1www.swot.ba

GO

DI

NA

II

BR

OJ

4

JU

NI

20

11

B

ES

PL

AT

NO

K V A R T A L N I E K O N O M S K I M O N I T O R

Analiza uticaja rasta nameta na lični dohodakAnaliza uticaja rasta nameta na lični dohodak

INTERVJU: Marko Mantovaneli

šef Kancelarije Svjetske banke u Bosni i Hercegovini

Veća opterećenja na plate uticaće na

smanjenje investicija i zapošljavanje

Povećanje poreza i doprinosa Povećanje poreza i doprinosa - put u neizvjesnost -- put u neizvjesnost -

3www.swot.ba

Jedno od najkrupnijih pitanja koje

je u Republici Srpskoj otvoreno na

relaciji vlast - poslovna zajednica

je povećavanje nameta na plate u

vidu rasta stopa poreza i doprinosa

na dohodak građana i ukidanja

neoporezivog dijela plate. Ni poslije

iscrpljujućih pregovora kompromis

nije postignut, obje strane ostale

su na svojim početnim pozicijama i

Vladina odluka je u takvoj atmosferi

stupila na snagu.

Ko je u tom procesu prošao kao pobjednik, može li u takvoj situaciji biti

pobjednika, ili su, pak, svi gubitnici - još su otvorena pitanja. Upravo na ta

pitanja pokušali smo da damo realne odgovore u ovom broju “Kvartalnog

ekonomskog monitora”. Kroz dvije nezavisne analize (jedna je objavljena u

ovom broju, a druga će biti uskoro objavljena) uticaja rasta nameta na plate

i razgovore sa ekonomskim ekspertima, među kojima je i šef Kancelarije Sv-

jetske banke u BiH, ponudili smo odgovore na otvorena pitanja.

Nekoliko zaključaka može biti izvedeno već poslije prvih nekoliko mjeseci

primjene viših stopa poreza i doprinosa na plate. U javne fondove, prije svega

Fond zdravstva i Fond penzijsko-invalidskog osiguranja, slilo se znantno više

novca koji im je i te kako potreban jer su suočeni sa velikim defi citom.

S druge strane, privreda se za sada nekako nosi s većim nametima, ali je ve-

liko pitanje koliko će izdržati pod dodatnim teretom i kakve će biti dugoročne

posljedice viših parafi skalnih nameta budući da je i uticaj globalne ekonom-

ske krize već uzeo svoj danak.

Za očekivati je da će dugoročni negativni ekonomsko-socijalni efekti biti

značajno veći od očekivanih pozitivnih poreskih priliva, koje će pomenute

izmjene obezbijediti, posebno kada je u pitanju zadržavanje postojećeg broja

radnika i zapošljavanje novih. Takođe, one bi mogle obeshrabriti investitore

da svoj kapital ulože u Republici Srpskoj i dati šansu zemljama iz okruženja da

ih privuku raznim stimulativnim mjerama i podsticajima.

Dodatno povećanje nezaposlenosti, slabljenje privrede i smanjenje priliva

stranih investicija bilo bi pogubno. Imajući to u vidu, vlast i poslovna za-

jednica bi u što bližoj budućnosti trebalo da sjednu za sto i pokušaju se, na

obostrano zadovoljstvo, naći barem na pola puta.

Saša Grabovac, glavni i odgovorni urednik

SADRŽAJ

Glavni i odgovorni urednik: Saša Grabovac

Uređivački kolegijum: Miloš Todorović, Goran Račić, dr Saša Petković, mr Aleksandar Ljuboja, mr Aleksandra Simić, Bojan Jojić, Branka Ružević, Igor Sekulić,

mr Marijana P. Milić, mr Mirjana Čomić, mr Nebojša Balaban, Ognjen Aleksić, mr Predrag Duduković, mr Slavko Simić, mr Ognjen Đukić, Saša Stevanović, Mirko Bošnjak,

Darko Gavrilović, Predrag Klincov.

Lektor: Aleksandra Duduković, Dizajn i grafi čka priprema: SWOT, Štampa: “Nezavisne novine”, Banja Luka, Tiraž: 1.000 primjeraka, Broj: 04/2011.

Časopis izlazi četiri puta godišnje. Sva prava zadržana: Udruženje ekonomista RS SWOT. Svako umnožavanje i distribucija bez pisanog odobrenja Udruženja ekonomista

RS SWOT je zabranjeno.

Osnivač i izdavač: Udruženje ekonomista RS SWOT, Dragiše Vasića 13, 78 000 Banja Luka, žiro račun Nova banka Banja Luka 555-007-00223898, JIB: 4402742510005,

matični broj: 11029353, br. sudskog rješenja: F –1–208/7, Udruženje ekonomista RS SWOT je upisano u Registar izdavača pod rednim brojem 291, na osnovu

Rješenja Ministarstva prosvjete i kulture RS br. 07.030–053–162–9/10.

E-mail: info@swot.ba, sekretar@swot.ba, Internet adresa: www.swot.ba, Tel: 051 322 960, Fax: 051 322 961

Poštovani čitaociIM

PR

ESU

MINTERVJUVeća opterećenja na plate

uticaće na smanjenje

investicija i zapošljavanje

INTERVJUKrizni porez nije rješenje za

stabilizaciju javnih fi nansija

AUTORSKI ČLANCIDa li je fi skalno opterećenje

na neto zarade u Republici

Srpskoj i dalje najmanje

u regionu

AKTIVNOSTI SWOT-aOdržana Konferencija

posvećena Zakonu o

privrednim društvima

14

18

24

26TEMA BROJA:TEMA BROJA:Analiza efekata najavljenog uvođenja diferencirane stope PDV-a i sprovedenog povećanja stopa poreza i doprinosa na dohodak građana 4. str.

4 www.swot.ba

TEMA BROJAANALIZA

Analiza efekata najavljenog uvođenja diferencirane stope PDV-a i sprovedenog povećanja stopa poreza i doprinosa na dohodak građanaPotencijalni gubici prihoda i dugoročne fi skalne slabosti koje bi donijelo najavljeno uvođenje diferencirane

stope PDV-a po svojoj vrijednosti višestruko nadmašuju fi nansijsko olakšanje koje bi osjetile socijalno ugrožene

kategorije stanovništva u vidu pojeftinjenja prehrambenih proizvoda. Veliki broj alternativnih mjera sprove-

denih putem rashodovne strane budžeta nudi mnogo direktniji i kvalitetnije usmjeren oblik socijalne pomoći

sa istim ciljem.

Slično tome, dugoročni negativni ekonomsko-socijalni efekti sprovedenog povećanja poreza i doprinosa na

platu, ukidanja neoporezivog dijela dohotka i uvođenja oporezivanja dividende i kapitalne dobiti su značajno

veći od očekivanih pozitivnih poreskih priliva koje će ove izmjene obezbijediti. Prema tome, ove fi skalne mjere

mogu samo privremeno odgoditi neizbježne reforme, dok u međuvremenu prijeti opasnost da se postojeći

problemi dodatno uvećaju.

Nedavna najava Vlade Repub-

like Srpske da će predložiti

uvođenje diferencirane stope

PDV-a sa nižom stopom na

odabrane životne namirnice

i eventualnom višom stopom

na luksuzne proizvode pred-

stavlja najavu još jedne veoma

značajne promjene domaćeg

poreskog sistema.

Ova najava došla je ubrzo nakon

stupanja na snagu izmjena i dopu-

na Zakona o porezu na dohodak

kao i izmjena i dopuna Zakona o

doprinosima kojima su povećane

stope poreza i doprinosa na do-

hodak građana kao i neke druge

važne izmjene, kao što su ukidanje

neoporezivog dijela dohotka, te

uvođenje oporezivanja dividende i

kapitalne dobiti.

U vezi s tim koristimo priliku da

iznesemo našu analizu očekivanih

efekata najavljenih mjera poreske

politike koja ne ide u prilog difer-

enciranoj stopi PDV-a, kao i već

provedenim izmjenama poreza i

doprinosa na dohodak.

Diferencirana stopa PDV-a

(argumenti za i protiv):

Za:

-Osnovni motiv za uvođenje difer-

encirane stope PDV-a jeste uticati

na sniženje cijena osnovnih životnih

namirnica, tj. onih proizvoda koji

bi bili obuhvaćeni ovom stopom.

Najjednostavnija ilustracija ove

mjere jeste da ako stopa PDV-a na

neku namirnicu bude smanjena sa

trenutnih 17% na na primjer 7%,

onda se očekuje i sniženje cijene

te namirnice za odgovarajućih 10

procentnih poena. Prema tome,

ova mjera ima prvenstveno soci-

jalni karakter u smislu olakšavanja

nabavke osnovnih životnih namir-

nica socijalno ugroženim slojevima

stanovništva.

Protiv:

-Ova poreska mjera ozbiljno

ugrožava visinu prihoda od PDV-a

s obzirom na to da osnovne životne

namirnice čine visok procenat

ukupne potrošačke korpe u Repub-

lici Srpskoj. Na primjer, prosječno

domaćinstvo za nabavku hljeba,

mlijeka, sira, jaja, mesa i ulja

potroši oko 55% ukupnog budžeta

za hranu i piće (anketa o potrošnji

domaćinstva, 2007). Prema tome,

da bi bilo anulirano ovakvo sman-

jenje prihoda biće neophodno

značajno podići visnu PDV stope

na luksuzne proizvode, a što će

povećati motiv poreskih obveznika

da utaje prodaju ovih proizvoda.

Zbog toga su kalkulacije o uvođenju

PDV reforme, koja bi bila prihodovno

neutralna, prilično nepouzdane, jer

svaka ozbiljnija izmjena poreskog

sistema utiče i na promjenu ukupne

poreske osnovice.

-Poznato je da smanjenje poreske

stope vrlo često ne vodi do propor-

cionalnog sniženja cijene proizvoda

s obzriom na nastojanja trgovaca

da jedan dio ovog sniženja iskoriste

za povećanje marže, a što je, kako

se pokazalo, veoma teško iskon-

trolisati u praksi.

-Svi građani konzumiraju osnovne

životne namirinice tako da će ova

mjera biti usmjerena na sve, a time i

KATEGORIJA IZDATAKA ZA HRANU I PIĆE

Hljeb i žitarice

Meso

Riba

Mlijeko, sir, jaja

Ulja i masnoće

Voće

Povrće

Šećer, džem, med i konditorski proizvodi

Ostali prehrambeni proizvodi

Bezalkoholna pića

Alkoholna pića

UKUPNO - HRANA I PIĆE

- Potrošnja hrane i pića iz vlastite proizvodnje

(KM)

59,07

115,95

14,07

66,42

18,54

31,86

46,11

34,16

18,72

44,42

23,86

473,18

83,42

%

12,5

24,5

3,0

14,0

3,9

6,7

9,7

7,2

4,0

9,4

5,0

100,0

17,6

Analizu uradio centar za istraživanja i studije

Prosječni mjesečni izdaci za hranu i piće u BiH, 2007. godina

Izvor podataka: Anketa o potrošnji domaćinstava

5www.swot.ba

na najbogatije slojeve stanovništva.

Pored toga, dosadašnje analize

pokazuju da mjesečna vrijed-

nost potrošnje na hranu jednog

domaćinstva raste zajedno sa nje-

govim raspoloživim dohotkom, pa

se lako može desiti da ova mjera više

rastereti bogatija nego siromašnija

domaćinstva. S druge strane, soci-

jalne mjere koje se sprovode preko

rashodovne strane budžeta daju

mogućnost mnogo boljeg usmjera-

vanja pomoći na one kojima je ona

najpotrebnija i manjeg rasipanja

sredstava.

-Iskustva drugih zemalja poka-

zuju da nakon uvođenja difer-

encirane stope PDV-a dolazi do

snažnih političkih pritisaka za

uvrštavanje dodatnih proizvoda

na listu proizvoda sa smanjenom

stopom, što za rezultat ima poste-

peno produžavanje ove liste i daljeg

urušavanja prihodovnog potencijala

PDV-a. Činjenica da u velikom broju

evropskih zemalja postoje diferen-

cirane PDV stope nikako ne znači

da je to najkvalitetnije rješenje,

već samo potvrđuje tvrdnju da je

veoma teško zaustaviti ovaj proces

jednom kad se uđe u diferenciranje

PDV stopa.

Zaključak

Možemo zaključiti da gubici pri-

hoda i dugoročne fi skalne slabosti

koje donosi ova mjera višestruko

nadmašuju fi nansijsko olakšanje

koje bi osjetile socijalno ugrožene

kategorije stanovništva. Veliki broj

alternativnih mjera, kao na primjer

povećanje iznosa novčane pomoći

licima koja se nalaze u stanju soci-

jalne potrebe (koja trenutno iznosi

samo 41 KM na mjesečnom nivou)

bio bi mnogo direktniji i kvalitet-

nije usmjeren oblik pomoći sa istim

ciljem.

Ova reforma ukida, po našem

mišljenju, osnovnu prednost

postojećeg PDV sistema, a to je

njegova jednostavnost, i priziva

poznate boljke bivšeg poreza na

promet. Imajući u vidu da je PDV

daleko najznačajniji izvor poreskih

prihoda za sve nivoe vlasti u Re-

publici Srpskoj, kao i u čitavoj Bosni

i Hercegovini, iz kojih se fi nan-

TEMA BROJA ANALIZA

Diferencijalne stope PDV-a u Velikoj Britaniji ”Ponovno uvođenje niže stope od 8%, pa potom snižavanje na 5%

1997. god., što se održalo do danas, je dovelo do erozije prihoda

od PDV-a, rasta prevara i gubitaka prihoda.Prema studiji Evropske

komisije iz 2009. god. u periodu 2000-2006. procijenjeni gubici PDV-a

u Britaniji iznosili su čak 17% teoretske PDV osnovice Britanije. Oni se

dijelom mogu pripisati sistemu diferenciranih stopa, budući da sistem

sa više stopa više otvoren prevarama, nego što je slučaj sa jednom sto-

pom PDV-a. Problemi sa funkcionisanjem sistema PDV-a u V. Britani-

jisu ujedno i problemi Unije, s obzirom na to da je PDV jedan od izvora

za fi nansiranje budžeta Unije.”

Izvor: Odjeljenje za makroekonomske analize UO UINO

Konsolidovana projekcija poreskih i neporeskih prihoda i priliva RS

za period 2011-2013. god. (u milionima KM)

Izvor: Dokument okvirnog budžeta RS 2011-2013.

Vrsta prihoda

I. Poreski prihodi

Transferi sa JR UIO

Porez na dobit

Porez na dohodak

Drugi porezi

II. Neporeski prihodi

Takse i kazne

Naknade

Ostali neporeski prihodi

Ukupno poreski i neporeski prihodi

III. Grantovi

IV. Finansiranje

V. Vanbudžetski fondovi

Fond PIO

Fond dječje zaštite

Fond za zapošljavanje

Fond zdravstvenog osiguranja

Ukupni prihodi

Ukupni prihodi i grantovi

Ukupni prilivi konsolidovanog budžeta

1.471,0

1.129,6

137,9

152,6

50,9

420,1

89,3

137,4

193,4

1.891,1

130,3

216,9

1172,6

651,4

53,6

26,8

440,7

3.063,7

3.194,0

3.410,9

1.522,1

1.179,6

144,5

157,5

40,6

313,8

97,0

150,7

66,1

1.835,9

43,2

311,7

1265,3

702,9

57,9

28,9

475,5

3.101,2

3.144,4

3.456,1

1.614,0

1.254,7

143,4

171,7

44,2

309,0

96,5

144,1

68,4

1.923,0

49,3

229,2

1306,9

726,0

59,8

29,9

491,1

3.229,9

3.279,1

3.508,3

1.764,5

1.342,5

170,2

206,2

45,6

306,3

99,7

153,3

53,3

2.070,9

38,2

157,1

1326,9

737,2

60,7

30,4

498,7

3.397,7

3.435,9

3.593,0

1.900,3

1.433,8

188,5

229,5

48,5

307,8

103,8

161,0

43,0

2.208,0

23,2

98,5

1346,9

748,3

61,6

30,8

506,2

3.554,9

3.578,1

3.676,6

Ostvareno Plan Projekcija

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

6 www.swot.ba

ANALIZA TEMA BROJAsiraju svakodnevne potrebe našeg

društva, kao što su škole, bolnice,

policija i drugo, smatramo da je

potrebno “dva puta promisliti prije

nego što se presiječe” s obzirom

na to da uvođenje diferencirane

stope na osnovne životne namir-

nice podsjeća na ozbiljno zasije-

canje grane na kojoj se sjedi. Prema

tome, osim njene zvučnosti, ne

vidimo drugih bitnijih razloga za

izbor baš ove mjere za ublažavanje

fi nansijskih pritisaka na socijalno

ugrožene kategorije stanovništva.

Povećanje stopa poreza i do-

prinosa na dohodak građana,

ukidanje neoporezivog dijela

dohotka, te uvođenje oporezi-

vanja dividende i kapitalne do-

biti (argumenti za i protiv):

Za:

-Osnovni cilj ovih izmjena jeste

povećati prihode budžeta i fon-

dova u svjetlu porasta budžetskog

defi cita i defi cita Fonda PIO, Fonda

zdravstvenog osiguranja i Javnog

fonda za dječju zaštitu.

-Ukidanje neoporezivog dijela do-

hotka blago pojednostavljuje ad-

ministraciju poreskih prijava poreza

po odbitku.

-Uvođenjem oporezivanja divi-

dende i kapitalne dobiti zakonski

se povećava poreska osnovica, tj.

obuhvataju se nove vrste prihoda

porezom na dohodak.

Protiv:

(povedanje stope poreza i

doprinosa na dohodak građana)

-Ova mjera ima negativan efekat

na održavanje postojećih i stvaranje

novih radnih mjesta. Postoje brojna

istraživanja koja dokazuju da

povećanje oporezivanja rada ima

negativan uticaj na zaposlenost, te

da stimuliše zapošljavanje na crno.

U tom smislu, tajming stupanja na

snagu ove mjere je posebno nepo-

voljan, imajući u vidu negativne

trendove na tržištu rada RS u toku

2010. godine (pad broja zapos-

lenih za 9.480 lica u RS u septem-

bru 2010. godine u odnosu na isti

mjesec prethodne godine; porast

broja nezaposlenih za 5.807 lica u

toku 2010. godine).

-U tom smislu, negativan uticaj

ove mjere na zapošljavanje biće

posebno izražen kod lica sa niže

plaćenim zanimanjima, u skladu sa

njihovom niskom pregovaračkom

moći na tržištu rada. Ova lica

mogu očekivati otežane izglede za

zapošljavanje i smanjenje vlastitog

neto dohotka na uštrb povećanih

poreza i doprinosa.

-U kratkom roku, podizanje poreske

stope na dohodak donijeće skromno

povećanje prihoda, s obzirom na to

da prihodi od poreza na dohodak

imaju relativno malo učešće (10%) u

ukupnim prihodima. Prema projekci-

jama Vlade RS, prihodi od poreza na

dohodak će se u 2011. godini povećati

za 14 miliona KM ili oko 0,4% konsoli-

dovanog budžeta RS.

-U srednjem i dugom roku ova mjera

može donijeti i negativan efekat po

poreske prihode, nakon što u privredi

budu materijalizovani negativni efekti

na zapošljavanje i kroz povećan rad na

crno.

-Ista mjera je u suprotnosti sa jednim

od devet ključnih kratkoročnih prior-

iteta za BiH u procesu pridruživanja EU

utvrđenih od strane EU kroz “Evropsko

partnerstvo sa BiH”. Ovaj prioritet

za BiH glasi: “Smanjiti strukturalne

rigidnosti koje narušavaju funkcion-

isanje tržišta rada, posebno oporezi-

vanje rada..., kako bi bila povećana

uključenost i stopa zaposlenosti”.

-Podizanje stope doprinosa svakako

nije rješenje za postojeće probleme u

penzionom i zdravstvenom sistemu.

Bojimo se da će ova mjera uticati na

ponovno odgađanje ili usporavanje

rješavanja strukturnih problema

u ovim oblastima. U skladu s tim,

svakako treba podržati sprovođenje

reformi prvog stuba penzijsko-in-

validskog osiguranja kao i naglasiti

značaj uvođenja tržišnog principa za

što veći broj zdravstvenih usluga koje

se fi nansiraju iz Fonda zdravstvenog

osiguranja.

(Ukidanje neoporezivog dijela do-

hotka)

-Ova mjera ima posebno negativan

efekat na zapošljavanje i zarade lica

sa nisko plaćenim zanimanjima, u

sektorima kao što su građevinarstvo

ili metalna industrija. Razlog za to je

da je ukidanje neoporezivog dijela

dohotka, u procentualnom smislu,

najviše poskupjelo bruto plate nisko

plaćenih zanimanja.

(Uvođenje oporezivanja dividende i

kapitalne dobiti)

S obzirom na to da je o ovim mjerama

već bilo više govora u medijima, samo

ćemo ponoviti osnovne negativne

efekte:

-Ova mjera destimuliše ulaganje

u hartije od vrijednosti i uvedena

je u periodu velikog “zatišja” na

Banjalučkoj berzi.

- S obzirom na to da porezom na do-

hodak nisu obuhvaćeni prihodi od

ostvarenih kamata na štedne depoz-

ite u bankama, zakonodavac na ovaj

način dodatno favorizuje štednju u

bankama kao oblik ulaganja.

- Na ovaj način domaćim preduzećima

bivaju sužavane mogućnosti za

obezbjeđivanje izvora fi nansiranja na

tržištu kapitala kroz emisiju akcija ili

obveznica.

-Ostvareni prihodi po ovom osnovu

neće biti značajni.

-Ova mjera stavlja RS u manje

konkurentan položaj za privlačenje

stranog kapitala u odnosu na druge

berze iz regiona koje nemaju ovakve

odredbe.

Zaključak

Očigledno je da su negativni efekti

navedenih mjera značajno veći od

pozitivnih, te da je njihovo uvođenje

uglavnom bilo motivisano trenutnim

nedostatkom budžetskih prihoda.

Nezaposlenost predstavlja osnovni

unutrašnji debalans ekonomije RS,

pa je zbog toga neophodno osigu-

rati da uvođenje bilo koje mjere ne

djeluje u suprotnosti sa rješavanjem

ovog problema.

Rješenje za problem defi cita budžeta

i javnih fondova treba tražiti u njego-

vim uzrocima, koji se, osim ekonom-

ske krize, sastoje od strukturnih prob-

lema unutar penzijsko-invalidskog

i zdravstvenog sistema, neodrživo

visokih troškova javne administracije

i loše usmjerenih socijalnih transfera.

Prema tome, ovakve mjere mogu

samo privremeno odgoditi neizbježne

reforme, dok će se u međuvremenu

postojeći problemi samo uvećati.

Ukoliko se ipak dio budžetskog defi ci-

ta želi riješiti preko prihodovne strane,

evidentno je da najveći potencijal

postoji u povećanju jedinstvene stope

PDV-a. U tom slučaju, zadržavanje

jedinstvene stope i njeno linearno

povećanje za jedan ili 2% donijelo

bi značajne prihode bez kompliko-

vanja poreskog sistema, dok bi se

ovo poresko opterećenje ujednačeno

rasporedilo preko svih potrošača.

Međutim, tom potezu obavezno mora

prethoditi studiozna procjena efekata

i jasni kriterijumi raspodjele kako bi

bilo osigurano neophodno povećanje

transfera socijalno ugroženim katego-

rijama stanovništva.

Značaj uticaja oporezivanja na

zapošljavanje jasno se vidi iz nove

evropske strategije “Evropa 2020”,

koje je utvrdila sljedeću smjernicu za

sve zemlje članice EU: “Da revidiraju

i redovno prate efi kasnost poreskog

sistema i sistema naknada da bi bilo

postiguto da se isplati raditi, sa

posebnim fokusom na lica sa niskim

kvalifi kacijama...”

7www.swot.ba

REALNI SEKTOR ANALIZA

I dalje bez snažnijeg oporavka ekonomije RS

Projektovani rast RS ekonomije za 2011. godinu od nešto iznad 2% je značajno ispod

potencijala i nije dovoljan da kreira osjetna poboljšanja životnog standarda. Pod inerci-

jom ekonomske krize nastavio se produbljivati akutni problem visoke nezaposlenosti, koji

u kombinaciji sa rastućim cijenama hrane, stagnirajućim platama i opterećenim javnim

fondovima, vodi ka dodatnom pogoršanju socijalnog položaja građana

U 2011. se očekuje skroman rast

Nakon početka ekonomskog

rasta u drugom kvartalu 2010,

ekonomija RS je nastavila da

bilježi rast do kraja godine. U

posljednjem kvartalu BDP RS je

rastao po realnoj stopi od 1,4% i

bio je snažno predvođen rastom

sektora vađenja ruda i kamena od

11,3% i proizvodnje i snabdijevanja

električnom energijom, gasom i

vodom od 11,0%. Istovremeno,

zabilježen je rast trgovine od 7,7%.

Za domaću ekonomiju, pored

procesa deindustrijalizacije,

karakterističan je i proces in-

tenzivne deagrarizacije i pada

relativnog značaja poljoprivrede za

ukupni ekonomski rast i razvoj. U

takvim okolnostima, tokom 2010.

godine, poljoprivreda je bilježila

kontinuirani realni pad, koji je u

prvom kvartalu iznosio 4,4%, u

drugom, 2,5%, trećem, 1,5% i

četvrtom 4,0%.

Prema relevantnim procjenama MMF-a za 2011. godinu, bh. ekonomija će rasti po stopi od 2,2%.

Istovremeno, prema očekivanjima Vlade RS za 2011. godinu, iznesenim u Ekonomskoj politici Repub-

like Srpske za 2011. godinu, BDP RS biće veći za 2,5%.

Ekonomski rast koji je praćen i rastom nezaposlenosti u suštinskom smislu jeste recesija s obzirom na to da neza-

poslenost ne ugrožava samo ekonomsku dimenziju društva, nego i njegovu ukupnu socijalnu stabilnost i održivost.

Međutim, ekonomska nauka derogirajući značaj kretanja nezaposlenosti kao fundamentalnog makroekonomskog

agregata, recesiju defi niše kao puku statističku veličinu koja apstrahuje sve specifi čnosti konkretne nacionalne

ekonomije.

Domaćoj ekonomiji neophodan je model rasta koji prednost daje investicionoj u odnosu na tekuću potrošnju. Pri

tome, samo se porast broja zaposlenih može koristiti kao objektivna mjera stvarnog uspjeha ekonomske politike i

promovisanog modela ekonomskog rasta.

Stope realnog rasta BDP RS u %

,4001,500 1,400

-1

0

1

2

K3 2009. K4 2009. K1 2010. K2 2010. K3 2010. K4 2010.

-3,800

-3,600

-,600

-5

-4

-3

-2

1

Izvor: Republički zavod za statistiku RS

Očekivani ekonomski rast

Prema očekivanjima

MMF-a, svjetska ekonomija

će u 2011. godini rasti po

stopi od 4,4%. U istom

periodu hrvatska

ekonomija će zbilježiti

ekspanziju od 1,3%, srpska

i makedonska, od 3,0% i

crnogorska od 3,1%.

8 www.swot.ba

ANALIZA REALNI SEKTOR

Industrijski rast

u realnim okvirima

Od početka 2011. godine evi-

dentan je trend daljeg uspo-

ravanja rasta ukupne industri-

jske proizvodnje RS i njegovog

svođenja u realne okvire.

Naime, nakon prošlogodišnjeg

rasta od 5,0%, u prva tri mjeseca

2011. godine ukupna industrijska

proizvodnja RS rasla je po stopi od

4,6%. Pri tome, snažan rast djelat-

nosti koje proizvode trajna potrošna

dobra od 37,6%, podržan rastom

domaće potrošnje i izvoza, upućuju

na cjelovitiji oporavak industrijske

proizvodnje RS od distorzivnih

efekata globalne ekonomske krize.

U istom periodu, FBiH je zabilježila

industrijski rast od 7,4%.

Zahvaljujući izuzetno nepovoljnoj

strukturi domaće industrije, u

kojoj dominiraju sektori sa nižim

stepenom fi nalizacije proizvoda,

u prvom kvartalu 2011. godine,

uz međugodišnju ekspanziju od

29,0%, oblast vađenje ruda i ka-

mena bila je glavni nosilac indus-

trijskog rasta RS.

Istovremeno, fi zički obim proiz-

Strani kapital nije

jedini izvor investicija

Strani kapital i logika stranih

investitora ne predstavljaju

pouzdanu osnovu razvoja ma-

lih i nerazvijenih ekonomija

poput naše. Naime, nepovoljna

sektorska struktura domaće

ekonomije i naglašena politička

nestabilnost privlači kapital koji

se lako uključuje, ali i povlači sa

ekonomske scene ostavljajući iza

sebe krupne privredne i socijalne

potrese poput rasta nezaposlen-

osti. Kao posljedicu ove činjenice,

imamo izuzetno nepovoljnu sek-

torsku strukturu stranih ulaganja sa

dominacijom trgovačke djelatnosti

i fi nansijskog sektora.

U okolnostima široko raspros-

tranjene averzije prema riziku

i neizvjesnosti u 2010. godini i

naša ekonomija je bila suočena

sa snažnim padom vrijednosti

stranih investicija. Naime, prema

podacima iz platnog bilansa BiH za

2010. godinu neto strane direktne

investicije u BiH su iznosile svega

24,6 miliona KM, što je za oko

93,0% manje od njihove vrijednosti

iz 2009. godine.

Višegodišnji trend pro-

gresivnog pada stranih in-

vesticija i njihove izuzetno

nepovoljne sektorske struk-

ture, koja u potpunosti dero-

gira domaće razvojne prioritete,

apostrofi ra potrebu traganja za

alternativnim izvorima rasta. U

takvim okolnostima, kontinuirana

ekspanzija štednje stanovništva RS,

koja je samo u 2010. godini iznosila

20%, doprinosi rastu domaće agre-

gatne štednje, čime se stvara značajni

potencijal za samostalno fi nansiranje

društveno-ekonomskog rasta i razvo-

ja, te se smanjuje zavisnost o prilivu

stranog kapitala.

vodnje u prerađivačkoj industriji

povećan je za 7,8% i bio je predvođen

rastom drvo-prerađivačkog sektora

(21,2%), kožarske (44,0%) i naftne

industrije (26,7%).

Industrija RS je mala, nerazvije-

na i nedovoljno diverzifi kovana.

Pri tome, višegodišnje insistiranje

na neadekvatnoj industrijskoj, ali i

ukupnoj ekonomskoj politici intenzi-

viralo je proces deindustrijalizacije, uz

istovremeno jačanje sektora trgovine

i usluga. Preusmjeravanje ekonom-

skih tokova iz realne u fi nansijsku

sferu imalo je ishodište u smanjivanju

relativnog značaja industrije za uku-

pna ekonomska kretanja, padu broja

zaposlenih u ovom sektoru, te rastu

uvozne zavisnosti domaće ekonomije.

U takvim okolnostima, nerijetko su

ukupni rezultati industrije RS ovisili o

poslovnom uspjehu jednog, eventu-

alno nekolicine preduzeća.

Industrijska proizvodnja u periodu I-III 2011, po oblastima, relativna promjena (%)

Neto priliv direktnih stranih investicija u BiH u milionima KM

30,00

35,00

20,00

25,00

29,0010,00

15,00

7,800

-5 300

8,1 8,3 5,3,00

5,00

-5,300

-10,00

-5,00

j d i k i k i d ij i d j iva enje ruda i kamena prera iva ka industrija proizvodnja i snabdijevanje el.

energijom

RS FBiH

2932,5003.500,0

2.500,0

3.000,0

2.000,0

,

1188 500 1226,5001.500,0

1188,500 ,

358,900500 0

1.000,0

24,6000,0

500,0

2006 2007 2008 2009 2010

Izvor: Republički zavod za statistiku RS i Federalni zavod za statistiku

Izvor: Centralna banka BiH

Naftni sektor diktira rezultateU 2009. godini, u jeku globalne ekonomske krize, industrijska

proizvodnja RS je rasla po, u takvim okolnostima, fantastičnoj

međugodišnjoj stopi od 19,0%. Međutim, ovaj rast je

isključivo poticao od poslovnih rezultata naftnog sektora RS,

koji je u istom periodu zabilježio rast od 1.234,5%.

Rast štednje stanovništvaSa 396 miliona KM na kraju 2005. godine ukupna štednja stanovništva je povećana na oko 1,1 mili-jardu KM na kraju 2010, od čega se 78% odnosi na oročene štedne uloge.

9www.swot.ba

REALNI SEKTOR ANALIZA

Spoljnotrgovinska aktivnost RS, u 000 KM

400.000

500.000

300.000

100.000

200.000

100 000

0

-200.000

-100.000

-300.000I 2010 II

2010III

2010IV

2010V

2010VI

2010VII

2010VIII 2010

IX 2010

X 2010

XI 2010

XII 2010

I 2011 II 20112010 2010 2010 2010 2010 2010 2010 2010 2010 2010 2010 2011

Izvoz Uvoz Deficit

Izvor: Republički zavod za statistiku RS

Građevinarsto u

zavisnosti od

investicionih ciklusa

Neizbalansirani oporavak

domaće ekonomije u značajnoj

mjeri je otežao oporavak

građevinarstva, ali i ukupne

investicione djelatnosti.

Naime, izvršeni građevinski radovi

u 2010. godini izgubili su preko

1/5 svoje vrijednosti iz 2009.

Međutim, i pored umjerenog

oporavka građevinske aktivnosti,

čija je vrijednost u prva dva

mjeseca 2011. porasla za 2,8%,

broj angažovanih radnika na

građevinskim radovima smanjen

je za dodatnih 11,8% (u 2010.

godini njihov broj je već smanjen

za 12,7%). Oštra kontrakcija

aktivnosti domaće građevinske op-

erative u inostranstvu dodatno je

produbila ukupni pad ovog sektora

ekonomije. Naime, nakon pada od

18,4% u 2009, vrijednost izvršenih

građevinskih radova u inostranstvu

RS neto izvoznik

sirovina

Pozitivan trend rasta robne

razmjene RS, prije svega izvoza,

iz 2010. godine nastavljen je i u

2011. godini. Naime, u prva dva

mjeseca 2011. vrijednost domaćeg

izvoza rasla je po međugodišnjoj

stopi od 25,1%, odnosno vrijednost

uvoza po stopi od 17,2%. Istovre-

meno, dinamičniji rast izvoza od

uvoza doprinio je povećanju stepe-

na pokrivenosti uvoza izvozom i to

sa 53,7% u 2010. godini na 61,1%.

Domaću izvoznu ponudu karakteriše

visok stepen sektorske koncen-

tracije što je posljedica nedostatka i

nerazvijenosti prerađivačkih kapac-

iteta. Tako je, u prva dva mjeseca

2011, izvoz mineralnih goriva i

sirovina činio gotovo 50,0% ukup-

nog izvoza RS.

Međutim, za razliku od robne razmjene sirovina, u

kojoj je RS zabilježila sufi cit u iznosu od 48,3 miliona

KM, u razmjeni mineralnih goriva ostvaren je defi cit

od gotovo 93,0 miliona KM.

Snažan rast vrijednosti robne

razmjene RS u sektorima hrane

i mineralnih goriva posljedica

je progresivnog rasta cijena

ovih kategorija proizvoda na

svjetskim tržištima, a nikako

povećanja produktivnosti i

konkurentnosti domaće proiz-

vodnje.

Međutim, i pored činjenice da

raspolaže resursima koji pogoduju

razvoju poljoprivrede i prehram-

bene industrije, RS se afi rmisala kao

veliki neto uvoznik hrane sa stopom

pokrivenosti uvoza izvozom od više

nego skromnih 27,2% u prva dva

mjeseca 2011. godine.

U nadolazećem periodu domaća

spoljnotrgovinska aktivnost biće

pod snažnim uticajem trenda

rasta izvoznih i uvoznih cijena što

će dovesti u pitanje objektivnost

ostvarenih rezultata u spoljnom

sektoru ekonomije, ali i njegov

doprinos ukupnom ekonomskom

rastu RS i BiH.

Privid oporavkaSkroman međugodišnji rast vrijednosti izvršenih

građevinskih radova u prva dva mjeseca 2011. posljedica

je nepovoljnog uticaja baznog perioda, odnosno oštrog

pada njihove vrijednosti u istom periodu 2010. godine od

gotovo 30,0%.

U prva dva mjeseca 2011.

godine izvoz prehram-

benih proizvoda iz RS je

rastao po međugodišnjoj

stopi od 22,6%, odnosno

uvoz po stopi od 23,8%.

Istovremeno, izvoz min-

eralnih goriva porastao

je za 15,5%, dok je njihov

uvoz bio veći za gotovo

20%.

tokom 2010. godine sman-

jena je za gotovo 60,0%. Takođe,

izostanak početka realizacije dugo

najavljivanih krupnih investicionih

projekata javnog sektora, poput

izgradnje autoputa Banja Luka -

Doboj, negativno se refl ektovao

na ukupni nivo građevinske

aktivnosti, kao i uposlenost ostalih

povezanih sektora.

10 www.swot.ba

ANALIZA REALNI SEKTOR

Nezaposlenost je problem

domaće ekonomije koji po-

prima alarmantne razmjere.

Naime, na kraju februara 2011.

godine na evidenciji Zavoda za

zapošljavanje RS bilo je prijavlje-

no 149.459 nezaposlenih lica što

je za 2,6% više u odnosu na njihov

broj na kraju 2010. Zahvaljujući

progresivnom rastu gotovo je

izvjesno da će prošlogodišnja re-

kordna nezaposlenost od 150.000

lica, registrovana u februaru, biti

veoma brzo premašena.

Za prevazilaženje problema vi-

soke nezaposlenosti neophodno

je djelovati na njene funda-

mentalne uzroke koji ne potiču

isključivo od nedovoljnog nivoa

domaće privredne aktivnosti.

Naime, nepovoljna kvalifi kaciona

struktura na domaćem tržištu

rada, u kojoj dominira nisko obra-

zovana i nekonkurentna radna

snaga, je značajno ograničenje za

suzbijanje problema visoke neza-

poslenosti.

Od početka godine evidentan

je neutralni uticaj zarada na

kupovnu moć stanovništva.

Naime, prosječna neto plata po

zaposlenom u RS koja je isplaćena

u prva dva mjeseca 2011. godine

iznosila je 801 KM i realno je os-

tala nepromijenjena u odnosu

na isti period prethodne godine.

I pored činjenice da je bankarski

sektor RS u 2010. godini ostvario

negativni fi nansijki rezultat, u pe-

riodu I-II 2011, sektor fi nansijskog

posredovanja je zadržao lidersku

poziciju u grupi najbolje plaćenih

djelatnosti sa prosječnom neto

platom od 1.240 KM, a slijede ga

sektori državna uprava i odbrana,

obavezno socijalno osiguranje

(1.059 KM) i zdravstveni i socijalni

rad (1.041KM). Na samom začelju

ove liste nalaze se sektori hoteli i

restorani (554 KM) i prerađivačka

industrija (556 KM). U istom pe-

riodu prosječna zarada u FBiH

iznosila je 797 KM.

Sindikalna potrošačka korpa u RS

za februar 2011. godine iznosila

je 1.787 KM i prosječna plata

ju je pokrivala sa svega 44,8%.

Istovremeno, prosječna plata u

prerađivačkoj industriji (559 KM),

kao sektoru koji stvara najveći dio

nove vrijednosti, nije mogla da

pokrije niti troškove prehrane koji

su iznosili 659 KM.

U režimu valutnog odbora kakvog danas imamo u BiH i RS

fi skalna politika predstavlja jedini raspoloživi instrument za

dinamiziranje ukupnih ekonomskih kretanja. Međutim, ne-

davnim izmjenama poreskih zakona kojima je povećana stopa poreza

na dohodak, te stope doprinosa, Vlada RS je dala prednost kratkoročnim

interesima, artikulisanim kroz potrebu očuvanja tekuće stabilnosti

javnih fondova u odnosu na potrebu postizanja dugoročnog i održivog

društveno-ekonomskog rasta RS.

Nedavno usvojena Strategija zapošljavanja Republike Srpske

2011-2015. godine predstavlja još samo deklarativno opred-

jeljenje domaćih vlasti da se ozbiljnije uhvate u koštac sa

ovim akutnim društveno-ekonomskim problemom. Pri tome,

nadolazeći nepovoljni demografski trendovi koji se primarno manifes-

tuju kroz negativnu stopu nataliteta i rast učešća starijih lica u strukturi

ukupnog stanovništva naglašavaju potrebu hitnog i radikalnog djelo-

vanja u cilju dugoročnog saniranja ovog akutnog ekonomsko-socijalnog

žarišta.

Broj nezaposlenih lica u RS

Struktura sindikalne potrošačke korpe u februaru 2011. godine

150 000

152.000

148.000

150.000

146.000

144.000

142.000

138.000

140.000

138.000

I 2010 II 2010

III 2010

IV 2010

V 2010

VI 2010

VII 2010

VIII 2010

IX 2010

X 2010

XI 2010

XII 2010

I 2011 II 2011

04%10% 04%

37%09%

04%

06%

30%

prehrana stanovanje i komunalne uslugeteku e održavanje doma instva odje a i obu ahi ij i j d ljhigijena i njega zdravlja prevozobrazovanje i kultura

Izvor: Zavod za zapošljavanje RS

Izvor: Savez samostalnih sindikata RS

Neadekvatna ponuda radne snage na tržištu rada RSKvalifi kaciona struktura nezaposlenih radnika je izuzetno

nepovoljna i nefl eksibilna u odnosu na aktuelne potrebe

domaće privrede. Naime, u strukturi nezaposlenih

radnika u februaru 2011. dominirala je nekvalifi kovana

radna snaga sa 27,0% i radnici sa srednjom stručnom

spremom sa 25,7%.

Ispunjeni očekivani kratkoročni efekti

U martu 2011. godine prihodi

fondova socijalnog osiguranja

bili su veći za 13,1% u odnosu

na isti period prethodne godine.

U istom periodu naplaćeni javni

prihodi po osnovu poreza na

plate rasli su po stopi od 91,6%.

Nezaposlenost sve veći problem

Zarade realno stagniraju

11www.swot.ba

REALNI SEKTOR ANALIZA

Rast broja

penzionera u RS

Penzioni sistem RS suočen

je sa tri krupna problema

koji dovode u pitanje nje-

govu održivost i dugoročnu

perspektivu. U prvom redu,

broj korisnika penzija u RS pro-

gresivno raste. Tako se samo u

prva tri mjeseca 2011. godine

njihov broj povećao za 1.332

lica i na kraju marta dostigao

228.015 penzionera. Dalje,

penzioni sistem suočen je sa

problemom rastuće zavisnosti o

budžetskim transferima, koji su

u 2010. godini iznosili 200 mil-

iona KM ili 25,0% više u odnosu

na njihov iznos u 2009.

Na kraju, ali nikako najmanje

značajan, je i problem rastućeg

defi cita penzionog sistema

RS, kao posljedice svojevrsnog

fenomena trošenja iznad objek-

tivnih mogućnosti. Defi cit, koji

je u periodu 2007-2010. godine

iznosio gotovo 108 miliona KM,

najvećim dijelom je fi nansiran iz

komercijalnih kredita i pod komer-

cijalnim uslovima zaduživanja.

Samo u prošloj godini, Fond PIO

RS zadužio se 37 miliona KM.

Infl acija topi

standard

U prva tri mjeseca 2011. go-

dine infl acija u RS iznosila

je 3,6% i bila je snažno

determinisana trendo-

vima u domaćoj ponudi i

potražnji. Naime, dinamični

rast proizvođačkih cijena, koje

su u prvom kvartalu 2011.

godine pod uticajem rasta

cijena sirovina i energenata,

rasle po stopi od 6,0%, ubrzao

je ukupna infl atorna kretanja

u RS. Osim toga, i rast domaće

potrošnje kroz efekat povećane

potražnje, refl ektovao se na

opšti nivo cijena u RS.

U prvom kvartalu 2011. godine

životni standard stanovništva

našao se na udaru rasta cijena

proizvoda široke potrošnje.

Naime, cijene prehrambenih

proizvoda porasle su za 5,4%,

dok su cijene alkoholnih pića i

duvana rasle po stopi od 7,6%.

Međutim, i država kroz sistem

administrativno utvrđenih ci-

jena dodatno je produbila nega-

tivni pritisak na kupovnu moć

stanovništva. Tako su, u posma-

tranom periodu, cijene komu-

nikacija rasle za 10,8%, prevoza

za 7,0%, vode i komunalnih us-

luga za 8,6% i električne energije

za 2,0%.

Broj penzionera u RS

Indeksi proizvođačkih i potrošačkih cijena u RS

228.000

230.000

224 000

226.000

222.000

224.000

218.000

220.000

216.000

218.000

214.000

106 0

108,0

104,0

106,0

100 0

102,0

98,0

100,0

94,0

96,0

,I

2010II

2010III

2010IV

2010V

2010VI

2010VII

2010VIII 2010

IX 2010

X 2010

XI 2010

XII 2010

I 2011

II 2011

III 2011

Indeks potroša kih cijenaIndeks cijena proizvo a a industrijskih proizvoda

Izvor: Republički zavod za statistiku RS

Izvor: Fond PIO RS

12 www.swot.ba

ANALIZA FEDERACIJA BIH

Nezaposlenost

u porastu

Broj nezaposlenih u FBiH

nastavio je svoj uzlazni trend

koji traje još od kraja 2008.

godine. Tako je u februaru

2011. godine bilo 366.481

nezaposleno lice u FBiH, što

je više za 8.071 lice u odnosu

na isti period prethodne go-

dine. S druge strane, opadajući

trend broja zaposlenih prekinut

je u januaru ove godine kada

je statistički broj zaposlenih

povećan za cijelih 15.863 lica.

Sumnjamo da se ovdje radi o

promjeni statističkog obuhvata

ili metodologije koja je stupila na

snagu početkom 2011. godine

s obzirom na kontradiktornost

izvještaja Federalnog zavoda za

statistiku za januar 2011. godine i

decembar 2010. godine. Indikativ-

no je da se ova pozitivna promjena

u potpunosti odnosi samo na jedan

mjesec i svakako je nešto čemu

treba posvetiti dužnu pažnju.

Kretanje broja zaposlenih i nezaposlenih

380.000

400.000

420.000

440.000

460.000

320.000

340.000

360.000

01. (2009) 07. 01.(2010)

07. 01.(2011)

Zaposleni Nezaposleni

Izvor podataka: IRBRS

I u Federaciji oslabljen životni standard

Blag ekonomski oporavak u prethodnom periodu nije bio dovoljan da preokrene

negativne trendove rasta broja nezaposlenih i pada prosječne plate u FBiH. Pored

toga, ubrzan rast cijena hrane je dodatno oslabio kupovnu moć stanovništva.

Pasivnost bankarskog sektora oslikava i dalje visok nivo averzije prema riziku, kako

na strani bankarskog sektora tako i na strani korisnika

Kontaktirajte nas na telefon broj 051/344-860

ili na mail grupu: eurohercbl@euroherc.ba

Očekuje Vas kvalitetna i profesionalna usluga na

teritoriji čitave Republike Srpske i Bosne i Herce-

govine.

Vaš partner za sigurno poslovanje!

www.euroherc.ba

13www.swot.ba

FEDERACIJA BIH ANALIZA

Rast cijena ugrožava

kupovnu moć

Od početka 2010. godine

infl acija u FBiH bilježi poste-

peno ubrzanje rasta. Tako

je indeks potrošačkih cijena na

malo dostigao godišnji porast

od 3,7% na godišnjem nivou

u martu ove godine. Osnovni

pokretač ovog rasta predstavl-

jaju cijene hrane i bezalkohol-

nih pića koje su u istom peri-

odu porasle za cijelih 8,3%, što

predstavlja značajan udar na

kupovnu moć stanovništva. Uz

ovaj podatak treba imati u vidu

da je vrijednost prosječne plate u

FBiH u istom periodu zabilježila

pad (-1,5% feb. 2011/feb.

2010). Cijene prevoza su takođe

zabilježile porast od značajnih

7,8%. Osnovni uzrok povećanja

troškova prevoza svakako leži

u porastu cijena nafte i naftnih

derivata, pa treba očekivati, a

Nastavak stagnacije bankarskog sektora u FBiH

Ukupni kreditni plasmani u

FBiH su u februaru 2011. go-

dine zabilježili godišnji rast

od 2,6%. Prema tome, i u

Federaciji BiH se još ne može

govoriti o oporavku kredit-

nih aktivnosti bankarskog

sektora. Doduše, dinamika

kreditnih aktivnosti se značajno

razlikovala po pojedinačnim

sektorima. Kreditni plasmani

sektoru stanovništva su sman-

jeni za 2,6%, što ukazuje na opr-

ezniju kreditnu politiku banaka,

ali svakako i na dostignut nivo

zaduženosti stanovništva, os-

labljenu kreditnu sposobnost

i povećanu averziju prema

novom zaduživanju. Krediti

preduzećima su u istom periodu

porasli za 4,9%, a što je rezultat

što se već dobrim dijelom i događa,

da se ovo refl ektuje kroz nastavak

rasta cijena širokog spektra proiz-

voda i usluga. Prema mišljenju

većine ekonomskih analitičara,

dalji značajniji rast cijena nafte bi

mogao ozbiljno usporiti izlazak iz

ekonomske krize evropske i svjetske

privrede.

snažnijeg rasta kreditnih plasmana

ovom segmentu u periodu de-

cembar 2010 - februar 2011. Ovaj

kratkoročni trend svakako pred-

stavlja pozitivan signal, te ostaje

da se vidi da li će i u kojoj mjeri biti

nastavljen u narednom periodu.

Porast zaduženosti sektora Vlade

od 92,4% ili 73,4 miliona KM je

posljedica povlačenja novih kredit-

nih tranši u posmatranom periodu i

u skladu je sa sve većom potrebom

za kreditnim fi nansiranjem javne

potrošnje usljed oslabljene fi skalne

pozicije.

101

102

103

104

97

98

99

100

01.(2009)

04. 07. 10. 01.(2010)

04. 07. 10. 01.(2011)

-2%

0%

2%

4%

01. (2009)

04. 07. 10. 01. (2010)

04. 07. 10. 01. (2011)

-12%

-10%

-8%

-6%

-4%

Krediti preduze ima Krediti stanovništvu

Kretanje indeksa potrošačkih cijena

Kretanje indeksa potrošačkih cijena

Izvor podataka: Centralna banka BiH

14 www.swot.ba

INTERVJU

PDVU BiH se već dugo govori o

uvođenju diferencirane stope

PDV-a. Da li je veće oporezi-

vanje luksuza s jedne strane i

poresko rasterećenje osnovnih

životnih potreba s druge strane

jedna od poželjnih mjera?

MANTOVANELI: Kada se razmišlja o

uvođenju diferencirane stope treba

razmišljati i o dodatnoj složenosti i

implikacijama na prikupljanje pri-

hoda. Ukoliko je cilj da bude po-

mognuto siromašnim i ugroženim

važnije je imati uspostavljene

izuzetno dobro usmjerene mreže

socijalne sigurnosti. To stalno po-

navljamo zbog toga što u BiH to

apsolutno nije slučaj. Mnogo novca

se troši na transfere za porodice i

pojedince, ali taj novac ne doseže

do siromašnih. Upravo u krizama

popute ove shvatate da su vam

potrebni instrumetni za pružanje

podrške najsiromašnijim slojevima

stanovnišva. Vlasti u oba entiteta u

BiH moraju više pažnje da posvete

rashodima nego prihodima i zbog

toga nije dobar potez da povećanje

priliva novca bude obezbijeđeno

kroz veća poreska opterećenja.

Na taj način je odluku Vlade RS da

poveća stopu poreza na dohodak

ocijenio šef Kancelarije Svjetske

banke u BiH Marko Mantovaneli.

“Mislimo da ima prostora za sman-

jivanje veličine administracije, a da

s druge strane defi nitivno postoji

prostor za to da se privatna sfera

privrede učini mnogo privlačnijom

kroz unapređivanje poslovnog

okruženja”, izjavio je Mantovaneli.

Govoreći o stanju u domaćoj

ekonomiji on je istakao da postoje

određeni znaci oporavka privrede

od krize, ali da će se BiH, kao i

druge zemlje u regionu, suočiti sa

fi skalnim ograničenjima u 2011.

godini, a i kasnije.

“Rješavanje izazova u zemlji,

posebno u periodu poslije krize,

zahtijeva postojanje vlasti koje im-

aju viziju. Što više vremena protiče

bez formiranih institucija, to će se

više pitanja i problema akumulirati

i njihovo rješavanje će postajati sve

teže’’, kaže Mantovaneli.

Kako ocjenjujete trenutno

stanje u ekonomiji BiH i kakve

su prognoze Svjetske banke u

vezi sa njenom perspektivom?

MANTOVANELI: Postoje određeni

znaci oporavka privrede od krize.

Međutim, gledajući unaprijed, ne

bi trebalo spuštati gard. BiH, kao

i druge zemlje u regionu, će se

suočiti sa fi skalnim ograničenjima

u 2011. godini, a i kasnije. U takvoj

situaciji država i entiteti suočiće se

sa ograničenim prihodima i moraće

pažljivo razmatrati kako troše

javni novac. Štaviše, motori koji

podržavaju rast tek su počeli da se

Marko Mantovaneli, šef Kancelarije Svjetske banke u Bosni i Hercegovini

Veća opterećenja na plate uticaće nasmanjenje investicija i zapošljavanjeIako razumijem želju da se u toku ovog perioda ograničenosti budžeta povećaju prihodi više pažnje treba posvetiti rashodima nego prihodima fi skalne jednačine. Mora takođe biti uzeta u obzir i činjenica da su porezi koji se naplaćuju na rad već viši od svih drugih poreza

15www.swot.ba

INTERVJUponovo pokreću podstaknuti u ve-

likoj mjeri spoljnom potražnjom.

Koji su najveći izazovi koji se

nalaze pred ekonomijom i šta

su Vaše glavne poruke vlas-

tima u BiH?

MANTOVANELI: Kompleksno in-

stitucionalno i političko okruženje

i dalje usporava reformski proces

i razvoj institucionalne infrastruk-

ture koja bi mogla da podrži tržišnu

privredu i evropske integracije. Kao

što se i može očekivati u maloj, ot-

vorenoj privredi, globalna ekonom-

ska kriza se u BiH brzo proširila od

kraja 2008. godine preokrenuvši

efekte snažnog ekonomskog rasta

iz prethodnog perioda. Ekonom-

ska kriza je jasno pokazala da

zemlja nema djelotvorne mreže

sigurnosti za zaštitu siromašnih. U

kratkoročnom periodu prioritet je

uspostavljanje osnova za ekonom-

ski oporavak i za djelotvornije

mreže sigurnosti. U srednjoročnom

periodu izazovi za zemlju proističu

iz potrebe da se prodube reforme

za priključivanje EU i postizanje

potpuno uspješne i ravnopravne

tranzicije u konkurentnu tržišnu

privredu. Ključno pitanje za

srednjoročni period biće kako da se

osigura rast bez izobilja spoljnog

fi nansiranja koje je predstavljalo

karakteristiku perioda prije krize.

Proces priključenja EU i dalje

će predstavljati glavni faktor u

vođenju politika. Unapređivanje

poslovnog okruženja s ciljem

da BiH postane atraktivnija

za domaće i međunarodne in-

vestitore, podržavanje razvoja

strateških sektora privrede u

većoj mjeri kao što su energetika,

šumarstvo i agroindustrija i jačanje

opšte konkurentnosti privrede i

dalje su veoma važne stavke post-

kriznog ekonomskog scenarija u

BiH i u širem regionu. Uz to BiH

je neto uvoznik hrane, te je time

ugrožena. BiH uvozi hranu na ni-

vou od oko 10% BDP-a, a izvozi na

nivou od oko 2% BDP-a. Dakle, rast

cijene hrane u inostranstvu ulazi u

zemlju kroz uvoz. Povrh toga, BiH

je izložena i povećanju cijene en-

ergije. Prema tome, kombinacija

povećanja cijena energije i hrane

predstavlja izvor bojazni kako u

smislu uticaja na siromašne seg-

mente stanovništva tako i u smislu

uticaja na fi skalnu situaciju u zemlji

za koju znamo da je već teška zbog

ekonomske krize iz prošle godine.

Koliku će cijenu platiti

ekonomija zbog toga što vlast

na nivou BiH nije formirana

mjesecima poslije izbora i

zbog zaustavljenih reformskih

procesa koji su rezultat tog

kašnjenja?

MANTOVANELI: Rješavanje iza-

zova u zemlji, posebno u periodu

poslije krize, zahtijeva postojanje

vlasti koje imaju viziju. Što više

vremena protiče to će se više pi-

tanja i problema akumulirati i

njihovo rješavanje će postajati sve

teže. Nadamo se da će državne

institucije biti formirane čim prije

to bude moguće i da će odmah

nakon toga početi da razmišljaju

o tome kako da riješe neka od na-

jhitnijih pitanja u zemlji. Nedavno

je agencija “Moody’s” snizila svoju

ocjenu BiH upravo zbog tekuće

političke klime. To nisu dobre vijes-

ti i političari bi trebalo da obrate

pažnju na to.

U kratkoročnom i srednjoročnom

periodu važno je riješiti pitanje

fi skalnih ograničenja i potrebe da

bude nastavljeno sa osiguravan-

jem fi skalne stabilnosti u 2011. go-

dini, a i kasnije sa ciljem da budžet

do 2015. bude izbalansiran. To će

zahtijevati vlade, globalni fi skalni

okvir, uspješnu primjenu stand by

aranžmana i usaglašene budžete.

Da li su zbog toga ugroženi i

projekti Svjetske banke u BiH?

MANTOVANELI: Trenutno nema

zastoja u implementaciji inves-

ticionih zajmova Svjetske banke

zbog tekuće političke situacije.

Međutim, neformirana vlast

na nivou BiH usporava Svjetsku

banku u njenom analitičkom radu

i u planiranju podrške za BiH u

naredne četiri godine. Štaviše,

ugrožava mogućnost završetka

pregovora o nastavku programa

podrške budžetima u 2011. godini.

Da li će budžetima i ove go-

dine biti neophodna podrška

međunarodnih fi nansijskih

institucija kako bi izašli na kraj

sa defi citom?

MANTOVANELI: To sve zavisi od

mjera i odluka vlada. Procijenjeni

budžetski defi cit ove godine bio je

3%, ali da bi on bio smanjen i da

bi se on učinio održivim entiteti su

inicijalno računali na međunarodnu

pomoć Međunarodnog monetar-

nog fonda, Evropske komisije i Sv-

jetske banke. Prema tome najvje-

rovatnije je da je ta pomoć i dalje

potrebna.

Kako komentarišete podizanje

stopa poreza na plate na koje

se početkom godine odlučila

Vlada Republike Srpske i koje

su pozitivne, a koje negativne

posljedice tih mjera? Koliko je

realan i istovremeno opasan

takav potez ukoliko znamo da

je privreda još daleko od istin-

skog oporavka i da je stopa

nezaposlenosti izuzutno vi-

soka?

MANTOVANELI: Iako razumijem

želju da se u toku ovog perioda

ograničenosti budžeta povećaju

prihodi vjerujemo, a ovo se odnosi

Ekonomska kriza jasno pokazala da zem-

lja nema djelotvorne mreže sigurnosti za zaštitu

siromašnih

FOTO: D. KU

JUN

DŽIĆ

16 www.swot.ba

INTERVJU

na oba entiteta, da više pažnje tre-

ba posvetiti rashodima nego pri-

hodima fi skalne jednačine. Mora

se takođe uzeti u obzir i činjenica

da su porezi koji se naplaćuju na

rad (kombinovani nivo socijalnih

doprinosa) već viši od svih drugih

poreza (poreza na potrošnju ili

poreza na dohodak), te da bi nji-

hovo dalje povećanje moglo da

učini RS manje atraktivnom za in-

vestiranje i da bi moglo da stvori

dodatne demotivacione faktore za

zapošljavanje. Znamo da su visoki

porezi na rad (socijalni doprinosi)

faktor koji objašnjava visoke nivoe

neformalnog zapošljavanja u ovoj

zemlji, tako da bi zadatak trebalo

da bude da se stvore dodatni moti-

vacioni faktori za prelaz većeg dije-

la zaposlenosti u formalni sektor.

Kakve efekte na privredu

možemo očekivati ukoliko bi

sadašnje stope bile zadržane

na duži rok?

MANTOVANELI: Veliki stepen

neformalnog zapošljavanja nije

pravičan po one ljude koji su za-

posleni na sivom tržištu, koji ne

primaju ista davanja i ne uživaju

istu zaštitu osiguranu zakonom

u odnosu na lica koja su zapos-

lena u formalnom sektoru. Prema

određenim procjenama oni pred-

stavljaju oko 20 od 30 procenata

ukupnog broja formalno zapos-

lenih u BiH. Međutim, to nije samo

pitanje ravnopravnosti. Ako “mo-

tivacioni faktori za neformalnost’’,

odnosno teško poslovno okruženje

uključujući i visoke stope poreza na

rad, postanu previše jaki oni mogu

da ugroze osiguravanje zdravst-

venih i penzionih prava pošto će

broj ljudi koji plaćaju doprinose

tim fondovima nastaviti da se

smanjuje, a ti fondovi će nastaviti

da se suočavaju sa sve većim defi -

citima.

Kako gledate na to da nije

učinjeno gotovo ništa da

budu smanjeni administracija

i ogroman činovnički aparat,

a da istovremeno opterećuju

privredu koja se još nije opo-

ravila od udara globalne

ekonomske krize?

MANTOVANELI: Mislimo da ima

prostora za smanjivanje veličine

administracije, a da, s druge

strane, defi nitivno postoji pros-

tor za to da se privatna sfera

privrede učini mnogo privlačnijom

kroz unapređivanje poslovnog

okruženja. Izazov je da se krene u

oba smjera u isto vrijeme sa sveo-

buhvatnim planom.

S obzirom na to da su no-

vim opterećenjima dodatno

pogoršani uslovi za poslovanje

u kojoj mjeri to može uticati na

pad stranih investicija koje su

već nekoliko godina unazad u

silaznom trendu?

MANTOVANELI: Direktne strane

investicije na niskom su nivou već

12 mjeseci. To je dijelom izazvano

globalnom fi nansijskom krizom,

ali uglavnom zbog toga što je

sada okruženje za privlačenje

direktnih stranih investicija

mnogo konkurentnije. Odlaganja

u formiranju institucija i imple-

mentaciji programa koji bi mo-

gli da privuku investicije, kao što

je pojednostavljivanje poslovanja,

imaju negativne posljedice.

Uz to politička nestabilnost daje

pogrešnu sliku za privlačenje

direktnih stranih investicija. Mogli

biste da imate okruženje za poslo-

vanje koje je najpovoljnije, ali ako

vodeće svjetske publikacije, kao

što su “The Economist” i “The Fi-

nancial Times”, objavljuju članke o

“najgoroj krizi od Dejtona” to neće

biti od pomoći. Klima podjela u

BiH ima svoju cijenu. Kao što sam

pomenuo, agencija “Moody’s In-

vestor Service’ nedavno je promi-

jenila pogled na B2 rejting BiH sa

stabilnog na negativan navodeći

tekuću političku pat poziciju i sa

tim vezana odlaganja ekonomskih

i ustavnih reformi kao razlog za to.

Politička nestabilnost daje pogrešnu sliku za privlačenje direktnih stranih investicija

18 www.swot.ba

INTERVJU

Ukidanje kriznog poreza na dohod-

ak u Hrvatskoj potvrda je da on nije

mogao predstavljati trajno rješenje

za stabilizaciju javnih fi nancija.

Vlade, međutim, uglavnom prib-

jegavaju toj za njih manje bolnoj

praksi nego li rezanju proračunskih

rashoda.

“Povećanje poreza na dohodak

opasno je u pogledu utjecaja na

konkurentnost gospodarstva, te

nepovoljno utječe na buduće in-

vesticije privatnog sektora čije je

dinamiziranje nužno potrebno u

smislu jačanja ponudbene strane

ekonomije, te napokon stvaranja

platforme za veći potencijalni

rast”, izjavio je Hrvoje Stojić, direk-

tor Ekonomskih istraživanja Hypo

Alpe Adria banke Zagreb.

On dodaje da povećanje porezne

presije na dohodak samo potvrđuje

izračune koji pokazuju da zemlje

bivše Jugoslavije relativno snažnije

oporezuju dohodak i poduzetničku

aktivnost u usporedbi sa ostalim

konkurentskim istočnoeuropskim

ekonomijama.

Kako komentarišete potez

vlasti u RS da podignu stope

poreza na plate?

STOJIĆ: Vladino oklijevanje da

racionalizira rashodnu stranu

proračuna proizilazi iz fokusa da se

fi skalna konsolidacija provede do-

datnim naporima na prihodovnoj

strani poput povećanja porezne

presije na dohodak bez obzira

koliko bi se to moglo negativno

odraziti na konkurentnost gos-

podarstva ili pak voditi većoj por-

eznoj evaziji. Ne manje važan rizik

u pogledu ukupne fi skalne izvedbe

je još nedovoljno shvaćen zaokret

u strukturi ekonomskog rasta - od

porezno uvijek izdašne domaće

potražnje prema investicijama i iz-

vozu kao slabijim kontributorima u

smislu punjenja državne blagajne.

Krajnji rezultat je da će slabija no

očekivana fi skalna konsolidacija

u kombinaciji sa slabijim nego

očekivanim ekonomskim rastom

zadržati javni dug na uzlaznoj pu-

tanji.

Koliko je opasna ta mjera uko-

liko znamo da je privreda još

daleko od istinskog oporavka?

STOJIĆ: Opasna je u pogledu utje-

caja na konkurentnost gospodarst-

va, te nepovoljno utječe na buduće

investicije privatnog sektora čije je

dinamiziranje nužno potrebno u

smislu jačanja ponudbene strane

ekonomije, te napokon stvaranja

platforme za veći potencijalni

rast. Povećanje porezne presije na

dohodak samo potvrđuje izračune

koji pokazuju da zemlje bivše Ju-

goslavije relativno snažnije opor-

ezuju dohodak, pa ako hoćete

i poduzetničku aktivnost u us-

poredbi sa ostalim konkurentskim

istočnoeuropskim ekonomijama.

Da li su veći nameti na tom

osnovu jedini bili izlaz u borbi

protiv budžetskog defi cita?

STOJIĆ: Dakako da nisu, no

vlade uglavnom pribjegnu takvoj

manje bolnoj praksi nego li re-

zanju proračunskih rashoda. S

obzirom na dugu praksu bujanja

proračunskih rashoda u cilju dod-

voravanja biračkom tijelu i slabost

političkih elita na ovim prostorima

u sagledavanju proračunskih re-

aliteta, te objašnjavanju benefi ta

strukturnih reformi svako sman-

jenje socijalnih transfera imalo bi

negativne političke reperkusije po

vladajuće strukture.

Kakve efekte na privredu

možemo očekivati ukoliko bi

sadašnje stope bile zadržane

na duži rok?

STOJIĆ: Pored nepovoljnog utjeca-

ja na konkurentnost, povećano por-

ezno opterećenje rada dugoročno

bi imalo nepovoljan utjecaj na

poduzetničku aktivnost i na inves-

ticije, te novo zapošljavanje. To bi

najvjerojatnije rezultiralo nižom

potencijalnom stopom rasta i

imalo negativan utjecaj na ozdrav-

Odgađanje strukturnih reformi u kombinaciji

sa rastućom poreznom presijom poslalo bi

negativan signal inostranim investitorima

Hrvoje Stojić, direktor Ekonomskih istraživanja

Hypo Alpe Adria banke Zagreb

Krizni porez nije rješenje zastabilizaciju javnih fi nansijaPored nepovoljnog uticaja na konkurentnost, povećano porezno opterećenje rada dugoročno bi imalo nepovoljan uticaj na preduzetničku aktivnost i na investicije, te novo zapošljavanje. To bi najvjerovatnije rezultiralo nižom potencijalnom stopom ekonomskog rasta i imalo negativan uticaj na ozdravljenje javnih fi nansija

19www.swot.ba

INTERVJUljenje javnih fi nancija.

S obzirom na to da su dodatno

pogoršani uslovi za poslovanje

u kojoj mjeri to može uticati na

pad stranih investicija koje su

već nekoliko godina unazad u

silaznom trendu?

STOJIĆ: Iako se u sljedećem razdo-

blju očekuje oporavak direktnih

stranih investicija sukladno opo-

ravku svjetskog gospodarstva,

odgađanje strukturnih reformi u

kombinaciji sa rastućom poreznom

presijom poslalo bi negativan sig-

nal inozemnim investitorima. Kao

i ostale zemlje Jugoistočne Europe

i BiH treba jačati napore u smislu

smanjenja jediničnog troška rasta,

ponajprije kroz rast produktivnosti

i smanjenje poreznog opterećenja.

Kakva su iskustva Hrvatske

koja je još 2009. godine uvela

krizni porez i povećala stopu

PDV-a?

STOJIĆ: Ukidanje kriznog poreza

na dohodak potvrda je da on očito

nije mogao predstavljati trajno

rješenje za stabilizaciju javnih fi -

nancija. Kako bilo, dodatna por-

ezna opterećenja djelovala su

dvojako. Viši PDV gotovo da uopće

nije rezultirao poskupljenjima

jer su trgovci na slabu domaću

potražnju prisiljeni odgovarati

jačom međusobnom konkuren-

cijom, odnosno žrtvovati marže.

Krizni porezi proizveli su prije

svega psihološki učinak u smislu

suzdržavanja od potrošnje diskre-

cijskog karaktera. S druge strane,

pozitivno je to što su krizni porezi

dodatno sudjelovali u hlađenju

domaće potražnje, odnosno sman-

jenju vanjskotrgovinskog defi cita.

Koji sektori su bili najviše

pogođeni povećanjem poreskih

nameta u Hrvatskoj?

STOJIĆ: U toj cjelokupnoj prilagod-

bi domaće potražnje produbljene

učincima poreznih nameta moglo

bi se reći da su generalno najviše

stradale uvozne ili s uvozom pov-

ezane djelatnosti poput dobrog

dijela trgovine na malo (uvoznog

porijekla), prodaje automobila, te

uglavnom diskrecijske potrošnje.

Ovdje svakako treba još spomenuti

trošarinu od 6% na mobilne

telekomunikacijske usluge koja se

i dan-danas zadržala, te značajno

pogađa atraktivnost ulaganja u taj

vrlo propulzivni segment gospo-

darstva.

U BiH se već dugo govori o

uvođenju diferencirane stope

PDV-a. Da li bi to bila dobra

mjera?

STOJIĆ: Diferencirane stope PDV-

a diljem EU uglavnom su uve-

dene u cilju jačanja konkurent-

nosti uslužnih sektora sa nižom

profi tabilnošću, ali istodobno

radno intezivnih djelatnosti poput

turizma. S druge strane, općenito

smatram da bi bilo loše da se so-

cijalna politika vodi tek kroz difer-

enciranu stopu PDV-a, odnosno

kojekakva porezna rasterećenja

koja na našim prostorima samo

smanjuju fi skalnu disciplinu,

odnosno pojačavaju poreznu evaz-

iju. Za vođenje socijalne politike

prije svega je potrebno ustano-

viti imovinsko-socijalne cenzuse,

te potom implementirati sustav

ciljanijih socijalnih transfera

kako bi ih zaista dobile socijalno,

odnsono dohodovno ugrožene

društvene skupine, čija osobna

potrošnja u konačnici proizvede

veći “pull-efekt” po gospodarstvo.

Dodatno oporezivanje luksuza

nam također ionako slijedi u sk-

lopu prilagođavanja trošarinskih

sustava onima u EU.

Kako gledate na perspektivu

regionalne ekonomije i pos-

toji li zajednički recept za

poboljšanje njene konkurent-

nosti?

STOJIĆ: Koliko god bila mala u

europskom kontekstu regionalna

ekonomija pod utjecajem je izuzet-

no divergentnih kretanja u pojed-

inim ekonomijama i rezličitih stilo-

va u vođenju monteranih i fi skalnih

politika. Generalno se ipak vidi da

dok sve ekonomije nastavljaju pri-

lagodbu domaće potražnje uslijed

smanjene kreditne aktivnosti i

neizbježne fi skalne konsolidacije,

relativno bolje gospodarske rezul-

tate ostvaruju izvozni sektori, te

one ekonomije koje brže provode

strukturne reforme i privlače direk-

tne inozemne investicije. Prema

tempu oporavka, regija će nažalost

i ove godine zaostajati za dina-

mikom oporavka u Srednjoistočnoj

Europi. I dok je Srbija nastojala na

konkuretnost utjecati nominal-

nom devalvacijom tečaja dinara

većina ekonomija uglavnom se

opredjeljuje za internu devalvaciju

o čemu ponajbolje govore zakoni o

fi skalnoj odgovornosti, najavljene

mirovinske reforme, zamrznute

plaće u cijelom javnom sektoru...

Specifi čnost regije pritom su

razmjerno veliki socijalni transferi

u odnosu na proračunske te gospo-

darske kapacitete zemalja regije ili

pak nepovoljne demografske tren-

dove. Interna devalvacija posebno

u Hrvatskoj i BiH treba da se desi

i kroz širenje porezne osnovice s

obzirom na velik broj izuzeća i por-

eznih olakšica te racionalizacijom

povlaštenih transfera (npr. bran-

iteljskih mirovina). Generalno bi

se moglo reći da što je veći inten-

zitet interne devalvacije uz rela-

tivno sporije promjene u strukturi

ekonomije u korist izvoza, to je

sporiji i dulji oporavak. Naravno da

vrijedi i obrnuto.

Među zajedničkim mjerama za

podizanje konkurentnosti može

se dati cijela lista preporuka, od

porezne reforme koja bi rasteretila

rad, a ti prihodi da se nadoknade

koncesijama i naknadama za

korištenje javnih usluga i poste-

penim uvođenjem poreza na

imovinu do mjera za podizanje

participacije na tržištu rada,

posebno imajući u vidu da neza-

poslenost mladih premašuje 40%.

Nadalje, fi skalna pravila trebalo

bi da budu dizajnirani po principu

trošimo koliko privredimo/imamo

i to posebno što se tiče izdataka

za mirovine i zdravstvo. Pritom

nije naodmet razmisliti da poti-

caji za zapošljavanje posebno za

teže zapošljive skupine zamijene

dio socijalnih transfera. Poželjna

je i veća transparentnost u dodjeli

socijalnih transfera, što bi smanjilo

zlouporabu u dodjeli skupih so-

cijalnih prava. Napokon, privatne

investicije moguće je, između os-

talog, potaknuti ubrzanom amor-

tizacijom koja omogućava veće

porezne odbitke. Krajnja mjera je

i jednokratni otpis koji dopušta

oduzimanje ukupnog troška in-

vesticije u godini realizacije,

umanjenjem osnovice po osnovi

ulaganja i poreznim odbicima po

osnovi ulaganja. Porezne olakšice

mogu još i pozitivno diskrimini-

rati fi rme prema razini ulaganja u

tehnologiju i obrazovanje sa ciljem

povećanja izdvajanja u razvoj i

istraživanje gdje regija stagnira na

europskom začelju.

Da li je regionalna ekonomska

saradnja na zadovoljavajućem

nivou i koji su glavni potezi koje

bi trebalo da budu povučeni

kako bi ona bila poboljšana?

STOJIĆ: Ovdje prije svega treba

reći da su trgovinska razmjena te

direktne strane investicije među

članicama bivše Jugoslavije daleko

ispod potencijala koji mogu imati

susjedne ekonomije. Situacija bi

trebalo da bude poboljšana kad

Srbija i BiH postanu članice Sv-

jetske trgovinske organizacije,

ali i kad padnu neke neformalne

barijere (npr. korupcija, slabo

korporativno upravljanje) koje

koče prekogranične investicije.

Među pozitivnim primjerima valja

istaknuti regionalnu suradnju na

obnovi regionalnih željezničkih

pravaca i prateće infrastrukture,

te nastup na trećim tržištima

posebno u građevinskim aktivnos-

tima. Prostor za suradnju također

je velik u automobilskoj industriji,

farmaceutici, energetici, promet-

nim pravcima... Uglavnom, moglo

bi se reći da će potencijalna stopa

rasta u srednjem, odnosno dugom

roku ovisiti o razini investicija i

intenzitetu regionalne suradnje u

sektorima koji proizvode, odnosno

pružaju međunarodno razmjenji-

vanje dobra, odnsono usluga.

Krizni porezi

proizveli su prije

svega psihološki

učinak u smislu

suzdržavanja od

potrošnje

20 www.swot.ba

SRBIJA

Pozitivna kretanja u pogledu rasta privredne aktivnosti u Srbiji potvrđuju se iz kvartala u kvartal. Nakon zvaničnog

izlaska iz recesije i ostvarenja rasta BDP-a od 1,7% u 2010. godini, u prvom tromesečju (T1) 2011. godine procenjena je stopa rasta

od 3%. I dok je rast u 2010. godini bio prvenstveno pod uticajem rasta izvoza kao rezultat unapređenja cenovne konkurentnosti i

opravka svetske privrede, rast u T1 2011. godine je rezultat rasta industrije i rasta investicija, pre svega, privatnih. Ovo, uz nastavak

trenda visokog rasta izvoza, daje novi kvalitet razvoju srpske privrede, koji je u pretkriznom periodu bazirao na rastu potrošnje.

Relevantne međunarodne i domaće institucije i analitičari projektuju rast BDP-a u ovoj godini na 3%, a on će biti rezultat oporavka

investicione aktivnosti. Ona je, pak, pored domaćih, posledica i nešto većeg interesovanja stranih investora koja se u velikoj meri

koncentriše na sektor automobilske industrije usled najavljenih i delimično sprovenih investicija italijanskog FIAT-a. Ipak, veća

investiciona aktivnost još nema značajnijeg uticaja na pad nezaposlenosti koja iznosi 19,2%. Nema sumnje da će budući razvoj

Srbije u velikoj meri zavisiti od efektuiranja dosadašnjih i rasta novih investicija posebno u sektorima gde postoji veliki potencijal

kao što su energetika (procenjene investicije u srednjoročnom periodu iznose 14 milijardi evra), infrastruktura (15 milijardi evra) i

poljoprivreda (jedan od najznačajnijih sektora koji naročito dobija na značaju sa aktuelnim kretanjima na svetskom tržištu).

Relativno pozitivna kretanja privredne aktivnosti delimično su neutralisana visokim infl acionim pritiscima. U

2010. godini Srbija je bila rekorder u regionu sa infl acijom od 10,3%. Negativna kretanja su nastavljena i u T1 2011.

godine kada je zabeležena infl acija od čak 5,5%, odnosno 14,1% u odnosu na isti period prošle godine.

Infl acija je rezultat dejstva nekoliko faktora i to prenetog efekta značajne depresijacije dinara u periodu T3 2008 - T4 2010. go-

dine, rasta cena hrane i rasta administrativno regulisanih cena. Sada je već izvesno da će infl acija u 2011. godini premašiti cilj od

4,5% +/- 1,5 procentnih poena, a da će se u ciljane tokove vratiti tokom 2012. godine ukoliko ne bude dodatnih neočekivanih

kretanja.

Narodna banka Srbije je, kao odgovor, nekoliko puta puta povećavala referentnu kamatnu stopu koja trenutno iznosi 12,5%, što

je dovelo do stabilizacije kursa, odnosno jačanja dinara. Od početka godine do kraja aprila dinar je ojačao za oko 6%, što značajno

doprinosi smanjenju infl acionih pritisaka, ali je pitanje koliko negativno utiče na spoljnotrgovinske tokove. Značajnom jačanju

dinara, pored mera Narodne banke Srbije, doprinelo je i povećano interesovanje stranih investora za ulaganje u domaće državne

zapise (oko 500 evra je iznosio priliv portfolio investicija u februaru i martu) i sezonski karakter koji se ogleda u većoj ponudi deviza

za vreme uskršnjih i prvomajskih praznika.

Kreditna aktivnost raste, fi skalna politika je manje-više pod kontrolom, ali izazovi tek predstoje. U poslednjem

tromesečju prošle godine nastavljen je rast kreditne aktivnosti, a nastavak tog trenda uz blago usporavanje se procenjuje i za T1 2011.

godine, iako još nema konačnih podataka. Relativno visok rast kreditne aktivnosti tokom celog kriznog perioda održan je uz jaku

podršku države u vidu subvencionisanih kredita. Do kraja marta ove godine banke su odobrile subvencionisane kredite u iznosu od 261

milion evra, od čega čak 90% su krediti za likvidnost. Povoljna okolnost je i zašto značajan deo odobrenih kredita čine dinarski krediti,

čime se smanjuje visoko učešče kredita sa valutnom klauzulom u ukupnim kreditima koje sada iznosi oko 68%.

Tokom 2010. godine fi skalna politika je bila u skladu sa dogovorenim sa Međunarodnim monetarnim fondom. Dodatan kvalitet

upravljanju javnim fi nansijama u narednom srednjoročnom periodu je učinjen time što su usvojena tzv. fi skalna pravila, kojima se

ograničava rast javnog duga i tekuće potrošnje. Ipak, pred fi skalnom politikom u narednom periodu stoje značajni izazovi, koji se

u velikoj meri tiču fi skalnih pravila. Naime, Vlada Republike Srbije je u pripremi budžeta za ovu godinu pošla od pretpostavke da će

prihodi od privatizacije državnog dela “Telekoma Srbija” (procenjena vrednost 31% državnog udela koji je namenjen prodaji iznosi

oko 800 miliona evra) biti, između ostalog, u funkciji održanja budžetske stabilnosti, ali je sama prodaja još neizvesna, jer se javio

samo jedan zainteresovani kupac koji je za 51% preduzeća ponudio “svega’’ 950 miliona evra, što je značajno manje od minimalne

cene od 1,4 milijarde evra. Ukoliko ne dođe do ove prodaje, država će morati da se dodatno zadužuje, što može ugroziti ostvarenje

limita na visinu javnog duga od 45%. Dodatni izazovi kada je fi skalna politika u pitanju proizilaze iz činjenice da je ovo predizborna

godina koja, po pravilu, uvek nosi veći rast javne potrošnje.

Privreda je i dalje suočena sa niskom likvidnošću; da li je oporavak na pomolu? U srpskoj privredi je i dalje prisutna

nelikvidnost koja se ogleda u činjenici da je i dalje preko 60.000 preduzeća u blokadi. Međutim, apsolutno i relativno povećanje

problematičnih u ukupnim kreditima je zaustavljeno u T4 2010. godine, tako da sada učešće kredita u docnji dužoj od 90 dana

u ukupnim kreditima iznosi 16,9%, u odnosu na ostvarenih 17,8% u T3 2010. godine. Kada su preduzeća u pitanju, učešće

problematičnih u ukupnim kreditima je smanjeno sa 23,2% u T3 2010. na 21,8% u T4 2010. godine. Ipak, imajući u vidu sličan

trend kretanja na kraju 2009. godine ostaje da se vidi da li je reč o preokretu trenda ili sezonskim kretanjima.

Privredni rast u prvom tromesečju ove godine je bio u skladu sa očekivanjima i, pre svega, vođen rastom industrijske proizvodnje, izvoza i

investicija. Ipak, infl acija, nelikvidnost privrede i visoka stopa nezaposlenosti ostaju najveći izazovi ekonomske politike u Srbiji

Tekuća ekonomska kretanja u SrbijiPiše: Aleksandar ILIĆ (Autor je analitičar u Altis Capital-u, Beograd)

21www.swot.ba

HRVATSKA

Hrvatsko gospodarstvo ostaje jedno od

najsporije rastućih u relativnoj usporedbi s

drugim zemljama srednje i istočne Europe.

Naznake smanjene fi skalne potrošnje

nakon izbora, oduljeno restrukturiranje

poduzeća, te povišena nezaposlenost

održat će domaću potražnju slabom. U tom

pogledu su nadmašeni povoljni bazni efek-

ti, te pojačana fi skalna potrošnja u prediz-

borno vrijeme sa udvostručenim planovima

izgradnje cesta. Potrošački fundamenti

dodatno će se pogoršati uslijed negativnih

utjecaja realnog pada plaća, razduživanja

stanovništva, te rasta cijena hrane i en-

ergenata. Podbačaj osobne potrošnje i

industrijske proizvodnje u prvom kvartalu

uistinu predstavlja silazni rizik za projekciju

ovogodišnjeg rasta BDP-a od 1,8%. No,

istovremeno ne smijemo isključiti uzlazni

rizik od potencijalnog jačanja korporativnih

investicija u drugoj polovici godine na

krilima poboljšane investicijske klime pred

pristupanje EU, ali i intenzivnijeg krediti-

ranja većih poduzeća. Čak ukoliko ni fi ska-

lni rizici u euro zoni, te globalni šok cijena

sirovina ne ugroze inozemnu potražnju,

dakako imavši na umu oporavak potražnje

brzorastućih gospodarstava istočne Eu-

rope, slabljenje izvozne dinamike nemi-

novno je s obzirom na monetarno stezanje

ECB-a, kontinuiranu nekonkurentnost, ali i

prestanak subvencioniranja brodogradnje.

Takvi trendovi će u kombinaciji sa barem

postepenim oporavkom uvozno intenzivne

domaće potražnje rezultirati sa tri postotna

boda slabijom kontribucijom neto izvozne

komponente u strukturi BDP-a.

Iznadočekivano ubrzanje infl acije u prvom

kvartalu ne sugerira značajnije promjene

u cjenovnim trendovima, iako naglašava

dugoročni hrvatski problem ovisnosti o

uvozu hrane uz istovremeno neefi kasnu

skladišnu infrastrukturu. Dodatni rast

globalnih cijena sirovina i odgođena pri-

lagodba potrošačkih cijena hrane kroz

oporavak marži proizvođača rezultirat će

daljnjim ubrzanjem infl acije. No, istovre-

meno je uzlazna infl atorna dinamika obuz-

dana na prosječnih 3% ove godine uslijed

pogoršanih potrošačkih fundamenata, te

stabilnog tečaja. Iako je slaba vjerojatnost

za agresivnija povećanja administrativno

reguliranih cijena pred izbore, izdašnija

poskupljenja u kraćem roku nakon izbora ili

po ulasku u EU ipak su neizbježna.

Ovogodišnji oporavak kreditiranja privat-

nog sektora ograničen je “čišćenjem” bilanci

poduzeća, te neujednačenim oporavkom

proizvodnih sektora. Naime, pojačano

kreditiranje javnih poduzeća, kreditna

potražnja strukturno snažnijih poduzeća,

te onih poduzeća u kasnijim fazama re-

strukturiranja podržat će ubrzanje kreditne

aktivnosti segmenta poduzeća. No, opo-

ravak zaduživanja segmenta stanovništva

kasnit će za korporativnim posljedično

nepovoljnim potrošačkim fundamentima.

Povoljna međubankarska likvidnost, sla-

bljenje intenzivnosti privlačenja depozita,

poboljšani uvjeti kredita državne razvojne

banke HBOR-a, te snažnije nadmetanje

za fi nanciranjem kvalitetnih poslovnih

projekata impliciraju niže kamatne stope.

Ograničavajući faktori u tom pogledu ipak

su povišene razine troška rizika, postepeni

rast euribora, te oštrija regulacija na global-

noj razini osobito u pogledu implement-

acije Basel III uvjeta. HNB će u okolnostima

niskog defi cita platne bilance, stagnirajućeg

ino-zaduživanja te neizvjesnosti u vezi sa

prilivima stranog kapitala zadržati poli-

tiku monetarne relaksacije, iako ne treba

isključiti sterilizaciju (dijela) viška likvid-

nosti u sustavu u slučaju tečajne volatilnosti

i/ili obnavljanja inozemnih neravnoteža

u uvjetima izostanka značajnije fi skalne

konsolidacije.

Državni proračun u izbornoj 2011. godini

manje-više je prijenos prošlogodišnjeg sa

nešto višom službenom projekcijom defi ci-

ta na 5,1% BDP-a. Usprkos cjelogodišnjem

efektu ukinutih poreznih olakšica i

zadržavanju plaća i mirovina zamrznutima i

tada se javlja potreba za diskrecijskim rezo-

vima uzevši u obzir veće kamatne troškove te

ukupne mirovinske rashode. Blagi podbačaj

javnih prihoda u prvom kvartalu suviše ne

iznenađuje imavši na umu ukidanje kriznih

poreza i visoku bazu od prošlogodišnjih

izvanrednih naplata trošarina. Unatoč pri-

tom tek blagom porastu fi skalnog defi cita

u prvom kvartalu, uzlazni rizici u ostatku

godine ne jenjavaju u pogledu troškova re-

strukturiranja brodogradilišta, nepovoljnih

uvjeta na tržištu rada, rastuće vjerojatnosti

populističkog jačanja fi skalne potrošnje

pred izbore, te rastuće nelikvidnosti realnog

sektora. Štoviše, odgađanje značajnih fi ska-

lnih rezova ostavlja javni dug (koji uključuje

državna jamstva, aktivnosti državne raz-

vojne banke HBOR-a i ostale kvazifi skalne

stavke) na neodrživom rastućem trendu

prema 80% BDP-a do 2013. uz pretpostavku

procijenjenog strukturnog defi cita na 4%,

te dva postotna boda viših troškova fi nan-

ciranja u odnosu na rast BDP-a. Posljedično

se javlja rizik sniženja kreditnog rejtinga

ispod investicijskog razreda dakako u

uvjetima slabe fl eksibilnosti inozemnog

fi nanciranja, odnosno nedostatka podrške

MMF-a. Nužni strukturni rezovi u tom

kontekstu objedinjuju reforme socijalnih

prava, poticanje povećanja radne snage, te

smanjenja sive ekonomije. U suprotnosti,

Hrvatska riskira podulji period povišene

cijene zaduživanja, te servisiranja vrlo vi-

sokog inozemnog kratkoročnog duga.

Hrvatska privreda ostaje jedna od najsporije rastućih, u poređenju sa drugim zemljama srednje i istočne Evrope

Zakašnjeli privredni oporavak i fi skalne neizvjesnosti

Piše: Andrej Knez (Autor je analitičar Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria Bank, a mišljenja iznesena u članku nisu nužno stavovi te institucije)

22 www.swot.ba

AUTORSKI ČLANCI

Posebno aktuelna tema među

ekonomistima cijelog svijeta jeste

zlato i kretanje cijene zlata koja, u

današnjim okolnostima, dostiže re-

kordne nivoe. Cijena jedne fi ne unce

zlata danas se kreće oko USD 1.500 a

analitičari procjenjuju da će do kraja

2011. godine cijena jedne fi ne unce

zlata preći nivo od USD 2.000.

Strah od infl acije takođe utiče na

rast cijene zlata. Neki analitičari

predviđaju kratkoročno jačanje infl a-

tornih pritisaka u SAD i drugim razvi-

jenim zemljama svijeta, što dodatno

utiče na rast cijene zlata. Sa druge

strane, procjenjuje se takav scenario

u kojem će neodrživi dug SAD i Ev-

rope uticati na centralne banke da

izvrše devalvaciju svojih valuta.

Ovakvi potezi mogli bi dovesti do

hiperinfl acije. Isto tako, smatra se da

je došlo do tzv.»balona» cijena zlata

čije bi «pucanje» donijelo značajne

gubitke onima koji su zlato kupovali

po viskom cijenama.

Ukoliko se posmatra istorijsko kre-

tanje zlata, kao ključni periodi mogu

se smatrati:

-Međunarodni monetarni sistem

Bretton Woods 1944.– do 1971. go-

dine,

-Kriza međunarodnog monetarnog

sistema 1966. – 1971. godine,

-Period smanjene uloge zlata u peri-

odu između 1971. – 1997. godine,

-«Seljenje» zlata iz Evrope u «južne»

zemlje,

-Potpisivanja Zlatnog sporazuma

centralnih banaka i revizija istog.

Najveći vlasnik zlatnih rezervi danas

jesu SAD koje, prema podacima za III

kvartal 2010. godine, u svom portfo-

liju drže ukupno 261,5 miliona unci

zlata (8.134,20 tona zlata). U istom

periodu, zemlja sa najmanje zlatnih

rezervi bila je Velika Britanija koja je

u svom portfoliju imala 10 miliona

unci zlata ( 310,30 tona zlata).

Veoma interesantan period za kre-

tanje zlata jeste period s kraja 90-tih

godina prošlog vijeka koji karakteriše

«seljenje» zlata u BRIC (Brazil, Rusia,

Indija, Kina) zemlje. U ovom peri-

odu zemlje BRIC bilježe privrednu

ekspanziju, te su u želji da povećaju

kredibilnost svojih valuta, povećavale

zlatne rezerve. Zlato, koje su ove zem-

lje kupile, najvećim dijelom potiču

od «sjevernih» zemalja, evropskih u

prvom redu. Između 2002. i 2010.

godine ove zemlje su kupile sljedeće

količine zlata :

-Kina je kupila 553,5 tona zlata;

-Rusija je povećala svoje zlatne

rezerve za 127,3 tona (godišnji rast

od 27,6% u 2010. godini);

-Indija je povećala zlatne rezerve

za 200 tona (godišnji rast od 56% u

2010. godini).

Shvatajući važnost zlata i njegove

«selidbe» zemlje Evrope, odnosno

ECB i četrnaest centralnih banaka

su 1999. godine potpisale Gener-

alni sporazum o zlatu. Sporazum je

kasnije revidiran u nekoliko navrata.

Međutim, kada je potpisan prvi put,

Sporazum je imao tri cilja:

-Da reguliše prodaju zlata u vrijeme

kada su Belgija, Holandija, Austrija,

Švajcarska i Velika Britanija prodale

ili planirale da prodaju zlato;

-Da se izbjegnu bilo kakve ank-

sioznosti koje mogu dovesti do nek-

oordinisane prodaje zlata (cijena

zlata je 1980. godine iznosila USD

850 dok je 1999. godine ova cijena

iznosila USD 255);

-Da se spriječi pad cijena i destabi-

lizacija onih privreda koje zavise od

zlata, kao što je Južna Afrika.

Velika svjetska kriza koja je aktuelna

već duži vremenski period, uticala je

na snažan rast cijene zlata. Da li će se

rastući trend cijene zlata nastaviti u

budućnosti, te da li će dostići rekorde

koji su očekivani (USD 2000 po unci),

zavisiće, u prvom redu, od kriznih

stanja u cijelom svijetu.

Zlato kao devizna rezerva

Piše: Tijana ŠOJA

(Autor je član Udruženja

ekonomista RS - SWOT)

Velika svjetska kriza, koja je aktuelna već duži

vremenski period, uticala je na snažan rast

cijene zlata. Da li će se rastući trend nastaviti?

23www.swot.ba

AUTORSKI ČLANCI

Poznato je da je kontrola proizvod-

nje od strane potrošača počela sa

TV daljinskim upravljačem, a nas-

tavljena je sa računarskim mišem,

tako da sada i industrijski kupci

i fi nalni potrošači imaju sve veće

zahteve, budući da je samo jedan

“klik” dovoljan da svoje aktivnosti

vezane za kupovinu preusmere ka

drugim konkurentima. Zahvaljujući

ubrzanom razvoju Interneta i drugih

informaciono-komunikacionih teh-

nologija, data je jedna sasvim nova

dimenzija potrošačima koji deluju u

ambijentu digitalnog tržišta i njome

su preduzeća stavljena pred ve-

liki izazov. Naime, u mikromarket-

ing okruženju digitalne ekonomije

potrošač se više ne smatra “kraljem”,

nego postaje “diktator” koji jednim

klikom miša na svom računaru može

prekinuti svaki odnos koji je us-

postavljen sa preduzećem koje svoje

aktivnosti realizuje preko Inerneta.

Razumevanje informacione teh-

nologije i njenog uticaja na potrošače

ima ključni značaj za svako preduzeće

koje želi da zadrži svoj konkurentni

položaj na tržištu. Naime, u ambi-

jentu digitalne ekonomije dolazi do

homogenizacije potrošačkih zahteva

i preferencija sa posebnim na-

glaskom na homogenizaciju stilova

života. Posebno postaju interesantne

subkulturne i referentne grupe koje

pokazuju trend konvergencije i čiji se

uticaj sa razvojem Interneta značajno

proširio. Broj grupa sa određenim

obeležjima koja ih čine drugačijim

od ostatka društva je izuzetno veliki

na globalnom nivou, a kako Internet

briše prostornu udaljenost između

ljudi, članovi odgovarajućih sub-

kulturnih grupa postaju bliži nego

ikada.

Drugim rečima, zahvaljujući global-

nom dometu Interneta, veliki broj

subkulturnih grupa sa sličnim ili

identičnim karakteristikima, koje

su rasute širom sveta, povezuje se u

jednu kompaktnu celinu formirajući

jedan globalni tržišni segment

sa više nego prepoznatljivim

zajedničkim potrebama, načinom

razmišljanja i stilom života. Dodamo

li tome mogućnost relativno jeftine

globalne distribucije, usled kon-

tinuiranog snižavanja komunikaci-

jskih i transportnih troškova, te da

udaljenost više nije bitan parametar

u poslovanju između proizvođača i

potrošača, videćemo da efi kasno i

profi tabilno opsluživanje globalnog

tržišnog segmenta, bez obzira na

veličinu preduzeća, postaje realnost.

Kada je u pitanju delovanje potrošača

u ambijentu digitalne ekonomije

treba biti posebno oprezan. Naime,

imajući u vidu činjenicu da se Inter-

netom glas nezadovoljnog potošača

širi “brzinom svetlosti”, savremeni

marketing menadežeri moraju da

shvate da premisa “ako ste zado-

voljni recite svima, a ako niste recite

samo nama” više ne važi, budući

da digitalni potrošač “prvo puca,

pa onda kaže stoj”. Drugim rečima,

prvi čin nezadovoljnog potrošača

koji deluje u ambijentu digitalnog

tržišta je preusmeravanje aktivnosti

kupovine ka konkurentskim proiz-

vodima i/ili uslugama, pošto se sada

oni nalaze na samo jedan “klik” od

ponude preduzeća čiji su proizvodi

i/ili usluge izvor nezadovoljstva.

Tek nakon toga sledi negativna us-

mena propaganda, ali pošto se ona

Internetom širi “brzinom svetlosti”,

a budući da uglavnom proizilazi iz

ličnih kontakata sa prijateljima i

poznanicima, kontrola štete postaje

gotovo nemoguća.

Mesto i uloga potrošača u ambijentu

digitalne ekonomijePotrošač se u današnjoj ekonomiji ne smatra „kraljem“,

nego postaje „diktator“, koji jednim klikom miša može

preći konkurenciji

Piše: Saša TOMIĆ

(Autor je član Udruženja

ekonomista RS - SWOT)

24 www.swot.ba

AUTORSKI ČLANCI

Jedno od opravdanja zakonodavca za povećanje stopa poreza i doprinosa u Re-publici Srpskoj bilo je to da je fi skalno opterećenje na neto zarade u Republici Srpskoj najmanje u regionu čak i nakon nedavnih povećanja. Da li je ovo tačno pokazaćemo uporednom analizom fi skalnog opterećenja na neto zarade u Repub-lici Srpskoj, Srbiji i Hrvatskoj.U Srbiji zbirnu stopu doprinosa (35,8%) dijele na dva tako da polovinu doprinosa formalno plaća poslodavac, a polovinu doprinosa kao i porez na zarade (12% uz neoporezivi cenzus od 7.310 dinara) plaća zaposleni. Zbog ovoga postoji razlika između Bruto zarade 1, u koju su uključeni neto zarada, porez na zarade i doprinosi na teret zaposlenog, i Bruto zarade 2 gdje su uključeni neto zarada i svi doprinosi i porezi koji se plaćaju na zarade. Suštinski, stope doprinosa se obračunavaju na tzv. Bruto zaradu 1, dok se porezi takođe obračunavaju na Bruto zaradu 1 nakon što od nje bude odbijen neoporezivi cenzus.Obračun tereta za poslodavce na prosječnu neto zaradu u Srbiji (koja je u 2010. godini iznosila 332 evra) dat je u narednoj tabeli.

U Republici Srpskoj postoji jedinstvena bruto zarada u odnosu na koju budu obračunavani doprinosi (33%), a nakon njihovog odbitka bude obračunat i porez, primjenom poreske stope od 10%. Da bismo uporedili terete na zarade u Srbiji i Republici Srpskoj izračunali smo namete u Republici Srpskoj na prosječnu zaradu iz Srbije u iznosu od 332 evra.

Obračun je dat u narednoj tabeli.

Primjer obračuna bruto zarada u Hrvatskoj dat je u sljedećoj tabeli:

Da li je fi skalno opterećenje na neto zarade u Republici

Srpskoj i dalje najmanje u regionu

Danas kapital dolazi u zemlje koje podstiču i

privlače strane investitore, one koje daju

fi nansijske olakšice, imaju odgovarajuću

infrastrukturu i stručan kadarPiše: mr Predrag DUDUKOVIĆ

(Autor je član Udruženja

ekonomista RS - SWOT)

Iznos

33272

461544390

475128

3129

5128

383

212332544

1.64

Stopa

22.00%12.30%

1.50%12.00%70.10%

12.00%11.00%

6.15%0.75%

11.00%6.15%0.75%

Red. br.A123456789

10 B12345 V1234 G1234

Doprinos za PIOZdravstveno osiguranjeDječja zaštitaFond za nezaposleneUkupno doprinosiPoreska olakšicaPorez na zaradeNeto plataBruto plata 1Odnos ukupan teret/neto zarada

Pozicija

Osnovni inputi

Neto zarada

Neoporezivi cenzus na zarade*

Bruto 1

1. stub PIO

2. stub PIO

Ukupno doprinosi iz bruta

Ukupna olakšica

Oporezivi dohodak

Ukupni porez

Prirez

Ukupno porez i prirez

Bruto 2

Doprinos na platu za HZZO

Doprinos na platu za zapošljavanje

Doprinos na platu u slučaju povreda na radu

Ukupno doprinosi na bruto

Odnos bruto 2/neto zarada

Izvor: Kalkulacije autora na bazi relevantnih zakonskih rješenja

Izvor: Kalkulacije autora na bazi relevantnih zakonskih rješenja

Izvor: www. moj-posao.net, 20.05.2011. u 13 sati, obradio autor * U 2011. godini iznosi 7.310 dinara *1 EUR = 7,413411KN (Izvor:www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabautils/naslovnica/, 20.05.2011. u 13 sati)

Tabela 1. Analiza tereta na prosječnu neto zaradu u Srbiji, u evrima

Tabela 2. Analiza tereta na prosječnu neto zaradu u Republici Srpskoj, u evrima

Tabela 3. Analiza tereta na prosječnu neto zaradu u Republici Hrvatskoj, u evrima*

PozicijaOsnovni inputiNeto zaradaNeoporezivi cenzus na zarade* Stopa doprinosa za PIOStopa doprinosa za zdravstvoStopa doprinosa za nezaposleneStopa poreza na zaradeKoefi cijent za preračunavanje (1- A3:2-A4:2-A5:2-A6)Bruto zarada 1 ((A1-A6xA2):A7)Bruto zarada 2 (A8+(A3:2+A4:2+A5:2)*A8)Osnovica za obračun poreza na zarade (A8 - A2) Porezi i doprinosi na teret zaposlenogPorez na zaradeDoprinosi za PIODoprinosi za zdravstvoDoprinosi za nezaposleneUkupno (1+2+3+4) Doprinosi na teret poslodavcaDoprinosi za PIODoprinosi za zdravstvoDoprinosi za nezaposleneUkupno (1+2+3) RezimeUkupno porezi i doprinosi (B5 + V4)Neto zaradaUkupan teret na poslodavca (Bruto zarada 2)Odnos ukupan teret/neto zarada (G3:G2)

17.0%11.5%

1.4%0.7%

30.6%250

8.0%

Republika Srpska - staro

stope stopeu evrima u evrima

Republika Srpska - novo

8658

74

154128

28332504

1.52

18.0%12.5%

1.5%1.0%

33.0%0

10.0%

Stopa

15.00%

5.00%

20.00%

12%

10%

15%

1.70%

0.50%

9969

86

1820

37332551

1.66

Iznos

332

243

432

65

22

87

243

102

12

1

13

506

65

7

2

74

1.52

25www.swot.ba

AUTORSKI ČLANCIPojašnjenje obračuna iz tabele 3 :Iznos bruto 1 je osnovica iz koje se izračunavaju doprinosi za PIO, porezi, prirezi, te neto zarada.

1. stub PIO doprinos je iz bruta i izračunava se kao 15% bruto iznosa. U 1. stubu PIO nalaze se svi zaposleni, bez obzira na dob, a iz njega se fi nansiraju penzije sadašnjih penzionera.

2. stub PIO doprinos je iz bruta i izračunava se kao 5% njegovog iznosa. Taj dopri-nos uplaćuje se na lični račun u PIO u obaveznom penzionom fondu.

Svaka osoba ima pravo na ličnu poresku olakšicu od 1.800 kuna (243 evra). Ta olakšica može biti povećavana zavisno od broja djece (900 kuna po djetetu), broju uzdržavanih članova koje zaposleni navede u svojoj poreskoj kartici kao uzdržavane osobe. Poreska olakšica može biti povećavana i ukoliko se uplaćuje životno osigu-ranje, dopunsko zdravstveno osiguranje, privatno zdravstveno osiguranje ili 3. stub PIO direktno iz zarade.

OPOREZIVI DOHODAK je iznos koji se dobije tako da od bruto 1 iznosa oduzmemo doprinose iz bruta (1. i 2. stub PIO) i ukupni iznos olakšice. Iz tog iznosa, računaju se porezi i prirezi na zarade.

Oporezivi dohodak oporezuje se po razredima čime dobijamo ukupni porez.

Iznos bruto 2 predstavlja ukupni trošak zarade koju poslodavac plaća za zaposle-nog. Iznos bruto 2 obuhvata iznos bruto 1 uvećan za doprinose u iznosu od 17,2%.Od toga se 15% odnosi na doprinos za zdravstveno osiguranje, 1,7% na doprinos

za zapošljavanje i 0,5% na doprinos u slučaju povrede na radu.

Zbog ovakvih sistema obračuna odnos ukupnih izdataka poslodavca za zaposle-nog prema neto zaradi u RS sa novim zakonodavnim rješenjima iznosi 1,66 što je znatno više od ranijih 1,52, odnosno više od trenutne situacije u Srbiji gdje je odnos 1,64 i Hrvatskoj gdje je odnos 1,52. Ova razlika je prouzrokovana postojanjem neo-porezivog cenzusa u Srbiji (72 evra) i Hrvatskoj (243 evra).

Danas kapital dolazi u zemlje koje podstiču i privlače strane investitore, one koje daju fi nansijsku koncesiju – poreske olakšice, grantove u gotovini i posebne sub-vencije, one koje imaju odgovarajuću infrastrukturu i neophodne stručne kadrove, kao i one koje kreiraju osnovu koja će zadovoljavati zahtjeve i očekivanja stranih ulagača. Dakle, strani kapital ide u zemlje koje imaju najpovoljniju investicionu i poslovnu klimu, bez administrativnih barijera, što znači da visina poreskih stopa nije presudna za privlačenje investicija. S obzirom na to da su u Republici Srpskoj jedina komparativna prednost bile niske stope poreza i doprinosa, donošenjem novih zakonskih rješenja „potrošen“ je jedan od osnovnih atributa Republike Srp-ske u borbi za privlačenje investicija i to kako stranih, tako i domaćih.

Ne sporeći potrebu za smanjenjem defi cita u budžetu možda bi trebalo razmisliti o novim pravcima kreiranja fi skalne politike. S obzirom na to da jedna od mjera može biti i povećanje stope indirektnih poreza, a koja iz poznatih političkih razloga teško da je ostvariva, trebalo bi proučiti iskustva ostalih zemalja. Jedan od pravaca mogao bi biti uvođenje progresivnih stopa poreza na dohodak (ranije spomenut primjer Hrvatske, kao i u Njemačkoj 15-45%, Austriji 23-50%) uz istovremeno uvođenje, odnosno vraćanje neoporezivog cenzusa, koji postoji u mnogim zemlja-ma EU (npr. Njemačka 8.000 EUR/god, Austrija 10.000 EUR/god,); proporcionalne stope poreza na dobit uz moguće poreske olakšice u smislu neplaćanja poreza na reinvestiranu dobit (samo za proizvodna preduzeća).

Ovo su samo neke od mjera koje mogu u značajnoj mjeri pokriti budžetski defi cit, uz istovremeno uvažavanje socijalnih kategorija (uvođenje neoporezivog cenzusa) i stimulisanje preduzeća da ulažu u nove investicije (neplaćanje poreza na reinve-stiranu dobit).

Razred (u kunama)

Do 3.600

3.600 - 10.800

10.800

Tabela 4: Razredi za obračun poreza na zarade

Iznos poreza

12%

25%

40%

26 www.swot.ba

AKTIVNOSTI SWOT-a

Udruženje ekonomista RS SWOT je 07.06., neposredno prije izlaska iz štampe ovog broja “Kvartalnog ekonomskog monito-ra”, organizovalo Konferenciju posvećenu Zakonu o privrednim društvima. Zakon o privrednim društvima u RS je, pored brojnih nesumnjivih pozitivnih reform-skih novina, donio i mnoštvo nejasnoća u njegovoj praktičnoj primjeni.Siniša Bosnić, sudija Okružnog privred-nog suda u Banjaluci, učesnicima skupa prenio je vlastita iskustva i sudsku praksu u dosadašnjoj primjeni navedenog zako-na, koji, kako je rekao, ima nelogičnosti koje otežavaju rad sudija.Kao jedan od primjera naveo je postu-panje kod ponovljene sjednice skupštine akcionara privrednih društava, gdje zakon za kvorum pominje prisustvo kvalifi kovane većine akcionara, odnosno dvije trećine od ukupnog broja akcija. Privredne sudije su, međutim, kako je is-takao Bosnić, to ocijenile nesprovodivim i zauzele stav da je za kvorum dovoljna dvotrećinska većina od prisutnih akcio-nara.“Tačno je da takva sudska praksa daje mogućnost da svega 34 odsto akcionara usvaja odluke na skupštinama, ali se neaktivnost onih koji nisu prisutni ne može pravdati”, smatra Bosnić.Privrednici su tokom konferencije najviše primjedaba iznijeli na kontradik-tornost legislative i prakse, navodeći da je zakon preduzećima ostavio dvije godine za prilagođavanje, dok ih su-dovi u različitim situacijama “tjeraju”

Održana Konferencija posvećena Zakonu o privrednim društvima

Počeli smo skromno, kao grupa

entuzijasta, u septembru 2007.

godine

Imamo više od 140 članova iz svih

ekonomskih i društvenih sektora RS

Organizovali smo 26 događaja,

kojima je prisustvovalo više od

1.450 polaznika

Bili smo aktivni u Banjoj Luci,

Istočnom Sarajevu, Sarajevu,

Brčkom, Bijeljini, Trebinju, Tesliću,

Doboju...

Organizujemo seminare, okrugle

stolove, panel diskusije, radionice,

kurseve...

Radimo projekte, studije

izvodljivosti, strategije...

Samo u zadnjih godinu dana

smo organizovali

-13 seminara,

-2 konferencija,

-1 okrugli sto,

-1 panel diskusiju,

-2 kursa,

-1 radionicu,

-izdali 1 knjigu...

Družimo se svakog zadnjeg petka

u mjesecu, a nekad i češće

DruženjeDruženjeOkrugli stoOkrugli stoSkupštinaSkupština

Šta smo sve radili

da to sprovedu ranije. Na konferenciji je istaknuto da je Vlada RS prošle sedmice, upravo zbog mnoštva nejasnoća i prob-lema u primjeni Zakona o privrednim društvima, utvrdila nacrt izmjena tog najznačajnijeg pravnog akta za privred-nu djelatnost. Marko Rajčević, profesor Pravnog fakulteta u Banjaluci, kazao je da je Nacrt izmjena zakona uobzirio većinu izrečenih primjedaba, ističući da se prije svega fokusirao na rasterećenje preduzeća suvišnih troškova.Ukazao je da se, između ostalog, ot-vorenim akcionarskim društvima sa službenog berzanskog tržišta predviđa ukidanje obaveza notarskog vođenja zapisnika na sjednici skupštine akcio-nara, te da će sazive sjednice skupštine umjesto plaćanja oglasa u dnevnoj štampi moći objaviti na internet stranici berze. Naznačio je, takođe, da je

preduzećima za šest mjeseci pomjeren rok za usklađivanje akata i drugih sta-tusnih pitanja sa predmetnim zakonom, odnosno sa 31. decembra ove godine na 30. jun 2012.Predavači na konferenciji, pored Bosnića i Rajčevića, bili su i Zdravko Zečević iz Penzijskog rezervnog fonda RS, koji je govorio o primjeni zakona u okviru akcionarskih društava, zatim, Irena Mojović, predsjednik Notarske komore RS, koja je objasnila ulogu notara kod društava sa ograničenom odgovornošću i akcionarskih društava, te Predrag Gajić, član Komisije za hartije odvrijednosti RS, koji je govorio o vrstama i procedurama promjene na kapitalu privrednih društava.Konferencija je pobudila veliku pažnju, što potvrđuje i više od 120 učesnika, od kojih su mnogi aktivno učestvovali u raspravi.

Seminari o javnim nabavkama

Novi zakon o javnim nabavka-ma je u pripremi, a rješenja

koja će biti sadržana u njemu su interesantna za sve one koji se bave ovom problematikom.

Zbog aktuelnosti teme i teškoća sa kojima se ugovorni organi svakodnevno susreću

u procesu javnih nabavki, Udruženje ekonomista

Republike Srpske SWOT je u Banjaluci i Doboju organi-zovalo seminare vezane za

nacrt novog Zakona o javnim nabavkama.

Na seminarima je prisust-vovalo više od 130 učesnika, a obrađene su aktuelne teme iz

ove oblasti: izmjena postojećih rješenja i nova rješenja u nacrtu zakona o javnim

nabavkama, javne nabavke radova i fi nansijske usluge u

procesu javnih nabavki. Predavači su tokom seminara

odgovorili na niz pitanja i dilema, sa kojima se polaznici

susreću u praksi.