Andrija Mohorovièiæ – velikan hrvatske znanosti1857. – 2007. – 150. obljetnica roðenja

Andrija Mohorovièiæ, geofizièar svjetskog glasa ijedan od najveæih hrvatskih znanstvenika svih vre-mena, rodio se prije 150 godina, 23. sijeènja 1857.,u Voloskom kraj Opatije. Studij matematike i fizikeu Pragu upisao je 1875. Po završenom studiju pre-davao je na gimnazijama u Zagrebu i Osijeku te naNautièkoj školi u Bakru. 1892. g. postaje upravi-teljem Meteorološkog opservatorija na Grièu. Zadoktora filozofije promoviran je na zagrebaèkomSveuèilištu 1893., a 1910. godine postaje naslovnimizvanrednim sveuèilišnim profesorom te na Mudro-slovnom fakultetu predaje kolegije s podruèja geofi-zike i astronomije. 1893. postaje dopisni, a 1898.pravi èlan Akademije. Umirovljen je 1921. godine.

U poèetku svoje karijere Andrija Mohorovièiæ bavi se meteorologijom. Radusmjeruje na tri podruèja – znanstveno tumaèenje pojedinih meteoroloških poja-va, ujedinjavanje i voðenje èitave meteorološke slu�be tadašnje Hrvatske i Slavo-nije, te proširivanje aktivnosti opservatorija i na ostala podruèja geofizike, poseb-no na seizmologiju. Od meteoroloških se radova posebno istièu oni o opa�anjuoblaka i cirkulaciji zraka, o tornadu kod Novske i Èazme te o klimi Zagreba. Ne-davno je otkriveno da je Mohorovièiæ prvi opisao atmosferski rotor s horizontal-nom osi, kakav se povremeno formira i pri puhanju bure na sjevernom Jadranu. Udnevnim je novinama prvi objavljivao prognoze vremena.

Nakon prijelaza u 20. stoljeæe Mohorovièiæev znanstveni interes okreæe se gotovoiskljuèivo problemima seizmologije u kojoj stjeèe svjetsku slavu. Analizom po-kupskog potresa od 8. listopada 1909. Mohorovièiæ je posebno unaprijedio spo-znaje o mehanizmu rasprostiranja valova blizih potresa kroz Zemlju. Tom pri-likom prvi je u svijetu na osnovi analize seizmograma utvrdio plohu diskonti-nuiteta brzina potresnih valova koja odjeljuje koru od plašta Zemlje. Njemu uèast ta je ploha nazvana Mohorovièiæevim diskontinuitetom, a njegovo je posto-janje potvrðeno na èitavoj Zemlji. Ovo otkriæe bez sumnje je najva�nija znan-

stvena spoznaja ikada objavljena u jednom hrvatskom èasopisu. Mohorovièiæje zagrebaèku seizmološku postaju poèetkom 20. stoljeæa opremio najmoderni-jim seizmografima, èime ju je doveo na razinu najbolje opremljenih u svijetu. Na-bavkom preciznih opservatorijskih ura uspostavio je u Hrvatskoj i slu�bu toènogvremena.

Nastavak na sljedeæoj stranici

Vol. 14 (1) 2007

ISSN 1330-7207

S A D R � A J

Andrija Mohorovièiæ – velikanhrvatske znanosti ......................................1Sporazum o izboru Centra za vozilaHrvatske d.d. za podupiruæeg èlana HATZ ....2Nuklearne elektrane i njihovpotencijalni znaèaj za Hrvatsku..................3Izvješæe s 22. godišnje (izborne)skupštine HATZ.........................................4Program rada HATZ za 2007. ..................5Nagrade HATZ za 2006. ............................6Dr�avna nagrada za znanost –prof. dr.sc. Ðurða Vasiæ-Raèki ..................7Adolf Martens medalja dodijeljenaakademiku Bo�idaru Lišèiæu ......................83rd International Textile, Clothing &Design Conference 2006...........................9Dvorci i ljetnikovci – kulturno naslijeðekao pokretaè gospodarskog razvoja...........9Meðunarodni kongres Energija iokoliš 2006.............................................10Energetske perspektive do 2050.SVIJET – EUROPA – HRVATSKA .............11Tiskarstvo 07 ..........................................11Izvješæe o radu XX. hrvatskog skupakemièara i kemijskih in�enjera .................12Proglašen je “DAN IN�ENJERA”u Maðarskoj ............................................14Drugi kongres hrvatskih znanstvenikaiz domovine i inozemstva ........................15Prikaz seminara “Novi materijali –svojstva i primjena”.................................17Aktivnosti Akademije vezaneuz obilje�avanje Godine Nikole Tesle .......17Euro-CASE Board Meeting No 30 ............18Dodjela godišnjih nagrada NationalAcademy of Engineering (NAE) ...............19Posjet èlanova (NAE) .............................20Uvrštenje Annual 2006 of the CroatianAcademy of Engineering u indekseISI Proceedings .......................................20Nacionalna sigurnost i perspektive prometau Republici Hrvatskoj – National Securityand Transport Perspectives in Croatia .....21Znanstvena i tehnologijska politikaRepublike Hrvatske MZOS RH .................21Osvrt na brošuru “Pregled dostignuæasijeèanj 2004. – travanj 2007.”...............22Annual 2006 of the Croatian Academyof Engineering .........................................23Metode poveæanja iscrpka nafte ..............24Intelligent Textiles for PersonalProtection and Safety ..............................25Biblioteka HATZ.......................................25In memoriam prof. dr.sc. Vladimir Muljeviæ ..26In memoriam prof. dr.sc. Siniša Ban.......27Euro-CASE Annual Report 2006 ..............28

Akademija tehnièkih znanosti Hrvatske èlanica je Meðunarodnog vijeæa akademija tehnièkih znanosti d.d. (CAETS), sa sjedištem u Washingtonu, DC, SADod 2000. i od 2005. pridru�ena èlanica Europskog vijeæa za primijenjene znanosti i in�enjerstvo (Euro-CASE) sa sjedištem u Parizu, Francuska, EU.The Croatian Academy of Engineering (HATZ) is a Member of the International Council of Academies of Engineering and Technological Sciences(CAETS), Inc., Washington DC, USA since 2000, and, starting with 2005, an Associated Member of the European Council for Applied Sciences andEngineering (Euro-CASE), Paris, France, EU.

Opæa je odlika djela Andrije Mohorovièiæa kritiènost uradu. Volio je spajati opa�anja s teorijom, ali nikada nijeteoriju pretpostavljao motrenju. Iako samozatajan, bio jesjajan organizator pa upravo njemu zahvaljujemo osniva-nje seizmološke i meteorološke slu�be u Hrvatskoj. Zagre-baèka je seizmološka škola u svijetu poznata veæ cijelostoljeæe, a od Mohorovièiæa potjeèe i tradicija dodiplom-skog geofizièkog obrazovanja po kojoj se Sveuèilište uZagrebu izdvaja meðu malobrojne u svijetu. Njegovemisli i ideje bile su istinski vizionarske i došle su do izra-�aja èesto tek desetljeæima kasnije (djelovanje potresa nazgrade i protupotresna gradnja, iskorištavanje energijebure, modeli Zemlje i atmosfere, duboki potresi, obranaod tuèe…). Godine 1970. njemu u èast nazvan je i kraterpolumjera 77 km na tamnoj strani Mjeseca, a 1996. i aste-roid br. 8422. U najnovije vrijeme njegovim se imenom

naziva i diskontinuitet izmeðu kore i plašta na Mjesecu iMarsu. Geofizièki zavod PMF-a u Zagrebu takoðer nosinjegovo ime, kao i gimnazija u Rijeci, osnovna škola uMatuljima te nekoliko ulica u hrvatskim gradovima, a narektorskom lancu Sveuèilišta u Zagrebu nalazi se i meda-ljon s Mohorovièiæevim likom. Andrija Mohorovièiæ je,

kao tek rijetko koji naš uèenjak, cijelu znanstvenu karijeru

napravio u Hrvatskoj, a svojim je otkriæima zadu�io èitav

svijet. On spada meðu najveæe hrvatske znanstvenike svih

vremena, a svjetski ga geofizièari bez dvojbe uvrštavaju

meðu istaknute velikane seizmologije 20. stoljeæa.

Pripremio:prof. dr.sc. Marijan Herak

Sveuèilište u Zagrebu,Prirodoslovno-matematièki fakultet

� ������������ ��

Sporazum o izboru Centra za vozila Hrvatske d.d.za podupiruæeg èlana

Akademije tehnièkih znanosti Hrvatske

Dana 2. srpnja 2007. godine potpisan je Sporazum o izboru Centra za vozila Hrvatsked.d. za podupiruæeg èlana Akademije tehnièkih znanosti Hrvatske u prostorijama DomaHATZ.

Predsjednica Uprave Centraza vozila Hrvatske d.d.

gospoða Ida Laiæ, dipl. oec.

Nuklearne elektrane i njihov potencijalni znaèaj za Hrvatsku

Nuklearne elektrane su se u posljednjih 30 godina razvileu pouzdane, ekonomiène i ekološki prihvatljive energet-ske objekte. Danas je u pogonu 440 nuklearnih elektranaukupne snage 300 GW i s proizvodnjom elektriène energi-je od 2600 TWh èime pokrivaju oko 16% ukupne proiz-vodnje elektriène energije u svijetu. Mnoge europskezemlje veæ godinama znatan dio svoje proizvodnje elek-triène energije podmiruju nuklearnim elektranama (pri-mjerice, sadašnji udjeli nuklearnih elektrana u proizvodnjielektriène energije su u Francuskoj 78%, u Belgiji 55%, uŠvedskoj 52%, u Švicarskoj 50%, u Njemaèkoj 32%).Interes za gradnju nuklearnih elektrana je danas izra�en unizu zemalja, posebno na Dalekom istoku (Kina, Indija),SAD i Rusiji. Taj je interes motiviran èinjenicom da sunuklearne elektrane danas ne samo najekonomièniji proiz-voðaèi elektriène energije, nego i najuèinkovitija elektro-energetska postrojenja za smanjenje emisija staklenièkihplinova. Nuklearne elektrane koje su danas u pogonu pri-padaju drugoj generaciji tih postrojenja. U posljednjoj de-ceniji razvijena je treæa generacija nuklearnih elektrana, aprije nekoliko godina najavljen je razvoj i njihove èetvrtegeneracije. Dok su projekti treæe generacije uglavnomusmjereni prema poboljšanju sigurnosti nuklearnih elek-trana druge generacije, projekti èetvrte generacije (èija seprimjena oèekuje nakon 2030. godine) usmjereni su pre-ma rješenju suštinskih pitanja vezanih za primjenu fisijskenuklearne energetike u veoma dugom razdoblju (totalnoiskorištenje energetskog potencijala nuklearnog goriva,minimiziranje nuklearnog otpada i proizvodnja vodika).Dugoroène projekcije razvoja nuklearne energetike u svi-jetu prema srednjim scenarijima predviðaju poveæanje nji-hove proizvodnje elektriène energije do 2050. godine naoko 12000 TWh, èime bi se pokrilo oko treæinu tada pred-viðene potrošnje.

Postojeæa prognoza razvoja elektroenergetike u Hrvatskojpredviða da bi potrošnja elektriène energije, uz skromnustopu porasta potrošnje, do 2020. godine mogla doseæi21-23 TWh. To znaèi da bi u iduæih 13-14 godina trebalopokriti naraslu potrošnju od oko 6 TWh (èemu odgova-ra jedna temeljna elektrana snage oko 1000 MW). Uz to,trebalo bi do navedenog roka nadomjestiti i proizvodnjupostojeæih zastarjelih termoelektrana na tekuæa goriva iugljen (u Sisku, Rijeci, Zagrebu i Plominu) ukupne snagepreko 1000 MW, što ukupno èini potrebu gradnje oko2000 MW novih elektrana. Vrlo je teško danas odgovoritina pitanje s kojom vrstom elektrana pouzdano i ekono-mièno pokriti potrošnju elektriène energije do kraja idu-æeg desetljeæa, a pogotovo kada se razmatra još du�e raz-doblje. Na raspolaganju je prirodni plin èija je raspolo�i-vost, a pogotovo prihvatljiva cijena, veoma upitna, zatimugljen èija je primjena ote�ana zbog neprihvatljivih emi-sija, posebno staklenièkih plinova te obnovljivi izvori(prvenstveno vjetar) èiju primjenu ote�ava stohastièka pri-roda proizvodnje energije (što ogranièava udio obnovlji-vih izvora u proizvodnji elektriène energije na svega ne-koliko postotaka) i visoka cijena. Za pokriæe navedene ra-zine potrebne snage novo izgraðenih elektrana u Hrvat-

skoj, vizija moguæih rješenja postoji danas tek za oko po-lovicu, a ostatak je za sada otvoren. Iz tog razloga bilo bioportuno tijekom naredne decenije razmotriti i moguænostgradnje nuklearne elektrane. Izvršene analize pokazuju dabi ta opcija mogla biti zanimljiva i sa stanovišta ekono-miène proizvodnje elektriène energije.

Sa�etak predavanja prof. dr.sc. Danila Feretiæa, èlana emeritusaHATZ na 22. godišnjoj izbornoj skupštini HATZ

�������������� �

Izvješæe

s 22. godišnje (izborne) skupštine Akademije tehnièkih znanosti Hrvatske,odr�ane u petak, 09. o�ujka 2007. s poèetkom u 09:00 sati u Maloj dvorani Koncertne dvorane ‘Vatroslav Lisinski’.

Na Dnevnom redu bili su: predavanje prof. dr.sc. MarijanaHeraka: “Andrija Mohorovièiæ – velikan hrvatske znanosti”povodom 150. obljetnice roðenja, izbor novih èlanovaHATZ i dodjela Odluka o izboru, dodjela godišnjih nagradaAkademije, predavanje prof. dr.sc. Danila Feretiæa: “Nu-klearne elektrane i njihov potencijalni znaèaj za Hrvatsku”,promocija godišnjaka HATZ (Annual 2006 of the CroatianAcademy of Engineering), dodjela priznanja i zahvalnica zaizvršenje programa povodom “2006. – godine Nikole Tesle”.U èlanstvo HATZ izabrani su ili unaprijeðeni sljedeæi èlanovi:Odjel za sustave i kibernetiku:– prof. dr.sc. Bojan Jerbiæ – èlan suradnik;Odjel za informacijske sustave:– prof. dr.sc. Vedran Mornar – redoviti èlan;– prof. dr.sc. Mario Kovaè – izvanredni èlan;– prof. dr.sc. Krešimir Fertalj i dr.sc. Hrvoje Mlinariæ, viši

asistent – èlanovi suradnici;Odjel za komunikacijske sustave:– prof. dr.sc. Sonja Grgiæ – izvanredni èlan;– doc. dr.sc. Winton Afriæ – èlan suradnik;Odjel za energijske sustave:– doc. dr.sc. Goran Graniæ – izvanredni èlan;Odjel za promet:– prof. dr.sc. Mario An�ek – èlan suradnik;Odjel za strojarstvo i brodogradnju:– prof. dr.sc. Zdravko Virag – redoviti èlan;Odjel za elektrotehniku i elektroniku:– prof. dr.sc. Zdravko Valter i prof. dr.sc. Zdravko Hebel

– redoviti èlanovi;– prof. dr.sc Sead Berberoviæ – izvanredni èlan;– prof. dr.sc. Ivica Paviæ – èlan suradnik;Odjel za bioprocesno in�enjerstvo:– prof. dr.sc. Jagoda Šuškoviæ – izvanredni èlan;Odjel za rudarstvo i metalurgiju:– prof. dr.sc. Ante Markotiæ – redoviti èlan;Odjel za tekstilnu tehnologiju– prof. dr.sc. Zvonko Dragèeviæ i prof. dr.sc Darko Uje-

viæ – èlanovi suradnici;Dopisni èlanovi:– prof. dr.sc. Melita Ahiæ-Ðokiæ (Republika Bosna i Her-

cegovina);– prof. dr.sc. Pavol Podhradsky (Slovaèka):Èlanovi prijatelji HATZ:– prof. dr.sc. Damir Boras;– doc. dr.sc. Alfredo Viškoviæ;Poèasni èlanovi HATZ:– prof. dr.sc. Dragan Primorac;– prof. dr.sc. Kemo Sokolija.

Na Skupštini HATZ dodijeljene su nagrade za 2006. slje-deæim dobitnicima:– Nagrada za �ivotno djelo “Moæ znanja”: prof. dr.sc.

Zvonimir Janoviæ;– Godišnja nagrada “Rikard Podhorsky”: doc. dr.sc. Alfre-

do Viškoviæ, prof. dr.sc. Sreæko Tomas, prof. dr.sc. Jago-da Šuškoviæ, prof. dr.sc. Sonja Grgiæ i dr.sc. Hinko Wolf;

– Nagrada mladom znanstveniku “Vera Johanides”: mr.sc.Davorin Ambruš, doc. dr.sc. Dra�enka Komes, dr.sc.Tomislav Pribaniæ, doc. dr.sc. Tomislav Suligoj i doc.dr.sc. Bruno Zeliæ.

Nakon podjela Odluka za izbor novih èlanova te Odluka ododjeli novèanih sredstava nagraðenima, prof. dr.sc. Z. Ja-noviæ, dobitnik nagrade za �ivotno djelo 'Moæ znanja' za-hvalio je u ime nagraðenih Skupštini i sponzorima nagrada.

Ministar znanosti, obrazovanja i športa prof. dr.sc. DraganPrimorac, kao novi poèasni èlan Akademije tehnièkih zna-nosti Hrvatske, takoðer se obratio prisutnima ovom prili-kom zahvalivši na izboru i istaknuvši va�nost tehnièkih ibiotehnièkih znanosti za razvoj našeg društva.

Promociju godišnjaka Akademije za 2006. godinu, tiska-nog na engleskom jeziku na 433 stranice u tvrdo ukorièe-nom uvezu, vodio je prof. dr.sc. Stanko Tonkoviæ.

Ujedno su ovom prilikom podijeljene zahvalnice i pri-znanja pojedincima koji su pridonijeli uspješnom izvrše-nju aktivnosti Akademije u protekloj godini.

Dobitnici priznanja bili su:prof. dr.sc. Izet Aganoviæ, mr.sc. Darinko Bago, Snje�anaBahtijari, dipl.pol., prof. dr.sc. Stjepan Car, Rade Dragojeviæ,prof.soc., dr.sc. Radovan Fuchs, doc. dr.sc. Goran Graniæ,mr.sc. Gordana Kovaèeviæ, Mihovil-Bogoslav Matkoviæ, prof.,mr.sc. Ivan Mravak, prof. dr.sc. Tomislav Petkoviæ, prof.dr.sc. Kurt Richter, prof. dr.sc. Petar Selem, mr.sc. Ivica Toljan,prof. dr.sc. Stanko Tonkoviæ, prof. dr.sc. Ðurða Vasiæ-Raèki,prof. dr.sc. Slobodan Uzelac, prof. dr.sc. Dra�en Vikiæ-Topiæ,prof. dr.sc. Branka Zovko-Cihlar te prof. dr.sc. Vilko �iljak.

Zahvalnice su dobili:ADI-dizajn, Adnan Èajeviæ, ADRIA Servis d.o.o., Tomi-slav Bituh, dipl.ing, Rut Carek, prof., GRAPA, VladimirPavliæ, Martina Komerièki, dipl.ing., Oliver Mlakar, MarijaPaèar, dipl.iur., Bo�ica Škulj, dipl.ing., Tiskara DENONAd.o.o., Helga Vlahoviæ-Brnobiæ te Ivana �iljak, dipl.ing.

Predsjednik Akademije prof. dr.sc. Z. Kniewald podnio jeizvješæe o radu HATZ na domaæem i meðunarodnom pla-nu u razdoblju od 01.01.2006.-31.12.2006. godine, kao iizvješæe o Završnom raèunu za 2006. koja su oba bilajednoglasno prihvaæena. Predlo�eni Program rada HATZza 2007. i Financijski plan HATZ za 2007 takoðer su jed-noglasno usvojeni. Posebno je prof. Kniewald istaknuoinicijativu, kao dopuna planu za 2007., suradnje s Akade-mijom medicinskih znanosti Hrvatske, vezano za materi-jal: “Systems Biology: a Vision for Engineering and Medi-cine” kojeg su zajednièki pripremili The Royal Academyof Engineering i The Academy of Medical Sciences UK,koja bi bila vezana za intenzivnije povezivanje podruèjabiologije, medicine i in�enjerstva u narednom razdoblju.

Pripremili:Administrativni glavnitajnik HATZ Predsjednik HATZ

prof. dr.sc. Vladimir Medved, prof. dr.sc. Zlatko Kniewaldtajnik Odjela za sustavei kibernetiku

� ������������ ��

Program rada HATZ, odjela, odbora i centara za 2007.

1. Izdavanje glasnika na hrvatskom jeziku “Tehnièkeznanosti”

2. Izdavanje glasnika na engleskom jeziku “EngineeringPower”

3. Izdavanje godišnjaka “Annual 2006 of the CroatianAcademy of Engineering”

4. Izdavanje zbornika radova savjetovanja pod nazivom“Etika u primjeni i razvoju tehnièkih znanosti”odr�anog 03.06.2005.

5. Pokretanje projekta “Rjeènik tehnièkog nazivlja”

6. Organizacija, suorganizacija i/ili pokroviteljstvo slje-deæih savjetovanja:

– “Tiskarstvo 07”, 15. i 16.02.2007. u Stubièkim topli-cama

– “XX. Hrvatski skup kemièara i kemijskih in�enjera”u Zagrebu, 26.02.-01.03.2007.

– CTT – Centar za transfer tehnologija – seminar:‘Novi materijali – svojstva i primjena’ u Zagrebu,31.05.2007.

– “Agrocontrol 2007 – 2nd IFAC International Confe-rence on Modeling and Design of Control Systemsin Agriculture” u Osijeku, 03.-05.09.2007.

– “49th International symposium ELMAR – 2007 focu-sed on Mobile Multimedia”, 12.-14.09.2007. u Zadru

– “Int. Workshop on Coupled Methods in NumericalDynamics”, 19.-21.09.2007. u Dubrovniku

– “Tehnologije obrade voda”, 21.-24.10.2007. u Zadru

7. Zakljuèivanje sporazuma o donatorstvu s novim po-dupiruæim èlanovima

8. Nastavak aktivnosti uvoðenja sustava CARNet-a ikompletiranje adresara za potrebe svih èlanova HATZ

9. Dopuna i promjena Pravilnika o izboru èlanova HATZ

10. Dopuna i promjena Pravilnika o nagradama HATZ

11. Centar za cjelo�ivotno obrazovanje – nove aktivnosti

12. Praæenje, predlaganje i izvršenje obveza u sastavuCAETS-a i Euro-CASE-a

13. Nastavak aktivnosti na osnivanju Hrvatske in�enjer-ske komore te usklaðivanje naših zakona sa zakono-davstvom EU

14. Sudjelovanje u procesima pristupanja EU na pozivpojedinih ministarstava i uèešæe èlanova HATZ kaorecenzenata europskih projekata u FP6 i FP7

15. Odr�avanje tematskih sastanaka Odjela i dogovor osuradnji na srodnim istra�ivaèkim projektima u perio-du 2007.-2010.

16. Ostalo.

�������������� �

Podupiruæi èlanovi HATZ u 2007. godini:

iz znanosti i obrazovanja

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike HrvatskeArhitektonski fakultet, ZagrebElektrotehnièki fakultet, OsijekFakultet elektrotehnike i raèunarstva, ZagrebFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, SplitFakultet kemijskog in�enjerstva i tehnologije, ZagrebFakultet organizacije i informatike, Vara�dinFakultet prometnih znanosti, ZagrebFakultet strojarstva i brodogradnje, ZagrebGeodetski fakultet, ZagrebGeotehnièki fakultet, Vara�dinGraðevinski fakultet, OsijekGraðevinski fakultet, RijekaGraðevinsko-arhitektonski fakultet, SplitGraðevinski fakultet, ZagrebGrafièki fakultet, ZagrebKemijsko-tehnološki fakultet, SplitMetalurški fakultet, SisakPoljoprivredni fakultet, OsijekPomorski fakultet, RijekaPrehrambeno-biotehnološki fakultet, ZagrebPrehrambeno-tehnološki fakultet, OsijekRudarsko-geološko-naftni fakultet, ZagrebStrojarski fakultet, Slavonski BrodŠumarski fakultet, Zagreb

Tehnièki fakultet, RijekaTehnièko veleuèilište u ZagrebuTekstilno-tehnološki fakultet, ZagrebVeleuèilište u DubrovnikuVeleuèilište u Karlovcu

iz gospodarstva

Alstom Hrvatska d.o.o., In�enjering, KarlovacBrodarski institut d.o.o., ZagrebCentar za vozila Hrvatske d.d., ZagrebEkonerg – Institut za energetiku i zaštitu okoliša d.o.o., ZagrebEnconet International d.o.o., ZagrebEnergetski institut Hrvoje Po�ar, ZagrebHrvatska agencija za telekomunikacije, ZagrebHrvatska elektroprivreda d.d., ZagrebHrvatska zajednica tehnièke kulture, ZagrebHrvatski institut za mostove i konstrukcije, ZagrebINA d.d., ZagrebInstitut graðevinarstva Hrvatske, ZagrebInstitut prometa i veza, ZagrebInstitut za geološka istra�ivanja, ZagrebKonèar – Institut za elektrotehniku d.d., ZagrebKraš d.d., ZagrebOdašiljaèi i veze d.o.o., ZagrebPliva Hrvatska d.d., ZagrebSupra Net, d.o.o.Uljanik brodogradilište d.d., Pula

Nagrade HATZ za 2006.

Skupština Akademije tehnièkih znanosti na svojem 22. za-sjedanju odr�anom 09. o�ujka 2007. donijela je odluke ododjeli sljedeæih nagrada:

Nagradom za �ivotno djelo Moæznanja nagraðen je prof. dr.sc.Zvonimir Janoviæ za cjelokupanznanstveno-istra�ivaèki rad u po-druèju tehnièkih znanosti i za vi-šegodišnji doprinos napretku stru-ke, s osobitim naglaskom na pri-mjenu rezultata istra�ivaèkog rada.

Odjel za kemijsko in�enjerstvoAkademije tehnièkih znanosti Hr-vatske predlo�io je prof. dr.sc.Zvonimira Janoviæa zbog postignutih znanstvenih rezulta-ta i inovativnih rješenja te prijenosa znanja u podruèju pe-trokemijskih procesa i polimernih materijala.

Godišnjom nagradom RikardPodhorsky nagraðen je doc.dr.sc. Alfredo Viškoviæ za oso-bito vrijedno znanstveno-istra�i-vaèko dostignuæe ostvareno tije-kom protekle tri godine koje imaprimjenu u gospodarstvu. Èlano-vi Akademije tehnièkih znanostiHrvatske predlo�ili su doc. dr.sc.Alfreda Viškoviæa zbog multi-disciplinarnog povezivanja teorij-skih i praktiènih znanja u podru-èju elektroenergetike.

Godišnjom nagradom RikardPodhorsky nagraðen je prof.dr.sc. Sreæko Tomas za osobitovrijedno znanstveno-istra�ivaèkodostignuæe ostvareno tijekom pro-tekle tri godine koje ima primje-nu u gospodarstvu. Prof. dr.sc.Sreæko Tomas predlo�en je odstrane Fakultetskog vijeæa Pre-hrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku zbog svojegznanstveno-struènog doprinosa u rekonstrukciji pogona zasuhu destilaciju drva u Tvornici za preradu drva Belišæe.

Godišnjom nagradom Rikard Podhorsky nagraðena jeprof. dr.sc. Jagoda Šuškoviæ za osobito vrijedno znan-stveno-istra�ivaèko dostignuæe ostvareno tijekom protekletri godine koje ima primjenu ugospodarstvu. Prof. dr.sc. JagodaŠuškoviæ predlo�ena je od straneFakultetskog vijeæa Prehram-beno-biotehnološkog fakulteta uZagrebu zbog svojeg doprinosa uorganizaciji i opremanju labora-torija te rezultata na podruèjuistra�ivanja probiotièke i sinbioti-

èke aktivnosti bakterija mlijeène kiseline u svrhu dobiva-nja probiotièkih pripravaka (u terapijske svrhe) i starterkultura za razlièite namjene u prehrambenoj industriji.

Godišnjom nagradom RikardPodhorsky nagraðena je prof.dr.sc. Sonja Grgiæ za osobitovrijedno znanstveno-istra�ivaèkodostignuæe ostvareno tijekomprotekle tri godine koje ima pri-mjenu u gospodarstvu. Prof. dr.sc. Sonja Grgiæ predlo�ena je odstrane Fakultetskog vijeæa Fakul-teta elektrotehnike i raèunarstva uZagrebu zbog istaknutog doprinosa istra�ivanju i razvojuna podruèju radiokomunikacija i profesionalne elektronike.

Godišnjom nagradom RikardPodhorsky nagraðen je dr.sc.Hinko Wolf za osobito vrijednoznanstveno-istra�ivaèko dosti-gnuæe ostvareno tijekom protekletri godine koje ima primjenu ugospodarstvu. Dr.sc. Hinko Wolfpredlo�en je od strane Fakultet-skog vijeæa Fakulteta strojarstvai brodogradnje u Zagrebu zbogistaknutog doprinosa istra�ivanjunelinearnih vibracijskih sustava te razvoja postupaka i ra-èunalnog programa za izbor i optimalno razmještanje pri-gušivaèa vibracija na vodièima dalekovoda.

Nagradom mladom znanstvenikuVera Johanides nagraðen je mr.sc. Davorin Ambruš za ostvarenosobni znanstveni napredak i za-pa�enu znanstvenu aktivnost napodruèju tehnièkih znanosti uproteklih pet godina. Mr.sc. Da-vorin Ambruš predlo�en je odstrane Odjela za sustave i kiber-netiku Akademije tehnièkih zna-nosti Hrvatske zbog aktivnogsudjelovanja na podizanju kompetentnosti hrvatskoggospodarstva, a kroz stvaranje proizvoda visoke dodanevrijednosti zasnovanog na njegovom znanstvenom radu upodruèju elektronièke mjerne instrumentacije.

Nagradom mladom znanstvenikuVera Johanides nagraðena jedoc. dr.sc. Dra�enka Komes zaostvaren osobni znanstveni na-predak i zapa�enu znanstvenu ak-tivnost na podruèju biotehnièkihznanosti u proteklih pet godina.Doc. dr.sc. Dra�enka Komes pred-lo�ena je od strane Fakultetskogvijeæa Prehrambeno-biotehnološ-

� ������������ ��

kog fakulteta u Zagrebu zbog svojih izra�enih sposobnostida steèena znanja uspješno primijeni u konkretnimistra�ivanjima u podruèju prehrambene tehnologije.

Nagradom mladom znanstvenikuVera Johanides nagraðen je dr.sc. Tomislav Pribaniæ za ostva-ren osobni znanstveni napredak izapa�enu znanstvenu aktivnost napodruèju tehnièkih znanosti uproteklih pet godina. Dr.sc. To-mislav Pribaniæ predlo�en je odstrane Odjela za sustave i kiber-netiku Akademije tehnièkih zna-nosti Hrvatske zbog doprinosa napodruèju obrade biomedicinskih signala.

Nagradom mladom znanstvenikuVera Johanides nagraðen je doc.dr.sc. Tomislav Suligoj za ostva-ren osobni znanstveni napredak izapa�enu znanstvenu aktivnost napodruèju tehnièkih znanosti u pro-teklih pet godina. Doc. dr.sc. To-mislav Suligoj predlo�en je odstrane Fakultetskog vijeæa Fakul-teta elektrotehnike i raèunarstva uZagrebu zbog izuzetnih rezultatau kreiranju novih poluvodièkih struktura primjenjivanih umikroelektronièkim sklopovima najviših stupnjeva inte-gracije.

Nagradom mladom znnastvenikuVera Johanides nagraðen je doc.dr.sc. Bruno Zeliæ za ostvarenosobni znanstveni napredak izapa�enu znanstvenu aktivnost napodruèju biotehnièkih znanosti uproteklih pet godina. Doc. dr.sc.Bruno Zeliæ predlo�en je od stra-ne Fakultetskog vijeæa Fakultetakemijskog in�enjerstva i tehnolo-gije u Zagrebu zbog svojeg utjecaja na razvoj biotehnolo-gije i to posebice industrijske biotehnologije.

Dr�avna nagrada za znanost –godišnja nagrada za znanost u podruèjubiotehnièkih znanosti za 2005. godinu

– prof. dr.sc. Ðurða Vasiæ-Raèki,izvanredni èlan HATZ

Dr.sc. Ðurða Vasiæ-Raèki, redo-viti je profesor Fakulteta kemij-skog in�enjerstva i tehnologije(FKIT) Sveuèilišta u Zagrebu.Roðena je u Zagrebu, diplomiralaje 1971. na FKIT, a doktorirala1981. na Sveuèilištu u Zagrebu.Od 1972. godine zaposlena je uZavodu za reakcijsko in�enjer-

stvo i katalizu FKIT. Godine 1997. izabrana je u trajnozvanje redovitog profesora na Sveuèilištu u Zagrebu.Znanstveni interes prof. dr.sc. Ðurðe Vasiæ-Raèki je u po-druèju biokemijskog in�enjerstva, posebice enzimsko reak-cijskog in�enjerstva i primijenjene biokatalize. Objavila jeviše od 70 znanstvenih radova u presti�nim èasopisima, ne-koliko struènih i preglednih radova, a koautor je i u triznanstvene knjige. Vodila je nekoliko domaæih i meðuna-rodnih istra�ivaèkih projekata i bila organizatorom nekolikodomaæih i meðunarodnih znanstvenih i struènih skupova.Od 1998. godine èlan je radne skupine i znanstvenog odboraSekcije za primijenjenu biokatalizu Europske federacije zabiotehnolgiju – Applied Biocatalysis, èlan znanstvenog odbo-ra Sekcije za Primijenjenu biokatalizu (European Section ofApplied Biocatalysis – ESAB), a od 1993. stalni je èlan Me-ðunarodne organizacije za biotehnologiju (International Orga-nisation for Biotechnology and Bioengineering – IOBB). Èlanje veæeg broja znanstvenih i struènih društava poput Hrvat-skog društva kemijskih in�enjera i tehnologa (predsjednica,1995.-1999.), izvanredni je èlan Akademije tehnièkih znanostiHrvatske, dopredsjednica Hrvatskog in�enjerskog saveza ièlan Upravnog odbora Društva sveuèilišnih nastavnika i dru-gih znanstvenika u Zagrebu. Od 2005. je voditeljica Centra zazaštitu okoliša i razvoj odr�ivih tehnologija Akademije tehniè-kih znanosti Hrvatske. Europska komisija ju je 2005. imeno-vala za evaluatora znanstvenih projekata u europskom znan-stvenom okvirnom programu FP-6. Èlan je uredništva èasopi-sa Chemical and Biochemical Engineering Quarterly, ActaChimica Slovenica i Bioprocess and Biosystem Engineering.Za uspješan znanstveni i struèni rad godine 2003. prof. dr.sc. Ðurði Vasiæ-Raèki dodijeljena je “Zlatna plaketa” Sve-uèilišta u Mariboru, a 2004. dobila je nagradu Srednjeeu-ropske inicijative (CEI) “From Research to Enterprise”.Zbog osobito uspješne dugogodišnje suradnje s nizom istra-�ivaèkih i znanstvenih institucija u svijetu (Research Cen-tre Juelich, University of Rostock, Technical UniversityHamburg, Univerza v Mariboru, Univerza v Ljubljani)Sveuèilište u Zagrebu dodjeljuje joj Priznanje za poticanjemeðunarodne suradnje za 2005./2006. akademsku godinu.Fakultet kemijskog in�enjerstva i tehnologije predlo�io juje za dr�avnu nagradu za znanost u 2005. godini, a istu jedobila u podruèju biotehnièkih znanosti.

Pripremili:

prof. dr.sc. Zvonimir Janoviæ,redoviti èlan HATZ i tajnikOdjela za kemijsko in�enjerstvo

doc. dr.sc. Bruno Zeliæ,Fakultet kemijskog in�enjerstva

i tehnologije u Zagrebu

�������������� �

Medalja Adolf Martens dodijeljenaakademiku Bo�idaru Lišèiæu, èlanu emeritusu HATZ

Èlanu emeritusu Akademije tehnièkih znanosti Hrvatske,umirovljenom profesoru Fakulteta strojarstva i brodograd-nje, dugogodišnjem djelatniku na Katedri za toplinsku

obradu i in�enjerstvo površina u Zavodu za materijale,akademiku Bo�idaru Lišèiæu dodijeljena je od AWT (DieArbeitsgemeinschaft Wärmebehandlung und Werkstoff-technik E.V.) MEDALJA ADOLF MARTENS kao naj-više priznanje za znaèajan ukupan znanstveni doprinos upodruèju toplinske obrade metala, naroèito procesa gaše-

nja èelika. Medalja je dodijeljena na najveæem europskomkolokviju iz toplinske obrade metala – 62. Kolloquium fürWärmebehandlung und Werkstofftechnik, Fertigungs-und Verfahrenstechnik koji je odr�an u Wiesbadenu uNjemaèkoj od 11. do 13. listopada 2006., a èiji je organi-zator bio AWT.

Do sada je dodijeljeno ukupno 21 priznanje, a od togasvega 5 struènjacima koji nisu njemaèke narodnosti, štoukazuje na velièinu i znaèenje ovog priznanja.

� ������������ ��

3rd International Textile, Clothing & Design Conference 2006

Magic World of Textile, Dubrovnik, 8.-11. listopada 2006.

Tekstilno-tehnološki fakultet Sveuèilišta u Zagrebu organi-zirao je 3rd International Textile, Clothing & Design Con-ference koji je odr�an od 8. do 11. listopada 2006. godine uMeðunarodnom središtu hrvatskih studija u Dubrovniku.

Temelj organizacije ovog kongresa je uspješna organiza-cija ITC&DC 2002 i 2004 stoga je 3rd ITC&DC 2006 veæpostao tradicionalan i jedan od najznaèajnijih europskih isvjetskih skupova za znanstveno polje tekstilnih i odjev-nih tehnologija, mode, dizajna i marketinga, a ujedno i je-dini meðunarodni znanstveni skup s tog podruèja koji seodr�ava u Republici Hrvatskoj.

U postupku organizacije prijavljen je 261 rad od kojih jemeðunarodni recenzentski odbor prihvatio 184 koji su ti-skani u Book of Proceedings of the 3rd ITC&DC 2006 ipodijeljeni u 7 sekcija kao zasebna specifièna podruèjaznanstvenih istra�ivanja.

Broj radova koji su bili prezentirani pokazuju poveæaniudio mladih istra�ivaèa što ukazuje da su znanstvena istra-�ivanja u podruèju tekstila zanimljiva i privlaèna.

Znanstveno, nacionalno i društveno znaèenje za Republi-ku Hrvatsku ovog veæ tradicionalnog skupa sadr�ano je uèinjenici da je postao znaèajni meðunarodni forum za pre-zentiranje i izmjenu znanja, iskustva, rezultata i spoznajakoje su vezane uz nova znanstvena dostignuæa u polju tek-stilne i odjevne tehnologije, kao i dizajna i marketingatekstila i odjeæe te platforma za definiranje dugoroènihznanstvenih projekata vezanih za 7. okvirni program Eu-ropske unije, èija je prijava u tijeku.

Zahvaljujem Hrvatskoj akademiji tehnièkih znanosti što jeprihvatila pokroviteljstvo svih do sada odr�anih kongresaITC&DC 2002, 2004 i 2006, te svojim ugledom pridonije-la našem zajednièkom uspjehu i afirmaciji tekstilne znano-sti u svijetu.

Pripremio:prof. dr.sc. Zvonko Dragèeviæ,

èlan suradnik HATZ

�������������� �

Na tlu Republike Hrvatske mo�emo pratiti nastajanje irazvoj dvoraca, utvrðenih dvoraca, kurija, ljetnikovaca ivila u posljednja dva tisuæljeæa – od rimskih vila rustica ipalaèa, preko srednjovjekovnih utvrðenih dvoraca (burgo-va, zamkova), renesansnih vila-ljetnikovaca (Dubrovnik,Dalmacija) do baroknih i historicistièkih dvoraca sjeverneHrvatske koji su se podizali od poèetka 17. do poèetka 20.stoljeæa. Usprkos zakonskoj zaštiti dvorci u Hrvatskojpropadaju, osim rijetkih iznimaka. Treæina dvoraca u Hr-vatskoj je bez namjene, još jedna treæina je s privremenomnamjenom, a polovica dvoraca u vrlo lošem je graðevnomstanju. Takvo stanje posljedica je neriješenih vlasnièkihodnosa, prepreka sa kojima se susreæu potencijalni inve-stitori te dr�avne nebrige i nezainteresiranosti za dvorce.Zaèuðuje takav odnos prema hrvatskim dvorcima kadaznamo da su upravo dvorci u mnogim europskim zemlja-ma jedna od glavnih turistièkih atrakcija i znatan izvorprihoda. Osim rijetkih iznimaka (primjerice Trakošæan),

Dvorci i ljetnikovci – kulturno naslijeðe kao pokretaè gospodarskog razvoja

Meðunarodni znanstveno-struèni skup, Vara�din, 13.-14. listopada 2006.

www.grad.hr/zagreb

hrvatski dvorci ne donose prihode, veæ imaju velike rasho-de i stvaraju gubitke koji dugoroèno nisu odr�ivi.

Glavno pitanje znanstveno-struènog skupa Dvorci i ljet-

nikovci – kulturno naslijeðe kao pokretaè gospodarskog

razvoja bilo je kako hrvatske dvorce, vile i ljetnikovceo�ivjeti s novim namjenama. Na skupu je sudjelovalo se-damdesetak autora iz Hrvatske, Italije, Velike Britanije,Austrije, Grèke te Bosne i Hercegovine s ukupno 43 izla-ganja koja su bila grupirana u èetiri tematske cjeline. Prvaje tema bila posveæena suvremenom korištenju i kreativ-nom upravljanju dvorcima; druga se tema bavila pitanjimakriterija vrjednovanja, oèuvanja i obnove dvoraca; treæatematska grupa bila je posveæena evidencijama i mre�idvoraca, dok su u posljednjoj grupi predstavljena istra-�ivanja pojedinih dvoraca, kurija, vila i ljetnikovaca na ci-jelom teritoriju Hrvatske.

Skup u Vara�dinu organiziran je u okviru europskoga pro-jekta “Villas, Stately Homes and Castles – Compatible

Use, Valorisation and Creative Management” koji se pro-vodio u razdoblju od 2004. do 2006. godine u okviru pro-grama INTERREG IIIB CADSES. Voditelj projekta bilaje talijanska Regija Veneto, a u njemu su sudjelovali part-neri iz Italije, Austrije, Grèke i Hrvatske. Hrvatski dioprojekta vodio je Arhitektonski fakultet Sveuèilišta uZagrebu s partnerima (Fond za regionalni razvoj RH, teZagrebaèka, Krapinsko-zagorska, Vara�dinska, Koprivni-èko-kri�evaèka i Po�eško-slavonska �upanija). Cilj pro-jekta bio je pokrenuti obnovu i revitalizaciju dvoraca. Te-

meljno polazište projekta bilo je da dvorce ne promatramokao statièno naslijeðe u kojega treba samo i stalno ulagati,veæ kao kulturno dobro koje donosi gospodarski napredaki razvoj kraja u kojemu se te graðevine nalaze. To je jedi-no rješenje ako �elimo koliko-toliko oèuvati to brojno, ti-pološki raznoliko i u javnosti uvijek popularno kulturnonaslijeðe.

Rezultati hrvatskoga dijela projekta su dva znanstve-no-struèna skupa o dvorcima (odr�ana u Zagrebu 2005. iVara�dinu 2006. godine), dvije knjige (zbornici radova odvorcima), prilozi u publikacijama glavnog projekta teweb stranica o hrvatskim dvorcima (www.dvorci.hr) kojaje promovirana upravo na skupu u Vara�dinu, a dostupnesu i u knji�nici HATZ.

Zakljuèci i preporuke sa skupova o dvorcima odr�anima uZagrebu (2005.) i Vara�dinu (2006.) nalaze se na webstranicama HATZ: www.hatz.hr

Pripremili:

prof. dr.sc. Mladen Obad Šæitaroci,redoviti èlan HATZ,

voditelj hrvatskog dijelameðunarodnog projekta Villas,

Nikša Bo�iæ, asist. dipl.ing.arh.,Arhitektonski fakultet Sveuèilištau Zagrebu koordinator hrvatskog

dijela meðunarodnog projekta Villas

Energija i okoliš 2006.

Meðunarodni kongres, Opatija, 25.-27. listopada 2006.

Od 25. do 27. listopada 2006. godine u Kongresnoj dvora-ni Grand hotela Adriatic u Opatiji odr�an je trodnevni Me-ðunarodni kongres Energija i okoliš 2006. Organizatorikongresa bili su Tehnièki fakultet Sveuèilišta u Rijeci,Hrvatski savez za sunèevu energiju Rijeka te Fakulteta zastrojništvo Univerze v Ljubljani, Slovenija. Kongres jeodr�an pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša,prostornog ureðenja i graditeljstva, Ministarstva znanosti,obrazovanja i športa, Ministarstva gospodarstva, rada i po-duzetništva Republike Hrvatske te u suradnji s Akademi-jom tehnièkih znanosti Hrvatske.

Kongres Energija i okoliš tradicionalni je skup znanstve-nika i struènjaka iz podruèja energetike i zaštite okolišakoji se svake druge godine odr�ava u Opatiji. Na prošlo-godišnjem kongresu, 20. po redu, predavaèi iz Hrvatske iinozemstva prezentirali su osamdesetak znanstvenih rado-va iz podruèja energije i zaštite okoliša. Glavna tema kon-gresa bila je Energetika i zaštita okoliša u Hrvatskoj u

procesu pristupanja Europskoj uniji. Tema je u skladu skretanjima prema europskim integracijama te s prihvaæe-nim dugoroènim strateškim planom istra�ivanja: Energija,

alternativni i obnovljivi izvori energije, transport i sigur-

nost. Ostale teme kongresa bile su: obnovljivi izvori ener-

gije, optimalna proizvodnja i racionalno korištenje energi-je, nove tehnologije u proizvodnji energije, zaštita okolišau energetskim postrojenjima, energetika u pojedinim pri-vrednim sektorima te odr�ivi razvoj. Radovi podijeljeni ucjeline koje odgovaraju prethodno navedenim tematskimpodruèjima predstavljeni su u odgovarajuæim plenarnim,tehnièkim i poster sekcijama. U sklopu rada kongresaodr�an je okrugli stol na temu vjetroelektrana u elektroe-nergetskom sustavu Hrvatske.

Meðunarodni karakter ovome skupu dalo je sudjelovanjepredstavnika iz susjednih europskih zemalja, èime su seproširile moguænosti dobre suradnje u podruèju energetikei zaštite okoliša u ovome dijelu Europe.

Prezentacijom brojnih radova dan je doprinos u tehnièkomi institucijskom rješavanju brojnih problema iz podruèjaenergetike, ekologije, ekonomije te društvenog razvoja.Uèesnici iz inozemstva omoguæili su razmjenu ideja, re-zultata istra�ivanja i praktiènih iskustava bitnih za razvoj iuvoðenje novih tehnologija te politike na podruèju ener-getike i zaštite okoliša.

Pripremio:prof. dr.sc. Bernard Frankoviæ,

redoviti èlan HATZ

�� ������������ ��

Energetske perspektive do 2050.SVIJET – EUROPA – HRVATSKA

Hrvatsko energetsko društvo je 24. studenoga 2006. odr�alo 15. energetski forum Dan energije u Hrvatskojs temom “Energetske perspektive do 2050. godine”.

HED veæ petnaestu godinu zaredom odr�ava svoje forumes razlièitim aktualnim temama, va�nim za energetski sektor,a referati i prezentacije omoguæuju upoznavanje struènjakai javnosti s problemima, trendovima i iskustvima drugih ze-malja. Tema energetskih perspektiva zaokuplja cijelu ener-getsku zajednicu, a buduæi da je Svjetski energetski savjet(World Energy Council – WEC) pokrenuo izradu globalnestudije “Scenarij energetske politike do 2050. godine”,HED je za svoj 15. forum odabrao tu temu s naglaskom naHrvatsku u Europi i Europu u svjetskim procesima.

Na 15. Forumu razmatrale su se sljedeæe teme:• Energetska potrošnja i energetska efikasnost• Rezerve, proizvodnja i transport energije• Obnovljivi izvori energije• Nove tehnologije u proizvodnji i transformaciji energije• Zaštita okoliša i ogranièenja u razvoju• Cijene, investicije i razvoj tr�išta energije• Politièke, tehnološke i financijske pretpostavke i ograni-

èenja razvoja

Nazoène je pozdravio predsjednik Hrvatskog energetskogdruštva dr. sc. Goran Graniæ. Podsjetio je da je HED za-poèeo radom u proljeæe 1992. godine i zahvaljujuæi razu-mijevanju Svjetske energetske konferencije, ubrzo je po-stao njenim èlanom. Dr. sc. G. Graniæ je napomenuo daForum sve više postaje meðunarodni, a na 15. forumuskoro polovica radova bila je inozemnih autora. Uz �eljuda rad Foruma bude konstruktivan i uspješan, dr. sc. G.Graniæ je ovom prigodom izrazio posebnu zahvalnostpokroviteljima, stranim i domaæim izlagaèima te sponzo-rima koji su omoguæili da se Forum realizira. U radu Fo-ruma sudjelovalo je dvjestotinjak sudionika. Izlaganja susljedila prema radnom programu.

Pripremio:Glavni tajnik HATZ

doc. dr.sc. Goran Graniæ,predsjednik Hrvatskog

energetskog društva

Tiskarstvo 07

Meðunarodni znanstveni skup, Stubièke toplice, 15. i 16. veljaèe 2007.

• V. �iljak: Grafika dokumenata i vrijednosnica

• D. Agiæ: Digitalizacija muzejske slikarske baštine

• K. Pap: Unapreðenje radnih tokova u procesima grafiè-ke reprodukcije

• M. Gojo: Razvoj metoda mjerenja površina tiskovnihformi

Organizacija uz pokroviteljstvo skupa voðena je iz Centraza grafièko in�enjerstvo Akademije tehnièkih znanosti Hr-vatske. Tiskarstvo 07 potpomognuli su Ministarstvo zna-nosti, obrazovanja i športa, “Vjesnik”, “Europapress hol-ding” i Narodne novine” .

Sedmero èlanova HATZ iz odjela za grafièko in�enjer-stvo dalo je doprinos u znanstvenom dijelu kroz dis-kusiju, tiskani materijal te u elektronièkom izdanju:http://www.ziljak.hr/tiskarstvo/tiskarstvo07/ Na istim webstranicama su poveznice za prijašnje skupove od 2003.

�������������� ��

Promjene u tiskarstvu diskutirali su profesori i znanstveniciiz Hrvatske, Austrije, Španjolske, Njemaèke i Grèke naskupu koji se je odr�ao u Stubièkim toplicama 15. i 16. ve-ljaèe pod nazivom Tiskarstvo 07. Okupilo se je šezdesetakstruènjaka iz grafièkih kuæa Hrvatske, Slovenije i Bosne iHercgovine kako bi poslušali mišljenja ljudi koji su voljnidiskutirati o aktualnim problemima procesa modernizacije.“Poka�i mi buduænost” bio je moto ovogodišnje konferen-cije ugraðen u 39 izlaganja: o cjelo�ivotnom obrazovanju,novim digitalnim tiskarskim tehnologijama, postavljanjustandardizacije u proizvodnju, color managementu, Interne-tu te novim softverima koji povezuju Web i tisak.

Izlaganja modernog pristupa grafièkom dizajnu i tiskar-skoj proizvodnji potkrepljena su izvještajima o predistra-�ivanjima provedenim za znanstveno-istra�ivaèke projektepri MZOŠ RH sa voditeljima, profesorima Grafièkog fa-kulteta:

godine te direktne adrese struènih i znanstvenih radovakoje su publicirali autori okupljeni na Konferenciji Tiskar-stvo.

Sam skup ima organizacijski odbor od 36 èlanova razlièi-tih struka i znanstvenih opredjeljenja. Pokrivaju podruèjeinformatike, raèunarstva, umjetnosti, grafièke tehnologije,društvenih, tehnièkih i prirodnih znanosti. Grafièka indu-strija integrira mnoge moderne teme iz podruèja vizualnihkomunikacija, izdavaštva i multimedije. Tiskarsku grafikuprakticiraju gotovo svi oni koji stvaraju informaciju izsvoje u�e djelatnosti. Na konferenciji Tiskarstvo 07 uèešæesu uzeli i profesori sa Studija dizajna s temom o semantiè-kim i semiotièkim istra�ivanjima u dizajnu. Na nov naèinje pristupljeno odnosima koji su unutar grafièke primjene,dizajna i marketinga.

Kraj skupa Tiskarstvo 07 obilje�en je okruglim stolomkoji se je provukao dugo u noæ nakon predviðenog slu�be-nog programa. Bile su to konfrontacije “o buduænosti no-vinske proizvodnje i novinarstva”. Moderator te uzbudlji-ve veèernje polemike bio je Kurt Wolf, urednik/redaktor uèasopisu Deutche Drucker. Kurt Wolf je jedan od najplod-nijih izvjestitelja i struènih komentatora o dogaðanjima utiskarstvu širom svijeta. Konzervativni pristup imao je dr.Joaquin Suarez-Prado, znanstvenik sa širokim iskustvom

o odnosima konvencionalnog i digitalnog tiska. Impozant-na je bila obrana razmišljanja o buduænosti digitalnog tiskau proizvodnji dnevnih novina na 40 gramskom papiru,èetverobojno, iz role širine 50 cm. Da nije bilo primjerarealizacije koji su donešeni na našu konferenciju, ne bi-smo lako pokleknuli pred smjelim tvrdnjama o nadolaze-æim promjenama u izradi ambala�e, knjiga, novina i èaso-pisa. Profesori: Werner Sobotka iz Beèa i Anastasios E.Politis iz Atene doprinjeli su utvrðivanju stavova o nu�no-sti prihvaæanja multimedije u tisku i ambala�i. S njimasmo diskutirali i dan nakon zatvaranja skupa sve do zad-nje minute napuštanja Zagreba. Sljedeæe godine æemo pla-nirati više vremena za konferenciju Tiskarstvo 08 jer se jedogodilo da neki naši vodeæi mislioci nisu stigli reæi svešto ih zaokuplja u izuèavanju tiskarstva. Ipak, svi autori suponudili naknadni izvještaj, proširenje vlastite raspravekroz pisanu rijeè u knjizi koja uskoro izlazi. Naslov je isti:Tiskarstvo 07, ISBN 978-953-7064-06-8

Pripremio:prof. dr.sc. Vilko �iljak,

redoviti èlan HATZ,tajnik Odjela za grafièko

in�enjerstvo HATZ ivoditelj Centra za grafièko

in�enjerstvo HATZ

XX. hrvatski skup kemièara i kemijskih in�enjera

Zagreb, 26. veljaèe – 1. o�ujka 2007.

XX. hrvatski skup kemièara i kemijskih in�enjera odr�anje u Zagrebu od 26. veljaèe do 1. o�ujka 2007. u hotelu“Westin”. Na Skupu je sudjelovalo 439 sudionika. Kakoje XX. skup bio jubilarni, to ga je Znanstveno-organizacij-ski odbor u sastavu: Ð. Vasiæ-Raèki (predsjednica), N. Še-gudoviæ (dopredsjednik), A. Lesac, B. Zeliæ (tajnici), M.Dumiæ, N. Koprivanac, S. Kovaè, D. Kovaèeviæ, K. Ko-vaèeviæ, S. Kuèar-Dragièeviæ, �. Kurtanjek i Nj. Radiæposvetio Lavoslavu Ru�ièki i Vladimiru Prelogu, dobitni-cima Nobelove nagrade. Skup je bio i dio dogaðanja u go-dini posveæenoj 100-toj godišnjici roðenja Vladimira Pre-loga.

Imajuæi u vidu tradiciju, va�nost i ulogu kemije i kemij-skog in�enjerstva u razvoju gospodarstva RepublikeHrvatske, pokroviteljstvo nad skupom prihvatili su: pred-sjednik Republike Hrvatske, Hrvatski Sabor, Ministarstvoznanosti, obrazovanja i športa, Rektorski zbor visokih uèi-lišta Republike Hrvatske, Sveuèilište u Zagrebu, Gradskaskupština Grada Zagreba, Akademija tehnièkih znanostiHrvatske i Hrvatski in�enjerski savez.

Sveèanom otvaranju skupa prisustvovali su i obratili senazoènima: predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Me-siæ, predsjednik Hrvatskog Sabora Vladimir Šeks, ministarMinistarstva znanosti, obrazovanja i športa prof. DraganPrimorac, rektor Sveuèilišta u Zagrebu prof. Aleksa Bje-

liš, predsjednik Akademije tehnièkih znanosti Hrvatskeprof. Zlatko Kniewald, predsjednik Hrvatskog in�enjer-skog saveza prof. Jure Radiæ, generalni direktor svjetskeOrganizacije za zabranu kemijskog oru�ja ambasador Ro-gelio Pfirter, predsjednik Uprave INE dr.sc.Tomislav Dra-gièeviæ i predsjednik Uprave PLIVE mr.sc. �eljko Èoviæ.Na sveèanom otvaranju nastupio je Akademski duhaèkikvintet Muzièke akademije Sveuèilišta u Zagrebu.

Na skupu je odr�ano 16 plenarnih predavanja, od kojih su4 bila tematski povezana s kemijom Lavoslava Ru�ièke iVladimira Preloga, te 13 pozvanih predavanja, od kojih jejedno bilo dobitnika nagrade Lavoslav Ru�ièka koju do-djeljuje Hrvatsko kemijsko društvo i drugo dobitnika na-grade Vladimir Prelog koju dodjeljuje PLIVA i Hrvatskokemijsko društvo (HKD). Odr�ana plenarna predavanja subila na visokoj svjetskoj razini, jer su plenarni predavaèibili u odreðenim disciplinama vrhunski svjetski znanstve-nici (Dieter Seebach, Michel Rohmer, Andreas Liese, Ke-ith Smith, Duncan W. Bruce, Günther Bonn, BernhardKräutler, Martin Egli, Marin Hraste, Ðuro Josiæ, DanutaLeszczynska, Gheorghe Maria, Nenad Trinajstiæ,Ivan For-telny i Janez Plavec). Isto tako su i pozvana predavanjadomaæih nagraðenih znanstvenika bila na zavidnoj znan-stvenoj razini (Igor Jerkoviæ, Marin Roje i Ivana Wey-gand-Ðuraševiæ).

�� ������������ ��

Pozvani predavaèi, posebice oni izvan Hrvatske dali suznanstvenoj razini i organizaciji skupa veoma visoke ocje-ne. Sva predavanja su bila dobro posjeæena.

Na skupu je bilo 271 posterskih priopæenja. Rasprave okopostera bile su veoma �ive, a posterska sekcija je bila jakodobro posjeæena.

Skup je radio u znanstvenom polju kemija i polju kemij-sko in�enjerstvo te srodnim poljima. Po prvi puta Skupnije radio u tradicionalnim sekcijama èime se �eljelo po-taknuti interdisciplinarnost. Iz polja kemije bilo je 160 po-sterskih priopæenja, a iz kemijskog in�enjerstva i srodnihpolja (materijali, biokemijsko i ekoin�enjerstvo) 90. Obra-zovanje u kemiji bilo je pokriveno s 3 pozvana predava-nja, 21-im posterskim priopæenjem i 4 radionice za na-stavnike kemije u srednjim školama koji pripremaju budu-æe studente za fakultete i Bolonjski proces.

Na skupu su odr�ana 3 komercijalna predavanja te izlo�balaboratorijske opreme.

Odr�ana su predavanja o HNOS-u i Bolonjskom procesu(veoma zanimljivo je bilo predavanje prof. I. Vickoviæa).

Uz XX. hrvatski skup kemièara i kemijskih in�enjeraorganizirana je radionica za srednjoškolske profesore uprostorima Fakulteta kemjiskog in�enjerstva i tehnologije.Za buduæu organizaciju radionice za nastavnike kemije isekcije obrazovanje u kemiji predla�e se formirati manjiorganizacijski pododbor koji æe na vrijeme stupiti u kon-takt s Agencijom za srednje školstvo, kako bi ovaj skupušao u katalog skupova za stalno obrazovanje nastavnikakemije.

Za skup su pripravljene I. i II. tiskana obavijest te tiskaniZbornik na hrvatskom jeziku i dvojezièni Program. Za na-javu skupa bio je napravljen plakat. Napravljena je webstranica skupa s moguænošæu on-line prijave. Svi sudioni-ci skupa dobili su CD s Programom, Zbornikom radova nahrvatskom i engleskom jeziku, popisom sudionika, te pre-slikom web stranice. Tiskanje Zbornika na hrvatskom je-ziku sponzorirala je Petrokemija-Kutina.

Skup je uvijek odr�avan uz meðunarodno sudjelovanje patako je i na ovom XX. skupu bilo 13 plenarnih predavaèate 27 sudionika izvan Republike Hrvatske.

Organizaciju Skupa su potpomogli: Ministarstvo znanosti,obrazovanja i športa, Organizacija za zabranu kemijskogoru�ja (OPCW), Institut “Ruðer Boškoviæ”, Fakultet ke-mijskog in�enjerstva i tehnologije – Zagreb, Prehram-beno-tehnološki fakultet – Osijek, Tehnološki fakultet –Split, PLIVA, Croatia osiguranje, INA d.d., Podravka, Pe-trokemija – Kutina, Dioki, Jamnica, Dalmacijacement, Be-lišæe i mnogi drugi.

Izvan radnog dijela skupa; prijam predsjednice Gradskeskupštine grada Zagreba Tatjane Holjevac u Dvercimaomoguæio je meðusobno dru�enje znanstvenicima izRepublike Hrvatske i njihovo dru�enje s gostima izvanzemlje.

Nakon domjenka organiziran je veoma uspješan sastanakpredstavnika Znanstveno-organizacijskog odbora s gene-ralnim direktorom svjetske Organizacije za zabranu ke-mijskog oru�ja ambasadorom Rogelio Pfirterom na njegovzahtjev.

Organiziran je struèni posjet PLIVI i koncert akademskogzbora 'Vladimir Prelog' u Glazbenom zavodu.

Skup je bio medijski popraæen u Vjesniku, Novom listu,na HRT-u i Radio Sljemenu.

Izvješæe s otvaranja skupa je bilo na web stranici ure-da predsjednika Republike (http://www.predsjednik.hr),Hrvatskog sabora(http://www.sabor.hr/default.asp?gl=200702280000001) isvjetske Organizacije za zabranu kemijskog oru�ja(http://www.opcw.org/pressreleases/2007/PR12_2007.html).

Pripremila:prof. dr.sc. Ðurða Vasiæ-Raèki,

izvanredni èlan HATZi voditeljica Centra za zaštitu

okoliša i razvoj odr�ivihtehnologija HATZ

�������������� ��

Drugi kongres hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva

Split, 7. – 10. svibnja 2007.

Kongres je u organizacijiMinistarstva znanosti, obra-zovanja i športa RepublikeHrvatske bio slijednik Prvogkongresa odr�anog 15 – 19.studenoga 2004. godine uZagrebu i Vukovaru. Nastav-ljeno je ostvarivanje temeljnezamisli Prvog kongresa o po-vezivanju znanstvenika izHrvatske sa hrvatskim znan-stvenicima iz inozemstva. Unazoènosti gostiju, domaæinaKongresa i gotovo 500 su-dionika Kongres je sveèanootvorio predsjednik Hrvatskog sabora dr.h.c. VladimirŠeks. 67 hrvatskih znanstvenika iz 17 zemalja, od kojih 15iz SAD te 13 iz Njemaèke pokazalo je svoj interes i mo-guænosti koje su na raspolaganju našim znanstvenicima udaljnjem jaèanju znanstvenog potencijala u Hrvatskoj iostvarenju bilateralne suradnje.

Kongres je bio organiziran u pet tematskih cjelina i to:Europski i meðunarodni projekti, Suradnja s gospodar-stvom i tehnologijski projekti, Razvoj znanstvenih institu-cija, Strateški okvir razvoja znanosti do 2010. godine tePrivlaèenje pozornosti medija na znanstvene teme i istra-�ivanja te u šest Sekcija prema znanstvenim podruèjima ito: Prirodne znanosti, Tehnièke znanosti, Biomedicina izdravstvo, Društvene znanosti, Humanistièke znanosti iBiotehnièke znanosti. Na Kongresu je prikazano i 86 po-stera. U organizaciji Kongresa sudjelovali su i èlanoviHATZ prof. dr.sc. Dragan Primorac kao predsjednikOrganizacijskog odbora, prof. dr.sc. Stjepan Risoviæ vodi-telj tematske cjeline Suradnja s gospodarstvom i tehno-logijski projekti, prof. dr.sc. Darko Stipanièev voditeljSekcije tehnièke znanosti, prof. dr.sc. Ivica Stankoviæ(Švedska), te prof. dr.sc. Zlatko Kniewald voditelj sekcijeBiotehnièke znanosti iz domovine u suradnji s prof. dr.sc.Zdenkom Rengelom iz inozemstva (Australija).

Tijekom prvog dana Kongresa, a poslije Uvodnog preda-vanja Ministra znanosti, obrazovanja i športa RepublikeHrvatske prof. dr. sc. Dragana Primorca koji je prikazaopostignute rezultate u proteklom trogodišnjem mandatu,izlaganja voditelja Sekcija Kongresa i izlaganja voditeljaTematskih cjelina odr�an je Gospodarski forum na kojemje uz èelnike naših vodeæih proizvodnih sustava o znaèe-nju i moguænostima gospodarstvenog razvitka Hrvatskegovorio dr�avni tajnik Ministarstva gospodarstva i radaSavezne pokrajine Saarland (Njemaèka) dr. Christian Ege.Dr. C. Ege je posebno naglasio sliènost pokrajine Saar-land i Republike Hrvatske u prostornom i populacijskomopsegu i rješenja kojima je u proteklom razdoblju njegovapokrajina uèinila bitan pomak u gospodarskom razvoju uodnosu na druge pokrajine u Njemaèkoj. Poslije nastavkarada Kongresa, drugi dan u odvojenim tematskim cjeli-nama, gdje je odr�ano i nekoliko specifiènih tematskihrasprava poput “Zaštita intelektualnog vlasništva” koju suvodili prof. dr.sc. Zlatko Kniewald i prof. dr.sc. Davor Pa-vuna u sklopu tematske cjeline “Suradnja s gospodar-stvom i tehnologijski projekti”, treæi dan Kongresaodr�ana je Plenarna sjednica, izneseni su zakljuèci Kon-gresa te sveèano potpisana Zajednièka izjava (u privitku)o strateškim smjernicama razvoja znanosti i tehnologijeu Hrvatskoj na putu prema punopravnom èlanstvu u EUèime je Kongres završio radom. Organizatori Kongresa,kao i mladi djelatnici MZOŠ koji su obavili velik posaopriprema i logistiku, pripremili su sudionicima Kongresamnogo vrijednog tiskanog materijala i na taj naèin poka-zali da visoko školstvo i znanost u Hrvatskoj, povezana snašim i drugim znanstvenicima u svijetu mo�e i izvršavasve preuzete obveze i zadatke kvalitetno, uspješno i navrijeme.

Više obavijesti o tijeku rada i donijetim dokumentimamogu se naæi na web stranicama HATZ.

Pripremio:Predsjednik HATZ

Prof. dr.sc. Zlatko Kniewald

�� ������������ ��

�������������� ��

Proglašen je “DAN IN�ENJERA” u Maðarskoj.

3. – 5. svibnja 2007.

“Hungarian Academy of Engineering” zajedno s ostalimin�enjerskim organizacijama u Maðarskoj preuzela je ini-cijativu uvoðenja “Dana in�enjera” koji bi se redovitoobilje�avao svake prve subotu u mjesecu svibnju s poèet-kom od 2007. g. Ideju je potaknuo Dr. Sándor Benkó(dipl. in�enjer elektrotehnike) iz Maðarske koji je voditeljDixiland orkestra èiji su svi glazbenici in�enjeri, a ove go-

dine je obilje�avao 50 godina svoje glazbenièke djelatno-sti. Njegov orkestar nalazi se na prvom mjestu Dixilandorkestara u svijetu.

Ideja uvoðenja “Dana in�enjera” svake godine ima za ciljukazivanje javnosti na znaèenje, va�nost i ulogu dje-lovanja in�enjera kako u proizvodnji tako i u društvuuopæe.

Pored toga “Hungarian Academy of Engineering” odr�alaje istovremeno i konferenciju na temu “In�enjeri i okoliš”.Konferencija je odr�ana u Dr�avnom zavodu za patente teje i to bila prigoda za upoznavanje s 84 godišnjim posto-

janjem i aktivnostima Dr�avnog zavoda za patente. PoredHATZ na konferenciju i proglašenje “Dana in�enjera”koje je odr�ano u Parlamentu Maðarske uz nazoènost naj-viših du�nosnika Maðarske vlade, In�enjerske komoreMaðarske, Sveuèilišta u Budimpešti i Maðarske akademijeznanosti pozvani gosti su bili još i predstavnici Poljske,Njemaèke i Italije.

Prigodom otvaranja skupa “In�enjeri i okoliš” uz pozdrav-nu rijeè u ime svih èlanova HATZ Predsjednik HATZuruèio je predsjedniku Maðarske akademije in�enjerstvaprof. dr. sc. Janošu Gintzleru Povelju HATZ i medaljus likom “Nikole Tesle” koju je izradilo u “Godini Niko-le Tesle” Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH.

Pripremio:Predsjednik HATZ

prof. dr.sc. Zlatko Kniewald

�� ������������ ��

Novi materijali – svojstva i primjena

Seminar, 31. svibnja 2007., Zagreb

Seminar je odr�an 31.svibnja 2007. na Fakultetastrojarstva i brodogradnje(FSB) u organizaciji Cen-tra za transfer tehnologija,FSB – Zavod za materijalei Akademije tehnièkih zna-nosti Hrvatske – Centar zacjelo�ivotno obrazovanje.Gotovo svi polaznici, odnjih 68, došli su iz indu-strije, a odslušanim semi-narom stekli su 8 bodovaprema Pravilniku o struè-nom ispitu te upotpunjava-nju i usavršavanju znanjaosoba koje obavljaju poslo-ve graditeljstva. U trajanjuod 8 sati odr�ano je 9 pre-davanja i prezentacija na-stavnika i suradnika sa Za-voda za materijale FSB.

Prikazani su najnoviji trendovi u razvoju i primjeni poje-dinih skupina materijala i pripadajuæih proizvodnih postu-paka. Primjerima se ilustrirala povezanost izmeðu razvojarazlièitih proizvoda i primjene materijala. Od brojnih sku-pina suvremnih materijala za prikaz su odabrane one zakoje se smatra da mogu biti zanimljive za našu industriju.Opisane su osnovne prednosti i nedostaci u njihovim svoj-stvima, povezano s moguænostima primjene za pojedinekonstrukcijske dijelove, sklopove i alate.

Za niz proizvoda zanimljive su tehnièke keramike i naro-èito polimerni, metalni i keramièki kompoziti. Od æelijastihmaterijala sa�eto su opisani naèini proizvodnje i svojstva teprimjene metalnih, polimernih, keramièkih i ugljiènih pje-na koje pokazuju nove kombinacije svojstava. Inteligentnimaterijali, naroèito piezoelektrièna keramika, slitine i poli-meri koji pamte oblik, posjeduju zanimljiva funkcionalnasvojstva koja su posebno zanimljiva za aktuatore ili za sen-zore. Postupcima modificiranja i prevlaèenja površina po-sti�e se bitno produljenje trajnosti dijelova i alata, poveæa-nje korozijske postojanosti i atraktivan izgled površina. Po-sebno se ukazalo na postupke toplinskog modificiranja uparnoj fazi. Od nanotehnologija materijala opisane su mo-guænosti sol-gel postupka, posebno za formiranje tankih na-noslojeva organsko-anorganskih hibrida, ali i za proizvod-nju drugih oblika nano-dimenzija. Navedena su nova svoj-stva nanostrukturiranih metala, keramike i intermetalnihspojeva i primjerima ilustrirane moguænosti njihove primje-ne za konstrukcijske dijelove, alate, membrane, magnete,senzore, implantate, za optièke dijelove i za razlièite prim-jene u vozilima, graditeljstvu ili u kuæanstvu. Pokazane sumoguænosti korištenja raèunalnih pomagala u tra�enju po-dataka o materijalima (informacijski sustavi i baze podata-ka o materijalima, patentne baze podataka) i odluèivanju omaterijalima pri konstruiranju i u proizvodnji.

Pripremio:prof. dr.sc. Tomislav Filetin,

redoviti èlan HATZi voditelj Centra za cjelo�ivotno

obrazovanje HATZ

Aktivnosti Akademije vezane uz obilje�avanje Godine Nikole Tesle

Znanstveno-struèni skup“�ivot i djelo Nikole Te-sle” odr�an je u prostori-ma koncertne dvorane“Vatroslav Lisinski”, Teh-nièkog muzeja u Zagrebute Ministarstva gospodar-stva RH od 27. – 29. lip-nja 2006. godine. Tehniè-ko pokroviteljstvo dodje-lio je i IEEE.

Simpozij “Tesla in Croa-tia” u suorganizaciji HATZ,MZOŠ i Ministarstva kul-ture RH Hrvatske odr�an

je u sjedištu UNESCO-a uParizu 13. rujna 2006. go-dine.

“Marie Curie 2006 Work-shop” – Commemoratingthe 150th Anniversary ofthe Birth of Nikola Teslaorganiziran je u suradnji sEU, Ministarstvom znano-sti, obrazovanja i športaRH i Ministarstvom naukei zaštite okoliša RepublikeSrbije. Cilj radionice bioje da se mladi znanstveniciiz pojedinih zemalja EU,

�������������� ��

ISBN 953-7076-09-1 ISBN 953-7076-10-5

Hrvatske i Srbije u meðu-sobnim znanstvenim raz-govorima upoznaju s mo-guænostima meðusobne su-radnje, aktivnostima “Ma-rie Curie” programa te pri-premama zajednièkih pro-jekata. Radionica je odr�a-na u Zagrebu i u Beograduu nazoènosti ministaraprof. dr.sc. Dragana Pri-morca iz Hrvatske, prof.dr.sc. Aleksandra Popovi-æa iz Srbije, te prof. dr.sc.Janeza Potoènika iz EU.

24. studenoga 2006. uMuzeju MIMARA odr�anje skup “S Teslom u raz-voj Hrvatske” s ciljem dase ne donose zakljuèni do-kumenti o Tesli veæ pri-ka�u programi koji æe unarednom razdoblju prim-jenom Teslinih zamisli bitipokretaè tehnološkog raz-voja Hrvatske.

Euro-CASE Board Meeting No 30

Paris, 25. travnja 2007. godine

Ovogodišnji sastanak Savjeta (Board Meeting)Euro-CASE-a (European Council of Applied Sciences,Technologies and Engineering – http://www.euro-case.org)odr�an u Parizu, 25. travnja, imao je i malo slavljenièkoobilje�je, buduæi da je uveèer, dan prije sastanka, odr�anasveèana veèera na kojoj su se brojni govornici obratili na-zoènima povodom proslave 15. godišnjice osnivanjaEuro-CASE-a (danas 19 redovnih i jedan pridru�eni èlan,Akademija tehnièkih znanosti Hrvatske – od 2001. godi-ne) i odlaska s du�nosti glavnog tajnika Euro-CASE-aPierre Fillett-a, koji je punih 15 godina uspješno obavljaotu du�nost (zamijenit æe ga Bruno Jarry). Istaknuli bismoda mo�emo biti posebno ponosni na ovo èlanstvo (i uva-�avanje i “ravnopravnost” u radu Euro-CASE-a), jer smoèlanica koja nije èlan EU!

Radnom dijelu sastanka odr�anom 25. travnja 2007. u sje-dištu Euro-CASE-a, 28, rue Dominique – 75007 Paris,prisustvovalo je 17 èlanova Savjeta i tri tehnièka èlana –tajnik (Executive Adviser) Alain Mongon i tajnice HelleBonnet i Nadia Pipunic. Predsjedavao je trenutni pred-sjednik Savjeta dr. Ben Veltman iz Nizozemske. Prije po-èetka radnog dijela imao sam èast da dr. Veltmanu, u imeHATZ-a, uruèim Priznanje HATZ za potporu skupovatijekom proslavljanja 150. godišnjice roðenja Nikole Tesleu 2006. godini te dva primjerka Annuala HATZ za 2006.godinu.

U radnom dijelu sastanka raspravljalo se prema predlo-�enom i prihvaæenom dnevnom redu, kako slijedi:

1. Euro-CASE Finance

2. Euro-CASE Activities

3. Sustainability and Reinforcement of Euro-CASE

4. Euro-CASE Strategic Plan

5. Euro-Case's External Relations

Od najva�nijih i za HATZ interesantnih detalja rasprava izakljuèaka izdvajamo:

• Financijsko izvješæe prihvaæeno je, poslovanje je po-zitivno, HATZ je na vrijeme podmirio potra�ivanjaEuro-CASE-a, a na naš upit o uplati i moguæem ko-rištenju tzv. Reserve Fund-a dogovoreno je da, kaopridru�ena èlanica, za sad ne moramo uplaæivati u tajfond.

• Nakon izvješæa Alain Mongona, uslijedila je podu�arasprava o aktivnostima svake od Euro-CASE-ovih“Platformi”, poimence Euro-CASE Platform onEnergy and Environment, Euro-CASE Platform onEngineering Education, Euro-CASE Platform on Inno-vation, Euro-CASE Platform on Transport and Mobi-lity, Euro-CASE Platform on ICT i Euro-CASE Plat-form on Food Production Technologies. Najviše raspra-ve bilo je o radu najaktivnijih grupa, Platforms onEnergy and Environment i on ICT. Posebno se rasprav-ljalo o nagradama (naèinu dodjele, financiranju i publi-citetu) Euro-CASE-a za ICT i o moguæem uvoðenjunove nagrade, European Energy/Climate Change Tech-nology Prize.Nakon rasprave o toj toèki iznio sam prijedlog HATZ-a,da se u rad grupa po Platformama ukljuèe èlanovi našeAkademije i to: doc. dr.sc. Goran Graniæ u Euro-CASEPlatform on Energy and Environment, prof. dr.sc. Stan-ko Tonkoviæ u Euro-CASE Platform on EngineeringEducation i prof. dr.sc. Vesna Lelas u Euro-CASEPlatform on Food Production Technologies. Prijedlozisu prihvaæeni i, sukladno proceduri Euro-CASE-a, pro-slijeðeni voditeljima (Chairman) pojedinih Platformi iu najkraæem roku (do 15.05.2007.) usvojeni (Graniæ iTonkoviæ, prijedlog Lelas èeka konstituiranje i poèetakrada Platforme).

�� ������������ ��

Na kraju je raspravljano i o vizijama i konkretnim pla-novima za osnivanje European Institute of Technology(idejno “Sveeuropski institut za tehnologiju”), gdje sekao osnovni problem pojavila lokacija Instituta (zem-lja), vlasništvo te problemi i naèini financiranja.

• Pod treæom toèkom nakon rasprave je zakljuèeno daaktivnost Euro-CASE-a uveliko ovisi o potpori i pomoæipojedinih akademija, èlanica. Izglasan je prijedlog da sva-ka Akademija izabere svoju “Euro-Case contact person”!

• Odluèeno je da se izrada strateškog plana prepustiIzvršnom odboru (Executive Committee) i raspravi nasljedeæem sastanku.

• Dosta rasprave potaknuo je prijedlog da se èlanicama EU(njih 10!) ponudi èlanstvo u Euro-CASE-u ponajviše štose tièe zemalja s malim brojem stanovnika i bez jaèihznanstveno istra�ivaèkih centara (Cipar, Malta, itd.).

Na kraju je zakljuèeno da æe se sljedeæi sastanak odr�ati urujnu, vjerojatno 26.09. u Parizu.

Posebno bih dodao da sam, na kraju sastanka i kasnije uneformalnom razgovoru, raspravljao s predstavnicima TheRoyal Academy of Engineering – UK (Peter Saraga, KeithDavis i Hayaatun Sillem) i uskladio stavove o odr�avanjuradionice (workshopa) “System Biology – Medicine / Bio-logy meets Engineering – 25 years Vision for SystemsBiology” koju HATZ i AMZH namjeravaju odr�ati u na-rednom razdoblju.

Pripremio:Dopredsjednik HATZ

Prof. dr.sc. Stanko Tonkoviæ

Dodjela godišnjih nagrada National Academy of Engineering (NAE)

Washington DC, 20. veljaèe 2007. g.

Na poziv predsjednika NAE prof. dr. Wm. A. Wulfa sudje-lovao sam na sveèanoj podjeli nagrada koje NAE dodjelju-je zaslu�nim znanstvenicima i struènjacima u podruèju in-�enjerstva za ostvarena postignuæa u proteklom razdoblju.

Dodijeljene su sljedeæe nagrade:• “Charles Stark Draper Prize” koju je primio Timothy J.

Berners-Lee,• “Fritz J. and Dolores H. Russ Prize” koju je primio

Yuan-Cheng B. Fung,• “Bernard M. Gordon Prize” koju su primili Arthur W.

Winston, Jerome E. Levy i Harold S. Goldberg,

• “Grainer Challenge Prize” zlatnu je primio AbulHussam, srebrnu su primili Arup K. SenGupta, John E.Greenleaf, Lee M. Blaney, Owen E. Boyd, Arun K. Debte Program “”Water for People”, bronèanu je primioprogram “Children“s Safe Drinking Water Program ikompanija Procter and Gamble.

O znaèenju dodijeljenih nagrada kao i ugledu koje NAEkao jedan od osnivatelja CAETS-a u�iva u SAD govo-ri èinjenica da je npr. Charles Stark Draper Prize primio SirTimothy J. Berners-Lee za razvoj World Wide Web-a. Na-grada se sastoji od zlatne medalje, rukom pisanog priznanjai novèane nagrade od 500.000 $ u gotovini. I ostale nagra-de su pribli�no istog iznosa, a dobitnici su pojedinci ili ti-movi èija je primjena rezultata ostvarila primjenu, ali i zna-èajan profit sredinama gdje se ta primjena dogodila.

Prije dodjele godišnjih nagrada u prostorijama NationalAcademy of Engineering prof. Wm. A. Wulf primio jeprof. Harolda Forsena, plenarnog predavaèa na našemskupu “�ivot i djelo Nikole Tesle” u Zagrebu, generalnogtajnika CAETS-a Williama Salmona pod èijim pokrovi-teljstvom je Skup o N. Tesli odr�an te mene kao predsjed-nika HATZ i èlana Savjeta CAETS-a, kojom prigodomsam nazoènima uruèio priznanja HATZ i medalje s likom“Nikole Tesle” koje su prigodom godine “Nikole Tesle”izraðene od strane MZOŠ-a.

Detaljnije obavijesti o nagradama i nagraðenima na raspo-laganju su u Biblioteci HATZ ili na web stranicama NAEputem www.hatz.hr.

Pripremio:Predsjednik HATZ

prof. dr.sc. Zlatko Kniewald

�������������� ��

Na slici s lijeva na desno:– Dr.sc. Harold Forsen, èlan NAE, gost i plenarni predavaè na skupu

“�ivot i djelo Nikole Tesle” u Zagrebu.– Prof. dr.sc. William Wulf, predsjednik NAE i raniji predsjednik

CAETS-a– Prof. dr.sc. Zlatko Kniewald, predsjednik HATZ– Dr. William Salmon, tajnik CAETS-a

Èlanovi National Academy of Engineering USA (NAE)posjetili 24. lipnja 2007. HATZ

Na prijedlog i inicijativu prof. dr. Harolda Forsena (èlanaNAE) u Hrvatskoj su boravili èlanovi NAE prof. dr. Ro-bert M. Nerem direktor Parker H. Petit Institute for Bio-engineering and Bioscience Georgia Institute of Techno-logy iz Atlante, Georgia i prof. dr. John H. Linehan saStanford School of Medicine, Department of Bioengi-neering, Executive Faculty, Program in Biodesign koje jeprimio Predsjednik HATZ prof. dr. Zlatko Kniewald.

Zbog jednodnevnog boravka u Zagrebu, na proputo-vanju za Sloveniju, sastanak je organiziran u nedjelju24. lipnja 2007. godine u Domu HATZ u poslijepodnev-nim satima. Sastanku je nazoèio i prof. dr. Vladimir Mršadekan Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta koji jepodupiruæi èlan HATZ. Poslije upoznavanja s osnovnimaktivnostima HATZ i organizacijom rada u Odjelimai Centrima, gostima iz SAD uruèene su publikacijeHATZ te su èlanovi NAE posjetili prostorije Biotehnièkogcentra HATZ pri Prehrambeno-biotehnološkom fakulte-

tu u Kaèiæevoj 30. gdje su se upoznali s programom iaktivnostima na znanstvenom, ali i primjenjivom istra�i-vanju za potrebe industrije. Razvoj novih tehnologija injihova primjena u biomedicini poseban je interes na ko-jem je moguæa suradnja obje akademije u narednom raz-doblju. Poslije sastanka èlanovi NAE, njihove suprugei gospoða M. Dawson iz SAD u razgledavanju okoliceZagreba te povjesne jezgre Zagreba na Gornjem gradu

završili su posjet HATZ i 25. lipnja 2007. otputovali izZagreba. Sigurno je da je interes, posjet i upoznavanje èla-nova NAE s aktivnostima HATZ još jedan znak priznanjaaktivnostima koje HATZ provodi kao èlanica CAETS-ana promociji naših tehnièkih i biotehnièkih postignuæa uHrvatskoj.

Pripremio:Predsjednik HATZ

prof. dr.sc. Zlatko Kniewald

Annual 2006 HATZ

Uvrštenje Annual 2006 of the Croatian Academy of Engineeringu indekse ISI Proceedings

Iz Thomson Scientific, 3501 Market Street, Philadelphia,PA 19104, SAD (www. thomsonscientific.com) stigla jeobavijest datirana sa 9. svibnja 2007., da je publikacijaHATZ 'Annual 2006 of the Croatian Academy of Engine-ering' odabrana za referiranje u sljedeæim dokumentacij-skim bazama:

• M Index to Scientific & Technical Proceedings (ISTP /ISI Proceedings)

• IT Index to Scientific & Technical Proceedings (ISTPCDROM version / ISI Proceedings)

Uvrštenje u navedene baze svakako predstavlja uspjehnaše izdavaèke djelatnosti.

�� ������������ ��

Prikaz objavljenog Zbornika

Nacionalna sigurnost i perspektive prometa u Republici Hrvatskoj –National Security and Transport Perspectives in Croatia

U organizaciji Vijeæa za nadzorsigurnosnih slu�bi Hrvatskogasabora, a pod pokroviteljstvomOdbora za unutarnju politiku inacionalnu sigurnost Hrvatskogsabora odr�ana je 27. – 28. ve-ljaèe 2006. u Hrvatskom saborukonferencija na poziv o znaèe-nju, ulozi i sigurnosnim aspek-tima svih oblika transporta ui kroz Republiku Hrvatsku. Po-sebna pozornost posveæena jepostojeæem ljudskom potencija-

lu, razvojnim tendencijama, kao i potrebi stalnog doško-lovanja zaposlenih u tom sustavu obzirom na brze promje-ne i razvoj tehnologije u svijetu.

Moderatori konferencije su bili i èlanovi HATZ i to: prof.dr.sc. Krešimir Èosiæ, akad. Josip Bo�ièeviæ i prof. dr.sc.Ivan Bošnjak.

Svoje referate/radove za Zbornik radova s odr�ane konfe-rencije koji je objavljen na hrvatskom/engleskom jeziku uizdanju (urednik Zoran Grgiæ, dipl. ing.) prilo�ili su:– prof. dr.sc. Zlatko Kniewald, Human Resources as a

Pre-condition of Traffic Safety in the Republic of Croa-tia, 101 – 110,

– prof. dr.sc. Vilko �iljak, Security Systems Based onGraphic Technologies, 111 – 116,

– prof. dr.sc. Ivan Bošnjak, Integriranje inteligentnih trans-portnih sustava u nacionalni sigurnosni sustav, 153–160.

Zbornik sadr�i 23 rada na 213 stranica i zainteresiranima jedostupan u Biblioteci Doma HATZ.

Pripremio:Predsjednik HATZ

prof. dr.sc. Zlatko Kniewald

Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske MZOŠ RH

ISBN: 953-6569-26-4

5. svibnja 2006. godine prihvatila je Vlada RepublikeHrvatske dokument “Znanstvena i tehnologijska politikaRepublike Hrvatske 2006. – 2010.” s kojim je definiranavizija razvoja znanosti i tehnologije u okvirima njenogostvarenja. Dokument sadr�i predgovor te najva�nije po-ruke raspodijeljene u tri dijela:

1. Uvod2. Znanost i visoko obrazovanje3. Tehnologije i inovacije

U Predgovoru ministar prof. dr.sc. Dragan Primorac navodi:

Glavni su ciljevi znanstvene i tehnologijske politike pove-

æanje ulaganja u znanost, istra�ivanje i razvoj temeljeno

na naèelu izvrsnosti te njihova

veæa uèinkovitost, preustroj znan-

stvenoga sustava, poticanje istra-

�ivaèkih partnerstva i jaèanje su-

stava potpore za kvalitetne mlade

istra�ivaèe, sna�no povezivanje

znanosti i gospodarstva i usposta-

va poticajnog okvira za njihov za-

jednièki razvoj, potpora mjera na-

mijenjenim razvoju tehnologija i

inovacija te intenzivnije sudjelo-

vanje hrvatskih znanstvenika u okvirnim programima Europ-

ske unije. Kao posebno znaèajnu istièem èinjenicu da je

znanstvena i tehnologijska politika Vlade Republike Hrvat-

ske dobila potporu Svjetske banke putem zajma u vrijednosti

od 230 mln kn…

Nadalje istièe va�nost dokumenta za preobrazbu i razvojobrazovnog sustava i znanosti:

Uvoðenje Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda

(HNOS) u osnovne škole, produ�etak obveznog školovanja

na srednjoškolsko obrazovanje, pripreme za uvoðenje

dr�avne mature u srednje škole putem nacionalnih ispita,

provedba Bolonjskog procesa na visokim uèilištima, uvo-

ðenje vanjskog vrednovanja obrazovanja te jaèanje sveuèi-

lišta i znanstveno-istra�ivaèkih ustanova, temelj su novoga

sustava obrazovanja i znanosti – sustava koji do 2010. go-

dine ima namjeru stvoriti najkonkurentnije znanstveno-

-obrazovno društvo u ovome dijelu Europe.

Pored toga, za provedbu Lisabonskog programa potrebnoje sljedeæe:

Strateško je opredjeljenje Republike Hrvatske, kao zemlje

kandidatkinje za èlanstvo u Europskoj uniji, poveæanje

izdvajanja za znanost i tehnologiju, kako bi se sukladno

ciljevima Lisabonske strategije do 2010. godine pribli�ila

razini izdvajanja od 3 % bruto domaæega proizvoda, od

èega 2/3 iz privatnog sektora. Radi poveæanja izdvajanja

�������������� ��

ISBN: 953-96644-3-8

za znanost, a posebice ulaganja privatnoga sektora, po-

trebno je ojaèati spone izmeðu znanosti, gospodarstva i

društva te osigurati poticajan zakonodavni okvir, poreznu

politiku, kao i naèin djelovanja znanstvenih ustanova.

U uvodnom je dijelu sa�eto i pregledno opisan Hrvatskiznanstveno-tehnologijski sektor i odreðeni su kljuèni ci-ljevi koji su zatim detaljno opisani u drugom dijelu i u tre-æem dijelu.

Lako mo�emo razabrati te�nju da se Hrvatska ostvariva-njem predlo�ene politike što lakše prikljuèi Europskomistra�ivaèkom prostoru.

Hrvatski istra�ivaèki prostor veæ više od pet desetljeæafunkcionira na ustaljen, podjednak naèin, a uloga znanostiu gospodarskom razvoju neznatna je. I sada je dr�avnimdokumentom potaknuta djelatnost njegovog pozicionira-nja u odnosu na Europski istra�ivaèki prostor i njihovetakve preobrazbe da se ostvari što lakša integracija. Takoje predlo�eni dokument poziv svim znanstvenicima da seaktivno ukljuèe i pridonesu ostvarenju zamišljene politike.Poziv je to i našoj Akademiji tehnièkih znanosti Hrvatskei njenim èlanovima da promisle svoje djelatnosti i progra-me prilagode znanstvenoj i tehnologijskoj politici istaknu-toj u dokumentu. Akademija bi posebice morala pridonije-ti jaèanju suradnje znanosti i gospodarstva s jedne strane,a s druge pak strane jaèanju nacionalnog inovacijskog su-stava, promicanja javnog pouzdanja u znanost i tehnologi-ju, svijesti o va�nosti inovacija. Izazov je to vodstvu Aka-demije da iskoristi sinergiju svojih odjela i postane prijeko

potrebna vezna institucija Hrvatskog inovacijskog sustavakojeg valja obnoviti i dati mu va�nu ulogu odreðenu znan-stvenom i tehnologijskom politikom Hrvatske.

Istaknimo još, završno, smisao Europskog istra�ivaèkogprostora (European Research Institute – ERI) uvedenog2000. godine:– omoguæiti neposrednu interakciju izmeðu istra�ivaèa i

rad u centrima izvrsnosti, kao i u mre�ama izvrsnihistra�ivaèkih institucija;

– podijeliti, uèiti, vrednovati i koristiti steèeno znanje zadobrobit svih naroda i poveæanje standarda;

– optimirati i zapoèeti europske, nacionalne i regionalneprograme s ciljem zajednièkog izvršenja i njihove pri-mjene;

– razviti èvrste veze s partnerima širom svijeta tako daEuropa iskoristi razvoj znanja u svijetu, pridonese glo-balnom razvoju i preuzme vodeæu ulogu u meðunarod-nim inicijativama za rješavanje globalnih problema.

Pridru�imo se tom izazovnom pothvatu, pridonesimo nje-govom ostvarenju!

Pripremio:prof. dr.sc. Juraj Bo�ièeviæ,

redoviti èlan HATZi voditelj Centra za razvojnestudije i projekte (CEDEP)

Napomena: Cjelokupni materijal “Znanstvena i tehnologijskapolitika Republike Hrvatske” dostupan je na web stranici HATZ.

Osvrt na brošuru “Pregled dostignuæa sijeèanj 2004. – travanj 2007.”

u izdanju Vlade Republike Hrvatske,Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa,ISBN: 978-953-6569-30-4

Za vrijeme odr�avanja 2.kongresa znanstvenika izdomovine i inozemstvaodr�anog od 7.-10. svibnja2007. u Splitu, predstavlje-na je i podijeljena sudioni-cima brošura “Pregled do-stignuæa sijeèanj 2004. –travanj 2007.” u izdanju

Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti, obra-zovanja i športa. Ministar prof. dr.sc. Dragan Primorac

odr�ao je predavanje i u svojem izlaganju predstavio po-stignuæa u podruèju znanosti i obrazovanja, popraæeno smnogo podataka koji su dostupni u navedenoj brošuri.

Brošura sadr�i Uvod, 11 poglavlja, popis ustanova i doda-tak. U Uvodu je prikazana strategija razvoja koja ukljuèujestrateški cilj do 2010.g., ulaganja u sustav obrazovanja iznanosti, plaæe u sustavu obrazovanja i znanosti, kao i su-stav upravljanja kvalitetom. U I. poglavlju navedeni su po-daci o Ministarstvu i sustavi u njegovoj nadle�nosti, a po-glavlja II.-VI. obuhvaæaju predškolsko, osnovno, srednje ivisoko obrazovanje te cjelo�ivotno uèenje. Poglavlje VII.pokriva podruèje znanosti i tehnologije koje ukljuèuje stra-tegiju razvoja znanosti i tehnologije u RH, projekt povratkahrvatskih znanstvenika iz inozemstva u RH, vrednovanjeznanstvenih projekata i organizacija, podatke o BICRO

�� ������������ ��

d.o.o. i pokretanje Hrvatskog instituta za tehnologiju – HITd.o.o., kao i o Institutu za informacijske inovacije. Poglav-lje VIII. obraðuje bitne postavke u informacijskom druš-tvu, a poglavlja IX. i X. o športu i zajednièkim programi-ma. Meðunarodna suradnja je obraðena u poglavlju XI. iobuhvaæa sudjelovanje u Okvirnom programu EU za zna-nost, programima CARDS, PHARE (TEMPUS), COST iEUREKA, kao i sudjelovanje u programu CEEPUS.

Znaèajno je da se u brošuri u Popisu ustanova u sustavuobrazovanja, znanosti i tehnologije, športa i informa-cijskog društva nalazi na stranici 123 popis “Va�neznanstvene organizacije” u kojoj je navedena Akademijatehnièkih znanosti Hrvatske uz ostale 3 organizacije(Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, Leksikografskizavod Miroslav Krle�a i Akademiju medicinskih znanostiHrvatske). Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i

Leksikografski zavod oznaèeni su dodatno i kao “organi-zacije od posebnog znaèenja za RH” s obzirom na nepo-sredan naèin financiranja.

Svakako je uvrštavanje naše Akademije u popis va�nihznanstvenih organizacija u Republici Hrvatskoj, potvrda ipriznanje za cjelokupnu dosadašnju aktivnost HATZ i po-sebno rad svih èlanova Akademije koji pridonose ukup-nom ugledu Akademije i njenom doprinosu br�em gospo-darskom razvoju Hrvatske temeljenom na znanju i primje-ni suvremenih tehnologija.

Pripremila:prof. dr.sc. Jasna Kniewald,

redoviti èlan HATZ ipredsjedateljica Odbora

za meðunarodnu suradnju

Annual 2006 of the Croatian Academy of Engineering

ISSN 1332-3482

Godišnjak HATZ-a za 2006 go-dinu, do sad je najveæi od godiš-njaka Akademije, a i po mnogo-èemu, npr. hologramu na na-slovnici, tisku u boji, dodanimppt prezentacijama, dosta razli-èit od prethodnih. Velièina i sa-dr�aj Godišnjaka je i ogledaloaktivnosti Akademije u protek-loj godini, posebno Savjetovanja“Hrvatska utemeljena na znanju– moguæi doprinos hrvatskih

znanstvenika” i aktivnostima oko proslave 150. godišnjiceroðenja Nikole Tesle.

Tematski je Godišnjak (433 stranice!) podijeljen u pet cjelina.

U prvom dijelu je tiskano pet proširenih inaèica radovaprikazanih na Skupštini CAETS-a u srpnju prošle godineu Cairnsu, Australija i Savjetovanju “Hrvatska utemeljenana znanju – moguæi doprinos hrvatskih znanstvenika”,odr�anom prije prošlogodišnje Skupštine Akademije 28.veljaèe.

Drugi dio sadr�i 14 radova koji predstavljaju proširene ra-dove, èiji je dio prikazan na znanstveno-struènom skupu“�ivot i djelo Nikole Tesle”, odr�anom u Zagrebu 27.-29.lipnja u dvorani Lisinski, gdje su otvaranju, uz preko 1200sudionika, nazoèili i najviši dr�avni du�nosnici , mnogo-brojni veleposlanici i brojni poznati znanstvenici.

U treæem dijelu tiskani su reprinti (zajedno s ppt prezenta-cijama) 4 rada prikazana na Simpoziju “Tesla in Croatia”,odr�anom 13. rujna u zgradi UNESCO-a u Parizu. Bio jeto prvi znanstveni skup u organizaciji neke hrvatske usta-nove u meðunarodnom UNESCO-vom centru u Parizu!

U èetvrtom dijelu prikazana su tri kraæa osvrta na izla-ganja skupa iz muzeja Mimara, “S Teslom u razvoj Hr-vatske”, odr�anog 24. studenoga prošle godine. Skup je

bio odr�an na hrvatskom jeziku pa nema i ppt prezen-tacija.

I na kraju su ukratko prikazane aktivnosti oko organi-zacije skupa Udruge Marie Curie, 7. – 11. listopada pro-šle godine, prvog znanstveno-struènog skupa u Hrvatskojodr�anog pod pokroviteljstvom Europske unije koji je,meðu ostalima, okupio stotinjak mladih znanstvenika izcijele Europe, a kojeg je otvorio prof. dr.sc. Janez Potoè-nik, povjerenik za znanost i tehnološki razvoj pri EU.

Godišnjak je citiran u ISI i još nekoliko poznatih baza pu-blikacija, a bit æe i u knji�nicima svih Akademija tehniè-kih znanosti èlanica CAETS-a (International Council ofAcademies of Engineering and Technological Sciences)i Euro-CASE-a (European Council of Applied Sciences,Technologies and Engineering). Bit æe takoðer dostupan ina web stranicama naše Akademije.

“Godišnjak Akademije tehnièkih znanosti Hrvatske za2006. godinu predstavlja djelo od izuzetne znanstveno-stru-ène va�nosti u podruèju tehnièkih znanosti. Objavljeni suradovi èetrdesetak znanstvenika i struènjaka iz razlièitihpolja tehnièkih znanosti koji doprinose razmjeni ideja iuspostavljanju meðusobne suradnje. Objavljeni znanstveniradovi su recenzirani i sadr�e izvorne doprinose autora kojisu znaèajni za razvoj znanosti. Posebno su znaèajni radovio �ivotu i djelu Nikole Tesle,….. Objavljeni radovi imaju iširi društveni znaèaj, jer omoguæavaju popularizaciju zna-nosti i bolje razumijevanje utjecaja rezultata znanstvenograda na poboljšanje kvalitete �ivota ljudi. Godišnjak sadr�ivisokokvalitetne znanstvene radove namijenjene tehnièkojznanstvenoj i struènoj javnosti…

Godišnjak “Annual 2006 of the Croatian Academy ofEngineering” je znanstveno djelo koje sadr�i rezultateznanstvenih istra�ivanja te znanstvenu graðu s kritièkimpregledom i znanstvenom sintezom” (iz recenzije Godiš-

njaka prof. dr.sc. Sonje Grgiæ).Pripremio:

Dopredsjednik HATZprof. dr.sc. Stanko Tonkoviæ

�������������� ��

Metode poveæanja iscrpka nafte

Krajem 2006. godine odr�a-na je promocija èetvrte poredu knjige prof. dr. sc. Josi-pa Seèena pod naslovom“Metode poveæanja iscrpkanafte”.

Zamisao autora knjige bila jeda se u fazi usporenog ob-navljanja zaliha nafte nesamo u Hrvatskoj, veæ i usvijetu, predoèe struènoj iznanstvenoj javnosti sve mo-guænosti poveæanja iscrpkanafte u sekundarnoj i ter-

cijarnoj fazi iskorištavanja le�išta. S obzirom na svjet-ski trend rasta cijene sirove nafte i sve veæu iscrpljenostnaftnih le�išta, primjena metoda za dodatno poveæanjeiscrpka je obuhvaæena u strategijama gotovo svih na-cionalnih i multinacionalnih naftnih kompanija, ne samonafte, veæ i kondenzata, što je povezano s veoma slo�e-nim mehanizmom iskorištavanja plinsko-kondenzatnih le-�išta.

Knjiga je objavljena na hrvatskom jeziku, a sastoji se oduvodnog dijela, sedam poglavlja i kazala naziva i pojmovaobraðenih na 608 stranica.

U prvom poglavlju su prikazani najva�niji èimbenici o ko-jima ovisi primjenjivost metoda poveæanja iscrpka nafte.To su kolièina zaostale nafte, svojstva le�išnih stijena i flui-da, zakonitosti višefaznog protjecanja fluida po poroznojsredini i djelotvornost istiskivanja nafte izra�ena koeficijen-tima površinskog, vertikalnog i obujamskog obuhvatale�išta istiskivajuæim fluidima.

U drugom poglavlju je detaljno obraðena i kod nas i u svi-jetu najprimjenjivanija metoda poveæanja iscrpka nafte –zavodnjavanje naftnih le�išta. Obraðene su metode raèu-nanja iscrpka nafte u sekundarnoj fazi iskorištavanja le-�išta više autora, od najjednostavnijih koje slu�e za brzuusporedbu primjenjivosti, do slo�enijih koje se pribli�ava-ju numerièkim metodama.

U treæem poglavlju je dan detaljni prikaz metode pove-æanja iscrpka nafte takoðer u sekundarnoj fazi iskori-štavanja le�išta pomoæu plina pri nemješljivim (nekritiè-nim) uvjetima. To je najstarija metoda poveæanja iscrpkanafte koja se manje koristi jer je manje djelotvorna odvode.

U èetvrtom poglavlju su detaljno obraðeni i prikazani sviaspekti mješljivih procesa poveæanja iscrpka nafte. Obra-ðeni su mehanizmi uspostavljanja uvjeta miješanja fluida,karakteristike faznih stanja i mješljivosti fluida, pregledmoguænosti primjene razlièitih postupaka, posebno uglji-kovog dioksida èija se rentabilna primjena oèekuje nanaftnim poljima Hrvatske, parametri koji utjeèu na djelo-tvornost mješljivih procesa te metode proraèuna iscrpkanafte.

U petom poglavlju su detaljno obraðene termièke metodepoveæanja iscrpka nafte. Koriste se uglavnom za dobiva-nje teških i nepokretnih nafti iz pliæih le�išta dovoðenjemtopline u le�išta, mijenjajuæi im viskoznost i sastav. Bittermièkih metoda je detaljno obraðena opisom postupakaistiskivanja nafte vruæim fluidima (toplinska svojstva sti-jena i fluida, kriteriji primjene pare, gubici topline te me-tode proraèuna iscrpka nafte) i izgaranja nafte u le�ištima(suho i vla�no izgaranje, metode projektiranja procesa iz-garanja i metode proraèuna iscrpaka).

U šestom poglavlju je obraðena primjena kemijskih meto-da za poveæanje iscrpka nafte. Pod pojmom kemijskih me-toda podrazumijevaju se fizikalno-kemijski mehanizmidjelovanja razlièitih i po izvedbi slo�enih postupaka is-tiskivanja nafte iz le�išta. Sa�eto je obraðeno istiskiva-nje nafte polimerima, vodenim otopinama alkalija i po-vršinski aktivnim tvarima te èimbenici koji utjeèu naiscrpak nafte.

U sedmom poglavlju je obraðena problematika vezana uzpoveæanje iscrpka kondenzata (ugljikovodika) iz plin-sko-kondenzatnih le�išta. Tema ovog poglavlja je slo�e-na i specifièna u odnosu na ostala poglavlja. U njemuje u nešto skraæenijem obliku dano dovoljno struènihinformacija koje mogu uputiti korisnika knjige na detalj-nije prouèavanje dodatne literature i naèina poveæanjaiscrpka ugljikovodika iz plinsko-kondenzatnih le�išta uHrvatskoj.

Teoretska razmatranja i dokazi su utemeljeni i bogato ilu-strirani primjerima iz prakse te numerièkim primjerima zavje�bu, tako da je iskusnim i mlaðim struènjacima, a po-sebice studentima omoguæen najsuvremeniji naèin savla-davanja predstavljenih znanstveno-struènih disciplina. Po-stojeæa literatura na stranim jezicima, iako opse�na, nedaje na jednome mjestu tako kvalitetan i selektivan pri-kaz najsuvremenijih tehnoloških postupaka u toj dome-ni. Sveobuhvatan popis literature po pojedinim poglav-ljima daje svakom korisniku knjige cjelokupni uvid usvjetsku i domaæu znanstveno-struènu praksu te omogu-æava proširenje znanja èak i iz specifiènih, u�ih struènihpodruèja.

Korišteni nazivi i pojmovi u knjizi su u najveæoj mjeri pri-lagoðeni hrvatskom standardnom jeziku, a oznake i jedi-nice su prilagoðene SPE Symbols Standard i Meðuna-rodnom sustavu mjernih jedinica-SI, pri èemu je prednostdana tzv. praktiènim jedinicama.

Ovako koncipirana knjiga æe zbog obraðene tematike bitiod pomoæi in�enjerima pri praktiènim rješavanjima pro-blema vezanim uz poveæanje iscrpka i proizvodnju naftei produbljivanje teoretskih postavki, a studentima veli-ka pomoæ u savladavanju nastavnog gradiva tijekomstudija.

Pripremio:Glavni tajnik HATZ

doc. dr.sc. Goran Graniæ

�� ������������ ��

ISBN 953-7049-34-5

Intelligent Textiles for Personal Protection and Safety

ISSN: 1574-5589

Urednici: Sundaresan JAYARAMAN, Paul KIEKENS,Ana Marija GRANCARIÆIzdavaè: IOS Press 2006 AmsterdamKnjiga je B5 formata, sadr�i 147 stranica.

U uvodu knjige Kiekens ukazuje na va�nost multidiscipli-narnog pristupa osobnoj zaštiti i sigurnosti u kriznim si-tuacijama. Jayaraman svrstava današnje oru�je u èetiriskupine; konvencionalno, nuklearno, biokemijsko i kemij-sko te naglašava va�nost organizacije zaštite ovisno o vrstioru�ja. Inteligentni tekstil treba zdru�iti dvije va�ne funk-cije senzora i aktuatora. Uloga tekstila u tome mo�e bitiod presudne va�nosti ako se tradicionalni pasivni tekstiltransformira u aktivni i inteligentne strukture. Ocjenjujeda tekstil treæom dimenzijom inteligencije mo�e osjeti-ti (senzor) podra�aje iz okoline a nakon toga i reagirati(aktuator). Krucinska opisuje nove tekstilne materijale zaizradu filtera za zaštitu respiratornog trakta. De Rosi opi-suje nove tehnologije osnovane na elektroaktivnim po-limerima za primjenu u medicini i ergonomiji. Van Lan-

genhove obradjuje senzorebazirane na elektrovodlji-vosti tekstilnih vlakanakoji funkcioniraju na osno-vi piezoelektriènog uèin-ka. Lobnik opisuje optièkavlakna kao senzore novegeneracije s brojnim pred-nostima nad dosadašnjimsenzorima. Konèar dajeprednost optièkim vlakni-ma u izradi maskirne odje-æe. Daanen pridaje va�nostravnote�i izmeðu zaštitneodjeæe i ljudskih èimbeni-ka na uèinkovitost zaštitneodjeæe.

Pripremila:prof. dr.sc. Ana Marija Grancariæ,

èlan suradnik HATZ

Biblioteka Akademije tehnièkih znanosti Hrvatske

u Domu HATZ, 10000 Zagreb, Kaèiæeva 28

Sredstva za ureðenje biblioteke osigurala je Hrvatska elektroprivreda d.d.

ÈASOPISI

• Priroda• Solarna tehnologija

KNJIGE

• ud�benici• priruènici• monografije• zbornici znanstvenih skupova

PERIODIÈNE PUBLIKACIJE

1. Periodiène publikacije Akademije tehnièkih znanostiHrvatske:

• Glasnik Akademije tehnièkih znanosti Hrvatske• Engineering Power• Godišnjak Akademije tehnièkih znanosti Hrvatske

2. Periodiène publikacije èlanica CAETS-a i Euro-CASE-a:

• Indijska akademija tehnièkih znanosti• Francuska akademija tehnièkih znanosti• Kineska akademija tehnièkih znanosti• Švedska akademija tehnièkih znanosti• Maðarska akademija tehnièkih znanosti

• Japanska akademija tehnièkih znanosti• Korejska akademija tehnièkih znanosti• Australska akademija tehnièkih znanosti• Norveška akademija tehnièkih znanosti

Posjetiteljima (èlanovima HATZ) je na usluzi osvje�enje.

Biblioteka je opskrbljena raèunalom i vezom na internet, aotvorena je radnim danom od 09:00-12:00 sati.

�������������� ��

In memoriam

Prof. dr.sc. Vladimir Muljeviæ, dipl. in�.poèasni èlan HATZ

(1913. – 2007.), roðen u Zagrebu

Gotovo sedam je desetljeæa svo-jega bogatog i zanimljivog �i-vota profesor Vladimir Muljeviæustrajno, predano i samozatajnopridonosio boljitku i promicanjuelektrotehnike. Èinio je to tiho inenametljivo, baš onako kako nasje i napustio zadnjega ponedjelj-ka mjeseca veljaèe 2007. godine,samo dvanaest dana nakon 94.

roðendana, kojega je, sabran i smiren, proslavio u krugunajbli�e rodbine, prijatelja i djelatnika Zavoda za automa-tiku i raèunalno in�enjerstvo Fakulteta elektrotehnike i ra-èunarstva Sveuèilišta u Zagrebu.

Profesor Muljeviæ završio je gimnaziju i diplomirao zaelektrostrojarskoga in�enjera na zagrebaèkom Tehnièkomfakultetu 1939. godine. Doktorirao je 1944. godine nabeèkoj Tehnièkoj visokoj školi (Technische Hochschule).Objavio je oko 450 znanstvenih i struènih radova. Odr�aoje preko 150 znanstveno-popularnih predavanja.

Na Tehnièkom je fakultetu osnovao Zavod za regulacionui signalnu tehniku èijim je predstojnikom bio 28 godina.Od 1966. do 1968. bio je dekanom, a od 1968. do 1970.prodekanom Elektrotehnièkog fakulteta Sveuèilišta u Za-grebu. Jedan je od pokretaèa i osnivaèa udruge JUREMA

(danas KOREMA). Pokretaè je i glavni urednik èasopisaAutomatizacija i Hrvatsko sveuèilište, pokretaè je i organi-zator Tehnièke enciklopedije Leksikografskoga zavoda ièlan prvoga redakcijskoga odbora, jedan je od utemelji-telja Tehnièkoga muzeja u Zagrebu, jedan je od pokreta-èa i prvi predsjednik Zajednice diplomiranih in�enjera

Elektrotehnièkog fakulteta u Zagrebu (AMAC FER).Predsjednik Hrvatskoga prirodoslovnog društva u Zagre-bu bio je od 1975. do 1976. Bio je fellow member organi-zacije IEEE. Za vrlo plodan i uspješan rad primio je 50-akpriznanja i nagrada, meðu kojim se posebno izdvajaju:Republièka nagrada “Fran Tuæan” za popularizaciju zna-nosti (1988.), Nagrada za tehnièke znanosti Hrvatske aka-demije znanosti i umjetnosti (1994.), Dr�avna nagradatehnièke kulture “Faust Vranèiæ” za �ivotno djelo (1996.),Nagrada za �ivotno djelo Hrvatske zajednice tehnièke kul-ture (1998.). Primio je poèasni doktorat (Dr. h.c.) Univer-sitäta Rostock (1985.), a Sveuèilište u Zagrebu dodijelilomu je naslov profesor emeritus (1997.).

Kao neumoran i marljiv leksikograf, skrban za hrvatskurijeè, profesor Muljeviæ završio je i goleme projekte: Nje-

maèko-hrvatski elektrotehnièki rjeènik (1996.) i Hrvat-

sko-njemaèki elektrotehnièki rjeènik (2000.).

Zadr�at æemo ga u trajnom i dragom sjeæanju.

Prof. dr.sc. Siniša Ban dipl. in�.poèasni èlan HATZ

(1914. – 2007.), roðen u Ludbregu

5. lipnja 2007. godine preminuoje professor emeritus Siniša Banu 93 godini �ivota. Studirao je naTehnièkom fakultetu Sveuèilištau Zagrebu i diplomirao 1938. go-dine. Doktorat znanosti stekao je1965. godine na podruèju Bioteh-nièkih znanosti na Tehnološkomfakultetu Sveuèilišta u Zagrebu.Bio je tehnièki upravitelj od 1939.

– 1942. u tvornicama u Sisku i Brèkom, a od 1942. do1944. u “Centralnoj rafineriji alkohola” u SlavonskomBrodu, a potom u tvornici “�umberak” u Savskom Maro-fu (danas PLIVA) te “Marijan Badelu” u Sesvetama.

Jedan je od utemeljitelja Studija biotehnologije na Tehno-loškom fakultetu u Zagrebu 1956./57. godine gdje je kasni-je, osnivanjem samostalnog Prehrambeno-biotehnološkogfakulteta izabran za redovnog profesora te kasnije i pro-fessora emeritus 1998. godine. 2000-te. godine izabran jeza poèasnog èlana Akademije tehnièkih znanosti Hrvatske.

Osobitu pozornost polagao je obrazovanju mladih in�enje-ra i struènjaka za potrebe gospodarstva kojima je prenosiosvoje veliko tehnološko znanje. Autor je 60 znanstvenihradova, niza tehnièkih unapreðenja te nositelj 7 patenatakoji su neposredno primijenjeni u proizvodnji.

Posljednji ispraæaj prof. Siniše Bana bio je u ponedjeljak11. lipnja 2007. u 14.20 iz Krematorija u Zagrebu.

�� ������������ ��

�������������� ��

�� ������������ ��

�������������� ��

�� ������������ ��

�������������� ��

�� ������������ ��

�������������� ��

�� ������������ ��

�������������� ��

�� ������������ ��

TEHNIÈKE ZNANOSTI – Glasnik Akademije tehnièkih znanosti HrvatskeGlavni urednik: prof. dr.sc. Zlatko KniewaldUrednièki odbor: doc. dr.sc. Goran Graniæ, prof. dr.sc. Vladimir Medved, prof. dr.sc. Stanko Tonkoviæ, prof. dr.sc. Branka Zovko-CihlarAdresa: Akademija tehnièkih znanosti Hrvatske, Kaèiæeva 28, p.p. 59, 10 001 ZagrebTelefon: +385 1 4922 559; Telefaks: +385 1 4922 569E-mail: hatz@hatz.hr, Web: www.hatz.hrGrafièki urednik: Vladimir Pavliæ, GRAPA, ZagrebLektorica: Goranka Lokin, prof.Tisak: Denona, ZagrebNaklada: 400 primjeraka

“Tehnièke znanosti” dostupne su na internetskim stranicama www.hatz.hr