Embed Size (px)
Citation preview
Cilj predavanja
Upoznati se sa pojmom i značajem praga ekonomičnosti kao analitičke alatke
Analizirati faktore poslovnog odlučivanja u kratkom i dugom roku
Upoznati se sa praktičnimmogućnostima analize tačkeekonomičnosti
Literatura:
Petković, S., i Berberović, Š. (2013). Ekonomika i upravljanje malim i srednjim preduzećima. Principi i politike. Banja Luka: Univerzitet u Banjoj Luci, Ekonomski fakultet.
Pojam praga ekonomičnosti
Savremeno poslovanje u turbulentnom tržišnom okruženju ostavlja malo prostora menadžmentu preduzeća za predugo razmišljanje.
Poslovno odlučivanje u kratkom roku i dugom roku nije uvijek komplementarno.
Da bi se ostvario profit, kako u kratkom roku, a posebno u dugoročnom periodu, menadžment često mora donositi brze odluke, a koje su rezultat djelovanja neprestanog mijenjanja faktora koji utiču ili mogu uticati na ostvarenje pozitivnog finansijskog rezultata.
21.5.2018. [email protected]
Kako za svaki pojedinačni proizvod, tako i za cijeli proizvodni asortiman, preduzetnik ili menadžment mora biti u stanju da utvrdi na kojem procentukorišćenja kapaciteta ukupni prihod pokriva fiksne i varijabilne troškove?
Na tom procentu, ili tački korišćenja kapaciteta, ukoliko je posmatramo izgrafičkog prikaza, što je danas među poslovnim ljudima posebno popularno, gdjese izjednačavaju planirani ukupni prihod sa ukupnim troškovima, preduzećeposluje bez dobitka, ali i bez gubitka.
TR= TC ili C = T
(C – prihod i T – troškovi, oznake iz Ekonomika preduzeća, Berberović, Š.)Gdje su:TR – Ukupni prihodi (Total revenue)TC – Ukupni troškovi (Total costs)
5/21/2018
Ta tačka se naziva prag ili tačka ekonomičnosti.
U literaturi se susrećemo sa različitim nazivima ove tačke, kao što su prelomna tačka (break even point), prag korisnosti, prag rentabilnog poslovanja.
Preduzeće ulazi u zonu dobitka koja je uža ili šira, u zavisnosti od dejstva nekoliko faktora:a) promjena prodajnih cijena,b) promjena kvantitativne i kvalitativne strukture troškova,c) promjena obima proizvodnje i prodaje i d) promjena proizvodnog asortimana i prodaje.
21.5.2018.
Kada i na koji način koristimo analizu praga ekonomičnosti?
Kao planska alatka strategijskog i finansijskog menadžmenta, tačka ekonomičnosti kao analitička alatka mora zbog svoje jednostavnosti i praktične upotrebe da pojednostavni stvarnost, predstavljanjem određenih varijabli fiksnim i pravolinijskim.
Iako se u stvarnosti kriva troškova i prihoda uglavnom ponašaju krivolinijski, zbog pojednostavljenja procesa analize, pretpostavlja se da će se troškovi i prihodi kretati pravolinijski.
Uz konstantnu prodajnu cijenu, takvu analizu sebi možemo priuštiti u kratkom vremenskom roku.
21.5.2018.
A upravo se u kratkom vremenskom roku najviše koristi tačka ekonomičnosti kao alatka menadžmenta u poslovnom odlučivanju.Pretpostavka o pravolinijskom ponašanju troškova i prihoda rješava problem jednostavnosti i ažurnosti analize, a dovoljno je pouzdana za kratkoročne projekcije rezultata.
21.5.2018.
Q
T
0
Tφ
100
200
300
400
500
600
700
800
1 2 3 4 5
Tπ
T
Q
T
0
100
200
300
1 2 3 4 5
400
Tq
Tρq
Tπq ; ΔTq
Grafikon I – 18 Pravolinijsko ponašanje ukupnih troškova u funkciji dinamike proizvodnje
Grafikon I – 19 Prosječni i granični troškovi u uslovima pravolinijskog kretanja ukupnih troškova
Grafikon I – 20 Ponašanje ukupnih Grafikon I – 21 Ponašanje
prihoda u odnosu na obim realizacije prosječnih prihoda u odnosu na obim realizacije
21.5.2018. [email protected]
Q
C
0
100
200
300
400
500
600
700
800
1 2 3 4 5
Q
Cq
0
100
200
300
1 2 3 4 5
400
Kako izračunavamo prag ekonomičnosti?
Poznavanje zakonitosti ponašanja troškova u dinamici vremena pokazuje da se smanjivanjem stepena korišćenja kapaciteta ne mogu u istoj srazmjeri smanjiti i troškovi elemenata proizvodnje.
To ocjenjivanje se izvodi poređenjem prihoda koji se ostvaruje na datom obimu proizvodnje i troškova koje izaziva taj obim proizvodnje, uz pretpostavku da su cijene proizvoda konstantne u datom momentu.
U vezi sa time, mora se preispitati: do koje mjere u okviru kratkoročne poslovne politike je dopustivo smanjivati stepen korišćenja kapaciteta, kada kapacitet nije moguće koristiti na optimalnom nivou?
21.5.2018.
Naturalno izračunavanje i grafičko predstavljanje tačke ekonomičnosti
Da bi smo jednostavno utvrdili na kojem se to procentu korišćenja kapaciteta pokrivaju ne samo fiksni, već i varijabilni troškovi, pored pretpostavke o pravolinijskom kretanju krive ukupnih troškova i prihoda, pretpostavićemo da se varijabilni troškovi kreću proporcionalno sa promjenom obima proizvodnje.
21.5.2018.
Ova pretpostavka nam omogućava relativno jednostavno utvrđivanje tačke ekonomičnosti, tj. prelomne tačke kod preduzeća čiji je proizvodni asortiman, monoproizvodan, tj. koja proizvode i prodaju jednu vrstu proizvoda, ili kod preduzeća koja imaju takvu organizaciju posla da je moguće razdvojiti proizvodne cjeline po dijelovima i pogonima[1].
[1] Količinsko ili naturalno izračunavanje tačke ekonomičnosti, tj. prelomne tačke je moguće u slučajevima masovne proizvodnje jedne vrste proizvoda. Npr. rudnici, topionice, mlinovi, električne centrale, u poljoprivrednoj proizvodnji pojedinih ratarskih, stočarskih i voćarskih kultura, praonice automobila, frizerski saloni, itd.
21.5.2018.
pri čemu je:Kqp – procenat korišćenja kapaciteta na pragu, tj. tački ekonomičnosti;Tφ – fiksni troškovi u ukupnom iznosuCq – konstantna prodajna cijena po jedinici proizvodaTπq – proporcionalni troškovi po jedinici proizvoda
Jednostavnost primjene analize tačke ekonomičnosti, predstavićemo na sljedećem primjeru kompanije koja se bavi izdavačkom djelatnošću[2]:
[2] Primjer je preuzet i prilagođen iz Hirschey, M. (2000). Managerial Economics, Rewised Edition. Orlando: Harcourt, Inc., str. 330 – 331.
21.5.2018.
qTCq
TKqp
Primjer:
Kategorija troškova Iznos troškova u US$
Fiksni troškovi
Troškovi pripreme štampe i drugi
Uređivački troškovi 15, 750 US$
Ilustracije 32, 750 US$
Slaganje i prelom teksta 51, 500 US$
Ukupno fiksni troškovi 100, 000 US$
Varijabilni troškovi po kopiji
Štampanje, uvezivanje, papir 13,85 US$
Popust knjižarama 10,50 US$
Provizija prodajnog osoblja 3,25 US$
Autorski honorari 4,80 US$
Ukupni i administrativni troškovi 8,60 US$
Ukupni varijabilni troškovi po kopiji 41,00 US$
Prodajna cijena knjige 60,00 US$
21.5.2018.
Na osnovu ovih podataka, možemo da izračunamo koliko kopija knjige, za koju se vrši analiza prelomne tačke, tj. tačke ekonomičnosti, jeste neophodno prodati, kako bi se pokrili fiksni i pripadajući varijabilni troškovi, a da bi se poslovalo bez gubitka, ali i bez dobitka. Uvrštavajući podatke iz tabele u obrazac (3.2) izračunaćemo broj kopija na pragu ekonomičnosti:
Ukoliko uvrstimo podatke iz primjera u ABC software, dobićemo isti rezultat, ali i grafički izgled prelomne tačke.
21.5.2018.
15,526341$60$
000,100$
qTCq
TKqp
Grafički prikaz naturalne metode:
21.5.2018.
Izdavač knjige iz našeg primjera mora da prikupi podatke dobijene istraživanjem tržišta o veličini ciljanog tržišta, tražnji, konkurenciji i drugim faktorima. Imajući to u vidu, koristeći rezultate analize prelomne tačke, izdavač će moći da procijeni da li će tržište absorbovati najmanje 5263,15 komada knjige koju namjerava da štampa i plasira na tržište?
21.5.2018.
Uz pretpostavku da je planirani tiraž knjige 20 000 kopija, što bi u našem primjeru predstavljalo maksimalni kapacitet, 5263,15 prodatih kopija na nivou praga ekonomičnosti ili 26,31% od predviđenog tiraža, menadžmentu govori koliko je kopija neophodno prodati da se pokriju ulaganja, tj. i fiksni i varijabilni troškovi.
21.5.2018.
21.5.2018.
5 000
C,T
Q 0
(obim aktivnosti u broju štampanih kopija)
tačka ekonomičnosti
C
T
10 000 15 000 20 000
100
1 200
Grafikon I - 22 Grafički prikaz tačke ekonomičnosti na primjeru izdavačke djelatnosti
Vrijednosno izračunavanje i grafičko predstavljanje tačke ekonomičnosti
Kod preduzeća koja u svom poslovno - proizvodnom portfoliju imaju više vrsta proizvoda, tj. imaju heterogeni proizvodni asortiman, količinsko izražavanje prelomne tačke i njegov vrijednosni izraz na prethodno izražen način, nije moguć. Takvih preduzeća je danas najviše, stoga se proračun tačke ekonomičnosti vrši na sljedeći način:
21.5.2018.
stopaT
xT
100
100Kqp =
Gdje su:Tφ – fiksni troškovi periodaStopa Tν – stopa varijabilnih troškova.
Primjenu vrijednosnog izračunavanja tačke ekonomičnosti kod preduzeća koje ima heterogeni proizvodni asortiman, predstavićemo na sljedećem primjeru na nivou planskog polugodišta:
1. Predviđeni prihod 163 398,70 KM
2. Varijabilni troškovi (Tπ x Q) 53 828,16 KM
3. Kontribucioni dobitak (1 – 2) 109 570, 54 KM
4. Fiksni troškovi 71 353, 61 KM
5. Neto dobitak (3 – 4) 38 216, 93 KM
6. Stopa varij. troškova (2:1) 32,94%
7. Stopa kontribucionog dobitka(3:1) 67,05%
stopaT
xT
100
100
21.5.2018.
Kqp =106 418, 52 KM ili 65,12% od planiranog šestomjesečnog prihoda.
Kqp =
Kqp=
Grafički prikaz:
21.5.2018.
30 000
30 000
60 000
60 000
90 000
90 000
120 000
120 000
150 000
150 000
C,T
Q 0
71 353
163 398
163 398
(obim aktivnosti-prihoda po stalnim cijenama)
tačka ekonomičnosti
C
T
106 418
106 418
Efekti promjene uticajnih faktora na tačku ekonomičnosti na hipotetičkom primjeru malog biznisa
1. Efekti promjene prodajnih cijena na tačku ekonomičnosti
Donošenje odluke o povećanju ili smanjenju cijene jednog ili više proizvoda iz proizvodnog asortimana, uz nepromijenjenu kvantitativnu strukturu troškova imaće uticaj na pomjeranje tačkeekonomičnosti, kontribucionog dobitka i neto poslovnog rezultata.
21.5.2018.
21.5.2018.
Izolovano povećanje cijena pojedinih proizvoda ili cijelog asortimana, u slučaju da tržište prihvati to povećanje cijena, imaće kao posljedicu povećanje kontribucionog dobitka i njegove stope, do smanjenja tačke ekonomičnosti i povećanje neto dobitka.
Uz ostale nepromijenjene faktore,povećanje cijena od 5% dovešće dosljedećih pomjeranja na osnovnomgrafikonu:
30 000
30 000
60 000
60 000
90 000
90 000
120 000
120 000
150 000
150 000
C,T
Q 0
71 353
163 398
(obim aktivnosti-prihoda po stalnim cijenama)
tačka ekonomičnosti
C1
T
103 968
103 968
171 568
C
21.5.2018.
S obzirom da je suma fiksnih troškova ostala nepromijenjena, zbog smanjenja tačke ekonomičnosti fiksni troškovi će biti pokriveni na nižem nivou poslovnih aktivnosti. Pošto planirani obim proizvodnje i prodaje ostaju nepromijenjeni, ovakvo povećanje cijena bi trebalo rezultirati povećanjem marže sigurnosti i neto poslovnog rezultata. Iz ovog primjera vidimo da se marža sigurnosti povećala za 4,53% a dobit za 21,37% u poređenju sa dobiti prije povećanja prodajnih cijena.
Sasvim obrnut zaključak možemo donijeti za smanjenje prodajnih cijena u istom obimu, dakle za 5%. To smanjenje cijena rezultiraće pomjeranjem tačke ekonomičnosti udesno, tj. povećati će se sa 63,13% na 70,36% od planiranog prihoda, što iznosi 109 220,84 KM. Samim time, smanjio se i neto dobitak sa 38 216,92 KM na 30 046, 99 KM.
21.5.2018.
2. Efekti promjene varijabilnih troškova na tačkuekonomičnosti
Praćenje kretanja varijabilnihtroškova od krucijalnog je značaja zamenadžment, posebno sa aspektakratkoročne poslovne politike. Ukriznim situacijama, jako je bitnorealizacijom proizvoda i usluga,barem pokriti varijabilne troškove ukratkom roku, i pokušati ih smanjiti.Varijabilnih troškova ne bi ni bilo, danema proizvodnje.
21.5.2018.
Ta činjenica nam govori da na smanjenje,ali i povećanje varijabilnih troškova utičusljedeći faktori:
-cijene inputa,-ekonomičnost trošenja direktnog ipomoćnog materijala, pogonskeenergije,-produktivnost proizvodne radnesnage.
Ove promjene su posebno značajne kodpreduzeća koja su intenzivna ulaganjem umaterijal i neposredni proizvodni rad.Promjene prosječnih varijabilnih troškovadovode do promjene marginalnogrezultata, tj. kontribucionog dobitka,prelomne tačke i neto dobitka.
Na osnovu početnog primjera, posmatraćemoefekte smanjenja varijabilnih troškova za 7%:
1. Predviđeni prihod 163 398, 70 KM
2. Varijabilni troškovi (Tπ x Q) 50 060, 19 KM
3. Kontribucioni dobitak (1 – 2) 113 338, 51 KM
4. Fiksni troškovi 71 353, 62 KM
5. Neto dobitak (3 – 4) 41 984, 89 KM
6. Stopa varij. troškova (2:1) 30,63%
7. Stopa kontribucionog dobitka(3:1) 69,37%
21.5.2018.
stopaTv
xT
100
100Kqp = =102 859, 46 KM ili 62,94% od planiranog prihoda.
21.5.2018.
2. Efekti promjene varijabilnih troškova na tačkuekonomičnosti
30 000
30 000
60 000
60 000
90 000
90 000
120 000
120 000
150 000
150 000
C,T
Q 0
71 353
163 398
163 398
(obim aktivnosti-prihoda po stalnim cijenama)
tačka ekonomičnosti
C
T
102 859
102 859
T1
U kraćem roku od godinu dana, realno je očekivati da neće dolaziti do promjene fiksnih troškova. U kategoriji fiksnih troškova, postoje troškovi koje apsolutno ne možemo mijenjati u kraćem obračunskom periodu, ali postoje i takvi fiksni troškovi koje je moguće mijenjati odlukom menadžmenta.
21.5.2018.
3. Efekti promjene fiksnih troškova na tačkuekonomičnosti
Pojedini autori tu kategoriju fiksnih troškova nazivaju diskrecionim fiksnim troškovima. Izolovano smanjenje fiksnih troškova neće promijeniti kontribucioni dobitak i stopu kontribucionog dobitka.
Ona će ostati 67,05%. Međutim, tačka ekonomičnosti će se smanjiti a povećati će se marža sigurnosti. Drugim riječima, sada je potreban manji obim aktivnosti za izjednačavanje fiksnih troškova sa kontribucionim dobitkom, tj. za ostvarivanje tzv. nultog poslovnog rezultata.
To ćemo ilustrovati sljedećim primjerom, uz pretpostavku da su fiksni troškovi šestomjesečnog perioda smanjeni za 12%:
21.5.2018.
Kao što možemo vidjeti iz početnog primjera, stopa kontribucionog dobitka je ostala ista, ali tačka ekonomičnosti se pomjerila ulijevo i sa 65,12% se smanjila na 57,13% od planiranog šestomjesečnog prihoda.
Naravno, to je dovelo i do pomjeranja marže sigurnosti na 42,69% i neto dobitka za čak 22,40% u odnosu na početni slučaj.
1. Predviđeni prihod 163 398, 70 KM
2. Varijabilni troškovi (Tπ x Q) 53 828, 16 KM
3. Kontribucioni dobitak (1 – 2) 109 570, 53 KM
4. Fiksni troškovi 62 791, 17 KM
5. Neto dobitak (3 – 4) 46 779, 35 KM
6. Stopa varij. troškova (2:1) 32,94%
7. Stopa kontribucionog dobitka(3:1) 67,05%
21.5.2018.
Kqp =93 648, 29 KM ili 57,31% od planiranog prihoda.
3. Efekti promjene fiksnih troškova na tačkuekonomičnosti
21.5.2018.
3. Efekti promjene fiksnih troškova na tačkuekonomičnosti
30 000
30 000
60 000
60 000
90 000
90 000
120 000
120 000
150 000
150 000
C,T
Q 0
71 353
163 398
163 398
(obim aktivnosti-prihoda po stalnim cijenama)
tačka ekonomičnosti
C
T
93 648
93 648
T1T2
• Ukoliko pretpostavimo da će doći do povećanja prodaje za 10%, automatski će se povećati i iznos varijabilnih troškova za isti procenat.
• Te promjene, kao i njihov uticaj na iznos kontribucionog dobitka, tačke ekonomičnosti, marže sigurnosti i neto poslovnog rezultata, biće nam vidljive komparacijom sa stanjem iz početnog primjera:
21.5.2018.
4. Efekti promjene obima proizvodnje iprodaje na tačku ekonomičnosti
Promjene obima realizacije, koja uslovljava i promjenu obima proizvodnje istog smjera i intenziteta, ukoliko ih posmatramo izolovano, neće imati uticaj na tačku ekonomičnosti i kontribucioni dobitak, ali će svakako imati uticaj na kretanje neto poslovnog rezultata.
1. Predviđeni prihod 179 738, 57 KM
2. Varijabilni troškovi (Tπ x Q) 59 210, 97 KM
3. Kontribucioni dobitak (1 – 2) 120 527, 59 KM
4. Fiksni troškovi 71 353, 62 KM
5. Neto dobitak (3 – 4) 49 173, 97 KM
6. Stopa varij. troškova (2:1) 32,94%
7. Stopa kontribucionog dobitka(3:1) 67,05%
4. Efekti promjene obima proizvodnje iprodaje na tačku ekonomičnosti
Kqp=106 418, 52 KM ili 65,12% od planiranog šestomjesečnog prihoda.
Kao što možemo vidjeti iz primjera,stopa kontribucionog dobitka je ostalanepromijenjena, kao i tačkaekonomičnosti. Povećani prihod od 10%doveo je do povećanja neto dobitka začak 28,67%.
Objašnjenje ovolikog porasta netodobitka, kao i povećanja maržesigurnosti na 40,79% je činjenica da ustrukturi ukupnih troškova nakon tačkeekonomičnosti imamo samo graničnetroškove, tj. varijabilne troškove. Poštopretpostavljamo da su varijabilnitroškovi proporcionalni, oni će sepovećati samo 10%, a povećanje netozarade će biti iznad tog iznosa.
21.5.2018.
4. Efekti promjene obima proizvodnje iprodaje na tačku ekonomičnosti
30 000
30 000
60 000
60 000
90 000
90 000
120 000
120 000
150 000
150 000
C,T
Q 0
71 353
179 738
179 738
(obim aktivnosti-prihoda po stalnim cijenama)
tačka ekonomičnosti
C
T
106 418
106 418
21.5.2018.
5. Efekti promjene asortimana na tačkuekonomičnosti
Svi faktori u dinamici i njihov uticajkoji smo do sada posmatrali je bioizolovan i uz nepromijenjen asortimanproizvoda i usluga. Takva vrsta analizegdje smo izolovali uticaj drugih faktorai gdje smo operisali sa prosječnomjedinicom aktivnosti, sa metodološkogaspekta je korisna menadžmentu.
Međutim, donošenje poslovnih odluka,a posebno marketinških poslovnihodluka na osnovu kojih se kreiranjutakve ponude koja će obezbijeditisuperiorno zadovoljenje anticipiranihili čak i predloženih, novih potrebakupaca, zahtijeva i promjenuasortimana, tj. proizvodno - uslužnogportfolija.
21.5.2018.
5. Efekti promjene asortimana na tačkuekonomičnosti
S obzirom da pojedini proizvodi iliusluge u portfoliju donose različitekontribucione dobitke, optimalnokombinovanje pojedinihproizvoda ili usluga u asortimanuproizvodnje i prodaje predstavljaizvanredno značajan faktorpromjene prelomne tačke i netorezultata.Primjer koji smo pratili do sada jebio primjer kompanije koja pružatelekomunikacione usluge. Nasljedećem primjeru proizvodnogpreduzeća, vidjećemo kakopromjena asortimana može uticatina krajnji finansijski rezultat.
PROIZVODI
A B C
1. Prodajna cijena 1,000 700 1,200
2. Varijabilni troškovi po jedinici 640 385 710
3. Kontribucioni dobitak po jedinici 360 385 490
4. Stopa kontribucionog rezultata (3:1) 36% 45% 40,83%
5. Stopa varijabilnih troškova (2:1) 64% 55% 59,17%
21.5.2018.
5. Efekti promjene asortimana na tačku ekonomičnosti
21.5.2018.
5. Efekti promjene asortimana na tačkuekonomičnosti
Kao što se može vidjeti iz primjera, pojedinačno različiti proizvodi u asortimanu različito doprinose ukupnom prihodu, neto dobitku, te smanjenju ili povećanju kontribucionog dobitka i tačke ekonomičnosti. U zavisnosti od stepena elastičnosti tražnje, njihovih cijena, tehničkih mogućnosti kapaciteta, donošenje odluke o povećanoj ili smanjenoj ponudi pojedinih proizvoda u asortimanu ne smije se vršiti proizvoljno.
Svako pomjeranje u asortimanu u korist proizvoda A u odnosu na proizvod B ili C u odnosu na oba proizvoda, dovodi do povećanja kontribucionog dobitka po jedinici, obara prelomnu tačku i popravlja neto rezultat.
Primjeri za vježbu
Preduzeće ima kapacitet od 30 000 jedinica proizvoda, čija je trenutnatržišna cijena 1,000 KM po jedinici proizvoda. Fiksni troškovi uslovljeniuspostavljenim kapacitetom su 6 000 000 KM a proporcionalni troškovipo jedinici prooizvoda su 500 KM. Izračunati prag ekonomičnosti i nacrtati grafikon (koristiti ABC software)
Prag ekonomičnosti se nalazi na 40% korišćenja uspostavljenog kapaciteta.To je dakle 12 000 jedinica proizvoda. Ukoliko to pomnožimo sa njihovom prodajnom cijenom, možemo zaključiti da 12 000 000 KM je vrijednost realizovane proizvodnje na nivou praga ekonomičnosti.
Izrada
qp
cq q q
T TK
Q QT C T
