ANALIZA VRSTA MIŠLJENJA U DRŽAVNOJ REVIZIJI NA …oliver.efri.hr/zavrsni/1050.B.pdf · Interna revizija ... Važnost revizije danas ogleda se ne samo u privatnom, već i javnom

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

MATIJA VUGRINEC

ANALIZA VRSTA MIŠLJENJA

U DRŽAVNOJ REVIZIJI NA PRIMJERU ŽUPANIJA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ANALIZA VRSTA MIŠLJENJA

U DRŽAVNOJ REVIZIJI NA PRIMJERU ŽUPANIJA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Revizija

Mentor: dr.sc. Neda Vitezić

Student: Matija Vugrinec

Studijski smjer: Menadžment

JMBAG: 0081129146

Rijeka, rujan 2015.

Sadržaj 1. UVOD ........................................................................................................................... 1

1.1. Predmet istraživanja .............................................................................................. 1

1.2. Svrha i cilj istraživanja .......................................................................................... 2

1.3. Znanstvene metode ................................................................................................ 2

1.4. Struktura rada ........................................................................................................ 3

2. TEORIJSKI OSVRT NA REVIZIJU ........................................................................... 4

2.1. Pojmovno određenje i povijesni razvoj revizije .................................................... 4

2.2. Svrha i ciljevi revizije ........................................................................................... 8

2.3. Vrste revizije.......................................................................................................... 9

2.3.1. Interna revizija .................................................................................................. 13

2.3.2. Eksterna revizija ............................................................................................... 15

2.3.3. Državna revizija ................................................................................................ 16

2.4. Revizijska načela i standardi .............................................................................. 18

2.4.1. Revizijska načela .............................................................................................. 18

2.4.2. Revizijski standardi .......................................................................................... 20

3. DRŽAVNA REVIZIJA U RH .................................................................................... 25

3.1. Nadležnost i ustrojstvo Državnog ureda za reviziju ............................................ 25

3.2. Regulatorne pretpostavke za obavljanje državne revizije ................................... 26

3.2.1. Zakonski okvir obavljanja državne revizije...................................................... 26

3.2.3. Revizijski standardi INTOSAI-a ...................................................................... 28

3.2.6. Kodeks profesionalne etike državnih revizora ................................................. 29

3.3. Revizijsko mišljenje ............................................................................................ 30

3.3.1. Bezuvjetno mišljenje ........................................................................................ 31

3.3.2. Modificirano mišljenje ..................................................................................... 31

4. PREGLED IZRAŽENIH MIŠLJENJA DRŽAVNOG UREDA ZA REVIZIJU ....... 33

4.1. Izražena mišljenja i područja u kojima su revizijama županija uočene

nepravilnosti ............................................................................................................... 33

4.2. Sumarni prikaz revizija županija provedenih u razdoblju od 2007. do 2014.

godine ......................................................................................................................... 72

5. ZAKLJUČAK ............................................................................................................. 79

Literatura ........................................................................................................................ 81

Popis tablica .................................................................................................................... 85

Popis slika ....................................................................................................................... 86

Popis grafikona ............................................................................................................... 87

1

1. UVOD

Potreba za revizijom počinje se javljati prije svega zbog odvajanja funkcije vlasništva

od funkcije upravljanja, kojem su prethodili povećanje proizvodnje, nastajanje velikog

broja poslovnih subjekata, odnosno razvoj gospodarstva. Opstanak gospodarskog

subjekta na tržištu u vremenu kad su promijene zapravo konstanta, podrazumijeva

suradnju s poslovnim partnerima, ulagačima i drugim izravno i neizravno povezanim

dionicima. Na odluku o suradnji, prije svega utječu podaci sadržani u financijskim

izvještajima iz kojih se izračunavaju pokazatelji ekonomičnosti, efikasnosti i

efektivnosti, koji su kvantificirani odraz napora najvišeg poslovodstva i slika poslovanja

subjekta u prethodnim razdobljima. Pokazatelji „3 E“ korisni su kod usporedbe između

alternativa, a izračunavaju se na temelju podataka i informacija sadržanih u financijskim

izvještajima. Iako financijski izvještaji prikazuju stanje i poslovanje, u suvremenim

uvjetima to više nije dovoljno svim zainteresiranim korisnicima, oni žele potvrdu da su

ti podaci točni, a to se potvrđuje ili ne potvrđuje mišljenjem revizora. Vjerodostojnost

financijskih izvještaja, odnosno razumno uvjerenje prema kojem financijski izvještaji

prikazuju istinito i objektivno stanje gospodarskog subjekta, kao rezultat revizije,

pružaju revidirani financijski izvještaji. Važnost revizije danas ogleda se ne samo u

privatnom, već i javnom sektoru. Podmirenje javnih potreba na nivou države ostvaruje

se prikupljanjem sredstava, tj. proračunskih prihoda i njihovim raspoređivanjem za

financiranje javnih rashoda. Tako i upravljanje javnim sredstvima podliježe objektivnoj

i neovisnoj reviziji. Državnoj reviziji podliježu institucije i poduzeća u javnom sektoru,

i to kroz reviziju financijskih izvještaja, reviziju pravilnosti te reviziju učinkovitosti. Na

taj se način utvrđuje iskazuju li financijski izvještaji revidiranog subjekta istinito i

objektivno, tj. „fer“ financijski položaj, jesu li proračunska sredstva utrošena namjenski

i u okviru plana, primjenjuju li se pritom zakoni i drugi propisi te primjenjuju li se

pritom načela ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti.

1.1. Predmet istraživanja

Predmet istraživanja ovog rada je analiza vrsta mišljenja u državnoj reviziji Republike

Hrvatske na primjeru županija. Analizirat će se vrste mišljenja i područja u kojima su

2

uočene nepravilnosti, a utjecale su na izražavanje mišljenja drugačijeg od bezuvjetnog.

U okviru istraživanja analizirat će se izražena mišljenja svih dvadeset županija u

Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2007. do 2014. godine. Pritom će biti korištene

informacije sadržane u Izvještajima o obavljenim revizijama, objavljenim i dostupnim

na internetskoj stranici Državnog ureda za reviziju .

1.2. Svrha i cilj istraživanja

Svrha ovog diplomskog rada je pružiti pregled izraženih mišljenja u reviziji županija u

promatranom razdoblju, koje su tek manji dio jedinica i subjekata koji podliježu

državnoj reviziji, te na taj način, barem dijelom upoznati poslovanje javnog sektora.

Cilj diplomskog rada je na primjeru županija, analizirati izražena mišljenja o istinitosti

i objektivnosti financijskih izvještaja te zakonitosti i pravilnosti poslovanja te pružiti

uvid u izražena mišljenja po provedenim revizijama, kao i najčešće nepravilnosti u

poslovanju.

1.3. Znanstvene metode

U izradi ovog rada, sukladno svrsi i ciljevima istraživanja, u odgovarajućim

kombinacijama bit će korištene sljedeće metode:

· metoda analize - postupak istraživanja znanstvenog raščlanjivanja složenih

pojmova na jednostavnije dijelove,

· metoda sinteze - postupak povezivanja jednostavnijih tvorevina u složenije,

· metoda indukcije - donošenje zaključaka o općem sudu na temelju pojedinačnih

činjenica,

· metoda dedukcije - donošenje pojedinačnih zaključaka izvedenih iz općeg suda,

· metoda deskripcije - postupak opisivanja činjenica,

· metoda komparacije - uspoređivanje istih ili sličnih činjenica, odnosno

utvrđivanje sličnosti i različitosti,

3

· metoda kompilacije - postupak preuzimanja tuđih rezultata

znanstvenoistraživačkog rada, odnosno tuđih opažanja, stavova, zaključaka i

spoznaja, i

· statističke metode – analiza i objašnjenje rezultata prikupljenih istraživanjem.

1.4. Struktura rada

Struktura diplomskog rada biti će podijeljena u pet međusobno povezanih dijelova.

U prvom, uvodnom dijelu iznesen je predmet istraživanja - analiza vrsta mišljenja u

državnoj reviziji Republike Hrvatske na primjeru županija, nakon čega su definirani

svrha i cilj istraživanja, znanstvene metode koje će se koristiti u istraživanju te pregled

strukture rada.

U drugom dijelu pod naslovom „Teorijski osvrt na reviziju“ odredit će se pojam i

povijesni razvoj revizije u svijetu i u nas, svrha i ciljevi revizije, vrste revizije te

revizijska načela i standardi kao temeljna polazišta obavljanja revizije.

Kroz poglavlje u kojem se obrađuje državna revizija, obuhvatiti će se nadležnost i

ustrojstvo Državnog ureda za reviziju, regulatorne pretpostavke za obavljanje državne

revizije, odnosno zakonski okvir te revizijski standardi INTOSAI-a, Kodeks

profesionalne etike državnih revizora te vrste mišljenja.

U četvrtom dijelu rada, analizirat će se izražena mišljenja u državnoj reviziji na primjeru

županija u razdoblju od 2007. do 2014. godine. U tom dijelu rada uz izražena mišljenja,

prikazat će se i nepravilnosti grupirane u sedam područja: neizvršeni nalozi prethodne

revizije, sustav internih financijskih kontrola, planiranje i računovodstveno poslovanje,

prihodi i primici, rashodi i izdaci, javna nabava i druge nepravilnosti, koje su u masi

značajne, te su utjecale na izražavanje revizorovog mišljenja.

U zaključku, kao posljednjem dijelu rada, bit će objedinjeni svi prethodni dijelovi rada s

naglaskom na sintezu spoznaja koje su izvedene istraživanjem.

4

2. TEORIJSKI OSVRT NA REVIZIJU

U ovom dijelu rada najprije će se pojmovno odrediti revizija, sagledati njen povijesni

razvoj te osnovne karakteristike. Nakon toga će se pojasniti značenje revizije te obraditi

vrste revizije.

2.1. Pojmovno određenje i povijesni razvoj revizije

Sama riječ revizija, u semantičkom smislu, vuče korijene od glagola „revidere“ što u

doslovnom prijevodu s latinskog jezika znači ponovno vidjeti, opet pregledati. Sukladno

tom značenju proizlazi da je revizija (Filipović, 2009:11) ponovni odnosno naknadni

pregled poslovnih procesa i stanja. Bitno je napomenuti da (Popović, Vitezić, 2009:15)

revizija nema za cilj ispitivanje poslovnih promjena koje su u tijeku ili će tek nastati,

već završenih poslovnih promjena koje se odnose na određeno, proteklo razdoblje. U

zemljama engleskog govornog područja rabi se termin „audit“, koji potječe od riječi

„audire“, također latinskog podrijetla, što znači čuti, tj. slušati. Originalno značenje

riječi „auditor“ (revizor) u engleskom jeziku je „onaj tko sluša“ i iz toga je izveden

pojam „audit“ (revizije). Termin se iako nastao davno, kada je (Sever Mališ i suradnici,

2012:51) revizor svoj posao obavljao na način da je saslušao usmeni izvještaj obveznika

revizije, zadržan do današnjih dana unatoč tomu što revizija danas označava nešto

sasvim drugo.

U literaturi na temu revizije postoji mnogo definicija revizije, u nastavku su dane neke

od njih koje na najbolji način omogućuju razumijevanje suštine i sadržaja revizije.

„Prema Udruženju američkih računovođa (American Accounting Association - AAA)

revizija je sistematiziran proces objektiviziranog pribavljanja i stvaranja dokaza o

ekonomskim događajima i rezultatima s ciljem da se ustanovi usklađenost između

postojećih izvještaja o poslovanju i unaprijed postavljenih kriterija i da se to dostavi

zainteresiranim korisnicima.“ (Sever Mališ i suradnici, 2012:51)

5

„Revizija se može definirati kao pokušaj objektivne usporedbe izvršenih poslova (ili

evidencije o izvršenim poslovima) sa specifičnim kriterijima uvažavajući (1)

usuglašenost između izvršenih poslova i kriterija, (2) oblikovanje suda o stupnju

usklađenosti i (3) priopćavanje nalaza nadležnim osobama.“ (Tušek i Žager, 2008:47)

„Revizija je sustavni proces objektivnog pribavljanja i procjenjivanja dokaza koji se

odnose na tvrdnje o ekonomskim akcijama i događajima kako bi se razjasnio stupanj

suglasnosti između tih tvrdnji i uspostavljenih kriterija te predstavljanje tih rezultata

zainteresiranim strankama.“ (Soltani, 2009:4)

„Revizija je postupak provjere i ocjene financijskih izvještaja i konsolidiranih

financijskih izvještaja obveznika revizije, te podataka i metoda koje se primjenjuju pri

sastavljanju financijskih izvještaja (u daljnjem tekstu: financijski izvještaji), na temelju

kojih se daje stručno i neovisno mišljenje o istinitosti i objektivnosti financijskog stanja,

rezultata poslovanja i novčanih tokova. Revizija obuhvaća i druge poslove predviđene

Zakonom o trgovačkim društvima te posebnim propisima.“ (Zakon o reviziji, NN

146/05 i 139/08).

„Dakle, revizija je neovisna profesionalna usluga uvjeravanja u pouzdanost i važnost

informacija koje se koriste za poslovno odlučivanje jer na objektivan i stručan način

procjenjuje i potvrđuje njihovu kvalitetu.“ (Popović, Vitezić, 2009:15)

Navedene definicije revizije odnose se na tzv. eksternu reviziju. Svakom od definicija

autori objašnjavaju pojam revizije, njihovim izjednačavanjem, uočavaju se sljedeće

temeljne značajke eksterne revizije (Akrap i suradnici, 2009:17):

· naknadno se ispituje poslovanje poduzeća, i to ponajprije financijski izvještaji;

· traži se usklađenost poslovanja poduzeća, i to ponajprije financijskih izvještaja s

unaprijed postavljenim kriterijima čime se osiguravaju objektivnost i realnost, tj.

istinitost financijskih izvještaja,

· mišljenje revizora temelji se na objektivnim dokazima i dostavlja se

zainteresiranim korisnicima i

· reviziju obavljaju neovisne stručne institucije izvan subjekta.

6

Određenjem temeljnih značajki revizije, sam proces revizije može se razmatrati kroz

četiri faze prikazane u nastavku:

Slika 1. Faze procesa revizije

Izvor: izrada studenta prema Sever Mališ i suradnici, 2012:52

Suvremeno poimanje revizije rezultat je povijesnog razvoja revizijske profesije. Začeci

revizije kao profesije bilježe se prema povijesnim zapisima u starom Egiptu, Babilonu i

Grčkoj i to prije svega kao interne revizije. Prema Tušek i Žager (2008:55) razvoj

eksterne revizije, u pravom smislu te riječi započinje početkom 15. stoljeća u Italiji i

povezuje se s imenima Bene Kotruljevića i Luce Paciolija. Smatra se da je prva

profesionalna organizacija revizora, udruženje knjigovođa osnovano 1581. godine u

Veneciji.

U ranim začecima razvoja revizije u Velikoj Britaniji su postojale dvije vrste revizije

(Popović, Vitezić, 2009:23): „revizija grada“ gdje su revizori “slušali izvješća o

računima“ koje su čitali rizničari i „revizija čehova (obrtnika)“ koja se slušala prije

članstva. Obje vrste revizije koje su se javljale u Velikoj Britaniji prije 17. stoljeća bile

su usmjerene uglavnom na osiguranje računovodstvenog prikazivanja gotovine

povjerene javnim ili privatnim službama. Ta revizija nije omogućavala testiranje

kvalitete računa, osim utoliko koliko su pogreške mogle ukazivati na prijevaru.

1.

• odabiranje kriterija putem kojih se opisuju poželjna stanja različitih događaja;

2.• pribavljanje odgovarajućih dokaza o prošlim događajima;

3.• usporedba izvršenih poslova i odabranih kriterija i

4.

• pripremanje izvještaja u kome se razmatra usklađenost izvršenih poslova i odabranih kriterija.

7

Začeci suvremene revizije vezuju se uz (Crnković i suradnici, 2010:14) osnivanje

profesionalnog udruženja revizora (knjigovođa) 1853. u Engleskoj, koje dobiva kraljevo

ovlaštenje za obavljanje poslova revizije. Tridesetak godina kasnije, 1892. uvedeno je

zvanje „ovlašteni računovođa“ (Chartered Accountanst) koje je zadržano do danas.

Intenzivan razvoj revizije u SAD-u, navode Tušek i Žager (2008:55), počinje od 1887.

kada je u državi New York osnovano prvo američko udruženje revizora i tada je

uvedeno zvanje „ovlašteni javni računovođa“ (Certified Public Accountants) koje je isto

kao i u Engleskoj zadržano do danas.

Osnivanje Saveza berlinskih knjigovodstvenih revizora u Njemačkoj 1896. godine,

navode Sever Mališ i suradnici (2012:58), posebno je značajno za razvoj revizije u

Europi. Godine 1931. u Njemačkoj se uvodi zvanje privrednog ispitivača, tj. revizora

(Wirtschaftprufer) koje postoji i danas. Razvoj revizijske djelatnosti usko je povezan s

razvojem tržišnog gospodarstva pa nije slučajno što je revizija najrazvijenija u

zemljama kao što su SAD, Njemačka, Velika Britanija, Kanada, Francuska, Belgija, itd.

Iako nerazvijena, revizija se u Hrvatskoj, odnosno tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji

javlja oko 1830. godine. Organizirano bavljenje poslovima revizije počinje (Popović,

Vitezić, 2009:25) 1935. godine kada je u sklopu Trgovinsko-industrijske komore u

Zagrebu osnovan prvi Revizorski ured, kada su imenovani i prvi komorski revizori. Iste

godine osnovano je i Društvo privrednih savjetnika u Zagrebu za Hrvatsku, da bi već

1938. godine bili izrađeni prvi prijedlozi nacrta propisa o revizorstvu i o privrednom

savjetništvu. Godinu kasnije Revizorski ured je ukinut, a kompleksnije reguliranje

revizije pokušalo se učiniti Trgovačkim zakonom iste godine. Početkom Drugog

svjetskog rata revizijska profesija u Hrvatskoj postupno odumire, neposredno nakon rata

revizija gubi neovisnost po uzoru na zemlje istočne Europe. Kako navode Akrap i

suradnici (2009:30) takvo stanje, s iznimkom ekonomsko-financijske revizije koja se na

zahtjev stranih partnera razvija u Službe društvenog knjigovodstva (SDK) od 1972.

godine, zadržalo se do danas, kada se uvođenjem tržišnog gospodarstva inicira i

potreba za stručnom i neovisnom revizijom.

8

Problematika revizije, uređena je Zakonom o reviziji 1992. godine kojim revizija

zakonski postaje obvezna za sva velika poduzeća i dioničarska društva, te donošenjem

izmijenjenog zakona 2005. i 2008. godine kao i donošenjem Zakona o državnoj reviziji

2005. te izmjenama 2008. godine koji uređuje revidiranje proračunskih korisnika i

ostalih neprofitnih organizacija kao i javnih poduzeća.

2.2. Svrha i ciljevi revizije

Razvojem tržišnog gospodarstva uloga revizije, tj. njena svrha i ciljevi postaju sve

značajniji u poslovanju poduzeća, bilo da se radi o interesima investitora koji ulažu svoj

kapital ili pak građana koji poreznim davanjima pune državni proračun. Cilj svakog

ulagačkog pothvata je određeni povrat na kapital, tj. dobitak, a odluka o pothvatu ovisi o

nekoliko čimbenika. Najznačajniji među njima su uspješnost poslovodstva te

financijske informacije prethodnih razdoblja na temelju kojih se odluke donose. Na

temelju financijskih informacija može se ocijeniti sposobnost, tj. ekonomičnost,

efikasnost i efektivnost odluka poslovodstva, stoga je bitno da te informacije prikazuju

objektivno i realno stanje.

Informacije sadržane u revidiranim financijskim izvješćima upravo to i pružaju njenim

korisnicima, i to prije svega (Popović, Vitezić, 2009:16):

· vlasnicima uloženog kapitala koji žele sigurnost uloženog kapitala i određeni

prinos,

· poslovodstvu (upravi i menadžmentu) kojemu su revidirani podaci osnova za

donošenje optimalnih odluka,

· poslovnim partnerima (bankama, dobavljačima, kupcima i ostalima) - radi

vjerodostojnije ocjene kvalitete poslovanja, tj. boniteta,

· zaposlenima - radi postizanja veće cijene rada i boljih uvjeta,

· državi - radi vođenja fiskalne politike,

· društvu u cjelini - radi utjecaja na društveno (socijalno) odgovornije poslovanje.

9

„Svrha revizije je daleko šira s obzirom na njenu ulogu u gospodarstvu i društvu u

cjelini, pa u biti znači svojevrsno jamstvo svim interesnim skupinama u zakonitost i

urednost poslovanja sukladno propisanoj regulativi, te vjerodostojnost izvještavanja o

rezultatima poslovanja.“ (Popović, Vitezić, 2009:16)

„Cilj revizije je ispitati realnost, tj. pouzdanost i istinitost podataka, informacija, pojava,

sukladno određenim kriterijima (standardima, načelima, zakonima i sl.).“ (Popović,

Vitezić, 2009:17)

Prema Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS) cilj revizije financijskih

izvještaja, definiran MrevS-om 200, točka 2, jest omogućiti revizoru izražavanje

mišljenja o tome jesu li financijski izvještaji u svim značajnim odrednicama

pripremljeni u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja.

Dakle, sukladno navedenom može se zaključiti da je revizija, kako navodi Filipović

(2009:15) „veza koja stvara povjerenje“ između uprave, koja priprema i prezentira

financijske izvještaje, i korisnika informacija, sadržanih u tim izvještajima. Ta je veza

prikazana Slikom 2.

Slika 2. Veza između financijskih izvještaja i njihovih korisnika

(1) ispitivanje realnosti i objektivnosti financijskih izvještaja

(2) dostavljanje revizorova mišljenja o financijskim izvještajima

Izvor: Filipović, 2009:15

2.3. Vrste revizije

Kada se govori o vrstama revizije, u revizijskoj literaturi nailazi se na različite

klasifikacije revizije, stoga je nemoguća uniformna taksonomija. U našoj literaturi

FINANCIJSKI

IZVJEŠTAJI(1) REVIZIJA (2)

KORISNICI FINANCIJSKIH

IZVJEŠTAJA

10

moguće je naći klasifikaciju vrsta revizije s obzirom na četiri kriterija (Sever Mališ i

suradnici, 2012:70):

1. mjesto organa koji obavlja reviziju (interna revizija i eksterna revizija),

2. subjekt koji provodi reviziju (pojedinačna revizija i kompleksna revizija),

3. objekt koji se pregledava (knjigovodstvena revizija, privredna revizija,

financijska revizija, revizija osnivanja, revizija sanacije, revizija statusnih

promjena, revizija likvidacije, revizija završnog računa) i

4. obuhvat i vrijeme kada se revizija obavija (prethodna revizija, završna revizija,

revizija koja se izvodi u određenom razdoblju bez prekidanja, kontinualna

revizija, potpuna revizija, djelomična revizija, uvid u poslovanje, proceduralna

revizija).

Zbog bolje preglednosti klasifikacija prema Akrap i suradnici (2009:55) pojedinih vrsta

revizije prikazuje se u nastavku:

Slika 3. Temeljne vrste revizije

Izvor: Akrap i suradnici, 2009:55

11

Kako navode Akrap i suradnici (2009:55) temeljni kriteriji za razlikovanje pojedinih

vrsta revizije, s ciljem da se broj vrsta revizija svede na što manju mjeru, a istovremeno

naglase bitne razlike, trebali biti:

1. organ koji provodi ispitivanje,

2. objekt ispitivanja i

3. područje ispitivanja.

Iz Slike 3. vidljivo je, uzme li se kao kriterij podjele organ koji provodi ispitivanje,

moguće je razlikovati internu reviziju i eksternu reviziju. Prema sljedećem kriteriju, tj.

prema objektu ispitivanja razlikuju se revizija poslovanja i revizija financijskih

izvještaja. Prema kriteriju područja ispitivanja, razlikuju se komercijalna revizija i

državna revizija.

Nasuprot podjeli revizije prema ova tri kriterija, prema Filipović (2009:10) pojedine

vrste revizije moguće je grupirati prema:

1. objektu ispitivanja (i)

2. subjektu koji provodi reviziju.

Podjela revizije prema objektu ispitivanja prikazana je Slikom 4.

Slika 4. Vrste revizije prema objektu ispitivanja


Uzme li se kao kriterij podjele revizije objekt ispitivanja, moguće je razlikovati reviziju

financijskih izvještaja, reviziju podudarnosti te reviziju poslovanja.

REVIZIJA

REVIZIJA FINANCIJSKIH

IZVJEŠTAJA

REVIZIJA

PODUDARNOSTI

REVIZIJA

POSLOVANJA

12

„Revizija financijskih izvještaja nastoji utvrditi jesu li financijski izvještaji objavljeni u

skladu s određenim kriterijima. Ta vrsta revizije obično se primjenjuje na financijske

izvještaje (bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanom toku, izvještaj o

promjenama kapitala te bilješke uz financijske izvještaje).“ (Filipović, 2009:17)

Kriteriji za ocjenu realnosti i objektivnosti financijskih izvještaja, navode Sever Mališ i

suradnici (2012:73) uobičajeno su zakonski propisi te računovodstvena načela i

računovodstveni standardi, a sam postupak se provodi u skladu s revizijskim

standardima. U kontekstu revizije financijskih izvještaja, kako navode Tušek i Žager

(2008:73), potrebno je istaknuti da je cjelokupna metodologije revizije u suvremenim

uvjetima temeljena na uzorku, na način da revizor ispitivanjem reprezentativnog uzorka

nastoji doći do spoznaje o cjelini poslovanja poduzeća te o njegovim financijskim

izvještajima.

„Revizija podudarnosti nastoji utvrditi razinu usklađenosti s određenim pravilima,

politikama, zakonima, ugovorima ili državnim propisima.“ (Filipović, 2009:17)

„Revizija poslovanja je ispitivanje i ocjena cjelokupnog poslovanja (ili dijela

poslovanja) s ciljem da se unaprijedi poslovanje poduzeća i poveća uspješnost

poslovanja (prije svega, misli se na rentabilnosti).“ (Akrap i suradnici, 2009:57)

Filipović (2009:18) smatra da je svrha revizije poslovanja, procijeniti poslovanje, tj.

utvrditi područja koja se trebaju poboljšati te dati određene preporuke. Reviziju

poslovanja, za koju se ponekad koriste i termini revizija izvedbe ili revizija uprave,

obično provodi interna revizija, što ne isključuje provedbu od strane eksternih revizora.

Reviziji poslovanja podliježe i javni sektor, a kako navodi Bogičević (2013:60) revizija

poslovanja podrazumijeva operativnu reviziju i reviziju uspjeha, čiji je zajednički cilj

procjena i poboljšanje ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti (koncept „3E“) u

privatnom i javnom sektoru poslovanja. Kako navode Popović i Vitezić (2009:28)

državni revizori izvode reviziju poslovanja s naglaskom na koncept „3E“ kako bi

utvrdili troše li se javna sredstva racionalno (ekonomičnost), koji su učinci državnih

(javnih) programa (efektivnost), odnosno angažiraju li se djelotvorno sredstva

namijenjena za te programe (efikasnost).

13

U nastavku je prikazana podjela revizije prema drugom kriteriju, tj. prema subjektu koji

provodi reviziju.

Slika 5. Vrste revizije prema subjektu ispitivanja


Vidi se da je s obzirom na subjekt koji provodi reviziju, reviziju moguće podijeliti na

internu reviziju, državnu reviziju i eksternu reviziju uključujući posebne revizije.

U nastavku slijedi nešto detaljniji osvrt na državnu reviziju te posve kratki na internu i

eksternu reviziju s ciljem usporedbe i uočavanja razlika među njima.

2.3.1. Interna revizija

Posebnost interne revizije, u odnosu na eksternu i državnu reviziju jest što je ona

integrirana u samo poduzeće, provode je organi onog poduzeća koji je objekt revizije te

ju samostalno organiziraju i provode. „Interni revizor utvrđuje opću ocjenu poslovnih

funkcija, u smislu, stavljanja u odnos ostvarenih i planiranih poslova, procjenjuje

točnost financijskih i drugih obračuna, procjenjuje i poslovnu politiku, postupke i

kvalitetu poslova, upravljanje organizacijom i drugo.“ (Crnković i suradnici, 2010:19)

Da bude učinkovit, navodi Soltani (2009:106), odjel interne revizije mora imati

povjerenje menadžmenta i učinkovito surađivati sa svim razinama menadžmenta, tj.

REVIZIJA

INTERNA

REVIZIJA

DRŽAVNA

REVIZIJA

EKSTERNA

REVIZIJA

POSEBNE

REVIZIJE

14

menadžment poduzeća i revizijski odbor moraju dati funkciji interne revizije jasno

definiran organizacijski status kako bi se osigurao širok raspon revizijske pokrivenosti i

adekvatno razmatranje njihovih nalaza i preporuka.

Interna revizija je prošla određene faze razvoja, pa postoje tri hijerarhijske razine

interne revizije (Popović, Vitezić, 2009:120):

· financijska revizija,

· revizija poslovanja, i

· upravljačka revizija.

Financijska revizija usmjerena je na financijske izvještaje i obuhvaća ispitivanje

vjerodostojnosti financijskih podataka i postupaka. Revizijom poslovanja, koja se

razvila iz financijske revizije, ispituje se učinkovitost operativnog poslovanja, tj.

obuhvaća sve poslovne funkcije u poduzeću te uz ispitivanje financijskih izvještaja

uključuje i ispitivanje i ostalih podataka i postupaka operativnog karaktera. Upravljačka

revizija najšire je poimanje interne revizije, osim nadzornog, ima i savjetodavno ulogu,

a s ciljem maksimiziranja djelotvornosti i učinkovitosti poslovanja, tj. primarnih ciljeva

postojanja poduzeća.

Dakle, osnovni zadaci interne revizije jesu (Filipović, 2009:23):

· ispitivanje i ocjena ispravnosti sustava internih kontrola,

· utvrđivanje usklađenosti s postavljenim planovima i postupcima,

· utvrđivanje pouzdanosti informacija kojima se uprava koristi za donošenje

poslovnih odluka, i

· predlaganje mjera za poboljšanje sustava internih kontrola i dr.

S ciljem ostvarivanja navedenih zadataka, interni revizori moraju biti što je više moguće

nezavisni od zaposlenika i menadžmenta na svim razinama. „Njihova nezavisnost

proizlazi iz statusa kojeg imaju u poduzeću, razine odlučivanja o djelokrugu rada i

odgovornosti za rad. Organizacijom kao izdvojeno stožerno tijelo odgovorno višoj

razini – revizijskom odboru, nadzornom ili upravnom odboru osigurava se viši stupanj

neovisnosti i objektivnosti.“ (Popović, Vitezić, 2009:29).

15

2.3.2. Eksterna revizija

Eksterna se revizija razvila ponajprije zbog odvajanja funkcije vlasništva i funkcije

kontrole. Budući da se ciljevi menadžmenta ne moraju podudarati s ciljevima vlasnika,

Soltani (2010:6) navodi kako postoji opravdani razlog za sumnju da menadžeri neće

uvijek djelovati u najboljem interesu vlasnika čime se nameće potreba za

provjeravanjem (i ovjeravanjem) financijskih izvještaja jer bi inače menadžeri mogli

imati motivaciju za pogrešno prikazivanje financijske situacije, ponajprije ako vlasnici

procjenjuju djelovanje menadžmenta na temelju informacija sadržanih u financijskim

izvještajima.

„Eksternu (vanjsku) reviziju provode neovisne i stručne osobe, ovlašteni revizori koji

nisu zaposlenici subjekta u kojem se revizija obavlja. Kada se upotrebljava pojam

„revizija“ najčešće se povezuje s obavljanjem ovakve vrste revizije, koja se odnosi na

ispitivanje istinitosti, objektivnosti i realnosti financijskih izvještaja.“ (Crnković i

suradnici, 2010:18)

Reviziju financijskih izvještaja, navode Popović i Vitezić (2009:29), eksterni revizori

obično obavljaju kako bi udovoljili zahtjevu vlasnika, investitora, kreditora ili

odgovarajućih državnih tijela – regulatora (npr. u SAD-u SEC-u, kod nas komisiji za

vrijednosne papire). Rezultat takve revizije je mišljenje koje revizor iznosi spram

istinitog i točnog prikazivanja financijskih informacija u skladu s prihvaćenim

računovodstvenim standardima i drugim važećim zakonima i propisima.

U kontekstu revizije financijskih izvještaja vrlo je značajno pitanje revizijskog rizika.

„Revizijski rizik znači rizik da revizor izrazi neodgovarajuće mišljenje kada su

financijski izvještaji značajno pogrešno prikazani. Revizijski rizik sastoji se od tri

dijela: inherentnog, kontrolnog i rizika neotkrivanja.“ (Akrap i suradnici, 2009:59)

Uz reviziju financijskih izvještaja, prema Mališ i suradnici (2012:73) eksterni revizori

mogu se baviti i čitavim nizom drugih aktivnosti kao što su primjerice, savjetodavne

usluge, porezno savjetovanje, razne financijske usluge i sl. Pritom je važno, naglašavaju

16

Tušek i Žager (2008:75), da tvrtka ne može istovremeno u jednom poduzeću provoditi

reviziju i obavljati neke druge poslove (npr. savjetodavnu ulogu). Također, zbog

neovisnosti tvrtke smatra se da prihod od jednog klijenta (obveznika revizije) ne bi smio

iznositi više od 15% ukupnih prihoda po osnovi revizije.

Prema Zakonu o reviziji (NN 146/05, čl. 6.) i Zakonu o izmjenama i dopunama zakona

o reviziji (NN 144/12, čl. 6.a), jednom godišnje reviziji financijskih izvještaja i

konsolidiranih financijskih izvještaja podliježu:

· sva dionička društava te komanditna društva i društva s ograničenom

odgovornošću čiji godišnji ukupan prihod u godini koja prethodi reviziji prelazi

30.000.000,00 kuna ako obvezi revizije godišnjih financijskih izvještaja ne

podliježu sukladno odredbama članka 17. stavaka 1. i 2. Zakona o

računovodstvu;

· sve banke, osiguravajuća društva, investicijski fondovi, mirovinski fondovi,

mirovinska osiguravajuća društva i druga društva po posebnim propisima;

· sva povezana društva bez obzira na njihovu veličinu, ako vladajuće društvo

podliježe reviziji.

Sukladno Zakonu o računovodstvu (NN 109/07, čl. 17.) revizija godišnjih financijskih

izvještaja i konsolidiranih godišnji financijskih izvještaja obvezna je za:

· velike poduzetnike, srednje poduzetnike i poduzetnike čije dionice ili dužnički

vrijednosni papiri su uvršteni ili se obavlja priprema za njihovo uvrštenje na

organizirano tržište vrijednosnih papira;

· poduzeća čije je poslovanje propisano posebnim propisima.

2.3.3. Državna revizija

Državna revizija, navode Akrap i suradnici (2009:59), obavlja se u ime i za račun

države. „Državni revizori ispituju poslovanje institucija koje se financiraju iz

proračunskih sredstava (u cijelosti ili djelomice), javnih poduzeća i društava i drugih

pravnih osoba u kojima država ili jedinice lokalne i područne samouprave imaju

većinsko vlasništvo. Revizijom se uglavnom ispituju svi državni prihodi i rashodi,

17

financijsko poslovanje i financijske transakcije.“ (Popović, Vitezić, 2009:29) Pored

toga, sve je veća orijentiranost državne revizije na reviziju poslovanja pod nazivom

„3E“ – revizija ekonomičnosti, efektivnosti i efikasnosti, koja ispituje je li poslovanje

državnih tijela usklađeno sa zakonima i ostalom regulativom te obavlja li se na

ekonomičan, učinkovit i djelotvoran način.

Objekt državne revizije, prema Zakonu su (NN 80/11, čl. 6.):

· državni prihodi i rashodi,

· financijski izvještaji i

· financijske transakcije

jedinica državnog sektora, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih

osoba koje se financiraju iz proračuna, pravnih osoba kojima je osnivač Republika

Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, društava i drugih

pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska, odnosno jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave imaju većinsko vlasništvo nad dionicama, odnosno udjelima te

korištenje sredstava Europske unije i drugih međunarodnih organizacija ili institucija za

financiranje javnih potreba.

Državnu reviziju obavlja Državni ured za reviziju kojim rukovodi glavni državni revizor

kojega, u pravilu, imenuje parlament države. Podrazumijeva se, naglašavaju Akrap i

suradnici (2009:59), da je Državni ured za reviziju eksterna, stručna i neovisna

organizacija.

U Republici Hrvatskoj državni revizori su djelatnici državnog organa – Državnog ureda

za reviziju, u Engleskoj taj organ je National Audit Office, u SAD-u - Government

Audit Office, u Francuskoj - Cour de Comptes, u Italiji - Corte dei Conti, u Njemačkoj

to je Bundesrechnungshof, a u Austriji - Rechnungshod.

Tušek i Žager (2008: 76) navode kako su kriteriji za ocjenu pravilnosti financijskih

izvještaja kod državne, kao i kod eksterne, najčešće računovodstvena načela,

18

računovodstveni standardi i svi relevantni zakonski propisi, a postupak revizije provodi

se u skladu sa specifičnim revizijskim standardima javne ili državne revizije.

U tom kontekstu, navode Akrap i suradnici (2009:60), moguće je govoriti o tzv.

INTOSAI revizijskim standardima, koji su usvojeni od Međunarodne organizacije

vrhunskih revizijskih institucija (International Organization of Supreme Audit

Institutions), o kojima više slijedi u poglavlju posvećenom državnoj reviziji u Republici

Hrvatskoj.

U američkoj praksi državna ili javna revizija provodi se u skladu s općeprihvaćenim

državnim revizijskim standardima (Generally Accepted GovernmentaI Auditing

Standards – GAGAS). U odnosu na Općeprihvaćene revizijske standarde (Generally

Acepted Auditing Standards – GAAS) u državnim revizijskim standardima, navode

Sever Mališ i suradnici (2012:76) od revizora se traži da više pažnje posveti konceptu „

E“, tj. razmatranju efikasnosti poslovanja te da prati ostvarivanje određenih programa.

Osim toga, mnogo se pažnje posvećuje provjeri namjenskog korištenja sredstava javnog

karaktera kao i ocjeni realnosti i objektivnosti prikazanog financijskog stanja. Državna

revizija, navode Tušek i Žager (2008:76), nema obilježje komercijalnosti, prije svega,

zbog toga što se rad Državnog ureda za reviziju financira iz proračuna.

2.4. Revizijska načela i standardi

S razvojem teorije i revizijske prakse razvijala su se i revizijska načela, koja služe za

postavljanje revizijskih standarda. Kako navodi Filipović (2009:47); na temelju

revizijskih načela, kao osnovnih pravila ponašanja, oblikuju se pretpostavke od kojih se

polazi (postulati) i koji služe kao podloga za oblikovanje revizijskih standarda.

2.4.1. Revizijska načela

Na temelju razmatranja suštine revizije, njene uloge i značaja u suvremenim tržišnim

gospodarstvima, temeljna su načela revizije (Sever Mališ i suradnici, 2012:66):

19

· načelo zakonitosti,

· načelo profesionalne etike.

· načelo neovisnosti,

· načelo stručnosti i kompetentnosti,

· načelo odgovornosti,

· načelo dokumentiranosti (pribavljanja dokaza),

· načelo korektnog izvješćivanja.

Prema Filipović (2009:48) polazište te jedno od najstarijih načela je načelo zakonitosti,

a sastoji se u ispitivanju usklađenosti stvarnog stanja s postojećim zakonskim

propisima. Kodeksom profesionalne etike revizora obuhvaćena su pravila ponašanja

kojih se revizor u svom radu mora pridržavati kako bi se zaštitila revizija kao profesija,

shodno načelu profesionalne etike. U suvremenim uvjetima najvažnije je načelo

neovisnosti koje zahtijeva da revizori moraju biti neovisni i potpuno samostalni, drugim

riječima, u izražavanju mišljenja revizor mora težiti potpunom i korektnom izvješću,

iako ponekad može biti doveden u podređen položaj. Načelo stručnosti i kompetentnosti

zahtijeva da revizor, osim moralnih normi koje proizlaze iz kodeksa profesionalne etike

revizora mora imati i određeno stručno obrazovanje i znanje, kao i iskustvo koji mu

omogućuju da kvalitetno obavlja poslove revizije. Prema načelu odgovornosti obveza je

revizora da utvrdi konkretnu odgovornost za nastale eventualne nepravilnosti i učinjene

propuste u poslovanju klijenta. U slučaju prikrivanja stvarnog stanja i donošenja

pogrešne ocjene odgovornost snosi revizor. Načelo dokumentiranosti (pribavljanja

dokaza) znači da podlogu za reviziju treba činiti pouzdana, pregledna, dobro

organizirana, sređena i ažurna računovodstvena, statistička i ostala operativna

evidencija. Podloga za reviziju nije samo dokumentacija u smislu evidencije nego i

pojedini postupci odnosno poslovni procesi koje revizor ispituje izravnim promatranjem

(inventure, inspekcije). Načelo korektnog izvješćivanja sastoji se u izražavanju

revizorova mišljenja koje mora biti konkretno i korektno, što podrazumijeva i

suzdržavanje od izražavanja mišljenja svaki put kada za to ne postoji mogućnost.

Dakle, pod revizijskim načelima, navode Sever Mališ i suradnici (2012:70)

podrazumijevaju se osnovna pravila kod kojih se u reviziji treba pridržavati. Ona su

20

posljedica kumuliranog praktičnog iskustva i dostignuća teorije, što znači da ta načela

nisu stalna i nepromjenjiva, nego da su, zavisno od razvoja teorije i prakse podložna

promjenama.

Prije revizijskih standarda, bitno je spomenuti temeljne postulate revizije koji, kako

navode Crnković i suradnici (2010:61), čine osnovu iz koje se izvodi teorijski okvir, a

iz njega odgovarajuće praktično djelovanje, oni se ne dokazuju već se prihvaćaju kao

temeljne istine, a treba ih shvaćati kao svojevrsnu nadogradnju načela.

Revizijski su se standardi razvili temeljem sljedećih osam postulata (Popović, Vitezić,

2009:31):

1. podaci sadržani u financijskim izvještajima su dokazivi;

2. nema potrebe za suprotnim interesima između revizora i menadžmenta za

vrijeme obavljanja revizije;

3. financijski izvještaji i drugi podaci koji su predmetom revizije moraju biti

pouzdani;

4. zadovoljavajućim sustavom internih kontrola moguće je otkloniti nepravilnosti;

5. financijski podaci moraju se temeljiti na općeprihvaćenim računovodstvenim

načelima;

6. financijski izvještaji prihvaćaju se kao pouzdani, ukoliko ne postoje neki drugi

dokazi koji ih dovode u sumnju;

7. revizor u svom radu kao i kod donošenja mišljenja mora biti nezavisan;

8. profesionalni status revizora nameće potrebu profesionalne etike.

2.4.2. Revizijski standardi

Revizijski su standardi nastali međusobnim prožimanjem revizijskih načela i revizijskih

postulata kao opće smjernice koje pomažu revizorima u ispunjavanju njihovih

profesionalnih dužnosti u reviziji financijskih izvještaja.

Najpoznatiji nacionalni revizijski standardi, navodi Crnković (2010:63), su američki

revizijski standardi poznati pod nazivom Općeprihvaćeni revizijski standardi (Generally

21

Accepted Auditing Standards – GAAS) za koje je nadležan Američki institut ovlaštenih

javnih računovođa (American Institute of Certified Public Accountants – AICPA)

Općeprihvaćeni revizijski standardi naglašavaju Popović i Vitezić (2009:34), proizašli

su iz dugogodišnje prakse i predstavljaju najviši stupanj stručnog dostignuća revizijske

profesije.

Općeprihvaćeni revizijski standardi prikazani su u nastavku Slikom 6.

Slika 6. Općeprihvaćeni revizijski standardi

Izvor: Popović, Vitezić, 2009:34

Iz Slike 6. vidljivo je kako su općeprihvaćeni revizijski standardi razvrstani na način da

se najprije navode zahtjevi koje mora udovoljiti revizor, zatim zahtjevi koji se

postavljaju u provedbi metodike revizorovog rada i zahtjevi koji se postavljaju u vezi

izvještavanja i donošenja mišljenja o financijskim izvještajima.

OPĆEPRIHVAĆENI REVIZIJSKI STANDARDI

OPĆI

Osposobljenost i ponašanje

Odgovarajućeobrazovanje i stručnost

Nezavisnost

Dužna stručna pažnja

OBAVLJANJA

Obavljanje revizije

Ispravno planiranjei nadgledanje

Dovoljno razumijevanjeinternog kontrolnog sustava

Dovoljan broj dokaza

IZVJEŠĆIVANJA

Rezultat revizije

Usklađenost izvještaja s općimračunovodstvenim načelima

Dosljednost u primjeniračunovodstvenih načela

Odgovarajuće objavljivanje

Izražavanje mišljenjao financijskim izvještajima

22

U općim standardima revizije sadržane su temeljne pretpostavke za dobro i kvalitetno

obavljanje poslova revizije odnosno stručnost i osposobljenost (Popović, Vitezić, 2009:

34):

1. Revizor treba imati odgovarajuće praktično znanje, iskustvo i vještine da bi

mogao obavljati reviziju.

2. U obavljanju svih svojih zadataka revizori moraju zadržati neovisnost u svojim

razmišljanjima i stavovima.

3. Revizijski postupak i priprema izvješća treba biti obavljena s dužnom stručnom

pažnjom.

Standardi obavljanja revizije obuhvaćaju upute za provedbu samog postupka revizije i

usmjereni su ponajprije na pribavljanje zadovoljavajućih dokaza kao temelja za

izražavanje revizorovog mišljenja (Popović, Vitezić, 2009: 34):

1. Posao mora biti primjereno planiran i ako postoje pomoćnici potrebno ih je

nadzirati.

2. Radi određivanja vrste, vremena i obujma revizijskih postupaka, revizor treba

postići zadovoljavajuće razumijevanje poslovanja poduzeća i njegova okruženja,

uključujući interne kontrole, procjenu rizika značajnih odstupanja u financijskim

izvještajima bilo da se radi o pogreškama ili prevari.

3. Izvodeći revizijske postupke revizor treba pribaviti dovoljno odgovarajućih

dokaza, kako bi se stvorila solidna osnova za donošenje mišljenja o financijskim

izvještajima koji su predmet revizije.

Problematika izvješćivanja o provedenoj reviziji financijskih izvještaja regulira se

standardima izvješćivanja (Popović, Vitezić, 2009: 34):

1. U izvješću se mora iznijeti jesu li financijski izvještaji prikazani sukladno

općeprihvaćenim računovodstvenim načelima.

2. U izvješću moraju biti istaknute okolnosti kada načela nisu bila dosljedno

primjenjivana u tekućem razdoblju u odnosu na prethodno.

3. Informacije objavljene u financijskim izvještajima će se smatrati razumno

odgovarajućima, osim ako drugačije nije navedeno u izvješću.

23

4. Izvješće mora sadržavati mišljenje o financijskim izvještajima u cjelini ili

tvrdnju o činjenicama zbog kojih mišljenje nije bilo izraženo.

Prema članku 5. Zakonu o reviziji (NN 146/05 i 139/08) kako nacionalnih revizijskih

standarda nema, u Republici Hrvatskoj u primjeni su Međunarodni revizijski standardi

(MRevS) koje razvija Odbor za međunarodne standarde revidiranja i izražavanja

uvjerenja (International Auditing and Assurance Standards Bord – IAASB), neovisno

tijelo koje donosi standarde i djeluje pod pokroviteljstvom Međunarodne federacije

računovođa (International Federation off Accountants - IFAC).

Potrebno je istaknuti da MRevS predstavljaju skup pravila koja su uopćena na

međunarodnoj razini, a pojedina zemlja može ih se striktno pridržavati s obzirom da su

dovoljno opširni i prilagoditi svojim posebnostima. Grupirani su po sljedećim

područjima (Popović, Vitezić, 2009: 32):

1. uvodna razmatranja (Okvir MRevS);

2. odgovornost (cilj i opća načela, uvjeti preuzimanja obveze revizije, kontrola

kvalitete revizorova rada, dokumentacija, revizorova odgovornost da razmotri

prijevare i pogreške, razmatranje zakona i propisa, izvješćivanje o revizijskim

pitanjima onih koji su zaduženi za upravljanje);

3. planiranje (planiranje, razumijevanje poslovnog subjekta i njegova okruženja,

procjenjivanje rizika značajnog pogrešnog prikazivanja, značajnost u reviziji,

revizijski postupci kao reakcija na procijenjene rizike);

4. revizijska razmatranja poslovnih subjekata koji koriste uslužne organizacije;

5. revizijski dokaz ( revizijski dokaz, revizijski dokaz – dodatna razmatranja za

posebne stavke, eksterne konfirmacije, početna stanja, analitički postupci,

revizija na temelju uzorka, revizija računovodstvenih procjena, revidiranje

mjerenja i objavljivanja fer vrijednosti, povezane stranke, događaji poslije

datuma bilance, vremenska neograničenost poslovanja, izjave menadžmenta),

6. korištenje radom drugih (korištenje radom drugog revizora, razmatranje rada

interne revizije, korištenje rada stručnjaka);

7. zaključci revizije i izvješćivanje (izvješće neovisnog revizora o cjelovitom skupu

financijskih izvještaja opće namjene, modifikacije izvješća, usporedne

24

informacije, ostale informacije o dokumentima koje sadrže revidirane

financijske izvještaje;

8. posebna područja (revizorovo izvješće za posebne namjene, ispitivanje

financijskih informacija temeljenih na predviđanjima.

Međunarodne revizijske standarde prevodi i objavljuje Hrvatska revizorska komora, te

su uz pravila revizijske struke, te druga pravila i propise kao i Kodeks profesionalne

etike revizora temelj za neovisno, samostalno i objektivno revidiranje financijskih

izvještaja.

25

3. DRŽAVNA REVIZIJA U RH

Povijesni razvoj revizije kao struke te njen razvoj u Republici Hrvatskoj opisani su u

drugom poglavlju ovog rada. U ovom poglavlju opisati će se nadležnosti i ustrojstvo

Državnog ureda za reviziju te regulatorne pretpostavke za obavljanje državne revizije s

naglaskom na INTOSAI revizijske standarde.

3.1. Nadležnost i ustrojstvo Državnog ureda za reviziju

Državni ured za reviziju je ustrojen kao jedinstvena institucija koja ima Središnji ured u

Zagrebu i 20 područnih ureda u županijskim središtima. Središnji ured u Zagrebu i

područni uredi djeluju na čitavom teritoriju Republike Hrvatske. Osnovan je 1993. na

temelju Zakona o državnoj reviziji, a počeo je s radom u studenome 1994.

Slika 7. Ustrojstvo Državnog ureda za reviziju

Izvor: http://www.revizija.hr/datastore/imagestore/original/1399541063shema.jpg

U Središnjem su uredu ustrojeni odjeli prema vrstama subjekata i vrstama revizija, te

odjeli za pravne, kadrovske i računovodstvene poslove, kao i odjel za unutarnju reviziju.

U djelokrugu rada Središnjeg ureda su i poslovi odnosa s javnošću, te poslovi

26

međunarodne suradnje. Svi poslovi, zadaće i odgovornosti Državnog ureda za reviziju

su utvrđeni Zakonom o Državnom uredu za reviziju i Statutom Državnog ureda za

reviziju. Uredom upravlja glavni državni revizor mr. Ivan Klešić. Zamjenik glavnog

državnog revizora je mr. Jozo Serdarušić. U upravljanju Uredom glavnom državnom

revizoru, uz zamjenika pomažu i pomoćnici koji s načelnicima odjela i pročelnicima

područnih ureda koordiniraju obavljanje revizija i druge poslove. Državni ured za

reviziju ima Stručno vijeće koje je savjetodavno tijelo glavnoga državnog revizora, a

čine ga glavni državni revizor te do sedam vanjskih članova - priznatih stručnjaka, koje

imenuje glavni državni revizor (http://www.revizija.hr/hr/o-nama/ustrojstvo)

3.2. Regulatorne pretpostavke za obavljanje državne revizije

Kada se govori o regulatornim pretpostavkama državne revizije u Republici Hrvatskoj

potrebno je navesti Zakon o Državnom uredu za reviziju (NN 80/11) čijim donošenjem

prestaje važiti dotadašnji Zakon o državnoj reviziji (NN 70/93., 48/95., 105/99., 36/01.,

44/01. i 177/04.), Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (NN

br. 24/11.), Revizijske standarde INTOSAI-a, Kodeks profesionalne etike državnih

revizora te UN Rezoluciju A/66/209 i A/69/228.

3.2.1. Zakonski okvir obavljanja državne revizije

Prema članku 54. Ustava Republike Hrvatske (NN 85/10), Državni ured za reviziju

najviša je revizijska institucija Republike Hrvatske, koja je u svom radu samostalna i

neovisna. Nadležnost i djelokrug rada Ureda uređeni su Zakonom o Državnom uredu za

reviziju i Zakonom o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe. Zakonom o

Državnom uredu za reviziju uređeni su osnivanje, ustrojstvo, nadležnost i upravljanje

Državnim uredom za reviziju, te način rada i izvješćivanje, dužnosti i prava ovlaštenih

državnih revizora i drugih zaposlenika te suradnja samog ureda s drugim tijelima. Ured

obavlja reviziju državnih prihoda i rashoda, financijskih izvještaja i financijskih

transakcija jedinica državnog sektora i lokalnih jedinica, pravnih osoba koje se

financiraju iz proračuna, pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska ili

lokalne jedinice, društava i drugih pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska, odnosno

27

lokalne jedinice imaju većinsko vlasništvo nad dionicama, odnosno udjelima, a također

je nadležan za obavljanje revizije sredstava Europske unije te drugih međunarodnih

organizacija ili institucija za financiranje javnih potreba (http://www.revizija.hr/hr/o-

nama).

Državni ured za reviziju obvezan je svake godine obaviti reviziju izvještaja o izvršenju

državnog proračuna, te reviziju financijskih izvještaja i poslovanja političkih stranaka,

nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica izabranih s liste

grupe birača, a sve druge revizije planiraju se i obavljaju u opsegu koji je predviđen

godišnjim programom i planom rada Ureda, kojeg donosi glavni državni revizor na

temelju zakonom utvrđenih kriterija.

U Zakonu o državnom uredu za reviziju značajno mjesto zauzimaju odredbe o

ovlaštenim državnim revizorima. Prema Zakonu ovlašteni državni revizor je neovisna

stručna osoba koja posjeduje certifikat ovlaštenoga državnog revizora, koji dobiva

nakon što položi ispit te ispunjava druge uvjete utvrđene Zakonom. Kandidat koji se

javlja na natječaj za ovlaštenoga državnog revizora mora biti državljanin Republike

Hrvatske, imati fakultetsko obrazovanje odgovarajućeg usmjerenja uključujući najmanje

tri godine radnog iskustva te ne smije biti osuđivan za kaznena djela. Ovlašteni državni

revizor ne smije biti član nadzornog odbora ili drugog organa trgovačkih društava i

drugih pravnih osoba koje podliježu reviziji Državnog ureda za reviziju, također ne

smije obavljati reviziju ako je na bilo koji način sudjelovao u vođenju poslovnih knjiga i

izradi financijskih izvještaja subjekta revizije ili je na neki od načina propisanih

Zakonom povezan sa zakonskim predstavnikom subjekta revizije ili nadzornog odbora

subjekta revizije (Zakon o državnom uredu za reviziju, NN 80/11).

Rad Ureda usmjeren je na reviziju financijskih izvještaja i poslovanja, te na poboljšanje

zakonitosti, učinkovitosti i djelotvornosti subjekata koji upravljaju javnom imovinom i

drugih pravnih osoba određenih Zakonom. U svom radu, Državni ured za reviziju

usmjeren je na maksimalno poštivanje međunarodnih revizijskih standarda INTOSAI.

28

3.2.3. Revizijski standardi INTOSAI-a

Okvir Međunarodnih standarda vrhovnih revizijskih institucija (International Standards

of Supreme Audit Institutions – ISSAI) sastoji se od dokumenata koje je usvojio

Kongres Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INCOSAI), s

ciljem reguliranja profesionalnih standarda rada vrhovnih revizijskih institucija.

INTOSAI standardi nastali su kao rezultat usvajanja i primjene Limske deklaracije, a

njima su propisana (Akrap i suradnici, 2009:115):

1. osnovna načela revizije javnih sredstava (javnog sektora),

2. opći standardi državne revizije,

3. standardi područja rada državne revizije i

4. standardi izvješćivanja državne revizije.

Osnovna načela revizije javnog sektora temeljne su pretpostavke i zahtjevi koje se

primjenjuju na sve revizijske poslove u javnom sektoru, bez obzira ne njihovu vrstu i

okolnosti, a služe državnim revizorima u oblikovanju njihovih izvješća i mišljenja. Opći

standardi državne revizije opisuju uvjete osposobljenosti državnih revizora i institucija

državne revizije. Uključuju neovisnost državnih revizora i institucija državne revizije, tj.

neovisnost u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti te subjektu revizije s ciljem osiguravanja

vjerodostojnosti rezultata. Drugi opći standard državne revizije odnosi se na nadležnost

tj. potrebna ovlaštenja što podrazumijeva odgovarajuću samostalnost u programiranju,

planiranju i vođenju revizije. Treći opći standard državne revizije odnosi se na

djelovanje s dužnom pozornošću kod planiranja revizije, pribavljanja i procjenjivanja

dokaza, izvješćivanja o nalazima, zaključcima, mišljenjima i preporukama. Standardi

područja rada određuju postupke i metode rada, a odnose se na planiranje revizije,

nadzor i pregled rada članova revizorskog tima, usklađenost sa zakonima i propisima,

provjeru i ocjenu djelovanja sustava internih kontrola, prikupljanje dokaza te analizu

financijskih izvješća. Standardi izvješćivanja definiraju način izvješćivanja o

rezultatima provedenih postupaka revizije, odnosno izražavanju mišljenja.

Struktura i sadržaj INTOSAI standarda prikazani su u nastavku:

29

Slika 8. Struktura i sadržaj INTOSAI revizijskih standarda

Izvor: Crnković i suradnici, 2010:282

3.2.6. Kodeks profesionalne etike državnih revizora

Kodeks profesionalne etike državnih revizora u Republici Hrvatskoj utemeljen je na

principima, načelima i pravilima INTOSAI Kodeksa etike za javne revizore. Načelima

se definira prihvatljivo etičko i profesionalno ponašanje državnih revizora, a uključuje:

odgovorno izvršavanje preuzetih obveza, služenje i djelovanje javnom interesu, iskreno,

savjesno i pošteno djelovanje, neovisnost,objektivnost i nepristranost te kompetentnost,

tj. obavljanje posla s dužnom pažnjom te održavanje stručnog znanja i vještine na

zahtijevanoj razini. Kodeks profesionalne etike državnih revizora sadrži i pet pravila, a

ona se odnose na obavljanje samo onih revizijskih poslova za koje je revizor dovoljno

stručno osposobljen, pošteno i savjesno djelovanje, pridržavanje pravne i profesionalne

regulative, povjerljivost informacija te suzdržavanje od djela nečasnih za revizijsku

profesiju.

INTOSAI revizijski standardi

OSNOVNA NAČELA

suglasnost sa standardima

nepristrana prosudba

javna odgovornost

odgovornost menadžmenta

objavljivanje revizijskih standarda

interne kontrole

pristup podatcima

područje revizije

unapređenje tehnika

sukob interesa

OPĆI STANDARDI

neovisnost

nadležnost

dužna pažnja

ostali opći standardi

STANDARDI PODRUČJA RADA

planiranje

nadzor i pregled

usklađenost sa zakonima i propisima

interna kontrola

revizijski dokaz

analiza izvješća

STANDARDI IZVJEŠĆIVANJA

oblik

naslov

datum

potpis

sadržaj

potpunost

predmet

zakonska osnova

usklađenost sa zakonima i propisima

pravovremenost

30

U okviru ovog poglavlja potrebno je spomenuti još UN Rezolucije A/66/209 i A/69/228

kojima UN potiče zemlje članice i relevantne UN institucije da nastave i intenziviraju

svoju suradnju s INTOSAI-jem, te na jačanje učinkovitosti, odgovornosti, djelotvornosti

i transparentnosti javne uprave kroz jačanje vrhovnih revizijskih institucija.

3.3. Revizijsko mišljenje

Način izvješćivanja o rezultatima provedenih postupaka revizije definiran je

standardima izvješćivanja državne revizije. Standardi INTOSAI-a utječu na oblik,

sadržaj i jezik revizorovog izvješća, no naglašeno je kako nije praktično postaviti

pravila izvješćivanja kod svake posebne situacije te kako standardi pomažu, a ne

zamjenjuju opreznu prosudbu revizora u oblikovanju mišljenja ili izvješća.

Sukladno INTOSAI standardima državne revizije (ISSAI 200, točka 143.) revizor bi na

temelju ocjene zaključaka izvučenih iz pribavljenih revizijskih dokaza trebao formirati

mišljenje o tome jesu li financijski izvještaji u cjelini sastavljeni u skladu s primjenjivim

okvirom financijskog izvješćivanja. Mišljenje bi se trebalo jasno izraziti u pisanom

izvješću u kojem se opisuju i osnove za mišljenje.

Kako bi formirao mišljenje, revizor mora ponajprije zaključiti je li dobiveno razumno

uvjerenje o tome da financijski izvještaji u cjelini ne sadrže značajne netočnosti, bilo

uslijed prijevare ili pogreške (ISAAI 200, točka 146.).

„U slučaju da postoji bilo kakva materijalno značajna greška ili ograničenje u postupku

obavljanja revizije te bilo kakvo drugo odstupanje o kojem korisnici tog izvještaja

trebaju biti obaviješteni, revizor neće moći izdati izvještaj standardnog oblika.“

(Popović, Vitezić, 2009:99)

Dakle, revizor može izraziti bezuvjetno mišljenje u slučaju kada je postupkom revizije

dobiveno razumno uvjerenje o istinitosti i „fer“ prikazivanju informacija sadržanih u

financijskim izvještajima, odnosno modificirano mišljenje u slučaju kada su uočene

značajne netočnosti uzrokovane pogreškom ili prijevarom.

31

3.3.1. Bezuvjetno mišljenje

Prema ISAAI 100 bezuvjetno (pozitivno) mišljenje može se koristiti kada je dobiveno

ili ograničeno ili razumno uvjerenje, odnosno kako je opisano ISAAI 200 (točka 147.)

revizor bi trebao izraziti bezuvjetno mišljenje ako je zaključeno kako su financijski

izvještaji u svakom bitnom pogledu sastavljeni u skladu s primjenjivim financijskim

okvirom. Kada izražava bezuvjetno (nemodificirano) mišljenje o financijskim

izvještajima sastavljenim u skladu s okvirom, revizor bi u svom mišljenju trebao navesti

kako su financijski izvještaji u svakom značajnom pogledu sastavljeni u skladu s

primjenjivim okvirom financijskog izvješćivanja, koristeći jednu od jednakovrijednih

rečenica:

· Financijski izvještaji u svakom bitnom pogledu objektivno prikazuju … u skladu

s [primjenjivim okvirom financijskog izvješćivanja]; ili

· Financijski izvještaji daju istinitu i objektivnu sliku … u skladu s [primjenjivim

okvirom financijskog izvješćivanja].

3.3.2. Modificirano mišljenje

Ako je na temelju revizijskih dokaza revizor zaključio kako financijski izvještaji u

cjelini sadrže značajne netočnosti ili ako nije bio u mogućnosti s razumnim uvjerenjem

isključiti tu mogućnost, revizor mora modificirati svoje mišljenje.

Državni revizori kao i eksterni revizori mogu izraziti tri vrste modificiranog mišljenja

(ISSAI 200, točka 151.):

1. uvjetno (mišljenje s rezervom),

2. nepovoljno (negativno) i

3. suzdržano mišljenje.

Revizor treba izraziti uvjetno mišljenje (s rezervom – „osim za“) ako (ISSAI 200, točka

153.): (1) nakon što je pribavio dostatne i primjerene revizijske dokaze, zaključi kako

netočnosti, pojedinačno ili skupno, imaju značajan, ali ne prožimajući učinak na

financijske izvještaje; ili ako (2) revizor nije bio u mogućnosti pribaviti dostatne i

32

primjerene dokaze na kojima bi temeljio mišljenje, ali zaključuje kako bi bilo kakve

neotkrivene netočnosti mogle imati značajan, ali ne i prožimajući učinak na financijske

izvještaje

Ako, nakon što je pribavio dostatne i primjerene revizijske dokaze, zaključi kako

netočnosti, bilo pojedinačno ili skupno, imaju i značajan i prožimajući učinak na

financijske izvještaje, revizor trebao izraziti nepovoljno (negativno) mišljenje (ISSAI

200, točka 154.)

Revizor treba izraziti suzdržano mišljenje kada zbog značajnih nejasnoća u financijskim

izvještajima te kada su mu u odnosu na opseg revizije nametnuta ograničenja od strane

rukovodstva ne može izraziti drugačije mišljenje o financijskim izvještajima i

poslovanju.

Revizor sukladno ISAAI 200 (točka 157.) ako ocijeni da je potrebno svratiti pažnju

korisnika na neko pitanje prikazano ili objavljeno u financijskim izvještajima, pod

uvjetom da ne predstavlja značajnu netočnost, u svoje izvješće o obavljenoj reviziji

treba uvrstiti odjeljak za isticanje pitanja. Odjeljak za isticanje pitanja mora biti uvršten

odmah iza mišljenja, primjereno naslovljen te jasno ukazivati na to da pitanje koje se

ističe u financijskim izvještajima nije utjecalo na modifikaciju mišljenja revizora.

33

4. PREGLED IZRAŽENIH MIŠLJENJA DRŽAVNOG UREDA ZA

REVIZIJU

Cilj ovog diplomskog rada bio je, na primjeru županija, analizirati izražena mišljenja o

istinitosti i objektivnosti financijskih izvještaja te zakonitosti i pravilnosti poslovanja te

pružiti uvid u izražena mišljenja, kao i najčešće nepravilnosti u poslovanju pa je stoga

provedeno istraživanje o vrstama izraženih mišljenja Državnog ureda za reviziju po

provedenim revizijama svih jedinica područne (regionalne) samouprave u RH te Grada

Zagreba kao posebne i jedinstvene, teritorijalne i upravne jedinice, u razdoblju od 2007.

do 2014. godine, kao i područja u kojima su uočene nepravilnosti od utjecaja na

izraženo mišljenje. Rezultati istraživanja o mišljenjima izdanim od državnih revizora po

županijama u proteklih osam godina sumarno su prikazani u drugom dijelu.

4.1. Izražena mišljenja i područja u kojima su revizijama županija uočene

nepravilnosti

U nastavku je dan pregled izraženih mišljenja i tablično su prikazana područja u kojima

su uočene nepravilnosti, a imale su značajan utjecaj na izražavanje revizorovog

mišljenja. Za potrebe istraživanja, uočene nepravilnosti grupirane se u sedam područja:

· neizvršeni nalozi prethodne revizije,

· sustav internih financijskih kontrola,

· planiranje i računovodstveno poslovanje,

· prihodi i primici,

· rashodi i izdaci,

· javna nabava, i

· druge nepravilnosti.

Podaci i informacije prikupljeni su jednoobrazno, prema informacijama sadržanim u

Izvješćima o obavljenim revizijama Županija u razdoblju od 2007. do 2014. godina,

dostupnim na internetskoj stranici Državnog ureda za reviziju

(http://www.revizija.hr/hr/izvjesca).

34

Prema Zakonu o državnom uredu za reviziju (NN 80/11 čl. 6.), revizija izvještaja o

izvršenju državnog proračuna Županija obavlja se svake godine, a izvješće o obavljenoj

reviziji dostavlja se Hrvatskom saboru do 1. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu.

U tablicama simbol „ “ označuje da je u navedenom području uočena jedna, ili više

nepravilnosti, a značajno je utjecala na izraženo mišljenje. Simbol „ “ u retku Vrsta

izraženog mišljenja označuje da u toj godini revizija nije obavljena. U zaglavlju, Godina

se odnosi na godinu u kojoj je revizija obavljena, a kojom su obuhvaćeni financijski

izvještaji i poslovanje iz prethodnog izvještajnog razdoblja, tj. godine ranije.

Zagrebačka županija

U promatranom razdoblju, izuzev 2013. godine, Državni ured za reviziju obavio je

reviziju proračuna, financijskih dokumenata i financijskog poslovanja Zagrebačke

županije te su izražena mišljenja kako je prikazano Tablicom 1.

Tablica 1. Izražena mišljenja i područja u kojima su utvrđene nepravilnosti po

obavljenim revizijama Zagrebačke županije u razdoblju od 2007. do 2014. godine.

1 Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno - bezuvjetno

Javna nabava

Druge nepravilnosti

Vrsta izraženog mišljenja

Neizvršeni nalozi prethodne revizije

Sustav internih

financijskih kontrola

Planiranje i računov. poslovanje

Prihodi i primici

Rashodi i izdaci

Izvor: izrada studenta prema Izvješćima o obavljenim revizijama Zagrebačke županije od 2007. do 2014. godine

x

-

35

Iz Tablice 1. vidljivo je kako ni u jednom području nisu uočene značajne nepravilnosti,

stoga je Državni ured za reviziju izrazio bezuvjetno mišljenje za svaku provedenu

reviziju Zagrebačke županije. Revizijama 2007., 2008. i 2009. godine uočene su manje,

no beznačajne nepravilnosti kod iskazivanja imovine, poduzimanja mjera naplate i

nenamjenskog trošenja prihoda, premašivanju planiranih rashoda te javne nabave i

komunalnog gospodarstva. Revizijama obavljenim sljedećih tri godine nisu utvrđene

nepravilnosti i propusti vezani uz usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim

propisima, koji bi utjecali na izražavanje mišljenja drugačijeg od bezuvjetnog. Revizija

nije obavljena 2013. godine. Revizijom 2014. uočene su nepravilnosti i propusti tijekom

2013. godine vezano uz računovodstveno poslovanje i rashode za zaposlene, no bez

utjecaja na istinitost financijskih izvještaja i usklađenost poslovanja sa zakonima i

drugim propisima te je također izraženo pozitivno mišljenje, čime je Zagrebačka

županija jedna od triju, za koje su izražena bezuvjetna mišljenja tijekom cijelog

promatranog razdoblja.

Krapinsko-zagorska županija

Područje Krapinsko-zagorske županije obuhvaća sedam gradova i 25 od kojih, sedam

općina ima status brdsko-planinskih, šest općina ima status potpomognutog područja, a

dvije općine imaju status posebne državne skrbi. Županija u svom samoupravnom

djelokrugu obavlja poslove koji se odnose na: obrazovanje, zdravstvo, prostorno i

urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu,

održavanje javnih cesta, planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i

kulturnih ustanova, izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih

uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan

područja velikog grada, te druge poslove sukladno posebnim zakonima.

U razdoblju od 2007. do 2014. svake je godine obavljena financijska revizija kojom su

obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje Krapinsko-zagorske županije. Izražena

mišljenja prikazana su u nastavku:

36


obavljenim revizijama Krapinsko-zagorske županije u razdoblju od 2007. do 2014.

godine

2 Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno uvjetno bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno

x

x

x

Prihodi i primici

Rashodi i izdaci

Javna nabava

Druge nepravilnosti



Sustav internih



Izvor: izrada studenta prema Izvješćima o obavljenim revizijama Krapinsko-zagorske

županije od 2007. do 2014. godine

U prve četiri promatrane godine izražena su bezuvjetna mišljenja. Iako to nije značajno

utjecalo na istinitost financijskih izvještaja i usklađenost poslovanja, tijekom 2006.,

2007. i 2008. godine nisu poduzimane sve raspoložive mjere naplate te su uočeni

propusti u području javne nabave i komunalnog gospodarstva. Revizijom 2010. nisu

utvrđene nepravilnosti i propusti vezani uz financijsko izvještavanje i usklađenost

poslovanja sa zakonima i drugim propisima. 2011. godine izraženo je uvjetno mišljenje,

na to su utjecale sljedeće činjenice. Nije postupljeno prema preporuci koja se odnosi na

uređenje imovinsko - pravnih odnosa s trgovačkim društvima u kojima Županija nema

vlasničke udjele za izgrađenu komunalnu infrastrukturu. U izvanbilančnim

evidencijama za 2010., nije evidentirana obveza za financiranje radova na objektima

škola Županije, pritom u četiri slučaja nije sastavljena sva potrebna dokumentacija, niti

je izvršen tehnički pregled objekta. Isplaćena masa sredstava za plaće dužnosnika,

37

službenika i namještenika premašila je dozvoljenu. Tijekom sljedeće godine Županija je

postupila prema svim nalozima i preporukama danim revizijom za 2010., nisu utvrđeni

značajni propusti te je izraženo bezuvjetno mišljenje. Bezuvjetno mišljenje izraženo je

također po provedenim revizijama 2013. i 2014. godine.

Sisačko-moslavačka županija

Tablicom 3. u nastavku daje se prikaz izraženih mišljenja i područja u kojima su uočene

nepravilnosti po provedenim revizijama Državnog ureda za reviziju u razdoblju od

2007. do 2014. godine.


obavljenim revizijama Sisačko-moslavačke županije u razdoblju od 2007. do 2014.

godine.

3 Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno

x x x x x x x

x

x x x x

x x x x

x x x x x x x x

x x x x x x x

x x x x

Sustav internih



Prihodi i primici

Rashodi i izdaci

Javna nabava

Druge nepravilnosti



Izvor: izrada studenta prema Izvješćima o obavljenim revizijama Sisačko-moslavačke


38

Revizijama provedenim u prve tri godine promatranog razdoblja izražena su uvjetna

mišljenja, prije svega što nije postupano po nalozima revizije za prethodnu godinu.

Ponavljani su nedostaci tijekom postupaka javne nabave te nisu poduzimane mjere

potpunog i pravodobnog prikupljanja prihoda, a pojedini prihodi nisu utrošeni za

propisane namjene. Tijekom 2010. godine Županija nije ustrojila jedinicu ili odjel za

financijsko upravljanje i kontrolu, na analitičkim karticama imovine uočeni su propusti

u vezi stavljanja objekata osnovnih i srednjih škola u uporabu, pojedini putni nalozi ne

sadrže ključne podatke, što je uočeno i kod računa za reprezentaciju. Osim opomena,

Županija nije poduzimala mjere za potpunu i pravodobnu naplatu potraživanja, a

troškovi mobilnih telefona su iznad propisanih. Županija nije poduzela mjere za raskid

ugovora o koncesiji iako koncesionar za sakupljanje ambalažnog otpada nije poštivao

zaključeni ugovor. Na proračunske rashode negativno su utjecali rashodi za naknade

prema ugovorima o djelu zaključenih za pružanje konzultantskih i savjetničkih usluga i

za poslove prikupljanja, sređivanja, evidentiranja i obrade podataka vezanih uz javnu

objavu, koji nisu trebali biti zaključeni, već su ti poslovi trebali biti povjereni

zaposlenicima Županije. U području javne nabave uočeni su brojni propusti, nabave su

obavljene bez primjene propisanih postupaka javne nabave, te u većini slučajeva

obavijesti o zaključivanju ugovora nisu objavljene ili su objavljene po isteku roka.

Revizijom za 2011. su utvrđene nepravilnosti koje se odnose na računovodstveno

poslovanje, uplatu pripadajućeg dijela sredstava od povrata kredita po programu

kreditiranja razvitka poljoprivrede u Državni proračun, ugovore o djelu, dodjelu

sredstava udrugama, korištenje poslovnih prostora u vlasništvu Županije, nabavu usluga

prijevoza učenika osnovnih škola bez postupka javne nabave te je izraženo uvjetno

mišljenje. Revizijom za 2012. godinu utvrđeno je da ne samo što nije postupano po

preporukama i nalozima za prethodno izvještajno razdoblje, već su propusti ponovljeni i

u 2012. godini te je izraženo uvjetno mišljenje. Revizijom za 2013. utvrđene su

nepravilnosti i propusti, koje se odnose na dodjelu donacija udrugama, davanje

poslovnih prostora u zakup bez natječaja i zaključivanje ugovora o djelu, koje su

ponovljene te nepravilnosti koje se odnose na nepotpuno evidentiranje imovine,

pogrešnu evidenciju rashoda i davanje jamstava, utjecale su na izražavanje uvjetnog

mišljenja.

39

Karlovačka županija

Izražena mišljenja provedenih revizija Karlovačke županije u razdoblju od 2007. do

2013. te područja u kojima su uočene nepravilnosti prikazani su Tablicom 4.


obavljenim revizijama Karlovačke županije u razdoblju od 2007. do 2014. godine

4 Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno -

Javna nabava

Druge nepravilnosti



Sustav internih



Prihodi i primici

Rashodi i izdaci

Izvor: izrada studenta prema Izvješćima o obavljenim revizijama Karlovačke županije od 2007. do 2013. godine

Po provedenoj reviziji 2007. godine izraženo je bezuvjetno mišljenje. Tijekom 2006.

godine bilo je manjih propusta koji se odnose na postupak javne nabave, nepotpune

evidencije u poslovnim knjigama, nepoduzimanje mjera naplate i neobračunavanje

zateznih kamata, no navedeno nije značajno utjecalo na objektivno prikazivanje realnog

stanja u financijskim izvještajima. Revizijom 2008. godine, uočeni nedostaci iz

prethodnog izvještajnog razdoblja su ponovljeni, rashodi nisu iskazivani temeljem

načelo nastanka događaja, kršene su odredbe Zakona o grobljima i Zakona o

komunalnom gospodarstvu no bez utjecaja na izražavanje drugačijeg mišljenja, te je

40

izraženo bezuvjetno mišljenje. U ostalim godinama promatranog razdoblja, izuzev

2014. kada revizija nije provedena, izražena su bezuvjetna mišljenja. Iako je tijekom

2008. godine bilo kršenja odredbi Zakona o grobljima, Zakona o komunalnom

gospodarstvu i Zakona o javnoj nabavi, te su revizijom za 2011. utvrđene nepravilnosti

koje se odnose na rashode za zaposlene i postupke javne nabave, a revizijom za 2012.

utvrđeni propusti kod postupka javne nabave za usluge prijevoza učenika osnovnih

škola nisu utjecali na istinitost financijskih izvještaja te su izražena bezuvjetna

mišljenja.

Varaždinska županija


obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje Varaždinske županije.


obavljenim revizijama Varaždinske županije u razdoblju od 2007. do 2014. godine

5 Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno bezuvjetno

x x x x x

x

x x x x x

x x x x x x

x x x x x x

x x x x

x x x

Prihodi i primici

Rashodi i izdaci

Javna nabava

Druge nepravilnosti



Sustav internih



Izvor: izrada studenta prema Izvješćima o obavljenim revizijama Varaždinske županije od 2007. do 2014. godine

41

Tijekom 2006. i 2007. godine nije postupljeno prema nalozima prethodne revizije, nisu

poduzimane mjere potpunog i pravodobnog prikupljanja prihoda, rashodi nisu

evidentirani kada je nastao poslovni događaj, uočeni su propusti u području javne

nabave, nisu donesene odluke o komunalnom doprinosu, programi održavanja i gradnje

komunalne infrastrukture te su izražena uvjetna mišljenja. Revizijom 2009. godine

izraženo je uvjetno mišljenje na što su utjecali neizvršavanje naloga prethodne revizije

što je dovelo do situacije da su u 2008. godini proračunski rashodi premašili prihode,

nepravilnosti kod dodjele sredstava za stručno osposobljavanje i jednokratnih pomoći,

računskim planom ne predviđeni prijenosi trima poduzećima u vlasništvu županije, ne

uređeni imovinsko-pravni odnosi s komunalnim društvom, propusti kod izgradnje dviju

sportskih dvorana modelom javno – privatnog partnerstva te prilikom nabave motornog

benzina, usluga telefona te tiska županijskog glasila. Revizijom za 2010. utvrđeno je da

nepravilnosti koje se odnose na prijenose sredstava trgovačkim društvima i trošenje

decentraliziranih sredstava nisu otklonjene, nisu poduzimane sve raspoložive mjere

naplate potraživanja, Ministarstvu poljoprivrede nije uplaćen pripadajući dio sredstava,

a stavke najma prostora izgrađenih modelom javno – privatnog partnerstva su previsoke

te je izraženo uvjetno mišljenje. Revizijom 2012. godine utvrđeno je da nije postupljeno

prema nalozima koji se odnose na tekuće prijenose trgovačkim društvima i uplatu

primljenih povrata sredstava namijenjenih poljoprivredi u Državni proračun te je nabava

plina tijekom 2011. provedena bez propisanog postupka nabave, što je utjecalo na

izražavanje uvjetnog mišljenja. Revizijom 2013. godine utvrđeno je da je postupljeno

prema nalozima i preporukama danim u reviziji za 2011. ili su u postupku izvršenja.

Propusti vezani uz nepotpun popis imovine, nepostojanje evidencija međunarodnih

projekata i evidencija o sudskim sporovima i drugim prisilnim mjerama za naplatu

danih zajmova za kreditiranje poduzetnika i poljoprivrednika, neevidentiranje

potraživanja od trgovačkog društva za sufinanciranje provođenja L7 projekata, jamstva

za studentske kredite iskazana u manjem iznosu te uplatu pripadajućih sredstava

Ministarstvu poljoprivrede u državni proračun, utjecale su na izražavanje uvjetnog

mišljenja. Revizijom 2014. je utvrđeno da je postupljeno prema nalozima i preporuci

danim u reviziji za 2012. ili su u postupku izvršenja. Revizijom nisu utvrđene

nepravilnosti koje bi značajnije utjecale na istinitost financijskih izvještaja i usklađenost

poslovanja sa zakonima i drugim propisima te je izraženo bezuvjetno mišljenje.

42

Koprivničko-križevačka županija

Izražena mišljenja provedenih revizija Koprivničko-križevačke županije u razdoblju od

2007. do 2014. te područja u kojima su uočene nepravilnosti prikazani su Tablicom 6.


obavljenim revizijama Koprivničko-križevačke županije u razdoblju od 2007. do 2014.

godine

6 Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno uvjetno uvjetno bezuvjetno bezuvjetno

x

x

x

x

x



Sustav internih



Prihodi i primici

Rashodi i izdaci

Javna nabava

Druge nepravilnosti

Izvor: izrada studenta prema Izvješćima o obavljenim revizijama Koprivničko-

križevačke županije od 2007. do 2014. godine

Revizijama provedenim 2007., 2008. i 2009. godine utvrđene su manje nepravilnosti i

propusti vezani uz izvršavanje rashoda i izdataka iznad planiranih iznosa, nepotpunog i

nepravodobnog prikupljanja i nenamjenskog korištenja prihoda te nisu primjenjivane

odredbe propisa o postupcima javne nabave kod pojedinih nabava roba, radova i usluga,

no nisu utjecali na izražavanje drukčijeg mišljenja, te je izraženo bezuvjetno mišljenje.

Po provedenoj reviziji 2010. godine izraženo je bezuvjetno mišljenje, iako Županija nije

uspostavila sustav unutarnjih financijskih kontrola u skladu s propisima. Revizijom za

2010. je utvrđeno da nije postupljeno po nalogu koji se odnosi na sustav unutarnjih

financijskih kontrola, Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja nisu

43

doznačena pripadajuća sredstva od povrata kredita po programima kreditiranja razvitka

poljoprivrede, a isplaćena masa sredstava za plaće veća je od propisane, što je utjecalo

na izražavanje uvjetnog mišljenja. 2012. godine izraženo je uvjetno mišljenje jer je

ponovljena nepravilnost, koja se odnosi na uplatu sredstava u državni proračun.

Tijekom 2012. godine uspostavljene su unutarnje kontrole i unutarnja revizija je

ustrojena, nabava roba, radova i usluga je obavljena uz primjenu propisa o javnoj

nabavi. Revizijom nisu utvrđene nepravilnosti i propusti, te su po provedenim

revizijama 2013. i 2014. godine izražena bezuvjetna mišljenja.

Bjelovarsko-bilogorska županija

Izražena mišljenja provedenih revizija Bjelovarsko-bilogorske županije u razdoblju od

2007. do 2014. te područja u kojima su uočene nepravilnosti prikazani su u nastavku:


obavljenim revizijama Bjelovarsko-bilogorske županije u razdoblju od 2007. do 2014.

godine

7 Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.


x x x x x x

x x x x

x x x x x x

x x x x x x x

x x x x x x x

x x x x x x x x

x x x



Sustav internih



Prihodi i primici

Rashodi i izdaci

Javna nabava

Druge nepravilnosti

Izvor: izrada studenta prema Izvješćima o obavljenim revizijama Bjelovarsko-

bilogorske županije od 2007. do 2014. godine

44

Tijekom 2006. godine ponovljeni su nedostaci u izvršavanju rashoda i izdataka iznad

planiranih iznosa, nisu poduzimane mjere potpunog i pravodobnog prikupljanja prihoda,

dok neki proračunski prihodi nisu utrošeni u skladu s propisanim namjenama, nisu

donijeti programi održavanja komunalne infrastrukture, odnosno ne sadrže sve

propisane elemente, kršene se odredbe Zakona o javnoj nabavi i Uredbe o postupku

nabave roba, radova i usluga male vrijednost, trgovačkim društvima u vlasništvu

odnosno suvlasništvu Županije, doznačena su sredstva bez prethodno utvrđenih

imovinsko – pravnih odnosa, te je izraženo uvjetno mišljenje. Tijekom 2007. ponovljeni

su propusti utvrđeni revizijom prethodnog izvještajnog razdoblja koji se odnose na

područje prihoda, rashoda i javne nabave te je izraženo uvjetno mišljenje. Revizijom

2009. izraženo je uvjetno mišljenja jer su uočene nepravilnosti kod poduzimanja mjera

naplate i nenamjenskog trošenja prihoda, premašivanju planiranih rashoda te javne

nabave i komunalnog gospodarstva. Na izražavanje uvjetnog mišljenja po provedenoj

reviziji 2010. godine utjecala su sljedeće činjenice. Nije uspostavljen sustav internih

financijskih kontrola, a unutarnja revizije nije provedena. Proračunski prihodi utrošeni

su za tekuće potrebe proračuna umjesto za propisane namjene, državne pomoći

raspoređeni su bez utvrđenog kriterija raspodjele, a kriterij raspodjele nije napravljen ni

kod raspodjele sredstava javnih potreba u sportu i kulturi te donacijama građanima.

Roba i u usluge nabavljeni su izravnim ugovaranjem, bez provođenja postupka javne

nabave, a ponude ponuditelja u nekim slučajevima otvarane su nakon roka za dostavu

ponuda. Obavljenim revizijama za 2010. i 2011. godinu, utvrđene su nepravilnosti koje

se odnose na obavljanje poslova unutarnje revizije, evidentiranje rashoda (obveze) na

temelju nastanka poslovnog događaja, uplatu pripadajućeg djela sredstava od povrata

kredita za razvoj poljoprivrede u korist državnog proračuna, trošenje proračunskih

prihoda za propisane namjene, prijenos sredstava za otplatu kredita trgovačkom društvu

u suvlasništvu Županije, program javnih potreba u sportu i kulturi, tekuće donacije

udrugama građana i postupke javne nabave te je Državni ured za reviziju izrazio uvjetna

mišljenja. Tijekom 2012. i 2013. godine većina je nepravilnosti ponovljena, dijelom je

to posljedica nedovoljno učinkovitog sustava unutarnjih kontrola, te su izražena uvjetna

mišljenja.

45

Primorsko-goranska županija

U promatranom razdoblju, svake je godine obavljena revizija proračuna, financijskih

dokumenata i financijskog poslovanja Primorsko-goranske županije te su izražena

mišljenja kako je prikazano Tablicom 8.


obavljenim revizijama Primorsko-goranske u razdoblju od 2007. do 2014. godine

8 Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

bezuvjetno uvjetno bezuvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno bezuvjetno

x x x

x x

x x

x x x

x x x x x

x x

Prihodi i primici

Rashodi i izdaci

Javna nabava

Druge nepravilnosti



Sustav internih



Izvor: izrada studenta prema Izvješćima o obavljenim revizijama Primorsko-goranske

od 2007. do 2014. godine

Revizijom 2007. godine utvrđene su manje nepravilnosti u izvršavanju rashoda iznad

planiranih iznosa, evidencije imovine u poslovnim knjigama, poduzimanju mjera

potpunog i pravodobnog prikupljanja pojedinih proračunskih prihoda, u pojedinim

slučajevima bilo je kršenja odredaba Zakona o javnoj nabavi, Uredbe o postupku

nabave roba, radova i usluga male vrijednosti i Zakona o komunalnom gospodarstvu,

no bez značajnog utjecaja na istinitost financijskih izvještaja te je izraženo bezuvjetno

mišljenje. Po provedenoj reviziji 2008. godine utvrđeno je da su propusti iz prethodnog

obavještajnog razdoblja ponovljeni, uočeno je da pojedini proračunski prihodi nisu

46

utrošeni u skladu s propisanim namjenama te je izraženo uvjetno mišljenje. Tijekom

2008. godine većina jedinica postupila je po nalozima revizije za prethodnu godinu,

utvrđene nepravilnosti i propusti nisu značajni i nisu utjecali na istinitost financijskih

izvještaja i usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima te je po provedenoj

reviziji 2009. godine izraženo bezuvjetno mišljenje. Revizijom 2010. je utvrđeno je da

nisu otklonjene te su ponovljene nepravilnosti koje se odnose na područje javne nabave.

Bez primjene propisanih postupaka nabave obavljeno je opremanje osnovnoškolskih i

srednjoškolskih ustanova, za nabavu radova na uređenju fasade školske zgrade

primijenjen je pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave, iako nisu

ispunjeni uvjeti za primjenu spomenutog postupka, za nabavu usluga tiskanja

županijskog magazina i mandatnog izvješća provedena su dva otvorena postupka javne

nabave male vrijednosti, umjesto postupka javne nabave velike vrijednosti, nisu

provođeni objedinjeni postupci nabave za investicijska ulaganja zdravstvenih ustanova.

Navedene činjenice utjecale su na izražavanje uvjetnog mišljenja. Revizijom

obavljenom za 2010. godinu utvrđena nepravilnost, koja se odnosi na provođenje

postupaka javne nabave ponovljena je i u 2011. godini. Za nabavu usluga izmjena i

dopuna glavnog plana razvoja turizma i specijalizirane opreme za brod čistač mora

Godišnjim popisom imovine i obveza, zemljišta nisu u popisne liste unesena

pojedinačno u naturalnim i novčanim iznosima, nisu evidentirana ulaganja u

građevinske objekte zdravstvenih ustanova u vlasništvu Županije, rashodi evidentirani

na računu subvencija, su doznačeni za redovno poslovanje trgovačkom društvu u kojem

Županija ima udjel i nemaju obilježje subvencije. Za natječaj za program javnih potreba

u sportu nisu utvrđena mjerila za procjenjivanje prijava, te u zapisniku nisu navedeni

razlozi odabira pojedinog programa, a Odluka o rasporedu sredstava po korisnicima

programa javnih potreba u sportu nije donesena te je izraženo uvjetno mišljenje.

Revizijom 2012. utvrđene su nepravilnosti koje se odnose na računovodstveno

poslovanje, poduzimanje mjera za pravodobno ostvarivanje proračunom planiranih

rashoda i izdataka, u okviru subvencija doznačavanje sredstava trgovačkom društvu za

redovno poslovanje, te javnu nabavu, utjecale su na izražavanje uvjetnog mišljenja. Po

provedenoj reviziji 2013. godine izraženo je uvjetno mišljenje. Utvrđene su

nepravilnosti koje se odnose na naplatu prihoda, evidentiranje županijskih poreza

izvanbilančno, umjesto na kontu imovine Županije, poduzimanje mjera za pravodobno

47

ostvarivanje proračunom planiranih rashoda i izdataka, te na postupke javne nabave za

dodatne radove na sanaciji fasade na srednjoj i rekonstrukciji kotlovnice osnovne škole

za koje su zaključeni dodaci ugovora, a nisu ispunjeni uvjeti za primjenu pregovaračkog

postupka bez prethodne objave poziva i nisu javno objavljeni u zakonskom roku.

Financijski izvještaji za 2013. u svim značajnim odrednicama objektivno iskazuju

rezultate poslovanja, te stanje imovine i obveza, nisu utvrđene nepravilnosti i propusti

vezani uz usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima, koji bi utjecali na

izražavanje drukčijeg mišljenja te je izraženo bezuvjetno mišljenje.

Ličko-senjska županija

Izražena mišljenja provedenih revizija Ličko-senjske županije u razdoblju od 2007. do

2014. te područja u kojima su uočene nepravilnosti prikazani su Tablicom 9.


obavljenim revizijama Ličko-senjske županije u razdoblju od 2007. do 2014. godine

9 Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.


x x x x x x x

x

x x

x x x x x x x x

x x x x x

x x x x x x

x



Sustav internih



Prihodi i primici

Rashodi i izdaci

Javna nabava

Druge nepravilnosti

Izvor: izrada studenta prema Izvješćima o obavljenim revizijama Ličko-senjske

županije u razdoblju od 2007. do 2014. godine

48

Za prve tri godine promatranog razdoblja Državni ured za reviziju izrazio je uvjetna

mišljenja. Po provedenim revizijama 2007., 2008. i 2009. godine uočeni je su

ponovljeni nedostaci kod nepridržavanje pojedinih odredbi propisa o postupku javne

nabave i što tijekom godine nisu poduzimane mjere potpunog i pravodobnog

prikupljanja pojedinih proračunskih prihoda. Revizijom 2009. utvrđena su i kršenja

odredbi Zakona o komunalnom gospodarstvu. Po provedenoj reviziji 2010. godine

utvrđeno je kako sustav financijskog upravljanja i kontrola nije uspostavljen u cijelosti,

u okviru prihoda od pomoći iskazan je dio poreza na dohodak dobiven kroz pomoći

izravnanja za decentralizirane funkcije, dio prihoda od koncesija i naknada nije utrošen

namjenski, rashodi za subvencije premašuju planirane, bez primjene propisanih

postupaka javne nabave izravnom pogodbom ugovoren je prijevoz učenika osnovnih

škola i nabava lož ulja za grijanje školskih prostorija osnovnih i srednjih škola te je

izraženo uvjetno mišljenje. Revizijama 2011. i 2012. godine utvrđeno je kako su

ponovljene nepravilnosti koje se odnose na trošenje pojedinih proračunskih prihoda,

uplatu sredstava od povrata kredita po programima kreditiranja razvitka poljoprivrede u

državni proračun, više isplaćenu masu plaća od dozvoljene i postupke javne nabave te

su izražena uvjetna mišljenja. Po provedenim revizijama 2013. i 2014. godine izražena

su uvjetna mišljenja zbog sljedećih činjenica. Ponovljene su nepravilnosti koje se

odnose na trošenje pojedinih proračunskih prihoda i uplatu sredstava od povrata kredita

po programima kreditiranja razvitka poljoprivrede u državni proračun te su tijekom

2013. godine u poslovnim knjigama nisu evidentirani udjeli u temeljnom kapitalu

trgovačkih društava u suvlasništvu, obveza prema državnom proračunu od povrata

kredita po programima kreditiranja razvitka poljoprivrede, iskazane u pomoćnim

evidencijama, a sufinanciranje rashoda za dva proračunska korisnika nije evidentirano

na odgovarajućim računima računskog plana proračuna.

Virovitičko-podravska županija

U promatranom razdoblju svake je godine obavljena financijska revizija kojom su

obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje Virovitičko-podravske županije. Tablicom

49

10. u nastavku prikazana su izražena mišljenja i područja u kojima su uočene

nepravilnosti.


obavljenim revizijama Virovitičko-podravske županije u razdoblju od 2007. do 2014.

godine

10 Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

uvjetno bezuvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno

x x x x x x

x x x

x x x x

x x x x x x

x x x x

x x

x x x x



Sustav internih



Prihodi i primici

Rashodi i izdaci

Javna nabava

Druge nepravilnosti

Izvor: izrada studenta prema Izvješćima o obavljenim revizijama Virovitičko-podravske


Po provedenoj reviziji 2007. godine izraženo je uvjetno mišljenje. Sljedeće su činjenice

utjecale na izražavanje takvog mišljenja. U poslovnim knjigama nisu evidentirane

cjelokupna imovina, te sva potraživanja i obveze, pojedini prihodi nisu potpuno i

pravodobno prikupljani te su trošeni za tekuće potrebe, pojedini rashodi izvršavani su u

iznosima iznad planiranih proračunom, pojedine jedinice nisu uvele komunalni

doprinos, izradile program građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture, kršene

su odredbe Zakona o javnoj nabavi, s komunalnim društvima nisu ugovorena vlasnička

prava, a sredstva su im doznačena, te pojedine jedinice nisu donijele propise o

upravljanju grobljem i odluke o komunalnim djelatnostima koje se mogu obavljati na

temelju ugovora i koncesija. Revizijom 2008. godine utvrđeno je kako je postupljeno

50

prema većini naloga i preporuka te nisu uočene značajne nepravilnosti te je izraženo

bezuvjetno mišljenje. Tijekom 2008. godine u poslovnim knjigama nije evidentirana

cjelokupna imovina i nisu poduzimane mjere potpunog i pravodobnog prikupljanja

pojedinih proračunskih prihoda te su uočene nepravilnosti u području javne nabave što

je utjecalo na izražavanje uvjetnog mišljenja. Po provedenoj reviziji 2010. godine

izraženo je uvjetno mišljenje. Sljedeće su činjenice utjecale na izražavanje takvog

mišljenja. Sustav unutarnjih financijskih kontrola nije u potpunosti uspostavljen, obveze

prema Ministarstvu financija nisu evidentirane u poslovnim knjigama, stopa

zaduženosti viša je od dozvoljene, ugradnja dizala i pristupne platforme na upravnoj

zgradi i uređenje prostora za laboratorij u zgradi bivše vojarne nisu evidentirani na

kontima imovine, a neutrošena sredstva dobivena za financiranje decentraliziranih

funkcija nisu vraćena u Državni proračun. Revizijom 2011. uočene su nepravilnosti koje

se odnose na razvijanje unutarnje revizije, visinu stope zaduženosti, evidentiranje

obveze prema Ministarstvu financija, isplaćena masa sredstava za plaće premašuje

dozvoljenu te Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva nisu vraćena sredstva iz

Programa kreditiranja razvitka poljoprivrede. Navedene su nepravilnosti utjecale na

izražavanje uvjetnog mišljenja. Revizijom 2012. utvrđeno je kako su ponovljene

nepravilnosti utvrđene revizijom 2011. godine, te za naplatu dijela potraživanja od

korisnika poduzetničkih kredita za dio jamstvenog depozita nisu poduzimane mjere

naplate te je izraženo uvjetno mišljenje. Revizijom obavljenom za 2011. utvrđene

nepravilnosti, koje se odnose na obvezu prema Ministarstvu financija nastalu u ranijim

godinama aktiviranjem državnog jamstva, poduzimanje mjera naplate za potpuno i

pravodobno prikupljanje proračunskih prihoda u poslovnoj godini na koju se odnose, te

povrat udruženih sredstava iz programa kreditiranja razvitka poljoprivrede u državni

proračun, nisu otklonjene u 2012. tijekom koje je uočeno nenamjensko trošenje prihoda

od zakupa i prodaje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države te su ponovljene i u

2013. tijekom koje su udrugama građana su donirana sredstva temelju zahtjeva udruga,

umjesto temeljem javnog natječaja. Temeljem navedenih činjenica po provedenim

revizijama 2013. i 2014. godine izražena su uvjetna mišljenja.

51

Požeško-slavonska županija

Požeško-slavonska županija obuhvaća pet gradova i pet općina. Na području Županije

dva grada i jedna općina se nalaze u drugoj skupini, a jedna općina u trećoj skupini

područja posebne državne skrbi. Za obavljanje poslova iz djelokruga Županije i poslova

državne uprave prenesenih na Županiju, ustrojeno je osam upravnih odjela.

Tablicom 11. u nastavku daje se prikaz izraženih mišljenja provedenih revizija Požeško-

slavonske županije u razdoblju od 2007. do 2014. te područja u kojima su uočene

nepravilnosti.


obavljenim revizijama Požeško-slavonske županije u razdoblju od 2007. do 2014.

godine

11 Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.


x x x x x x x

x

x x x

x x x x x x x x

x x x x x x x x

x x x x x

x x x

Prihodi i primici

Rashodi i izdaci

Javna nabava

Druge nepravilnosti



Sustav internih



Izvor: izrada studenta prema Izvješćima o obavljenim revizijama Požeško-slavonske

županije u razdoblju od 2007. do 2014. godine

Po provedenim revizijama u prve tri godine promatranog razdoblja izraženo je uvjetno

mišljenje. Na izražavanje takvog mišljenja utjecale su uočene nepravilnosti kod

52

evidentiranja imovine i danih zajmova, proračunski prihodi nisu potpuno i pravodobno

prikupljani, a u pojedinim slučajevima nenamjenski su korišteni, komunalnim društvima

doznačena su sredstva, a nisu ugovorena vlasnička prava te su uočene kršenja odredbi u

području komunalnog gospodarstva i javne nabave. Revizijom 2010. godine uočene su

nepravilnosti u području sustava internih kontrola, Ministarstvu poljoprivrede nije

vraćen pripadajući dio sredstava odobrenih po programu kreditiranja razvitka

poljoprivrede, isto nije učinjeno ni za neutrošena sredstva decentraliziranih, pojedini

prihodi nisu utrošeni za propisane namjene nego za tekuće rashode poslovanja, nije

sastavljen program mjera radi pokrića manjka prihoda i primitaka, bez primjene

propisanih postupaka javne nabave nabavljene su usluge savjetovanja u području

odnosa s javnošću te rušenje dotrajale zgrade, što je utjecalo na izražavanje uvjetnog

mišljenja. Revizijom 2011. utvrđeno je da nisu otklonjene nepravilnosti utvrđene

revizijom za 2009. te su ponovljene i u 2010. godini kad je i isplaćena masa sredstava

za plaće premašila dozvoljenu, što je utjecalo na izražavanje uvjetnog mišljenja.

Revizijama provedenim u posljednje tri godine promatranog razdoblja utvrđeno je kako

nisu otklonjene i ponavljaju se nepravilnosti koje se odnose na namjensko trošenje

prihoda od lovozakupnine, uplatu sredstava od povrata kredita po programu kreditiranja

razvitka poljoprivrede u državni proračun, isplatu mase sredstava za plaće u iznosu

većem od dozvoljenog, te donošenje programa mjera radi pokrića manjka prihoda i

primitaka te su izražena uvjetna mišljenja.

Brodsko-posavska županija

Za obavljanje poslova iz djelokruga Brodsko-posavske Županije ustrojeni su: Ured

župana, Ured za unutarnju reviziju, osam upravnih odjela i Stručna služba županijske

skupštine i župana. Izvori sredstava za obavljanje poslova iz nadležnosti Županije su

decentralizirana sredstva, pomoći, opći prihodi i primici, prihodi za posebne namjene,

namjenski primici, te prihodi od prodaje nefinancijske imovine.

Izražena mišljenja provedenih revizija Brodsko-posavske županije u razdoblju od 2007.

do 2014. te područja u kojima su uočene nepravilnosti prikazani su Tablicom 12.

53


obavljenim revizijama Brodsko-posavske županije u razdoblju od 2007. do 2014.

godine

12 Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.


x x x x

x x

x x x x x x x x

x x x x x x x x

x x x x x

x x x x x x x



Sustav internih



Prihodi i primici

Rashodi i izdaci

Javna nabava

Druge nepravilnosti

Izvor: izrada studenta prema Izvješćima o obavljenim revizijama Brodsko-posavske


Po provedenim revizijama 2007., 2008. i 2009. godine izražena su uvjetna mišljenja, na

što su utjecale nepravilnosti uočene u poslovnim knjigama gdje nije iskazana sva

dugotrajna imovina, pojedinih proračunskih prihodi nisu potpuno i pravodobno

prikupljani, a nabava pojedinih roba, radova i usluga obavljena je bez propisanih

postupaka nabave. Revizijom 2010. uočeno je da nije donesen Plan uspostave i razvoja

financijskog upravljanja i kontrola, a poslove unutarnje revizije obavlja jedan revizor,

nisu ustrojene analitičke evidencije potraživanja od dioničara za prodane dionice

vodoprivrednih trgovačkih društava i društva za održavanje i gradnju cesta, nisu

evidentirane obveze za sufinanciranje sustava obrane od tuče i nabavu automatske

mjerne postaje za trajno praćenje kakvoće zraka, nisu poduzimane sve raspoložive

mjere naplate prihoda, isplaćena masa sredstava za plaće premašuje dozvoljenu, uočene

su nepravilnosti kod dodjeljivanja i isplate potpora za poslijediplomski studij, izravno

su nabavljene usluge tiskanja i uvezivanja Službenog, čuvanja imovine i osoblja, nabave

54

cvjetnih aranžmana, uredskog materijala, te prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih

pića, te je izraženo uvjetno mišljenje. Revizijom za 2010. utvrđeno je da su ponovljene

nepravilnosti koje se odnose na ustrojavanje analitičke evidencije potraživanja za

prodane dionice, evidentiranje rashoda i obveza na temelju nastanka poslovnog

događaja, poduzimanje mjera za naplatu dospjelih potraživanja, namjenskog korištenje

prihoda te primjenu propisanih postupaka kod nabave alkoholnih i bezalkoholnih pića,

naftnih derivata za potrebe službenih vozila i telekomunikacijskih usluga u mobilnoj

mreži, što je utjecalo na izražavanje uvjetnog mišljenja. Po provedenoj reviziji 2012.

godine utvrđene su nepravilnosti koje se odnose na evidentiranje izdataka za otplate

zajmova, poduzimanje mjera za naplatu pojedinih proračunskih prihoda, isplaćivanje

mase sredstava za plaće u okviru dozvoljenih iznosa, te sastavljanje programa mjera

radi pokrića manjka prihoda i primitaka, zaključeno je kako su utvrđene nepravilnosti

dijelom su posljedica nezadovoljavajućeg funkcioniranja sustava unutarnjih kontrola te

je izraženo uvjetno mišljenje. Nepravilnosti koje se odnose na poduzimanje mjera za

naplatu proračunskih prihoda, te isplaćivanje mase sredstava za plaće u okviru

dozvoljenih iznosa, ponovljene su i u 2012. tijekom koje su u poslovnim knjigama i

financijskim izvještajima iskazane dionice društva obrisanog iz Sudskog registra,

električna energija usluge telefona interneta nabavljeni su bez nisu provedbe propisanih

postupaka javne nabave, te je izraženo uvjetno mišljenje. Po provedenoj reviziji 2014.

izraženo je uvjetno mišljenje, na što su utjecale sljedeće činjenice. Utvrđene su

nepravilnosti koje se odnose na evidentiranje rashoda na temelju nastanka poslovnog

događaja, nisu evidentirani rashodi za sufinanciranje cijene prijevoza učenik, po

Isplaćenim naknadama zaposlenicima nisu obračunata propisana davanja, nisu

poduzimane mjere za naplatu prihoda, prilikom nabave odvjetničkih usluga, usluga

posebnog linijskog prijevoza učenika srednjih škola, električne energije i usluga

mobilne telefonije nisu provedeni propisani postupci javne nabave.

Zadarska županija

U promatranom razdoblju financijska revizija kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji

i poslovanje Zadarske županije nije obavljena samo 2014. godine. Tablicom 13. u

nastavku prikazana su izražena mišljenja i područja u kojima su uočene nepravilnosti.

55


obavljenim revizijama Zadarske županije u razdoblju od 2007. do 2013. godine

13 Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno bezuvjetno bezuvjetno -

x x x

x x x

x x x x

x x x

x x x x

x x x



Sustav internih



Prihodi i primici

Rashodi i izdaci

Javna nabava

Druge nepravilnosti

Izvor: izrada studenta prema Izvješćima o obavljenim revizijama Zadarske županije u

razdoblju od 2007. do 2013. godine

Revizijom 2007. godine utvrđeno je da su ponovljeni nedostaci u izvršavanju rashoda

iznad planiranih iznosa, tijekom 2006. pojedini postupci javne nabave nisu provedeni u

skladu sa zakonskim odredbama, a pojedine jedinice nisu donijele ni planove nabave, a

kod obavljanja komunalnih djelatnosti nije postupano u skladu s propisima o

komunalnom gospodarstvu, te je izraženo uvjetno mišljenje. Tijekom 2007. godine

ponovljeni su nedostaci u izvršavanju rashoda iznad planiranih iznosa te područjima

javne nabave i komunalnog gospodarstva, uočeni su nedostaci u popisu imovine, nisu

poduzimane mjere potpunog i pravodobnog prikupljanja proračunskih prihoda, te je

izraženo uvjetno mišljenje. Po provedenoj reviziji 2009. godine izraženo je uvjetno

mišljenje na što su utjecali nedostaci u okviru potpunog i pravodobnog prikupljanja

proračunskih prihoda, obavljanja komunalnih djelatnosti te pojedinih postupaka javne

nabave. Na izražavanje uvjetnog mišljenja po provedenoj reviziji 2010. utjecale su

sljedeće činjenice. U poslovnim knjigama je pogrešno evidentirana suglasnost za

zaduženje dana u svrhu nabave opreme za bolničku kuhinju, dok suglasnosti za

zaduženje dane u svrhu izgradnje centralne bolničke sterilizacije i nadogradnju

56

stacionara te za građenje i rekonstrukciju županijskih i lokalnih cesta u nisu

evidentirane. Za naplatu dospjelih potraživanja od naknada za uporabu pomorskog

dobra, koncesija na pomorskom dobru i lovozakupnina nisu poduzimane odgovarajuće

naplate, pogrešno su iskazane potraživanja za županijske poreze, iz fakture izvoditelja

radova za zbrinjavanje otpada nije razvidno o kakvoj vrsti otpada se radi. Revizijom

2011. utvrđeno je kako nepravilnost koja se odnosi na naplatu dospjelih potraživanja

nije otklonjena, nabava presadnica povrća i nabava utrošene električne energije nije

obavljena u skladu s propisima o javnoj nabavi te je izraženo uvjetno mišljenje.

Revizijom za 2011. utvrđena nepravilnost koja se odnosi na naplatu proračunskih

prihoda, odnosno nepravilnosti koje se odnose na računovodstveno poslovanje i naplatu

proračunskih prihoda utvrđene revizijom 2013. nisu utjecale na istinitost financijskih

izvještaja i usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima te su izražena

bezuvjetna mišljenja.

Osječko-baranjska županija

Izražena mišljenja provedenih revizija Osječko-baranjske županije u razdoblju od 2007.



obavljenim revizijama Osječko-baranjske u razdoblju od 2007. do 2013. godine

14 Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno -

Prihodi i primici

Rashodi i izdaci

Javna nabava

Druge nepravilnosti



Sustav internih



Izvor: izrada studenta prema Izvješćima o obavljenim revizijama Osječko-baranjske od

2007. do 2013. godine

57

Iz Tablice 14. vidljivo je kako ni u jednom području nisu uočene značajne nepravilnosti,

stoga je Državni ured za reviziju izrazio bezuvjetno mišljenje za svaku provedenu

reviziju. Revizijama 2007, 2008. i 2009. uočeni su nedostaci izvršavanju rashoda i

izdataka iznad planiranih iznosa, nisu poduzimane mjere potpunog i pravodobnog

prikupljanja pojedinih proračunskih prihoda, a u pojedinim slučajevima prihodi nisu

namjenski utrošeni, a ustupanje radova i komunalnih usluga nije obavljeno u potpunosti

u skladu sa zakonskim propisima, no navedeni nedostaci nisu utjecali na izražavanje

drugačijeg mišljenja od bezuvjetnog. Ostalim provedenim revizijama nisu utvrđene

nepravilnosti koje bi utjecale na istinitost financijskih izvještaja i usklađenost

poslovanja sa zakonima i propisima,te su izraženo bezuvjetna mišljenja.

Šibensko-kninska županija

Izražena mišljenja provedenih revizija Šibensko-kninske županije u razdoblju od 2007.



obavljenim revizijama Šibensko-kninske županije u razdoblju od 2007. do 2014. godine

15 Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

uvjetno bezuvjetno uvjetno bezuvjetno uvjetno uvjetno uvjetno bezuvjetno

x x x

x

x x x x

x x

x x

x x

x x



Sustav internih



Prihodi i primici

Rashodi i izdaci

Javna nabava

Druge nepravilnosti

Izvor: izrada studenta prema Izvješćima o obavljenim revizijama Šibensko-kninske


58

Revizijom 2007. godine uočeno je kako su ponovljeni nedostaci u nepridržavanju

pojedinih odredaba propisa o nabavi roba, usluga i ustupanju radova, za pojedine

proračunske prihode nisu poduzimane raspoložive mjere naplate, utvrđeno je da su

kršene odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu, te je izraženo uvjetno mišljenje.

Tijekom 2007. postupljeno je prema većini naloga i preporuka Državnog ureda za

reviziju, te je revizijom 2008. godine izraženo bezuvjetno mišljenje. Po provedenoj

reviziji 2009. godine izraženo je uvjetno mišljenje, na što su utjecale sljedeće činjenice.

Ponovljeni su nedostaci koji se odnose na nepopisanu cjelokupnu imovinu,

nepoduzimanje raspoloživih zakonskih mjera naplate prihoda, izvršavanje rashoda u

iznosima većim od planiranih, nepridržavanje zakonskih odredaba s područja javne

nabave i komunalnog gospodarstva i nenamjensko trošenje pojedinih prihoda. Tijekom

2009. godine uspostavljen je sustav unutarnjih financijskih kontrola, ali nije razvijan u

skladu s propisima, a uredski materijal je nabavljen bez postupka javne nabave, to nije

utjecalo na istinitost i objektivnost financijskih izvještaja te je izraženo bezuvjetno

mišljenje. Revizijom 2011. utvrđeno je da nije postupljeno prema preporuci koja se

odnose na razvoj sustava financijskog upravljanja i kontrole, u izvanbilančnim zapisima

nije evidentirana dana suglasnost za zaduživanje, masa sredstava za isplatu plaća

premašuje dozvoljenu, u korist proračuna nisu uplaćena sredstva od povrata kredita iz

programa kreditiranja poljoprivrede, plan nabave roba i usluga ne sadrži sve potrebne

elemente, te je izraženo uvjetno mišljenje. Revizijama 2012. i 2013. utvrđene su

nepravilnosti koje se odnose na obveze za povrat pripadajućeg dijela sredstava od

povrata kredita iz programa kreditiranja poljoprivrede, utjecale su na izražavanje

uvjetnog mišljenja. Revizijom 2014. godine utvrđene nepravilnosti i propusti nisu

značajnije utjecali na istinitost financijskih izvještaja i usklađenost poslovanja sa

zakonima i drugim propisima, te je izraženo bezuvjetno mišljenje.

Vukovarsko-srijemska županija


obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje Vukovarsko-srijemske županije. Izražena

mišljenja i područja u kojima su uočene nepravilnosti prikazani su u nastavku Tablicom

16.

59


obavljenim revizijama Vukovarsko-srijemske županije u razdoblju od 2007. do 2014.

godine

16 Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

uvjetno bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno

x x x x

x

x x

x x x

x x x x

x



Sustav internih



Prihodi i primici

Rashodi i izdaci

Javna nabava

Druge nepravilnosti

Izvor: izrada studenta prema Izvješćima o obavljenim revizijama Vukovarsko-srijemske


Revizijom 2007. utvrđeno je kako su ponovljeni nedostaci kod izvršavanja rashoda i

izdataka u iznosima većim od planiranih rashoda i izdataka koji nisu bili planirani

proračunom, pojedini prihodi nenamjenski su utrošeni, nisu poduzete sve raspoložive

mjere naplate potraživanja, te se nije pridržavalo pojedinih odredbi propisa o postupku

javne nabave, te je izraženo uvjetno mišljenje. Tijekom 2007. i 2008. godine uočeni su

manji nedostaci u izvršavanju neplaniranih te rashoda i izdataka u iznosima većim od

planiranih, proračunski prihodi nisu prikupljani pravodobno i u potpunosti, a u

pojedinim slučajevima prihodi i primici nisu utrošeni za propisane namjene, u

pojedinim slučajevima uočeno je kršenje zakonskih odredaba iz područja komunalnog

gospodarstva i javne nabave, no nisu utjecali na istinitost i objektivnost financijskih

izvještaja te su izražena bezuvjetna mišljenje. Bezuvjetno mišljenje izraženo je i po

reviziji provedenoj 2010. godine. Revizijom 2011. godine utvrđeno je kako su poduzete

60

aktivnosti vezane uz uspostavu i razvoj sustava financijskog upravljanja i kontrola, dok

unutarnja revizija nije obavljana, dio sredstava utrošen je za tekuće proračunske potrebe

unatoč propisanoj namjeni, Ministarstvu poljoprivrede nisu uplaćena sredstva po osnovi

povrata depozita poljoprivrednih kredita, isplaćena masa za plaće premašuje

dozvoljenu, a Županija ima četiri potpredsjednika Županijske skupštine, a prema

zakonskim propisima i statutom može imati dva, navedeno je utjecalo na izražavanje

uvjetnog mišljenja. Revizijom za 2011. utvrđene su nepravilnosti koje se odnose na

stanje zemljišta i građevinskih objekata iskazano u poslovnim knjigama, financijskim

izvještajima i obuhvaćeno popisom koje ne odgovara stanju u zemljišnim knjigama,

isplatu mase sredstava za plaće u iznosu većem od dozvoljenog, te povrat pripadajućeg

dijela depozita za poljoprivredne kredite u državni proračun utjecale su na izražavanje

uvjetnog mišljenja. Revizijom 2013. utvrđeno je da nije obavljena nijedna unutarnja

revizija te je kao i 2014. godine utvrđeno je da su ponovljene nepravilnosti koje se

odnose na isplatu mase sredstava za plaće u iznosu većem od dozvoljenog i povrat

pripadajućeg dijela sredstava za poljoprivredne kredite u državni proračun, utjecale su

na izražavanje uvjetnih mišljenja.

Splitsko-dalmatinska županija

Izražena mišljenja provedenih revizija Splitsko-dalmatinske županije u razdoblju od

2007. do 2013. te područja u kojima su uočene nepravilnosti prikazani su Tablicom 17.


obavljenim revizijama Splitsko-dalmatinske županije u razdoblju od 2007. do 2014.

godine

61

17 Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno bezuvjetno

x x x x

x

x x x x

x x x x x

x x

x x x x x

x x x x x

Prihodi i primici

Rashodi i izdaci

Javna nabava

Druge nepravilnosti



Sustav internih



Izvor: izrada studenta prema Izvješćima o obavljenim revizijama Splitsko-dalmatinske


Po obavljenim revizijama 2007., 2008. i 2009. godine utvrđeno je da su ponavljani

nedostaci koji se odnose na nepravodobnu naplatu proračunskih prihoda, primjene

odredaba Zakona o komunalnom gospodarstvu, koje se ogledaju u nedonošenju odluka

o obavljanju komunalnih djelatnosti, nedonošenje programa održavanja komunalne

infrastrukture i nepridržavanjem pojedinih odredaba propisa o javnoj nabavi, te su

izražena uvjetna mišljenja. Po provedenoj reviziji 2010. izraženo je uvjetno mišljenje na

što su utjecale sljedeće činjenice. Županija nije razvila financijsko upravljanje i kontrole

u skladu s propisima koji uređuju ovo područje jer strategija upravljanja rizicima nije

sastavljena i planovi za otklanjanje nedostataka unutarnjih kontrola nisu doneseni, nije

primjenjivano modificirano načelo nastanka poslovnog događaja, nazivi i oznake

artikala iz ponude i računa kod nabave uredskog materijala i tonera nisu istovjetni,

izvršeni su rashodi za subvencije brzobrodske linije povezivanja otoka s kopnom bez

prethodno provedenog postupka davanja koncesija, bez utvrđenih mjerila i kriterija

doznačivane su pomoći i donacije, plan nabave donesen je po upravnim tijelima, a ne po

predmetu nabave te nisu raspisani natječaji, a imenovani su pročelnici za četrnaest

upravnih tijela. Revizijom 2011. utvrđeno je nije postupljeno prema nalozima koji se

62

odnose na evidentiranje prihoda i rashoda domova za starije i nemoćne osobe u skladu

sa zakonskim propisima, postupak davanja koncesije za obavljanje linijskog i obalnog

pomorskog prijevoza i donošenje Programa gradnje i održavanja građevina za detaljnu

melioracijsku odvodnju i građevine za navodnjavanje, sredstva od povrata kredita

Županija nije vraćala Ministarstvu već plasirala u nove kredite za poljoprivredu, na

uplaćene premije dobrovoljnog dopunskog i dodatnog osiguranja zaposlenika nisu

obračunani i uplaćeni propisani doprinosi za obvezna osiguranja, te porez i prirez na

dohodak. Navedeno je utjecalo na izražavanje uvjetnog mišljenja. Po provedenoj reviziji

2012. godine izraženo je uvjetno mišljenje, revizijom su utvrđene nepravilnosti koje se

odnose na pozajmljivanje proračunskih sredstava, uplatu u državni proračun

pripadajućeg dijela sredstava od povrata kredita namijenjenih razvitku poljoprivrede,

dodjelu koncesije za obavljanje linijskog i obalnog pomorskog prijevoza te javnu

nabavu. Revizijom 2013. godine utvrđene su nepravilnosti koje se odnose na uplatu u

državni proračun pripadajućeg dijela sredstva od povrata kredita namijenjenih za

razvitak poljoprivrede, evidentiranje navedenih obveza u poslovnim knjigama i

iskazivanje u financijskim izvještajima, te potpunu i pravodobnu naplatu prihoda, što je

utjecalo na izražavanje uvjetnog mišljenja. Po provedenoj reviziji 2014. izraženo je

bezuvjetno mišljenje, revizijom nisu utvrđene nepravilnosti i propusti, koji bi utjecali na

izražavanje drukčijeg mišljenja

Istarska županija

Istarska županija obuhvaća deset gradova i 31 općinu, od kojih jedan grad i četiri općine

imaju status brdsko-planinskog područja te tri općine imaju status treće skupine

područja posebne državne skrbi. Za obavljanje upravnih i stručnih poslova iz djelokruga

Županije i poslova državne uprave koji su prenijeti na Županiju, ustrojen je kabinet

župana, stručna služba Skupštine, služba za unutarnju reviziju, služba za javnu nabavu

te jedanaest upravnih odjela.

Izražena mišljenja provedenih revizija Istarske županije u razdoblju od 2007. do 2014.

te područja u kojima su uočene nepravilnosti prikazani su Tablicom 18.

63


obavljenim revizijama Istarske županije u razdoblju od 2007. do 2014. godine

18 Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.


x x x x x x x

x x x

x

x x x x x x x x

x x x x x

x x x x x x x

x x x x



Sustav internih



Prihodi i primici

Rashodi i izdaci

Javna nabava

Druge nepravilnosti

Izvor: izrada studenta prema Izvješćima o obavljenim revizijama Istarske županije od 2007. do 2014. godine

Po provedenim revizijama 2007., 2008. i 2009. godine izražena su uvjetna mišljenja.

Tijekom 2006. godine ponovljeni nedostaci u izvršavanju izdataka iznad planiranih

iznosa te kao i tijekom 2007. i 2008. godine nisu poduzimane mjere potpunog i

pravodobnog prikupljanja pojedinih proračunskih prihoda, U nekim slučajevima pri

nabavi roba, radova i usluga kršene su odredbe Zakona o javnoj nabavi te nisu poštivane

odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu. Tijekom 2009. godine donesen je Plan

uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola je, ali sustav unutarnjih

financijskih kontrola nije uspostavljen, revizori nisu imenovani, te poslovi unutarnje

revizije nisu obavljani, za naplatu dospjelih potraživanja nisu poduzimane sve

raspoložive mjere, navedeno je utjecalo na izražavanje uvjetnog mišljenja. Revizijom za

2010. utvrđeno je da nije postupljeno prema nalozima koji se odnose na uspostavu

sustava unutarnjih financijskih kontrola i poduzimanje mjera za pravodobnu naplatu

prihoda, bez provođenja propisanih postupaka javne nabave izvršene su usluge

prijevoza učenika osnovnih škola, izvršeno je povećanje temeljnog kapitala društvu u

64

suvlasništvu za ulov i trgovinu ribom, čemu nije prethodila ni odluka skupštine društva

ni Županije, navedeno nije evidentirano ni u Sudskom registru, posebni račun Fonda za

razvoj poljoprivrede nije u skladu s odredbama Zakona o proračunu i mišljenjem

Državne riznice, što je utjecalo na izražavanje uvjetnog mišljenja. Revizijom 2012.

utvrđene su nepravilnosti koje se odnose na područje unutarnje revizije, uplatu

sredstava Ministarstvu od povrata kredita, izdavanje suglasnosti za zaduživanje,

uređenje odnosa s trgovačkim društvom za ulov i trgovinu ribom u suvlasništvu i

suosnivačima vezano za povećanje temeljnog kapitala, te kršenje odredbi Zakona o

javnoj nabavi pri nabavi usluga pokretne telefonije, usluge interneta, fiksne telefonske

linije, usluga čišćenja i pranja, utjecale na izražavanje uvjetnog mišljenja. Revizijom

2013., utvrđene nepravilnosti koje se odnose na naplatu potraživanja, isplate na temelju

ugovora o djelu za konzultantske usluge, nepravovremeno evidentiranje poslovnih

događaja, neprovođenje propisanih postupaka javne nabave pri nabavi poštanskih

usluga, pokretne telefonije, usluge interneta, fiksne telefonske linije, usluge čišćenja i

pranja, te ponovljene nepravilnosti utvrđene revizijama za prethodna izvještajna

razdoblja, koje se odnose na poslovanje putem posebnog računa Fonda, uplatu sredstava

u državni proračun od povrata kredita koji je sufinanciralo Ministarstvo, utjecale su na

izražavanje uvjetnog mišljenja. Ponovljene nepravilnosti, koje se odnose na uplatu u

državni proračun dijela sredstava od povrata kredita, poduzimanje mjera naplate

pojedinih potraživanja te nepravilnosti utvrđene revizijom 2014. koje se odnose na

rashode za konzultantske usluge, donacije udrugama građana i vođenje registra ugovora

o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma, utjecale su na izražavanje uvjetnog mišljenja.

Dubrovačko-neretvanska županija

U promatranom razdoblju financijska revizija kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji

i poslovanje Dubrovačko-neretvanske županije nije obavljena samo 2014. godine.

Tablicom 19. u nastavku prikazana su izražena mišljenja i područja u kojima su uočene

nepravilnosti.

65


obavljenim revizijama Dubrovačko-neretvanske u razdoblju od 2007. do 2013. godine

19 Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno bezuvjetno bezuvjetno -

x x x x

x x

x x x

x x x x

x x x x x

x x x x

x x x x x



Sustav internih



Prihodi i primici

Rashodi i izdaci

Javna nabava

Druge nepravilnosti

Izvor: izrada studenta prema Izvješćima o obavljenim revizijama Dubrovačko-

neretvanske od 2007. do 2013. godine

Revizijom 2007. godine utvrđene je da su ponovljene nepravilnosti kod donošenja

programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, poduzimanja mjera

potpunog i pravodobnog prikupljanja pojedinih proračunskih prihoda, izvršavanja

rashoda i izdataka iznad planiranih iznosa i primjene pojedinih odredaba o postupku

javne nabave, tijekom 2006. sredstva s utvrđenom namjenom korištena su za

financiranje tekućih i proračunskih potreba, trgovačkim društvima u vlasništvu ili

suvlasništvu davane su kapitalne pomoći za nabavu nefinancijske imovine, a da status

imovine nije definiran, dok su pojedina trgovačka društva to evidentirala kao svoju

nefinancijsku imovinu, što je utjecalo na izražavanje uvjetnog mišljenja. Po provedenim

revizijama 2008. i 2009. izražena su uvjetna mišljenja, na što su utjecale ponovljene

nepravilnosti u području obavljanja komunalnih djelatnosti, donošenja programa

gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, poduzimanja mjera potpunog i

pravodobnog prikupljanja i nenamjenskog trošenja prihoda, izvršavanja rashoda i

izdataka iznad planiranih iznosa i primjene pojedinih odredaba o postupku javne

66

nabave. Tijekom 2009. Županija se nije pridržavala rokova utvrđenih planom uspostave

i razvoja financijskog upravljanja i kontrola, niti je uspostavila unutarnju reviziju, u

poslovnim knjigama nisu evidentirana sva potraživanja, Županija nije izvijestila

nadležno ministarstvo za poslove pomorstva o načinu trošenja sredstava po osnovi

prikupljenih prihoda od naknada za koncesije za obavljanje gospodarske djelatnosti na

pomorskom dobru i naknada koje plaćaju vlasnici brodica i jahti, izdaci za dane

zajmove (oročena sredstva kod poslovne banke) nisu planirani, a izvršeni su, kod

provedbe programa nabave i sufinanciranja sadnog materijala nisu zaključeni ugovor

niti je proveden nadzor, ustanovi u vlasništvu Županije dano je jamstvo bez suglasnosti

Ministarstva financija. Navedeno je utjecalo na izražavanje uvjetnog mišljenja. Po

provedenoj reviziji 2011. izraženo je uvjetno mišljenje, utvrđeno je kako nije

postupljeno prema nalozima koji se odnose na uspostavu unutarnje revizije i iskazivanje

potraživanja u poslovnim knjigama koji su ponovljeni i tijekom 2010., isplaćena masa

sredstava za plaće na godišnjoj razini premašuje dozvoljenu, a telefonske i poštanske su

ustupljene izravnim ugovaranjem s dobavljačima, bez primjene propisanih postupaka

javne nabave. Revizijom 2012. utvrđene nepravilnosti i propusti koji se odnose na

sustav unutarnjih financijskih kontrola, te dane zajmove kao i propusti utvrđeni 2013.

koji se odnose na naplatu proračunskih prihoda, financiranje političkih stranaka i

nezavisnih članova Županijske skupštine, te raspolaganje udruženim sredstvima za

kreditiranje poljoprivrede nisu utjecali na istinitost financijskih izvještaja, te su izražena

bezuvjetna mišljenja.

Međimurska županija

Međimurska županija obuhvaća tri grada i 22 općine s ukupno 113 804 stanovnika, od

čega dvije općine pripadaju području posebne državne skrbi (treća skupina). Za

obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga osnovani su upravni odjeli (Upravni

odjeli za poslove župana, društvene djelatnosti, gospodarske djelatnosti, prostorno

uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, te za poslove Skupštine i opće poslove) i jedinica za

unutarnju reviziju. Izražena mišljenja provedenih revizija Međimurske županije u

razdoblju od 2007. do 2014. te područja u kojima su uočene nepravilnosti prikazani su

Tablicom 20.

67


obavljenim revizijama Međimurske županije u razdoblju od 2007. do 2014. godine

20 Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

bezuvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno

x x x x x x

x

x x x x x x x

x x x x

x x x x x

x x x

x

Prihodi i primici

Rashodi i izdaci

Javna nabava

Druge nepravilnosti


Sustav internih




Izvor: izrada studenta prema Izvješćima o obavljenim revizijama Međimurske županije u razdoblju od 2007. do 2014. godine

Tijekom 2006. godine u pojedinim slučajevima ponovljeni su nedostaci koji se odnose

na evidentiranje cjelokupne imovine, izvršenje rashoda i izdataka u iznosima većim od

planiranih, te u pojedinim slučajevima nisu poštivane odredbe s područja javne nabave,

no bez utjecaja na istinitost i objektivnost financijskih izvještaja te je 2007. izraženo

bezuvjetno mišljenje. Po provedenim revizijama 2008. i 2009. godine uočeno je da su

ponovljene nepravilnosti koje se odnose na evidentiranje cjelokupne imovine, te u

pojedinim slučajevima nisu poštivane odredbe s područja javne nabave, te su izražena

uvjetna mišljenja. Tijekom 2009. nije donesen Plan uspostave i razvoja financijskog

upravljanja i kontrola, u poslovnim knjigama nisu iskazane dospjele obveze i rashodi

za sufinanciranje izgradnje kanalizacije, izgradnju sustava navodnjavanja i

sufinanciranje djelatnosti bibliobusa, za dospjela potraživanja nisu korištene sve

raspoložive mjere naplate, a dio prihoda utrošen je za tekuće potrebe unatoč utvrđenoj

namjeni, nije donesen Program javnih potreba u sportu, fizičkim osobama su isplaćene

68

jednokratne pomoći bez prethodno utvrđenih mjerila i kriterija, plaćene su i nedospjele i

dospjele obveze po preuzetim studentskim kreditima, poslovni udjeli trgovačkog

društva za održavanje sajmova kupljeni su bez prethodno donesene odluke Županijske

skupštine, sredstva prenesena trgovačkom društvu za upravljanje nekretninama u

potpunom vlasništvu Županije evidentirana su u imovini i Županije i trgovačkog

društva, u pojedinim slučajevima trgovačkim društvima u vlasništvu i suvlasništvu

Županije prenesena su sredstva na temelju zahtijeva bez priložene dokumentacije.

Revizijom 2011. utvrđeno je da nije postupljeno prema nalozima i preporukama koji se

odnose na evidentiranje rashoda i obveza, donošenje prijedloga mjera za pokriće manjka

prihoda i primitaka nad rashodima i izdacima, trošenje prihoda za propisane namjene,

donošenje programa javnih potreba u sportu, prenošenje sredstava trgovačkim

društvima u vlasništvu i suvlasništvu Županije te uređivanje imovinsko - pravnih

odnosa s trgovačkim društvom u vlasništvu Županije, a u reviziji za 2010. utvrđeno je

da sredstva po programu kreditiranja poljoprivrede nisu vraćena u korist državnog

proračuna, u okviru izvanbilančnih zapisa nije evidentirana, ni u opseg mogućeg

zaduživanja obuhvaćena suglasnost za dva kredita dana trgovačkom društvu za

organizaciju sajmova u većinskom vlasništvu Županije, netočno su evidentirane dane

pozajmice dvjema općinama i srednjoj školi, isplaćena masa sredstava za plaće

premašuje dozvoljenu, što je utjecalo na izražavanje uvjetnog mišljenja. Revizijom

2012. utvrđeno je kako je postupljeno ili su u postupku izvršenja nalozi i preporuke iz

prethodne revizije, ponovljene su nepravilnosti koje se odnose na izvješćivanje

Ministarstva financija o danoj suglasnosti za zaduživanje trgovačkom društvu u

većinskom vlasništvu Županije, te isplaćivanje masa sredstava za plaće iznad propisanih

iznosa, tijekom 2011. sredstva po programu kreditiranja poljoprivrede nisu vraćena u

državni proračun, niti su u poslovnim knjigama i financijskim izvještajima iskazane

obveze prema državnom proračunu, kao ni prema poslovnim bankama te potraživanja

od nadležnog ministarstva za subvencije kamata na poduzetničke, usluge prijevoza

učenika osnovnih škola ustupljene su bez provođenja postupka javne nabave, što je

utjecalo na izražavanje uvjetnog mišljenja. Revizijom 2013.. utvrđeno je da su

ponovljene nepravilnosti koje se odnose na evidentiranje u poslovnim knjigama obveza

za subvenciju kamata, povrat sredstava od poljoprivrednih kredita u državni proračuni

evidentiranje obveza prema državnom proračunu u poslovnim knjigama, isplaćivanje

69

mase sredstava za plaće u okviru dozvoljenog iznosa, te donošenje programa javnih

potreba u sportu, kulturi i tehničkoj kulturi, osim toga, utvrđene su i nepravilnosti koje

se odnose na evidentiranje u poslovnim knjigama potraživanja za koncesije za zdravstvo

i donošenje prijedloga mjera za pokriće manjka, te je izraženo uvjetno mišljenje.

Revizijom 2014. godine izraženo je uvjetno mišljenje, na što su utjecale sljedeće

činjenice. Ponovljene su nepravilnosti koje se odnose na povrat sredstava od

poljoprivrednih kredita u državni proračun, evidentiranje obveza prema državnom

proračunu u poslovnim knjigama te isplaćivanje mase sredstava za plaće iznad

dozvoljenog iznosa, nepravilnosti tijekom 2013. odnose se na netočno evidentiranje

obveza te trošenje namjenskih sredstava za tekuće potrebe.

Grad Zagreb


obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje Grada Zagreba. Izražena mišljenja i

područja u kojima su uočene nepravilnosti prikazani su u nastavku Tablicom 21.


obavljenim revizijama Međimurske županije u razdoblju od 2007. do 2014. godine

21 Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.


x x x x x x x

x x x x x x

x x x x x x x x

x x x x x x x x

x x x x x x x x

x x x x x x

x x x x x x x xDruge nepravilnosti



Sustav internih



Prihodi i primici

Rashodi i izdaci

Javna nabava

Izvor: izrada studenta prema Izvješćima o obavljenim revizijama Grada Zagreba u razdoblju od 2007. do 2014. godine

70

Po provedenoj reviziji financijskih izvještaja i poslovanja Grada Zagreba za 2006.

godinu izraženo je uvjetno mišljenje. Na izražavanje takvog mišljenja utjecale su

sljedeće činjenice. Nije postupljeno prema nalozima prethodne revizije koji se odnose

popis kratkotrajne i dugotrajne imovina te stanje potraživanja i obveza, i rješavanje

imovinsko-pravnih odnosa između Grada Zagreba i Republike Hrvatske te na uplatu

pripadajućeg iznosa sredstava od prodaje stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo

u Državni proračun. Tijekom 2006. godine u poslovnim knjigama nisu evidentirani

rashodi i obveze za nabavu nefinancijske imovine te drugi rashodi poslovanja,

potraživanja za prihode od prodaje dugotrajne nefinancijske imovine u iznosu te udjeli u

trgovačkim društvima. Pojedini proračunski prihodi nisu pravodobno i u potpunosti

prikupljani te nisu poduzimane sve raspoložive mjere naplate što je dijelom posljedica

loše koordinacije između gradskih upravnih tijela. Na razini proračuna Grada nije

donesen jedinstveni plan nabave, ne postoje pisane procedure o procesima javne

nabave, a radovi i usluge na području gradnje objekata i uređaja komunalne

infrastrukture i objekata društvenih djelatnosti ugovoreni su u većem iznosu od

sredstava osiguranih u proračunu. Revizijom za 2007. utvrđeno je da nije postupljeno

po nalozima danim revizijama za 2005. i 2006. godinu. Ponovljene su nepravilnosti koje

se odnose na evidentiranje prihoda i rashoda. Popisom imovine i obveza nije popisana

cjelokupna nefinancijska imovina u vlasništvu Grada, a u poslovnim knjigama nisu

iskazana potraživanja Grada prema Republici Hrvatskoj. Trgovačko društvo u

vlasništvu Grada prodalo je udjele društva u svom vlasništvu osnovanog radi pružanja

usluge oglašavanja na javnim površinama Grada, čemu nije prethodila odluka

predstavničkog tijela te bez razvidne ekonomske opravdanosti djelomične prodaje

društva. Također u poslovnim knjigama nisu evidentirana jamstva i suglasnosti dana

pravnoj osobi za ispunjavanje ugovorene novčane obveze trgovačkog društva u

vlasništvu Grada i nepodmirene obveze prema koncesionaru za pročišćavanje otpadnih

voda. Pojedini proračunski prihodi nisu naplaćeni potpuno i pravodobno te nisu utrošeni

u skladu s propisanim namjenama. Nisu utvrđena načela i kriteriji raspolaganja

nekretninama, a ugovoreni radovi i usluge na području gradnje objekata i uređaja

komunalne infrastrukture i objekata društvenih djelatnosti premašuju masu sredstava

osiguranih proračunom. Navedene nepravilnosti utjecale su na izražavanje uvjetnog

mišljenja. Revizijom 2009. godine utvrđene su nepravilnosti koje se odnose na 7

71

naplatu prihoda, premašivanje proračunom raspoloživih sredstava prilikom ugovaranja

radovi i usluga na području gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i

objekata društvenih djelatnosti, iskazivanje prihoda od zamijenjenih i darovanih

nekretnina, potraživanja od trgovačkog društva u vlasništvu Grada i nefinancijske

imovine u vlasništvu Grada u poslovnim knjigama što je utjecalo na izražavanje

uvjetnog mišljenja. Revizijom 2010. godine izraženo je uvjetno mišljenje, na što su

utjecale sljedeće činjenice. U poslovnim knjigama, financijskim izvještajima, te u

popisu imovine i obveza nisu evidentirani i obuhvaćeni svi rashodi i obveze te prihodi

od prodaje nefinancijske imovine. U državni proračun nisu vraćena sredstva

decentraliziranih funkcija. Većina proračunskih prihoda nije naplaćena potpuno i

pravodobno, a dio prihoda utrošen je nenamjenski. Rashodi za nabavu nefinancijske

imovine izvršeni su iznad plana kao i rashodi za kapitalne donacije, dok Financiranje

gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture nije u cijelosti obavljano u skladu

sa zakonskim odredbama. Većina utvrđenih nepravilnosti rezultat je neučinkovitog

sustava internih financijskih kontrola. Revizijom za 2010. utvrđeno je da unatoč

nalozima i preporukama nisu otklonjene, te su ponovljene nepravilnosti koje se odnose

na evidentiranje prihoda, rashoda i obveza, provođenje popisa imovine, potraživanja i

obveza, vraćanje dijela sredstava za decentralizirane funkcije u državni proračun,

poduzimanje mjera za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda, izvršavanje rashoda iznad

visine planirane proračunom, te gradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

Tijekom 2010. nabava električne energije, telefonskih usluga, plina, osiguranje vozila i

druge imovine obavljena je izravnim, dok je nabava i ugradnja opreme u obavljena prije

provođenja postupka i zaključenja ugovora o nabavi, a plaćanje je obavljeno neposredno

nakon ispostavljanja računa i znatno prije ugovorenog roka. Navedene su nepravilnosti

utjecale na izražavanje uvjetnog mišljenja. Revizijom 2012. godine utvrđeno je kako su

ponovljene nepravilnosti koje se odnose na evidentiranje prihoda, rashoda i obveza po

kriteriju nastanka poslovnog, provođenje popisa cjelokupne imovine, potraživanja i

obveza, poduzimanje mjera za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda, povrat sredstava,

te provođenje postupaka javne nabave. Tijekom 2011. nabava električne energije i plina

obavljena je izravnim ugovaranjem, a, nabava i postava opreme za smirivanje i

usmjeravanje prometa, održavanje i postavu taktilnih ploča i linija vodilja za slijepe

obavljena je prije provedenog postupka nabave i zaključenja ugovora o nabavi, a

72

plaćanje je izvršeno prije dospijeća. Sustav unutarnjih financijskih kontrola je ustrojen,

ali je neučinkovit. Utvrđene su nepravilnosti utjecale na izražavanje uvjetnog mišljenja.

Revizijom 2013. godine utvrđeno je kako su ponovljene nepravilnosti koje se odnose na

računovodstveno poslovanje, prihode, rashode, raspolaganje imovinom, te provođenje

postupaka javne nabave, dijelom su posljedica neučinkovitog sustava unutarnjih

kontrola i utjecale su na izražavanje uvjetnog mišljenja. Revizijom za 2013. utvrđene su

nepravilnosti koje se odnose na evidentiranje dugotrajne materijalne imovine,

evidentiranje rashoda i obveza u izvještajnom razdoblju na koje se odnose i

evidentiranje ulaganja u izgradnju komunalne infrastrukture na temelju ugovora s

investitorima, obavljanje cjelovitog popisa imovine i obveza, poduzimanje mjera za

potpunu i pravodobnu naplatu prihoda, preraspodjelu sredstava planiranih programom

gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture te provođenje postupaka javne

nabave, koje su većinom ponovljene, utjecale su na izražavanje uvjetnog mišljenja.

4.2. Sumarni prikaz revizija županija provedenih u razdoblju od 2007. do 2014.

godine

U ovom dijelu rada sumarno će biti prikazani rezultati istraživanja o mišljenjima

izdanim od državnih revizora za jedinice područne (regionalne) samouprave u RH te

Gradu Zagrebu u razdoblju od 2007. do 2014. godine.

Grafikon 1. Struktura izraženih mišljenja po provedenim revizijama Županija i Grada

Zagreba u promatranom razdoblju

31%

69%

bezuvjetno mišljenje

uvjetno mišljenje

Izvor: izrada studenta prema rezultatima istraživanja

73

U razdoblju od 8 godina provedeno je ukupno 163 revizija proračuna Županija i Grada

Zagreba. Izraženo je 112 (69%) uvjetnih mišljenja te 51 (31%) bezuvjetno mišljenje.

Struktura izraženih mišljenja po godinama dana je u nastavku:

Tablica 22. Struktura izraženih mišljenja po provedenim revizijama Županija i Grada

Zagreba od 2007. do 2014. godine

Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

bezuvjetno mišljenje 7 8 7 7 3 6 6 7

uvjetno mišljenje 14 13 14 14 18 15 14 10

nepovoljno mišljenje 0 0 0 0 0 0 0 0

suzdržano mišljenje 0 0 0 0 0 0 0 0


Tijekom promatranog razdoblja, svake godine prevladavaju uvjetna mišljenja

(prosječno 14 godišnje). Po provedenim revizijama 2011. izraženo je 18 uvjetnih

mišljenja (85,71%), nasuprot 3 bezuvjetna (14,29%) što je najveći broj izdanih uvjetnih

mišljenja tijekom promatranog razdoblja. Kada se sagleda kretanje broja bezuvjetnih

mišljenja, prosječno je izraženo 6,38 bezuvjetnih mišljenja godišnje.

Iz Grafikona 2. danog u nastavku, vidi se da je u promatranom razdoblju, samo po

provedenim revizijama za tri Županije, i to Karlovačku, Osječko-baranjsku i

Zagrebačku svake godine izraženo bezuvjetno mišljenje. Slijede Krapinsko-zagorska i

Koprivničko-križevačka županija, za koje prevladavaju uvjetna mišljenja, s izraženim

jednim, odnosno dva uvjetna mišljenja. Tijekom cijelog promatranog razdoblja za šest

županija (Međimursku, Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorsku, Ličko-senjsku,

Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku, Istarsku) i Grad Zagreb, svake je godine

izraženo uvjetno mišljenje.

74

Grafikon 2. Izražena mišljenja po provedenim revizijama Županija i Grada Zagreba po

godinama

Karlovačka županija bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno

Osječko-baranjska županija bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno

Zagrebačka županija bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno

Krapinsko-zagorska županija bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno uvjetno bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno

Koprivničko-križevačka županija bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno uvjetno uvjetno bezuvjetno bezuvjetno

Primorsko-goranska županija bezuvjetno uvjetno bezuvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno bezuvjetno

Šibensko-kninska županija uvjetno bezuvjetno uvjetno bezuvjetno uvjetno uvjetno uvjetno bezuvjetno

Vukovarsko-srijemska županija uvjetno bezuvjetno bezuvjetno bezuvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno

Zadarska županija uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno bezuvjetno bezuvjetno


uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno bezuvjetno bezuvjetno

Varaždinska županija uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno bezuvjetno

Virovitičko-podravska županija uvjetno bezuvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno

Splitsko-dalmatinska županija uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno bezuvjetno

Međimurska županija bezuvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno

Sisačko-moslavačka županija uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno

Bjelovarsko-bilogorska županija uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno

Ličko-senjska županija uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno

Požeško-slavonska županija uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno

Brodsko-posavska županija uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno

Istarska županija uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno

Grad Zagreb uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno uvjetno

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

bezuvjetno uvjetno

mišljenje nije provedena

bezuvjetno revizija uvjetno

mišljenje


Nepravilnosti utvrđene revizijama, od značaja na izražavanje uvjetnog mišljenja

Županija i Grada Zagreba u razdoblju od 2007. do 2014. godine sumarno su prikazane u

nastavku Grafikonom 3. i Tablicom 23.

75

Grafikon 3. Sumarni prikaz revizijama utvrđenih nepravilnosti Županija i Grada

Zagreba u razdoblju od 2007. do 2014. godine


U razdoblju od 2007. do 2014. godine, za 112 provedenih revizija izraženo je uvjetno

mišljenje. Najčešće nepravilnosti uočene su u području prihoda i primitaka, u 78,57%

provedenih revizija. Odnose se na ne poduzimanje mjera za naplatu potraživanja ili

poduzete mjere nisu bile učinkovite, kao posljedica nedovoljne koordinacije tijela

nadležnih za naplatu proračunskih prihoda te nedonošenja procedura za naplatu

potraživanja (potraživanja se uglavnom odnose na naknade za uporabu pomorskog

dobra i koncesije na pomorskom dobru, županijske poreze te prihode od zakupa i

prodaje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države). Neke županije ne uplaćuju u

državni proračun sredstva od povrata kredita za razvoj poljoprivrede niti su u

financijskim izvještajima iskazale obveze prema državnom proračunu.

Slijede nepravilnosti u području neizvršenih naloga prethodne revizije koje se javljaju u

85 od 112 revizija, tj. 75,89%, iako se za utvrđene nepravilnosti i propuste u

financijskim izvještajima i poslovanju, subjektima revizije daju nalozi i preporuke, s

ciljem njihovog otklanjanja odnosno neponavljanja u daljnjem poslovanju ponavljanje

nepravilnosti i propusta, odnosno neizvršavanje naloga i preporuka vrlo je učestala

pojava u promatranom razdoblju.

Nepravilnosti koje se odnose na rashode i izdatke uočene su po 82 provedene revizije.

Sljedeće su nepravilnosti najčešće u području rashoda i izdataka: pojedini rashodi su

ostvareni u većim iznosima od planiranih, masa sredstava za plaće premašuje propisanu,

85

29

68

88 82 76

48

0

20

40

60

80

100

Neizvršeni nalozi

prethodne

revizije

Sustav

internih

financijskih

kontrola

Planiranje i

računov. poslovanje

Prihodi i

primici

Rashodi i

izdaci

Javna

nabava

Druge

nepravilnosti

76

značajna sredstva su utrošena za naknade po ugovorima o djelu koji su zaključeni i za

poslove koji su u djelokrugu rada upravnih odjela lokalnih jedinica, neodgovarajući

način raspodjele sredstava udrugama za financiranje određenih programa i projekata u

području kulture, sporta, socijalne skrbi, zdravstva, tehničkoj kulturi i drugim

područjima, trgovačkim društvima u vlasništvu Županija prenesena su sredstva za

pokriće ili subvencije tekućih rashoda poslovanja, nabavu dugotrajne imovine ili za

otplatu kredita bez prethodno uređenog načina financiranja poslovanja, a dokumentacija

na temelju koje su trgovačkim društvima odobrena sredstva iz proračuna ne sadrži

podatke o rashodima odnosno aktivnostima trgovačkih društava koje će se financirati iz

proračunskih sredstava.

Značajne nepravilnosti uočene su i u području javne nabave koje se javljaju 76 puta.

Nepravilnosti u području javne nabave odnose se uglavnom na nedonesen ili nepotpun

plan nabave, nabavu roba i usluga izravnim ugovaranjem, kao i neobjedinjenu nabava

istovrsnih predmeta nabave što rezultira neučinkovitom javnom nabavom i

neekonomičnim trošenjem sredstava za javnu nabavu.

Nepravilnosti koje se odnose na planiranje i računovodstveno poslovanje uočene su u

60,71% provedenih revizija, a utjecale su na izražavanje uvjetnog mišljenja. U dijelu

planiranja su uočene nepravilnosti, jer planovi razvojnih programa nisu doneseni, ili su

doneseni samo za proračunsku godinu, nisu sadržavali sve propisane elemente i

doneseni su samo formalno. Vezano uz računovodstveno poslovanje, najčešće

nepravilnosti i propusti su utvrđeni kod ustrojavanja i vođenja analitičkih evidencija,

kojima se detaljnije razrađuju pojedine stavke iz glavne knjige (evidencija dugotrajne

imovine, evidencija o korištenju službenih vozila, evidencija danih i primljenih

jamstava i garancija, evidencija potraživanja i obveza). U poslovnim knjigama pojedinih

Županija vrlo često nije evidentiran dio imovine (dugotrajna imovina i potraživanja) i

obveza. Propusti su uočeni i kod evidentiranja poslovnih događaja na temelju

nepotpunih knjigovodstvenih isprava. Određeni poslovni događaji nisu evidentirani na

odgovarajućim računima računskog plana ili su istovrsni poslovni događaji evidentirani

na različitim računima računskog plana. Kod evidentiranja nekih rashoda, nije

primjenjivano načelo nastanka događaja, što je utjecalo na iskazani financijski rezultat.

77

Druge nepravilnosti uočene su u 42,86% revizija za koje je izraženo uvjetno mišljenje, a

većini slučajeva odnose se na upravljanje imovinom, neriješene imovinsko-pravne

odnose, komunalno gospodarstvo i zaduživanje.

Nepravilnosti koje se odnose na sustav internih financijskih kontrola javljaju se u 29

provedenih revizija. Sustav unutarnjih financijskih kontrola obuhvaća financijsko

upravljanje i kontrole te unutarnju reviziju, najčešće uočene nepravilnosti tijekom

promatranog razdoblja su da nije donesen plan uspostave i razvoja unutarnjih

financijskih kontrola, nije imenovan voditelj, te da sustav nije dovoljno učinkovit.

Sumarni prikaz revizijama utvrđenih nepravilnosti Županija i Grada Zagreba po

godinama u promatranom razdoblju dan je u nastavku:

Tablica 23. Sumarni prikaz revizijama utvrđenih nepravilnosti Županija i Grada

Zagreba od 2007. do 2014. godine

Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. ∑


13 11 11 0 17 13 10 10 85

Sustav internih

financijskih kontrola 0 0 1 12 7 5 2 2 29


8 7 7 10 10 11 9 6 68

Prihodi i primici 13 12 13 12 12 9 8 9 88

Rashodi i izdaci 10 8 7 11 16 11 10 9 82

Javna nabava 14 13 12 8 10 9 6 4 76

Druge nepravilnosti 10 8 8 5 7 5 3 2 48


Iz Tablice 23. vidljivo je kako se iz godine u godinu uglavnom smanjuje broj izvješća u

kojima su uočene nepravilnosti promatranih područja. To se posebice odnosi na sustav

78

unutarnjih financijskih kontrola, javnu nabavu i druge nepravilnosti, dok se u ostalim

područjima bilježi tek neznatno smanjenje. No, potrebno je naglasiti da upravo

nepravilnosti vezane uz računovodstveno poslovanje, koje su tek neznatno smanjene,

utječu na točnost i realnost financijskih izvještaja, jer na temelju podataka iz poslovnih

knjiga, Županije sastavljaju financijske izvještaje, čija je osnovna svrha dati informacije

o financijskom položaju i uspješnosti ispunjenja postavljenih ciljeva.

79

5. ZAKLJUČAK

U suvremenim uvjetima poslovanja, najznačajniji postupak je odlučivanje, koje se

temelji na računovodstvenim informacijama, za koje se pretpostavlja da su odraz realne

i objektivne slike poslovanja subjekta. Financijski izvještaji su konačni rezultat

računovodstvenog praćenja poslovanja subjekta. Pravilnost poslovnih odluka, kako s

aspekta najvišeg poslovodstva, tako i s aspekta trenutnih, ali i potencijalnih ulagača

ovisi o kvaliteti informacija sadržanih u financijskim izvještajima. S ciljem osiguranja

realne i objektivne računovodst5ene informacije, javlja se revizijska profesija. Zadaća

revizije je potvrditi istinitost i vjerodostojnost informacija. Revizija stvara povjerenje

između uprave i vlasnika kapitala u privatnom sektoru, te javne vlasti i okruženja u

javnom sektoru, pri čemu je krajnji cilj, bez obzira na vrstu revizije izražavanje

mišljenja o objektivnosti i realnosti iskazanih informacija te usklađenosti s postavljenim

kriterijima.

Državnoj reviziji podliježu institucije i poduzeća u javnom sektoru, odnosno sve

državne financijske transakcije u okviru financijske revizije, ali i sukladno konceptu

„3E“ u okviru revizije učinkovitosti. Dakle, revizijom se utvrđuje iskazuju li financijski

izvještaji revidiranog subjekta istinit financijski položaj, jesu li proračunska sredstva

utrošena racionalno u skladu s planiram te je li u poslovanju primijenjena važeća

zakonska regulativa.

Državna reviziju u Republici Hrvatskoj provodi Državni ured za reviziju. Poslove

državnog revizije mogu obavljati samo ovlašteni revizori, čije zvanje pretpostavlja

odgovarajuće iskustvo i položen ispit. Poslovi državne revizije obavljaju za ime i za

račun države. Prihvaćena računovodstvena načela, računovodstveni standardi i svi

mjerodavni zakonski propisi kriteriji su za ocjenu pravilnosti financijskih izvještaja i

pravilnosti poslovanja. Postupak revizije provodi se u skladu sa INTOSAI revizijskim

standardima. Osim revizijskih standarda, važna pretpostavka korektnog obavljanja

revizije su i etička načela i pravila ponašanja sadržana u Kodeksu profesionalne etike

državnih revizora.

80

Sam proces revizije često je pojednostavljen od strane dionika, koji su zainteresirani

samo za krajnji rezultat procesa revizije, tj. revizijsko mišljenje, zanemarujući faze koje

su prethodile izražavanju određenog mišljenja.

Cilj ovog istraživanja bio je dati pregled izraženih mišljenja u reviziji županija u

promatranom razdoblju. U promatranom razdoblju, od 2007. do 2014. godine Državni

ured za revizije proveo je 163 revizije Županija i Grada Zagreba, od kojih je za 112

provedenih revizija (85,71%) izraženo uvjetno mišljenje te za 51 reviziju (14,29%)

izraženo bezuvjetno mišljenje, nije izraženo nijedno nepovoljno ili suzdržano mišljenja.

U okviru revizija za koje je izraženo uvjetno mišljenje najčešće nepravilnosti uočene su

u području prihoda i primitaka, slijede nepravilnosti u području neizvršenih naloga

prethodne revizije, nepravilnosti u području rashoda i izdataka, javne nabave, ostalih

nepravilnosti, planiranja i računovodstvenog poslovanja te internih financijskih

kontrola.

Može se zaključiti da je neovisna institucija državne revizije temeljni uvjet za uspostavu

javne odgovornosti svih korisnika državnog proračuna za zakonito, pošteno i svrhovito

upravljanje javnim financijama, budući da su revidirani financijski izvještaji i izražena

mišljenja pokazatelj pravilnosti poslovanja, eventualnih pogrešaka, prevara i korupcije

te kao takvi važan čimbenik od utjecaja na povjerenje građana u javni sektor.

81

Literatura

1. Akrap, V., Čoh Mikulec, B., Kasum, V., Kordič, H., Krasić, Š., Mamić Sačer, I.,

Pernar, L., Rogošić, N., Serdarušić, J., Sever, S., Žager, L. 2009, Državna

revizija, MASMEDIA, Zagreb

2. Crnković, L., Mijoč, I., Mhaček, D. 2010, Osnove revizije, Ekonomski fakultet u

Osijeku, Osijek

3. Filipović, I. 2009, Revizija, Sinergija nakladništvo d.o.o., Zagreb

4. Popović, Ž., Vitezić, N. 2009, Revizija i analiza: instrumenti uspješnog

donošenja poslovnih odluka, II izdanje, Hrvatska zajednica računovođa i

financijskih djelatnika, Zagreb

5. Sever Mališ, S., Tušek, B., Žager, L. 2012, Revizija: načela, standardi, postupci,

Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb

6. Soltani, B. 2009, Revizija: Međunarodni pristup, MATE d.o.o., Zagreb

7. Tušek, B., Žagre, L., 2008, Revizija, III izdanje, Hrvatska zajednica računovođa

i financijskih djelatnika, Zagreb

8. Bogičević, V. 2011, The role and importance of internal, external and state audit

in private and public sector, Business Consultant, Vol. 3 Issue 15, str. 77-87

[online] dostupno na:

<http://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=bth&AN=70291097&l

ang=hr&site=ehost-live> [posjećeno 10.4.2015.]

9. Statut Državnog ureda za reviziju, Klešić, I. 2015, Zagreb [online] dostupno na:

<http://www.revizija.hr/hr/o-nama/zakoni-i-akti/statut-drzavnog-ureda-za-

reviziju> [posjećeno 18.5.2015.]

10. Ustav Republike Hrvatske, Narodne novine br. 85/10

11. Zakon o Državnom uredu za reviziju, Narodne novine br. 80/11

12. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o reviziji, Narodne novine br. 144/12

13. Zakon o računovodstvu, Narodne novine br. 109/07

14. Zakon o reviziji, Narodne novine br. 146/05 i 139/08

82

15. INTOSAI - Međunarodna organizacija vrhovnih revizijskih institucija, ISSAI

100 - Temeljna načela revizije javnog sektora, Državni ured za reviziju, Zagreb


<http://www.revizija.hr/datastore/filestore/52/ISSAI_100.pdf> [posjećeno

3.5.2015.]

16. INTOSAI - Međunarodna organizacija vrhovnih revizijskih institucija, ISSAI

200 - Temeljna načela financijske revizije, Državni ured za reviziju, Zagreb


<http://www.revizija.hr/datastore/filestore/52/ISSAI_200.pdf> [posjećeno

3.5.2015.]

17. INTOSAI - Međunarodna organizacija vrhovnih revizijskih institucija, Kodeks

profesionalne etike državnih revizora, Državni ured za reviziju, Zagreb [online]

dostupno na: <http://www.revizija.hr/hr/o-nama/zakoni-i-akti/kodeks-

profesionalne-etike-drzavnih-revizora> [posjećeno 17.5.2015.]

18. Ujedinjeni narodi 2011, UN Rezolucija A/66/209, Državni ured za reviziju,

Zagreb [online] dostupno na: <http://www.revizija.hr/hr/o-nama/zakoni-i-

akti/un-rezolucija-a-66-209-o-neovisnosti-vrhovnih-revizijskih-institucija>

[posjećeno 13.5.2015.]

19. Ujedinjeni narodi 2014, UN Rezolucija A/69/228, Državni ured za reviziju,

Zagreb [online] dostupno na: <http://www.revizija.hr/hr/o-nama/zakoni-i-

akti/un-rezolucija-a-69-228> [posjećeno 13.5.2015.]

20. Republika Hrvatska, Državni ured za reviziju

http://www.revizija.hr/hr/

21. Republika Hrvatska, Državni ured za reviziju, Izvješća o obavljenoj reviziji –

Zagrebačka županija


Krapinsko-zagorska županija


Sisačko-moslavačka županija

83


Karlovačka županija


Varaždinska županija


Koprivničko-križevačka županija


Bjelovarsko-bilogorska županija


Primorsko-goranska županija


Ličko-senjska županija


Virovitičko-podravska županija


Požeško-slavonska županija


Brodsko-posavska županija


Zadarska županija


Osječko-baranjska županija


Šibensko-kninska županija


Vukovarsko-srijemska županija


Splitsko-dalmatinska županija


Istarska županija



84


Međimurska županija


Grad Zagreb

85

Popis tablica


obavljenim revizijama Zagrebačke županije u razdoblju od 2007. do 2014. godine. .... 34


obavljenim revizijama Krapinsko-zagorske županije u razdoblju od 2007. do 2014.

godine ............................................................................................................................. 36


obavljenim revizijama Sisačko-moslavačke županije u razdoblju od 2007. do 2014.

godine. ............................................................................................................................ 37


obavljenim revizijama Karlovačke županije u razdoblju od 2007. do 2014. godine ..... 39


obavljenim revizijama Varaždinske županije u razdoblju od 2007. do 2014. godine .... 40


obavljenim revizijama Koprivničko-križevačke županije u razdoblju od 2007. do 2014.

godine ............................................................................................................................. 42


obavljenim revizijama Bjelovarsko-bilogorske županije u razdoblju od 2007. do 2014.

godine ............................................................................................................................. 43


obavljenim revizijama Primorsko-goranske u razdoblju od 2007. do 2014. godine ...... 45


obavljenim revizijama Ličko-senjske županije u razdoblju od 2007. do 2014. godine 47


obavljenim revizijama Virovitičko-podravske županije u razdoblju od 2007. do 2014.

godine ............................................................................................................................. 49


obavljenim revizijama Požeško-slavonske županije u razdoblju od 2007. do 2014.

godine ............................................................................................................................. 51


obavljenim revizijama Brodsko-posavske županije u razdoblju od 2007. do 2014.

godine ............................................................................................................................. 53

86


obavljenim revizijama Zadarske županije u razdoblju od 2007. do 2013. godine ......... 55


obavljenim revizijama Osječko-baranjske u razdoblju od 2007. do 2013. godine......... 56


obavljenim revizijama Šibensko-kninske županije u razdoblju od 2007. do 2014. godine

........................................................................................................................................ 57


obavljenim revizijama Vukovarsko-srijemske županije u razdoblju od 2007. do 2014.

godine ............................................................................................................................. 59


obavljenim revizijama Splitsko-dalmatinske županije u razdoblju od 2007. do 2014.

godine ............................................................................................................................. 60


obavljenim revizijama Istarske županije u razdoblju od 2007. do 2014. godine .......... 63


obavljenim revizijama Dubrovačko-neretvanske u razdoblju od 2007. do 2013. godine

........................................................................................................................................ 65


obavljenim revizijama Međimurske županije u razdoblju od 2007. do 2014. godine.... 67


obavljenim revizijama Međimurske županije u razdoblju od 2007. do 2014. godine.... 69

Tablica 22. Struktura izraženih mišljenja po provedenim revizijama Županija i Grada

Zagreba od 2007. do 2014. godine ................................................................................ 73

Tablica 23. Sumarni prikaz revizijama utvrđenih nepravilnosti Županija i Grada

Zagreba od 2007. do 2014. godine ................................................................................ 77

Popis slika

Slika 1. Faze procesa revizije ........................................................................................... 6

Slika 2. Veza između financijskih izvještaja i njihovih korisnika .................................... 9

Slika 3. Temeljne vrste revizije ...................................................................................... 10

Slika 4. Vrste revizije prema objektu ispitivanja ........................................................... 11

87

Slika 5. Vrste revizije prema subjektu ispitivanja .......................................................... 13

Slika 6. Općeprihvaćeni revizijski standardi .................................................................. 21

Slika 7. Ustrojstvo Državnog ureda za reviziju .............................................................. 25

Slika 8. Struktura i sadržaj INTOSAI revizijskih standarda .......................................... 29

Popis grafikona

Grafikon 1. Struktura izraženih mišljenja po provedenim revizijama Županija i Grada

Zagreba u promatranom razdoblju ................................................................................. 72

Grafikon 2. Izražena mišljenja po provedenim revizijama Županija i Grada Zagreba po

godinama ........................................................................................................................ 74

Grafikon 3. Sumarni prikaz revizijama utvrđenih nepravilnosti Županija i Grada

Zagreba u razdoblju od 2007. do 2014. godine ............................................................. 75

88

Documents

ANALIZA VRSTA MIŠLJENJA U DRŽAVNOJ REVIZIJI NA …oliver.efri.hr/zavrsni/1050.B.pdf · Interna revizija ... Važnost revizije danas ogleda se ne samo u privatnom, već i javnom