Analiza ta čke ekonomi č nosti

Analiza tačke ekonomičnosti

Analiza poslovanja u MSP- 2011/2012.Doc. dr Saša Petković

Cilj predavanja

Upoznati se sa pojmom i značajem tačke/praga ekonomičnosti (break even point, engl.)

Analizirati faktore poslovnog odlučivanja u kratkom i dugom roku

Upoznati se sa praktičnim mogućnostima analize tačke ekonomičnosti

Literatura:

Berberović, Š., Šunjić-Beus, M. Ekonomika preduzeća. Banja Luka, Ekonomski fakultet, 2005.

Pojam tačke (praga) ekonomičnosti

Savremeno poslovanje u turbulentnom tržišnom okruženju ostavlja malo prostora menadžmentu preduzeća za predugo razmišljanje. Poslovno odlučivanje u kratkom roku i dugom roku nije uvijek komplementarno.

Da bi se ostvario profit, kako u kratkom roku, a posebno u dugoročnom periodu, menadžment često mora donositi brze odluke, a koje su rezultat djelovanja neprestanog mijenjanja faktora koji utiču ili mogu uticati na ostvarenje pozitivnog finansijskog rezultata.

02. juni 2012. 3

02. juni 2012.

Kako za svaki pojedinačni proizvod, tako i za cijeli proizvodni asortiman, preduzetnik ili menadžment mora biti u stanju da utvrdi na kojem procentu korišćenja kapaciteta ukupni prihod pokriva fiksne i varijabilne troškove?

Na tom procentu, ili tački korišćenja kapaciteta, ukoliko je posmatramo iz grafičkog prikaza, što je danas među poslovnim ljudima posebno popularno, gdje se izjednačavaju planirani ukupni prihod sa ukupnim troškovima, preduzeće posluje bez dobitka, ali i bez gubitka.

TR= TC ili C = T

(C – prihod i T – troškovi, oznake iz Ekonomika preduzeća, Berberović, Š.)Gdje su:TR – Ukupni prihodi (Total revenue)TC – Ukupni troškovi (Total costs)

NAPOMENA: Ove znake su preuzete iz knjige: Salvatore, D. Ekonomija za menadžere. Zagreb:Mate, 1994. godina

4

Ta tačka se naziva prag ili tačka ekonomičnosti.

U literaturi se susrećemo sa različitim nazivima ove tačke, kao što su prelomna tačka (break even point), prag korisnosti, prag rentabilnog poslovanja.

Preduzeće ulazi u zonu dobitka koja je uža ili šira, u zavisnosti od dejstva nekoliko faktora:a) promjena prodajnih cijena,b) promjena kvantitativne i kvalitativne strukture troškova,c) promjena obima proizvodnje i prodaje i d) promjena proizvodnog asortimana i prodaje.

02. juni 2012. 5

Kada i na koji način koristimo analizu praga ekonomičnosti?

Kao planska alatka strategijskog i finansijskog menadžmenta, tačka ekonomičnosti kao analitička alatka mora zbog svoje jednostavnosti i praktične upotrebe da pojednostavni stvarnost, predstavljanjem određenih varijabli fiksnim i pravolinijskim.

Iako se u stvarnosti kriva troškova i prihoda uglavnom ponašaju krivolinijski, zbog pojednostavljenja procesa analize, pretpostavlja se da će se troškovi i prihodi kretati pravolinijski. Uz konstantnu prodajnu cijenu, takvu analizu sebi možemo priuštiti u kratkom vremenskom roku.

02. juni 2012.6

02. juni 2012.

A upravo se u kratkom vremenskom roku najviše koristi tačka ekonomičnosti kao alatka menadžmenta u poslovnom odlučivanju.Pretpostavka o pravolinijskom ponašanju troškova i prihoda rješava problem jednostavnosti i ažurnosti analize, a dovoljno je pouzdana za kratkoročne projekcije rezultata.

Q

T

0

Tφ

100

200

300

400

500

600

700

800

1 2 3 4 5

Tπ

T

Q

T

0

100

200

300

1 2 3 4 5

400

Tq

Tρq

Tπq ; ΔTq

Grafikon I – a Pravolinijsko ponašanje ukupnih troškova u funkciji dinamike proizvodnje

Grafikon I – b Prosječni i granični troškovi u uslovima pravolinijskog kretanja ukupnih troškova

7

02. juni 2012.

Grafikon I – c Ponašanje ukupnih Grafikon I – d Ponašanje prihoda u odnosu na obim realizacije prosječnih prihoda u odnosu na obim realizacije

Q

C

0

100

200

300

400

500

600

700

800

1 2 3 4 5Q

Cq

0

100

200

300

1 2 3 4 5

400

8

Kako izračunavamo prag ekonomičnosti?

Poznavanje zakonitosti ponašanja troškova u dinamici vremena pokazuje da se smanjivanjem stepena korišćenja kapaciteta ne mogu u istoj srazmjeri smanjiti i troškovi elemenata proizvodnje.

To ocjenjivanje se izvodi poređenjem prihoda koji se ostvaruje na datom obimu proizvodnje i troškova koje izaziva taj obim proizvodnje, uz pretpostavku da su cijene proizvoda konstantne u datom momentu.

U vezi sa time, mora se preispitati: Do koje mjere u okviru kratkoročne poslovne politike je dopustivo smanjivati stepen korišćenja kapaciteta, kada kapacitet nije moguće koristiti na optimalnom nivou?

02. juni 2012. 9

Naturalno izračunavanje i grafičko predstavljanje tačke ekonomičnosti

Da bi smo jednostavno utvrdili na kojem se to procentu korišćenja kapaciteta pokrivaju ne samo fiksni, već i varijabilni troškovi, pored pretpostavke o pravolinijskom kretanju krive ukupnih troškova i prihoda, pretpostavićemo da se varijabilni troškovi kreću proporcionalno sa promjenom obima proizvodnje.

02. juni 2012. 10

Ova pretpostavka nam omogućava relativno jednostavno utvrđivanje tačke ekonomičnosti, tj. prelomne tačke kod preduzeća čiji je proizvodni asortiman, monoproizvodan, tj. koja proizvode i prodaju jednu vrstu proizvoda, ili kod preduzeća koja imaju takvu organizaciju posla da je moguće razdvojiti proizvodne cjeline po dijelovima i pogonima[1].

[1] Količinsko ili naturalno izračunavanje tačke ekonomičnosti, tj. prelomne tačke je moguće u slučajevima masovne proizvodnje jedne vrste proizvoda. Npr. rudnici, topionice, mlinovi, električne centrale, u poljoprivrednoj proizvodnji pojedinih ratarskih, stočarskih i voćarskih kultura, praonice automobila, frizerski saloni, itd.

02. juni 2012. 11

02. juni 2012.

pri čemu je:Kqp – procenat korišćenja kapaciteta na pragu, tj. tački ekonomičnosti;T φ – fiksni troškovi u ukupnom iznosuCq – konstantna prodajna cijena po jedinici proizvodaT q – proporcionalni troškovi po jedinici proizvodaπ

Jednostavnost primjene analize tačke ekonomičnosti, predstavićemo na sljedećem primjeru kompanije koja se bavi izdavačkom djelatnošću[2]:

[2] Primjer je preuzet i prilagođen iz Hirschey, M. Managerial Economics, Rewised Edition. Orlando: Harcourt, Inc., 2000, pp. 330 – 331.

qTCq

TKqp

12

02. juni 2012.

Primjer:Kategorija troškova Iznos troškova u US$

Fiksni troškovi

Troškovi pripreme štampe i drugi

Uređivački troškovi 15, 750 US$

Ilustracije 32, 750 US$

Slaganje i prelom teksta 51, 500 US$

Ukupno fiksni troškovi 100, 000 US$

Varijabilni troškovi po kopiji

Štampanje, uvezivanje, papir 13,85 US$

Popust knjižarama 10,50 US$

Provizija prodajnog osoblja 3,25 US$

Autorski honorari 4,80 US$

Ukupni i administrativni troškovi 8,60 US$

Ukupni varijabilni troškovi po kopiji 41,00 US$

Prodajna cijena knjige 60,00 US$

13

02. juni 2012.

Na osnovu ovih podataka, možemo da izračunamo koliko kopija knjige, za koju se vrši analiza prelomne tačke, tj. tačke ekonomičnosti, jeste neophodno prodati, kako bi se pokrili fiksni i pripadajući varijabilni troškovi, a da bi se poslovalo bez gubitka, ali i bez dobitka. Uvrštavajući podatke iz tabele u obrazac, izračunaćemo broj kopija na pragu ekonomičnosti:

Ukoliko uvrstimo podatke iz primjera u ABC software, dobićemo isti rezultat, ali i grafički izgled prelomne tačke.

15,526341$60$

000,100$

qTCq

TKqp

14

02. juni 2012.

Grafički prikaz naturalne metode:

15

02. juni 2012.

Izdavač knjige iz našeg primjera mora da prikupi podatke dobijene istraživanjem tržišta o veličini ciljanog tržišta, tražnji, konkurenciji i drugim faktorima. Imajući to u vidu, koristeći rezultate analize prelomne tačke, izdavač će moći da procijeni da li će tržište absorbovati najmanje 5263,15 komada knjige koju namjerava da štampa i plasira na tržište?

16

02. juni 2012.

Uz pretpostavku da je planirani tiraž knjige 20 000 kopija, što bi u našem primjeru predstavljalo maksimalni kapacitet, 5263,15 prodatih kopija na nivou praga ekonomičnosti ili 26,31% od predviđenog tiraža, menadžmentu govori koliko je kopija neophodno prodati da se pokriju ulaganja, tj. i fiksni i varijabilni troškovi.

17

02. juni 2012.

5 000

C,T

Q 0

(obim aktivnosti u broju štampanih kopija)

tačka ekonomičnosti

C

T

10 000 15 000 20 000

100

1 200

Grafikon I - d Grafički prikaz tačke ekonomičnosti na primjeru izdavačke djelatnosti

18

02. juni 2012.

Vrijednosno izračunavanje i grafičko predstavljanje tačke ekonomičnosti

Kod preduzeća koja u svom poslovno - proizvodnom portfoliju imaju više vrsta proizvoda, tj. imaju heterogeni proizvodni asortiman, količinsko izražavanje prelomne tačke i njegov vrijednosni izraz na prethodno izražen način, nije moguć. Takvih preduzeća je danas najviše, stoga se proračun tačke ekonomičnosti vrši na sljedeći način:

stopaT

xT

100

100Kqp =

Gdje su:T – fiksni troškovi periodaφStopa T – stopa varijabilnih troškova.ν

19

02. juni 2012.

Primjenu vrijednosnog izračunavanja tačke ekonomičnosti kod preduzeća koje ima heterogeni proizvodni asortiman, predstavićemo na sljedećem primjeru na nivou planskog polugodišta:

1. Predviđeni prihod 163 398,70 KM

2. Varijabilni troškovi (Tπ x Q) 53 828,16 KM

3. Kontribucioni dobitak (1 – 2) 109 570, 54 KM

4. Fiksni troškovi 71 353, 61 KM

5. Neto dobitak (3 – 4) 38 216, 93 KM

6. Stopa varij. troškova (2:1) 32,94%

7. Stopa kontribucionog dobitka(3:1) 67,05%

Kqp =106 418, 52 KM ili 65,12% od planiranog šestomjesečnog prihoda.

stopaT

xT

100

100Kqp =

Kqp=

20

02. juni 2012.

Grafički prikaz:

30 000

30 000

60 000

60 000

90 000

90 000

120 000

120 000

150 000

150 000

C,T

Q 0

71 353

163 398

163 398

(obim aktivnosti-prihoda po stalnim cijenama)


C

T

106 418

106 418

21

Efekti promjene uticajnih faktora na tačku ekonomičnosti na hipotetičkom primjeru malog biznisa

1. Efekti promjene prodajnih cijena na tačku ekonomičnosti

Donošenje odluke o povećanju ili smanjenju cijene jednog ili više proizvoda iz proizvodnog asortimana, uz nepromijenjenu kvantitativnu strukturu troškova imaće uticaj na pomjeranje tačke ekonomičnosti, kontribucionog dobitka i neto poslovnog rezultata.

02. juni 2012. 22

02. juni 2012.

Izolovano povećanje cijena pojedinih proizvoda ili cijelog asortimana, u slučaju da tržište prihvati to povećanje cijena, imaće kao posljedicu povećanje kontribucionog dobitka i njegove stope, do smanjenja tačke ekonomičnosti i povećanje neto dobitka.

Uz ostale nepromijenjene faktore, povećanje cijena od 5% dovešće do sljedećih pomjeranja na osnovnom grafikonu:

23

02. juni 2012.

30 000

30 000

60 000

60 000

90 000

90 000

120 000

120 000

150 000

150 000

C,T

Q 0

71 353

163 398



C1

T

103 968

103 968

171 568

C

24

02. juni 2012.

S obzirom da je suma fiksnih troškova ostala nepromijenjena, zbog smanjenja tačke ekonomičnosti fiksni troškovi će biti pokriveni na nižem nivou poslovnih aktivnosti. Pošto planirani obim proizvodnje i prodaje ostaju nepromijenjeni, ovakvo povećanje cijena bi trebalo rezultirati povećanjem marže sigurnosti i neto poslovnog rezultata. Iz ovog primjera vidimo da se marža sigurnosti povećala za 4,53% a dobit za 21,37% u poređenju sa dobiti prije povećanja prodajnih cijena.

Sasvim obrnut zaključak možemo donijeti za smanjenje prodajnih cijena u istom obimu, dakle za 5%. To smanjenje cijena rezultiraće pomjeranjem tačke ekonomičnosti udesno, tj. povećati će se sa 63,13% na 70,36% od planiranog prihoda, što iznosi 109 220,84 KM. Samim time, smanjio se i neto dobitak sa 38 216,92 KM na 30 046, 99 KM.

25

02. juni 2012.

2. Efekti promjene varijabilnih troškova na tačku ekonomičnosti

Praćenje kretanja varijabilnih troškova od krucijalnog je značaja za menadžment, posebno sa aspekta kratkoročne poslovne politike. U kriznim situacijama, jako je bitno realizacijom proizvoda i usluga, barem pokriti varijabilne troškove u kratkom roku, i pokušati ih smanjiti.

Varijabilnih troškova ne bi ni bilo, da nema proizvodnje.

26

02. juni 2012.

Ta činjenica nam govori da na smanjenje, ali i povećanje varijabilnih troškova utiču sljedeći faktori:

-cijene inputa, -ekonomičnost trošenja direktnog i pomoćnog materijala, pogonske energije, -produktivnost proizvodne radne snage.

Ove promjene su posebno značajne kod preduzeća koja su intenzivna ulaganjem u materijal i neposredni proizvodni rad. Promjene prosječnih varijabilnih troškova dovode do promjene marginalnog rezultata, tj. kontribucionog dobitka, prelomne tačke i neto dobitka.

Na osnovu početnog primjera, posmatraćemo efekte smanjenja varijabilnih troškova za 7%:

27

02. juni 2012.

1. Predviđeni prihod 163 398, 70 KM

2. Varijabilni troškovi (Tπ x Q) 50 060, 19 KM



5. Neto dobitak (3 – 4) 41 984, 89 KM



stopaTv

xT

100

100Kqp = =102 859, 46 KM ili 62,94% od planiranog prihoda.

28

02. juni 2012.

2. Efekti promjene varijabilnih troškova na tačku ekonomičnosti

30 000

30 000

60 000

60 000

90 000

90 000

120 000

120 000

150 000

150 000

C,T

Q 0

71 353

163 398

163 398



C

T

102 859

102 859

T1

29

U kraćem roku od godinu dana, realno je očekivati da neće dolaziti do promjene fiksnih troškova. U kategoriji fiksnih troškova, postoje troškovi koje apsolutno ne možemo mijenjati u kraćem obračunskom periodu, ali postoje i takvi fiksni troškovi koje je moguće mijenjati odlukom menadžmenta.

02. juni 2012.

3. Efekti promjene fiksnih troškova na tačku ekonomičnosti

Pojedini autori tu kategoriju fiksnih troškova nazivaju diskrecionim fiksnim troškovima.

Izolovano smanjenje fiksnih troškova neće promijeniti kontribucioni dobitak i stopu kontribucionog dobitka.

30

02. juni 2012.

Ona će ostati 67,05%. Međutim, tačka ekonomičnosti će se smanjiti a povećati će se marža sigurnosti. Drugim riječima, sada je potreban manji obim aktivnosti za izjednačavanje fiksnih troškova sa kontribucionim dobitkom, tj. za ostvarivanje tzv. nultog poslovnog rezultata.

To ćemo ilustrovati sljedećim primjerom, uz pretpostavku da su fiksni troškovi šestomjesečnog perioda smanjeni za 12%:

31

02. juni 2012.

Kao što možemo vidjeti iz početnog primjera, stopa kontribucionog dobitka je ostala ista, ali tačka ekonomičnosti se pomjerila ulijevo i sa 65,12% se smanjila na 57,13% od planiranog šestomjesečnog prihoda. Naravno, to je dovelo i do pomjeranja marže sigurnosti na 42,69% i neto dobitka za čak 22,40% u odnosu na početni slučaj.

Kqp =93 648, 29 KM ili 57,31% od planiranog prihoda.






5. Neto dobitak (3 – 4) 46 779, 35 KM



32

02. juni 2012.


30 000

30 000

60 000

60 000

90 000

90 000

120 000

120 000

150 000

150 000

C,T

Q 0

71 353

163 398

163 398



C

T

93 648

93 648

T1T2

33

02. juni 2012.

4. Efekti promjene obima proizvodnje i prodaje na tačku ekonomičnosti

Promjene obima realizacije, koja uslovljava i promjenu obima proizvodnje istog smjera i intenziteta, ukoliko ih posmatramo izolovano, neće imati uticaj na tačku ekonomičnosti i kontribucioni dobitak, ali će svakako imati uticaj na kretanje neto poslovnog rezultata.

Ukoliko pretpostavimo da će doći do povećanja prodaje za 10%, automatski će se povećati i iznos varijabilnih troškova za isti procenat. Te promjene, kao i njihov uticaj na iznos kontribucionog dobitka, tačke ekonomičnosti, marže sigurnosti i neto poslovnog rezultata, biće nam vidljive komparacijom sa stanjem iz početnog primjera:

34

02. juni 2012.






5. Neto dobitak (3 – 4) 49 173, 97 KM



Kqp=106 418, 52 KM ili 65,12% od planiranog šestomjesečnog prihoda.

Kao što možemo vidjeti iz primjera, stopa kontribucionog dobitka je ostala nepromijenjena, kao i tačka ekonomičnosti. Povećani prihod od 10% doveo je do povećanja neto dobitka za čak 28,67%. Objašnjenje ovolikog porasta neto dobitka, kao i povećanja marže sigurnosti na 40,79% je činjenica da u strukturi ukupnih troškova nakon tačke ekonomičnosti imamo samo granične troškove, tj. varijabilne troškove. Pošto pretpostavljamo da su varijabilni troškovi proporcionalni, oni će se povećati samo 10%, a povećanje neto zarade će biti iznad tog iznosa.

35

02. juni 2012.


30 000

30 000

60 000

60 000

90 000

90 000

120 000

120 000

150 000

150 000

C,T

Q 0

71 353

179 738

179 738



C

T

106 418

106 418

36

02. juni 2012.

5. Efekti promjene asortimana na tačku ekonomičnosti

Svi faktori u dinamici i njihov uticaj koji smo do sada posmatrali je bio izolovan i uz nepromijenjen asortiman proizvoda i usluga. Takva vrsta analize gdje smo izolovali uticaj drugih faktora i gdje smo operisali sa prosječnom jedinicom aktivnosti, sa metodološkog aspekta je korisna menadžmentu.

Međutim, donošenje poslovnih odluka, a posebno marketinških poslovnih odluka na osnovu kojih se kreiranju takve ponude koja će obezbijediti superiorno zadovoljenje anticipiranih ili čak i predloženih, novih potreba kupaca, zahtijeva i promjenu asortimana, tj. proizvodno-uslužnog portfolija.

37

02. juni 2012.


S obzirom da pojedini proizvodi ili usluge u portfoliju donose različite kontribucione dobitke, optimalno kombinovanje pojedinih proizvoda ili usluga u asortimanu proizvodnje i prodaje predstavlja izvanredno značajan faktor promjene prelomne tačke i neto rezultata.

Na sljedećem primjeru proizvodnog preduzeća, vidjećemo kako promjena asortimana može uticati na krajnji finansijski rezultat

38

02. juni 2012.


PROIZVODI

A B C

1. Prodajna cijena 1,000 700 1,200

2. Varijabilni troškovi po jedinici 640 385 710

3. Kontribucioni dobitak po jedinici 360 385 490

4. Stopa kontribucionog rezultata (3:1) 36% 45% 40,83%

5. Stopa varijabilnih troškova (2:1) 64% 55% 59,17%

39

02. juni 2012.


Kao što se može vidjeti iz primjera, pojedinačno različiti proizvodi u asortimanu različito doprinose ukupnom prihodu, neto dobitku, te smanjenju ili povećanju kontribucionog dobitka i tačke ekonomičnosti. U zavisnosti od stepena elastičnosti tražnje, njihovih cijena, tehničkih mogućnosti kapaciteta, donošenje odluke o povećanoj ili smanjenoj ponudi pojedinih proizvoda u asortimanu ne smije se vršiti proizvoljno.

Svako pomjeranje u asortimanu u korist proizvoda A u odnosu na proizvod B ili C u odnosu na oba proizvoda, dovodi do povećanja kontribucionog dobitka po jedinici, obara prelomnu tačku i popravlja neto rezultat.

40

02. juni 2012.

Primjeri za vježbu

Preduzeće ima kapacitet od 30 000 jedinica proizvoda, čija je trenutna tržišna cijena 1,000 KM po jedinici proizvoda. Fiksni troškovi uslovljeni uspostavljenim kapacitetom su 6 000 000 KM a proporcionalni troškovi po jedinici prooizvoda su 500 KM. Izračunati prag ekonomičnosti i nacrtati grafikon (koristiti ABC software)

41

02. juni 2012.

Izrada

Prag ekonomičnosti se nalazi na 40% korišćenja uspostavljenog kapaciteta.To je dakle 12 000 jedinica proizvoda. Ukoliko to pomnožimo sa njihovom prodajnom cijenom, možemo zaključiti da 12 000 000 KM je vrijednost realizovane proizvodnje na nivou praga ekonomičnosti.

qpcq q q

T TK

Q QT C T

42

02. juni 2012.

Izrada

43

Documents

Analiza ta čke ekonomi č nosti