocima, neophodna je bliska saradnja u procesu pripreme turističkih proizvoda i doživljaja.

22

PREP

OR

UK

E Z

A S

TRAT

EŠK

E

INTE

RV

ENC

IJE


PREPORUKE ZA STRATEŠKE INTERVENCIJE

Ovo poglavlje sadrži preporuke za strateške intervencije koje će potaknuti daljnji razvoj turizma u zemlji. Odnose se na ključne izazove i mogućnosti za bh. turizam, prepoznate u okviru ove studije.

Preporuke za strateške intervencije date su za državni nivo i nivo entiteta i Brčko distrikta. Podijeljene su na kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere i prilagođene su novim okolnostima i trendovima turistič-ke potražnje nastalim pod utjecajem pandemije COVID-19.

Grupirane su u 13 strateških orijentacija u odgovoru na konkretne izazove i mogućnosti za daljnji razvoj turizma u BiH. Kratki pregled preporučenih strateških intervencija prikazan je ispod.

Ilustracija 1. Kratki pregled preporučenih strateških intervencija

Jačanje konkurentnosti kvalitetnijim upravljanjem, regulativom, osiguravanjem uporedivih podataka i uspostavljanjem saradnje i dijaloga s akterima u turističkom sektoru

SI 1: UPRAVNE I INSTITUCIONALNE POSTAVKE NA DRŽAVNOM I ENTITETSKOM NIVOUSI 2: STRATEŠKO PLANIRANJESI 3: SARADNJA I DIJALOG S AKTERIMA U SEKTORU TURIZMASI 4: BOLJE ZAKONODAVSTVO I REGULATIVASI 5: UPRAVLJANJE DESTINACIJOMSI 6: RASPOLOŽIVOST PODATAKA O TURIZMU

Veća vidljivost BiH kao turističke destinacije na globalnom turističkom tržištu

SI 7: PRISTUP TRŽIŠTIMA – MARKETING I BRENDIRANJE TOKOM OPORAVKA OD PANDEMIJE COVID-19

Poticanje kvaliteta turističkih proizvoda i usluga

SI 8: OSIGURANJE I POTICANJE KVALITETA

Stimuliranje novih turističkih proizvoda i doživljaja, kao i inovacija u turizmu

SI 9: RAZVOJ NOVIH TURISTIČKIH PROIZVODA I DOŽIVLJAJA

Izgradnja kompetencija zaposlenih i zapošljavanje u turizmu

SI 10: LJUDSKI RESURSI I TRŽIŠTE RADA

Poboljšavanje pristupa destinacijama

SI 11: PRISTUPAČNOST DESTINACIJA

Poticanje razvoja održivog turizma i poslovanja

SI 12: RAZVOJ ODRŽIVOG TURIZMA

Podrška oporavku turizma nakon pandemije COVID-19

SI 13: MJERE ZAŠTITE OD PANDEMIJE COVID-19 U FAZI PONOVNOG OTVARANJA I KRATKOROČNOG OPORAVKA

Jačanje konkurentnosti kvalitetnijim upravljanjem, regulativom, osiguravanjem uporedivih podataka i uspostavljanjem saradnje i dijaloga s akterima u turističkom sektoru Budući uspjeh turizma u velikoj mjeri zavisi od sposobnosti vlasti da uspostave efikasnu upravnu i insti-tucionalnu strukturu koja će osigurati uspješan razvoj, promociju i regulaciju sektora. Uvođenje upravlja-nja na više nivoa vlasti ili horizontalne saradnje između svih nadležnih ministarstava i javnih institucija i jačanje saradnje i dijaloga s privatnim sektorom i NVO-ima elementi su neophodni za efikasno upravlja-nje razvojem turizma. Pored toga, jasna i čvrsta posvećenost vlasti razvoju turizma i sposobnost javnih dužnosnika da vode i upravljaju pripremom i implementacijom strategija u oblasti turizma neophodni su faktori koji će osigurati potpunu provedbu prioritetnih mjera politike.

Preporuke i predložene strateške intervencije usmjerene na povećanje konkurentnosti kvalitetnijim uprav-ljanjem, regulacijom, osiguravanjem uporedivih podataka i uspostavljanjem saradnje i dijaloga s akterima u sektoru turizma odnose se na uvođenje poboljšanja u strukturu uprave i institucionalne postavke na ni-vou BiH i entiteta, uvođenje upravljanja destinacijama, izradu boljeg zakonodavnog i regulatornog okvira, jačanje dijaloga i saradnje s akterima u sektoru turizma i unapređivanje turističkih statistika na način koji će omogućiti kvalitetnije donošenje odluka.


Tabela 1: Jačanje konkurentnosti boljim upravljanjem

SI 1: UPRAVNE I INSTITUCIONALNE POSTAVKE NA DRŽAVNOM I ENTITETSKOM NIVOU

X Osmisliti model upravljanja na državnom nivou koji će biti u skladu s ustavnom i političkom struktu-rom i vršiti usklađivanje entitetskih strategija razvoja turizma. Nakon usvajanja entitetskih strategi-ja razvoja turizma, trenutne zadatke MVTEO-a i Radne grupe za turizam u BiH treba proširiti tako da obuhvate utvrđivanje smjernica za zajedničko djelovanje i strateške intervencije na državnom nivou i usvajanje akcionih planova za realizaciju zajedničkih aktivnosti. Preporučuje se da se u zajedničke aktivnosti uključi i usaglašavanje zajedničkih marketinških aktivnosti, razvoj strategije brendiranja bh. turizma, koordinacija zakonodavnog i regulatornog okvira, obrazovni programi i edukacije, te implementacija zajedničkih projekata.

X KRATKOROČNO DRŽAVNI NIVO

Partneri:MVTEO, Radna grupa za tu-rizam u BiH, FMOiT, MTT RS, TORS, kantonalna ministarstva nadležna za turizam, odjeljenje Vlade BD nadležno za turizam

X Uspostaviti upravnu saradnju između različitih nivoa vlasti prije izrade novih strategija turizma kako bi se osigurale sinergije s drugim sektorima (poljoprivreda, kultura, okoliš) i uključivanje po-treba vezanih za turizam u druge strateške dokumente (investiciona politika, transportna politika, politika kulturnog razvoja, itd.).

X KRATKOROČNO ENTITETSKI NIVOPartneri:Ministarstva nadležna za turi-zam, Vlada

SI 2: STRATEŠKO PLANIRANJE

X U svjetlu novih okolnosti i trendova na turističkom tržištu, pripremiti nove Strategije razvoja turiz-ma u RS-u, FBiH i BD-u (nadogradnjom Strategije razvoja), sa uključenim redovnim monitoringom i akcionim planovima za implementaciju.

X KRATKOROČNO ENTITETSKI NIVO

Partneri:Ministarstva nadležna za turi-zam, u saradnji s akterima iz privatnog sektora (udruženja), obrazovne ustanove, NVO-i; kantoni, općine

SI 3: SARADNJA I DIJALOG S AKTERIMA U SEKTORU TURIZMA

X Graditi saradnju i poslovne odnose održavanjem konferencija, sajmova i umrežavanjem.

X KRATKOROČNO/ SREDNJOROČNO

DRŽAVNI NIVOENTITETSKI NIVO

Partneri:MVTEO, FMOiT, MTT RS, odje-ljenje Vlade BD nadležno za tu-rizam, TORS, privatna turistička udruženja, univerziteti

X Uspostaviti Radnu grupu za koordinaciju marketinga na nivou FBiH radi usklađivanja marketinških planova, u bliskoj saradnji s predstavnicima privatnog sektora.

POVEZANO SA SI 1

26

X KRATKOROČNO DRŽAVNI NIVO

Partneri:MVTEO, FMOiT, MTT RS, odje-ljenje Vlade BD nadležno za turizam

X Uspostaviti aktivnu saradnju i dijalog s privatnim sektorom, obrazovnim institucijama, NVO-ima i turističkim destinacijama kroz izradu Strategije razvoja turizma, Marketinške strategije i Market-inškog akcionog plana za 2021. godinu.

Postoji više opcija, npr. formiranje radne grupe, vijeća za turizam i sl.


Partneri:FMOiT, MTT RS, odjeljenje Vlade BD nadležno za turizam, privatna udruženja u turističkom sektoru, kantoni (FBiH), općine, turističke organizacije, univerzi-teti, NVO-i

X Formirati turističku organizaciju zaduženu za koordinaciju marketinga i brendiranja na nivou FBiH.

Time bi se osiguralo efikasnije upravljanje i koordinacija aktivnosti u oblasti marketinga i brendiranja na nivou entiteta i uravnotežio pristup priprema jedinstvenih marketinških aktivnosti na nivou države.

X SREDNJOROČNO NIVO FBIHPartneri:FMOiT, kantonalna ministarstva nadležna za turizam

X Uspostaviti radnu grupu za koordinaciju marketinga na nivou FBiH radi usklađivanja marketinških planova, u bliskoj saradnji s predstavnicima privatnog sektora.

X KRATKOROČNO NIVO FBIHPartneri:FMOiT, kantonalna ministarstva nadležna za turizam

SI 4: BOLJE ZAKONODAVSTVO I REGULATIVA

X Pripremiti dubinsku analizu turizma, te zakonodavstva i regulative u oblasti turizma, da bi se utvr-dila glavna „uska grla“ i ograničenja koja otežavaju razvoj turizma.

Izraditi akcioni plan za unapređivanje zakonodavnog i regulatornog okvira za turizam u BiH.

X KRATKOROČNO/ SREDNJOROČNO DRŽAVNI NIVO

Partneri:MVTEO, FMOiT, MTT RS, odje-ljenje Vlade BD nadležno za turizam

SI 5: UPRAVLJANJE DESTINACIJOM

X Izraditi akcioni plan za uvođenje upravljanja destinacijom, uz razmatranje novih modela koji se primjenjuju u zemljama s razvijenim turizmom.

X Podržati primjenu pilot-modela upravljanja destinacijom u odabranim turističkim destinacijama.

X Podržati izgradnju kapaciteta u organizacijama s ciljem kvalitetnijeg upravljanja razvojem turizma u destinacijama.

X KRATKOROČNO/ SREDNJOROČNO ENTITETSKI NIVO

Partneri:FMOiT, MTT RS, odjeljenje Vlade BD nadležno za turizam, kantoni (FBiH)


SI 6: RASPOLOŽIVOST PODATAKA O TURIZMU

X Jačanje institucionalnih kapaciteta u statističkom sistemu i daljnja harmonizacija bh. statistike sa EU standardima unapređivanjem poslovne statistike, bilansa plaćanja, poljoprivredne statistike i statistike za radnu snagu, kao i izvještavanja/statistika u vezi s prikupljenim indirektnim porezima. Preporuke za poboljšanja u statističkom sistemu detaljnije su opisane u 5. poglavlju.

X SREDNJOROČNO/ DUGOROČNO


Partneri:MVTEO, FMOiT, MTT RS, odje-ljenje Vlade BD nadležno za turizam, statističke agencije na državnom i entitetskom nivou, Centralna banka, privredne ko-more, općine

X Uvesti e-turizam za potrebe prikupljanja podataka o turizmu. POVEZANO SA SI 8


Partneri:MVTEO, FMOiT, MTT RS, odje-ljenje Vlade BD nadležno za turizam, zavodi za statistiku na državnom i entitetskom nivou

Veća vidljivost BiH kao turističke destinacije na globalnom turističkom tržištuJavni sektor tradicionalno igra vodeću ulogu u marketingu destinacija i promotivnim aktivnostima zbog fragmentirane prirode sektora i činjenice da su turistička preduzeća uglavnom mala, pa se pojedinačna preduzeća teško mogu samostalno probiti i privući posjetioce sa dalekih tržišta. Zato su razvoj i promocija imidža/brenda zemlje i palete proizvoda koji odgovaraju potrebama tržišta od vitalne važnosti za konku-rentnost turističkog sektora. Radi se o podizanju svijesti i privlačenju interesa, produžavanju boravka i povećanju potrošnje posjetilaca, te poticanju ponovnih dolazaka i preporuka. Definiranje i artikulacija prepoznatljivog brenda zemlje ključ je djelotvornog marketinga i predstavlja osnov za izradu pro-motivnih poruka i razvoj proizvoda koji će ostvariti obećanja koja daje brend. Brend, koji je mnogo više od običnog logotipa ili slogana, sažeto prikazuje kompletan identitet turističke destinacije, njenu su-štinu i trajne karakteristike. Pored toga, vlade sada traže načine da iskoriste prednosti koje nudi digitalna transformacija u turizmu.

Preporuke i predložene strateške intervencije usmjerene na kvalitetniji marketing i brendiranje zemlje trebale bi povećati vidljivost BiH kao turističke destinacije. Odnose se na pripremu marketinške strategije i jedinstvenog brendiranja na državnom nivou. Pored toga, preporučuje se da se u marketinškom akcionom planu za 2021. godinu odmah ponudi odgovor na promjene uzrokovane pandemijom COVID-19 na glav-nim turističkim tržištima radi privlačenja posjetilaca sa novih tržišta, primarno domaćeg, ali i regionalnih.

28

Tabela 2: Povećavanje vidljivosti BiH

SI 7: PRISTUP TRŽIŠTIMA – MARKETING I BRENDIRANJE TOKOM OPORAVKA OD PANDEMIJE COVID-19

X Pripremiti Marketinški akcioni plan za 2021. u svjetlu novih prioritetnih tržišta i trendova u turis-tičkoj potražnji.


Partneri:MTT RS, TORS, općine, lokalne turističke organizacije, FMOiT, kantoni i općine, odjeljenje Vlade BD nadležno za turizam

X Izraditi marketinšku strategiju u skladu s novom segmentacijom proizvoda i utvrđenim primarnim tržištima (na osnovu rezultata ove studije). Marketinška strategija treba ponuditi jasan okvir za marketinške aktivnosti i utvrditi organe nadležne za realizaciju, budžet i rokove za realizaciju. Akcioni planovi pripremaju se na godišnjem nivou, čime se osigurava fleksibilno prilagođavanje marketinških aktivnosti, zavisno od promjena na turističkim tržištima.

X U marketinšku strategiju treba uvrstiti redovna istraživanja tržišta, kojima će se osigurati precizne informacije za potrebe marketinga.

X Izrazito se preporučuje da se u ovaj proces uključe akteri iz privatnog sektora, javni dužnosnici nadležni za turizam na nivou destinacija, te putničke agencije i turoperatori.



X Nakon usvajanja marketinških strategija na nivou entiteta, na nivou BiH treba, u saradnji s privat-nim sektorom i turističkim destinacijama, izraditi objedinjeni marketinški akcioni plan.

Iako se strategije marketinga i brendiranja uglavnom pripremaju na entitetskom ili kantonalnom nivou, izrazito se preporučuje izrada makar Jedinstvene strategije brendiranja kao ključnog faktora za veću vidljivost BiH kao turističke destinacije.


Partneri:MVTEO, MTT RS, TORS, op-ćine, lokalne turističke organi-zacije; FMOiT, kantoni i općine, odjeljenje Vlade BD nadležno za turizam

X Izraditi Strategiju digitalnog marketinga na nivou entiteta.

X Pripremiti i provesti mjere izgradnje kapaciteta i edukativne programe na temu razvoja i digitalnih marketinških alata za pružaoce turističkih usluga i javne dužnosnike na nivou destinacija.




Poticanje kvaliteta turističkih proizvoda i usluga Noviji trendovi ukazuju na to da države nastavljaju ulagati u postojeće turističke standarde i sisteme kvaliteta. Vlade se okreću zvaničnim sistemima certifikacije da bi naznačile kvalitet objekata i usluga u ovom kontekstu. Ovi standardi vlastima nude alate koji mogu pomoći lokalnim preduzećima da unaprije-de kvalitet svojih proizvoda i usluga te uvedu u primjenu šire politike usmjerene na poboljšanje turističke ponude, npr. u pogledu lakšeg pristupa individualnim preduzećima.10 Dostupnost i kvalitet smještajnih objekata predstavlja jedan od ključnih faktora uspjeha u turizmu. Zato je važno osmisliti okvir koji će poticajno djelovati na dostupnost i kvalitet svih vrsta smještaja unutar ekonomije. Pružanje poticaja za ulaganja u privatne smještajne kapacitete, posebno MSP-ima, moglo bi znatno povećati dostupnost ra-znih vrsta visokokvalitetnog smještaja prilagođenog potrebama turista. Efikasan okvir standarda kvaliteta za smještajne kapacitete, sa sistematičnom kategorizacijom, neophodan je da bi se kvalitet smještaja održavao na dosljednom nivou. Pored toga, za konkurentnost turizma važan je i kvalitet javnih usluga i turističke infrastrukture.

Preporuke za strateške intervencije odnose se na nadogradnju sistema kategorizacije, poticanje i pro-mociju kvaliteta turističkih proizvoda i usluga, te razvoj standarda kvaliteta, a posebno na izgradnju ka-paciteta u MSP-ima, koji će im omogućiti da povećaju kvalitet svojih proizvoda i usluga. Pored toga, zbog značajnog prisustva sive ekonomije koja negativno utječe na kvalitet, ponuđena je i preporuka za rješavanje ovog izazova.

10 WEF. Indeks konkurentnosti turizma za Bosnu i Hercegovinu, izdanje za 2019. godinu. Dostupno na: https://reports.weforum.org/travel-and-tourism-competitiveness-report-2019/country-profiles/#economy=BIH.

Tabela 3: Poticanje kvaliteta turističkih proizvoda i usluga

SI 8: OSIGURANJE I POTICANJE KVALITETA

X Dalje unaprijediti sisteme kategorizacije i učiniti ih efikasnijim unapređivanjem sistema inspekcije i praćenja.


Partneri:MTT RS, TORS, općine, tržišne inspekcije, FMOiT, kantoni i op-ćine, odjeljenje Vlade BD nad-ležno za turizam

X Pripremiti program i niz instrumenata osmišljenih tako da sistematski promoviraju i omogućavaju stalni razvoj kvaliteta i standarda.


Partneri:MTT RS, FMOiT, kantoni, odje-ljenje Vlade BD nadležno za turizam

X Uraditi dubinsku analizu obima neformalne ekonomije u zemlji (u segmentu relevantnom za tur-izam) i pripremiti program intervencija za smanjivanje obima neformalne ekonomije u sektoru turizma.

X SREDNJOROČNO ENTITETSKI NIVO iliDRŽAVNI NIVO

Partneri:MTT RS, FMOiT, kantoni, odje-ljenje Vlade BD nadležno za tu-rizam, općine, udruženja privat-nog sektora, tržišne inspekcije, zavodi za statistiku

30

X Provesti programe edukacije i kampanje podizanja svijesti na temu kvaliteta za pružaoce turis-tičkih usluga.

X Prilikom pripreme edukativnih programa uvrstiti teme vezane za kvalitet turističkih proizvoda i usluga.


Partneri:MTT RS, FMOiT, kantoni, odje-ljenje Vlade BD nadležno za turizam, obrazovne institucije, udruženja privatnog sektora, do-natorske aktivnosti

Stimuliranje novih turističkih proizvoda i doživljaja, kao i inovacija u turizmuStimulacija razvoja unikatnih, autentičnih turističkih proizvoda jedna je od važnih funkcija vlasti u proce-su privlačenja novih vrsta posjetilaca i pristupanja sasvim novim tržištima tokom cijele godine. Razvoj turističkih proizvoda i diverzifikacija turističke ponude sredstva su koja doprinose ekonomskom rastu, regionalnom razvoju, produženju turističke sezone i opsluživanju novih tržišta. Očigledno je da u srži uspješnog turističkog sektora leži kvalitetan i diverzificiran turistički proizvod koji odražava krajolike, ba-štinu i druge prednosti zemlje, a formira se u zavisnosti od i na osnovu potražnje. Ovo je ključna mjera podrške oporavku turističkog sektora nakon pandemije COVID-19, koja bi istovremeno stvorila preduvjete za dugoročno održiv i konkurentan razvoj turizma.

U srednjoročnoj perspektivi, za razvoj turističkih proizvoda bit će potreban integralni pristup, s podrškom ulaganjima u javne usluge, saobraćajnu i turističku infrastrukturu, kao i pružanje podrške MMSP-ima uvođenjem mjera finansiranja i kreditiranja, ekonomskim poticajima, dodjelom zemljišta na korištenje, određivanjem lokacija, direktnom promocijom, pružanjem savjetodavne i druge pomoći investitorima i poticajima za inovacije u turizmu.

Preporučene strateške intervencije usmjerene su na ostvarivanje koristi od poticanja razvoja turističkih proizvoda i inovacija.


Tabela 4: Stimuliranje novih turističkih proizvoda i inovacija u turizmu

SI 9: RAZVOJ NOVIH TURISTIČKIH PROIZVODA I DOŽIVLJAJA

X Pripremiti strategije i akcione planove za razvoj ključnih turističkih proizvoda utvrđenih u okviru ove studije, uz jasne mjere politike, budžet i rokove za realizaciju. Strategije trebaju sadržavati koherentne mjere za sve vrste investicija (javnih i privatnih) i poticajne mjere za registraciju novih preduzeća i razvoj inovativnih proizvoda i usluga u privatnom sektoru (posebno u MMSP-ima).



X Podržati projekte u destinacijama, koji će MMSP-ima olakšati razvoj novih turističkih proizvoda i povezati ih sa receptivnim turoperatorima i drugim marketinškim kanalima, čime bi se podržao brzi oporavak pružalaca turističkih usluga.



X Izraditi i realizirati program poticaja za razvoj unikatnih, autentičnih turističkih proizvoda/doživljaja i inovacija u turizmu, koji bi ponudio poticaje za registraciju novih preduzeća i inovativna rješenja, kao i mentorsku podršku za MMSP-e.



X Pripremiti program tematskih seminara za MMSP-e o najboljim praksama u razvijanju autentičnih turističkih proizvoda i doživljaja.


Partneri:MTT RS, TORS, FMOiT, kanto-ni, odjeljenje Vlade BD nadležno za turizam, obrazovne instituci-je, udruženja privatnog sektora, obrazovne institucije, donator-ske aktivnosti

32

Izgradnja kompetencija zaposlenih i zapošljavanje u turizmuU mnogim zemljama obrazovanje i stručno usavršavanje u oblasti turizma predstavljaju jedno od osnov-nih područja intervencije vlasti, čime se osigurava dovoljan broj kvalificiranih i kompetentnih radnika, koji mogu primjenjivati i održavati visoke standarde kvaliteta. Mjere politike teže da usmjere što veći broj (najčešće mladih) ljudi ka formalnom obrazovanju i programima stručnog osposobljavanja u oblasti turiz-ma da bi se zadovoljila potražnja za kvalificiranom radnom snagom i povećao stepen profesionalizma u sektoru. Ove mjere usmjerene su i na stvaranje karijernih mogućnosti i izgradnju vještina i kompetencija koje će dugoročno koristiti i pojedincima i poslodavcima.11

11 WEF. Indeks konkurentnosti turizma za Bosnu i Hercegovinu, izdanje za 2019. godinu. Dostupno na: https://reports.weforum.org/travel-and-tourism-competitiveness-report-2019/country-profiles/#economy=BIH


Tabela 5: Izgradnja kompetencija zaposlenih i zapošljavanje u turizmu

SI 10: LJUDSKI RESURSI I TRŽIŠTE RADA

X Pripremiti strategiju razvoja ljudskih resursa u turizmu ili uvrstiti ovu strategiju u Strategiju turizma, s analizom deficitarnih vještina i mjerama politike usmjerenim na promociju poslova i karijera u turizmu.

X SREDNJOROČNO ENTITETSKI NIVO

Partneri:MTT RS, FMOiT, kantoni, odje-ljenje Vlade BD nadležno za tu-rizam, ministarstva nadležna za obrazovanje, udruženja privat-nog sektora, obrazovne instituci-je, donatorske aktivnosti

X Pripremiti program jačanja obrazovnog sistema u oblasti turizma (u bliskoj saradnji s pred-stavnicima turističkog sektora) i potencirati aktivniju saradnju s međunarodnim partnerima u svrhu uvođenja novih, modernih obrazovnih programa i nastavnih planova i programa.


Partneri:MTT RS, FMOiT, kantoni, odje-ljenje Vlade BD nadležno za turizam, udruženja privatnog sektora, obrazovne institucije, donatorske aktivnosti

X Izvršiti analizu obrazovnih potreba sa MMSP-ima, u saradnji s predstavnicima turističkog sektora, da bi se utvrdile deficitarne vještine i kompetencije u ovom sektoru. Ova analiza mogla bi poslužiti kao osnov za unapređivanje i prilagođavanje obrazovnih programa i pripremu novih programa prilagođenih potrebama turističkog sektora (MMSP-a). U pripremi okvirne analize obrazovnih po-treba treba uzeti u obzir trenutne potrebe, kao i očekivani rast i razvoj regionalnih i/ili lokalnih destinacija (nova područja koja će se razvijati, naglasak na definirane podsektore).


Partneri:MTT RS, FMOiT, kantoni, odje-ljenje Vlade BD nadležno za turizam, udruženja privatnog sektora, obrazovne institucije, donatorske aktivnosti

Poboljšavanje pristupa destinacijamaPristupačnost destinacija jedan je od ključnih faktora uspjeha u razvoju turizma. Odnosi se na prometnu povezanost zemlje i kvalitet prometne mreže unutar zemlje. Vizni režim i jednostavan prelazak granice također su važni aspekti koji doprinose međunarodnom turizmu. Formalnosti pri izdavanju viza iziskuju vrijeme, napor i troškove, što može utjecati na odluke turista i globalne obrasce turističkih putovanja. Dugotrajne i neugodne procedure na graničnim prijelazima utječu na prvi dojam koji turisti stječu o desti-naciji i otežavaju protok turista kroz region.

Preporuke za strateške intervencije usmjerene su na daljnje unapređivanje prometne infrastrukture i jednostavniji prelazak granica.

Tabela 6: Poboljšavanje pristupa destinacijama

SI 11: PRISTUPAČNOST DESTINACIJA

X Olakšati prelazak granica ublažavanjem uvjeta za izdavanje viza.


Partneri:MVTEO, Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo sigurnosti, Ministarstvo unutrašnjih poslo-va, vlada

X Omogućiti lakši pristup BiH ulaganjima u prometnu infrastrukturu, posebno kopneni promet i puteve do ruralnih destinacija.

X SREDNJOROČNO/ DUGOROČNO


Partneri:MVTEO, MTT RS, FMOiT, kan-toni, odjeljenje Vlade BD nadlež-no za turizam, ministarstva nad-ležna za promet

12 WEF. Indeks konkurentnosti turizma za Bosnu i Hercegovinu, izdanje za 2019. godinu. Dostupno na: https://reports.weforum.org/travel-and-tourism-competitiveness-report-2019/country-profiles/#economy=BIH

Poticanje razvoja održivog turizma i poslovanjaMnoge vlade su u posljednje vrijeme ostvarile iskorake putem integracije načela održivosti u svoje politike turizma i povezane strategije. Međutim, provedba tih strategija i realizacija usvojenih mjera i zajedničkih težnji predstavlja stalni izazov. U tom smislu se učešće lokalnih zajednica sve više smatra važnim fakto-rom razvoja inkluzivnog i održivog turističkog sektora. Postoji sve veći interes da se lokalnim zajednicama omogući da veći dio koristi od turizma zadrže za sebe.12 Održivost razvoja turizma i turističke djelatnosti može se urediti regulativom, ali se na održivosti može raditi i drugim sredstvima, kao što su npr. finansijski poticaji, oznake, davanje smjernica i izgradnja kapaciteta.

Preporučene strateške intervencije odnose se na spomenute izazove.


Tabela 7: Poticanje razvoja održivog turizma i poslovanja

SI 12: RAZVOJ ODRŽIVOG TURIZMA

X Pripremiti nove, djelotvorne politike koje bi podržale razvoj održivih praksi u turizmu ekonomskim (npr. eko takse, korisničke naknade, finansijski poticaji i prenosive građevinske dozvole), regula-tornim (kvote i zoniranje) i institucionalnim instrumentima (npr. eko oznake).

X SREDNJOROČNO ENTITETSKI NIVO

Partneri:MTT RS, FMOiT, kantoni, odjelje-nje Vlade BD nadležno za turizam, ministarstva nadležna za okoliš i prostorno planiranje, udruženja pri-vatnog sektora, općine, donatorske aktivnosti

X Provesti pilot-projekat radi uvođenja sistema certifikacije održivosti (Zelena shema)


Partneri:MTT RS, FMOiT, kantoni, odjelje-nje Vlade BD nadležno za turizam, ministarstva nadležna za okoliš i prostorno planiranje, udruženja pri-vatnog sektora, općine, donatorske aktivnosti

X Prilagoditi obrazovne programe kako bi se obuhvatila problematika održivosti.

X Pripremiti i provesti kampanje za podizanje svijesti i promociju održivog razvoja u sektoru turizma.

X KRATKOROČNO / SREDNJOROČNO ENTITETSKI NIVO

Partneri:MTT RS, FMOiT, kantoni, odjelje-nje Vlade BD nadležno za turizam, obrazovne institucije, donatorske aktivnosti

X Usvajati rješenja za pametne gradove razvojem inovativne, „pametne“ strategije za održivi rast turizma.

X SREDNJOROČNO/ DUGOROČNO ENTITETSKI NIVO

Partneri:MTT RS, FMOiT, kantoni, odjeljenje Vlade BD nadležno za turizam, op-ćine, donatorske aktivnosti

36


Podrška oporavku turizma nakon pandemije COVID-19Pandemija COVID-19 pogodila je turizam širom svijeta. Da bi ublažile negativne posljedice po turizam, države su uvele niz mjera kako bi osigurale opstanak preduzeća i ponudile podršku destinacijama u pe-riodu ograničenja kretanja i tokom oporavka turističkog sektora u fazi ponovnog otvaranja. Mnoge zemlje već su usvojile mjere oporavka i pripremaju nove strategije za turizam koje će biti prilagođene novim okolnostima i trendovima na turističkim tržištima.

Hitni odgovor vlasti bio je usmjeren na aktivnu izradu planova za kratkoročni opstanak. Podrška se uglav-nom ogledala u pružanju finansijske pomoći što većem broju radnika i privrednih subjekata u što kraćem roku. S popuštanjem epidemioloških mjera naljeto 2020. godine, sljedeći zadatak bio je ponovo pokrenuti putnike i pružaoce turističkih usluga i vratiti radnike na posao. Kako kriza evoluira, sektor sarađuje s vla-stima u svrhu utvrđivanja ključnih prioriteta i lakšeg oporavka u srednjoročnoj i dugoročnoj perspektivi. Međutim, ključni uvjet za usvajanje efikasnih mjera politike je uspostavljanje saradnje i dijaloga s privatnim sektorom.

Najvažnije mjere koje su usvojene u drugim zemljama ili ih preporučuju stručnjaci za turizam prikazane su u nastavku, sa linkovima na izvorne izvještaje. Mjere su podijeljene u dvije grupe: one za ponovno pokre-tanje i oporavak turizma i one za preispitivanje i preusmjeravanje turizma u skladu s novim okolnostima na turističkim tržištima. Većina preporučenih mjera u obje faze oporavka turizma već je obuhvaćena pre-poručenim strateškim intervencijama. One koje su nove ovdje su detaljnije opisane ili su ponuđeni linkovi na kojima se mogu naći dodatne informacije.

Tabela 8: Podrška oporavku turizma nakon pandemije COVID-19

SI 13: MJERE ZAŠTITE OD PANDEMIJE COVID-19 U FAZI PONOVNOG OTVARANJA I KRATKOROČNOG OPORAVKA

X Usaglasiti zajedničke standarde zaštite zdravlja u bliskoj saradnji s turističkom industrijom i us-postaviti dosljednu komunikaciju (o tim standardima) s posjetiocima putem kanala koje preduzeća inače koriste, kako digitalnih tako i fizičkih. Ovo je važno radi izgradnje povjerenja posjetilaca. Pre-poručuje se primjena WTTC-ovih protokola objavljenih na: https://wttc.org/COVID-19/Safe-Trav-els-Global-Protocols-Stamp.

X 2021. ENTITETSKI NIVO

Partneri:MTT RS, TORS, FMOiT, kanto-ni, odjeljenje Vlade BD nadležno za turizam, općine/destinacije, privredne komore i turistička udruženja

Pomoći turističkim destinacijama da pripreme akcione planove oporavka, sa mjerama i aktivnostima koje će podržati brzi oporavak i destinaciju pripremiti da spremno dočeka goste. Ove akcione planove treba pripremiti u bliskoj saradnji s turističkom industrijom i MSP-ima kako bi se iznašla najbolja rješe-nja za prilagođavanje njihove turističke ponude novim okolnostima na tržištu. To znači da treba odre-diti najatraktivnije turističke proizvode i doživljaje koji se mogu brzo pripremiti, utvrditi javna i privatna ulaganja neophodna za oporavak destinacija i uvesti mjere zaštite zdravlja i sigurnosti. Realizacija ovih mjera trebala bi biti podržana javnim poticajima. Ministarstva na svim nivoima bit će zadužena za organizaciju i koordinaciju ovih aktivnosti i za pripremu paketa poticaja za oporavak s ciljem nji-hove lakše provedbe. Preporučena mjera „Podrška destinacijama da što brže razviju nove turističke proizvode i doživljaje koji se mogu rezervirati“ (Strateška intervencija SI 9) upotpunjuje ovu aktivnost.

38


Partneri:MTT RS, TORS, FMOiT, kan-toni, odjeljenje Vlade BD nad-ležno za turizam, općine/de-stinacije, privredne komore i turistička udruženja, privatna preduzeća, MSP-i u turističkim destinacijama

Poticati putovanja uvođenjem stimulativnih paketa za posjetioce. Da bi se aktivirala potražnja, vlade bi trebale ponuditi poticaje za prve goste i turističku potrošnju, počevši od domaćih gostiju, i zatim to što prije i na najprikladniji način proširiti na regiju i šire. Najuspješnija mjera usvojena u nekim zemlja-ma (i u RS-u) je poticanje domaće potražnje putem izdavanja turističkih vaučera građanima. Mnoge zemlje (npr. Slovenija) produžile su važenje turističkih vaučera na 2021. godinu zbog toga što je ova mjera prepoznata kao jedan od najefikasnijih načina za stimulaciju turističke potražnje i ublažavanje negativnih posljedica pandemije COVID-19 u brojnim destinacijama. U tom smislu treba napomenuti da su turistički vaučeri imali najpozitivnije efekte u udaljenim ruralnim destinacijama koje nude perso-nalizirane turističke proizvode i doživljaje i socijalnu distancu, dok urbane destinacije (npr. Ljubljana) nisu imale koristi od ove mjere.


Partneri:MTT RS, TORS, FMOiT, kanto-ni, odjeljenje Vlade BD nadležno za turizam, vlade / ministarstva nadležna za finansije

Najčešća mjera u drugoj fazi oporavka je preispitivanje razvoja turizma. U mnogim zemljama tu najvažni-je mjesto zauzimaju mjere podrške održivosti, digitalizaciji i inovacijama u turizmu. Preporučene strateške intervencije za preispitivanje razvoja turizma obuhvaćene su navedenim strateškim intervencijama.

Međunarodna zajednica svakodnevno radi na iznalaženju novih rješenja u odgovoru na novonastale okolnosti. Najvažnije i najtačnije informacije mogu se naći na sljedećim stranicama:

• UNWTO: https://www.unwto.org/tourism-covid-19

• WTTC: https://wttc.org/COVID-19

• OECD: http://www.oecd.org/coronavirus/policy-responses/tourism-policy-responses-to-the-coronavirus-covid-19-6466aa20/

https://www.unwto.org/tourism-covid-19

http://www.oecd.org/coronavirus/policy-responses/tourism-policy-responses-to-the-coronavirus-covid-19-6466aa20/

http://www.oecd.org/coronavirus/policy-responses/tourism-policy-responses-to-the-coronavirus-covid-19-6466aa20/

39

REF

EREN

CE

40

REFERENCE

Estêvão, R. S. G.; Ferreira, Fernando A. F.; Rosa, A. A.; Govindan, K.; Meidutė-Kavaliauskienė, I. (2019). A socio-technical approach to the assessment of sustainable tourism: Adding value with a comprehensive process-oriented framework. Journal of Cleaner Production, 236, 17487 DOI: https://doi.org/10.1016/j.jclepro.2019.06.318.

Fistola, R. and La Rocca, R. A. (2017). Driving functions for urban sustainability: the double-edged nature of urban tourism. International Journal of Sustainable Development and Planning, 12(3), 425-34. DOI: https://doi.org/10.2495/SDP-V12-N3-425-434.

Heslinga, J.; Isaac, R.; Mitas, O.; Moretti, S.; Nawijn, J.; Papp, B. and Postma, A. (2018), Research for TRAN Committee – Overtourism: Impact and Possible Policy Responses, European Parliament, Policy Department for Structural and Cohesion Policies, Brussels.

Lozano-Oyola, M.; Blancas, F. J.; Gonzalez, M.; Caballero, R. (2019). Sustainable tourism tags to reward destination management. Journal of Environmental Management. 92(11), 2972-2983. DOI: https://doi.org/10.1016/j.jenvman.2011.07.011.

Ćatić, H. and Pale, M., „Analysis of the effects of COVID-19 on the economy and living conditions of mar-ginalized population groups in Bosnia and Herzegovina“, CEDES, October 2020.

Lindov, O.; Ćatić, H.; Kiso, F.; Deljanin, E.; Pale, M. and others,. „Sustainable Urban Mobility Plan (SUMP) for City Sarajevo i Canton Sarajevo“, CEDES, July 2020.

Ćatić H., Pale M., „Innovation and digitalization in SMEs in Bosnia and Herzegovina BASELINE STUDY“, GIZ, February 2020.

Novy, J. (2019). „Urban tourism as a bone of contention: four explanatory hypotheses and a caveat“, International Journal of Tourism Cities, 5(1), 63-7. DOI: https://doi.org/10.1108/IJTC01-2018-0011.

OECD (2018), Competitiveness in Southeast Europe: A Policy Outlook 2018. Tourism Dimension, 585-624. https://www.oecd-ilibrary.org/development/competitiveness-in-south-east-europe_9789264298576-en.

OECD (2020), „Rethinking tourism success for sustainable growth“, in OECD Tourism Trends and Policies 2020, OECD Publishing, Paris. DOI: https://doi.org/10.1787/82b46508-en.

OECD. Tourism Trends and Policies 2020. Paris, 2020.

Peeters, P.; Gössling, S.; Klijs, J.; Milano, C.; Novelli, M.; Dijkmans, C.; Eijgelaar, E.; Hartman, S.; Peštek, A.; Dizdarević, L.; Galić, M. & Arifhodžić, M. (2019). Residents’ Attitudes toward Tourism Development: A Case Study of the Federation of Bosnia and Herzegovina. Društvena istraživanja 28(1), 131-151. DOI: https://doi.org/10.5559/di.28.1.07. https://doi.org/10.5559/di.28.1.07

Postma, A. and Schmuecker, D. (2017). Understanding and overcoming negative impacts of tourism in city destinations: conceptual model and strategic framework. Journal of Tourism Futures, 3(2), 144-156. DOI: https://doi.org/10.1108/JTF-04-2017-0022.

Prevolšek, B.; Maksimović, A.; Puška, A.; Pažek, K.; Žibert, M. & Rozman, Č. (2020). Sustainable Development of Ethno-Villages in Bosnia and Herzegovina – A Multi-Criteria Assessment. Sustainability, 12(4), 1399. DOI: https://doi.org/10.3390/su12041399.

Shu-Yuan Pan, Mengyao Gao b Hyunook Kim, Kinjal J. Shah a, Si-Lu Pei, Pen-Chi Chiang (2018). Advances and challenges in sustainable tourism toward a green economy. Science of the Total

https://doi.org/10.1016/j.jclepro.2019.06.318

https://doi.org/10.1016/j.jclepro.2019.06.318

https://doi.org/10.2495/SDP-V12-N3-425-434

https://doi.org/10.1016/j.jenvman.2011.07.011

https://doi.org/10.1016/j.jenvman.2011.07.011

https://doi.org/10.1108/IJTC01-2018-0011

https://www.oecd-ilibrary.org/development/competitiveness-in-south-east-europe_9789264298576-en

https://doi.org/10.1787/82b46508-en

https://doi.org/10.5559/di.28.1.07

https://doi.org/10.1108/JTF-04-2017-0022

https://doi.org/10.3390/su12041399


Environment. 635, 452-469. DOI: https://doi.org/10.1016/j.scitotenv.2018.04.134.

Strategija razvoja turizma u FBiH za period 2008–2018. Dostupno na:

https://www.ruralextension.org/doc/Strategija%20razvoja%20turizma%20FBIH%202008-2018%20(2008).pdf.

Strategija razvoja Federacije Bosne i Hercegovine za period 2021–2027. Dostupno na:

http://fzzpr.gov.ba/bs/docs/48/25/strategija-razvoja.

Strategija razvoja turizma Republike Srpske za period 2011–2020. Dostupno na: http://www.mvteo.gov.ba/

Strategija razvoja Brčko distrikta za period 2021–2027. Dostupno na:

http://www.vlada.bdcentral.net/Content/Read/strategije.

UNEP and UNWTO (2005). Making Tourism More Sustainable – A Guide for Policy Makers.

World Economic Forum (WEF). Travel & Tourism Competitiveness Index Report, 2019 edition: https://reports.weforum.org/travel-and-tourism-competitiveness-report-2019/country-profiles/.

World Tourism Organization (2013), Sustainable Tourism for Development Guidebook – Enhancing ca-pacities for Sustainable Tourism for development in developing countries, UNWTO, Madrid, DOI: https://doi.org/10.18111/9789284415496.

World Tourism Organization (2018), Sustainable Mountain Tourism – Opportunities for Local Communities, UNWTO, Madrid, DOI: https://doi.org/10.18111/978928442026.

World Travel & Tourism Council (WTTC). https://tool.wttc.org/.

WTTC Health and Safety Protocols, published at: https://wttc.org/COVID-19/Safe-Travels-Global-Protocols-Stamp.

WTTC. Wyman Oliver. To Recovery & Beyond. The Future of Travel & Tourism in the Wake of COVID-19, September 2020.

https://doi.org/10.1016/j.scitotenv.2018.04.134

https://www.ruralextension.org/doc/Strategija%20razvoja%20turizma%20FBIH%202008-2018%20(2008).pdf

https://www.ruralextension.org/doc/Strategija%20razvoja%20turizma%20FBIH%202008-2018%20(2008).pdf

http://fzzpr.gov.ba/bs/docs/48/25/strategija-razvoja

http://www.mvteo.gov.ba/

http://www.mvteo.gov.ba/

http://www.vlada.bdcentral.net/Content/Read/strategije

https://reports.weforum.org/travel-and-tourism-competitiveness-report-2019/country-profiles/

https://reports.weforum.org/travel-and-tourism-competitiveness-report-2019/country-profiles/

https://doi.org/10.18111/9789284415496

https://doi.org/10.18111/9789284415496

https://doi.org/10.18111/978928442026

https://tool.wttc.org/

https://wttc.org/COVID-19/Safe-Travels-Global-Protocols-Stamp

https://wttc.org/COVID-19/Safe-Travels-Global-Protocols-Stamp

Projekat EU4Business u Bosni i Hercegovini

Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbHVrbanja 1, Sarajevo City Centre, 12. sprat

71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovinawww.eu4business.ba

Documents

ANALIZA SEKTORA TURIZMA