Upload
others
View
7
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
ISSN 1847-683X
Anketaposlodavaca
2010.
HRVATSKI ZAVOD ZA
ZAPOŠLJAVANJE
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE
ANKETA
POSLODAVACA
2010.
ISSN1847-683X
Zagreb, svibnja 2010.
Nakladnik:
Za nakladnika:
Uredništvo:
Grafičko oblikovanje i tisak:
Naklada:
Glavna urednica:
Hrvatski zavod za zapošljavanje, Zagreb, Radnička cesta 1Telefon: 00385 1 61 26 000Telefaks: 00385 1 61 26 038E-mail: [email protected] stranice: http://www.hzz.hr
Ankica Paun Jarallahravnateljica Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje
Marina Augustinović, Dubravko Bacalja, Anđelin Ivić, Darko Oračić
Birotisak d.o.o., Zagreb
400 primjeraka
Marica Barić
IMPRESUM
PREDGOVORUVOD
REZULTATI ISTRAŽIVANJA
SAŽETAK
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
. . . . . . . . . . . . . . . . 30
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
Gospodarsko okruženje
Svrha, cilj i predmet istraživanja
Metodologija istraživanja i uzorak
Veličina poslodavaca
Oblik vlasništva poslodavaca
Područja djelatnosti anketiranih poslodavaca
Regionalna zastupljenost anketiranih poslodavaca
Obuhvat anketiranja po županijama
Struktura zaposlenosti kod anketiranih poslodavaca
Promjene u zaposlenosti tijekom 2009. godine
Struktura novoga zapošljavanja tijekom 2009. godine
Prestanak rada radnika u 2009. godini - struktura i razlozi
Poteškoće pri zapošljavanju radnika
Način traženja radnika za zapošljavanje
Poteškoće pri zapošljavanju
Potrebe za dodatnim obrazovanjem radnika
Vrsta i struktura potrebnih znanja i vještina
Struktura planiranog zapošljavanja prema statusu zaposlenosti
Struktura planiranog zapošljavanja prema obliku vlasništva
Struktura planiranog zapošljavanja prema područjima djelatnosti
Struktura planiranog zapošljavanja prema zanimanjima
Regionalni raspored planiranoga zapošljavanja
Planirano zapošljavanje pojedinih skupina radnika
Struktura promjena u zaposlenosti prema djelatnostima
Regionalni raspored promjena u zaposlenosti
Razlozi smanjenja broja radnika
Obilježja radnika potencijalnih viškova
Broj radnika potencijalnih viškova prema zanimanjima
Struktura anketiranih poslodavaca
Zaposlenost i zapošljavanje u prethodnoj godini
Planirano zapošljavanje u 2010. godini
Promjene u zaposlenosti i potencijalni viškovi
Očekivane promjene u zaposlenosti na kraju 2010. godineSuradnja s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje
Prilozi - Tablice iPopis tablicaPopis slika
Opseg korištenja usluga Zavoda
Zadovoljstvo dobivenim uslugama
Upitnik za poslodavce
SADRŽAJ
Zadovoljstvo mi je predstaviti rezultate Ankete poslodavaca koju Hrvatski zavod zazapošljavanje već petu godinu za redom provodi.
Hrvatski zavod za zapošljavanje preko stotinu godina radi kao posrednik pri zapošljavanjuna hrvatskome tržištu rada i svojim aktivnostima potpomaže njegov razvoj i otvaranje.
Također, Zavod kontinuirano prati i analizira kretanja na tržištu rada, a sagledavanjucjelokupnih pojava i potreba uvelike doprinosi ova anketa kojom se izravno od poslodavacaprikupljaju informacije o prethodnoj zaposlenosti i zapošljavanju te budućim planovima ipotrebama.
Zahvaljujem se svim poslodavcima koji su sudjelovali u anketi i svojim odgovorimadoprinijeli kvalitetnijim rezultatima, koji Zavodu daju smjernice za adekvatnu pripremuza savjetovanje i usmjeravanje nezaposlenih osoba prema potrebama tržišta rada.Takvim zajedničkim aktivnostima ključnih aktera doprinosimo oporavku i razvojuhrvatskoga tržišta rada.
Provedbi Ankete poslodavaca podršku su dali i pridruženi partneri: Hrvatska gospodarskakomora, Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska udruga poslodavaca kojima se ovomprilikom zahvaljujem.
U pripremi i provedbi ankete sudjelovale su sve jedinice Zavoda, kako Središnja službatako i Područne službe s pripadajućim ispostavama. Izvješća o rezultatima anketepripremljena su za nacionalnu, regionalne i županijske razine i dostupna su u svimpodručnim službama Zavoda, a u ovom izvješću predstavljamo cjelovite rezultate zarazinu Republike Hrvatske.
Koristim priliku da i kroz prikaz rezultata Ankete poslodavaca 2010. godine ukažem nadoprinos, značaj i ulogu Zavoda na hrvatskome tržištu rada.
Ankica Paun Jarallah
Ravnateljica
PREDGOVOR
4
Anketa poslodavaca istraživanje je tržišta rada koje jednom godišnje provodi Hrvatskizavod za zapošljavanje (HZZ) u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom,Hrvatskom obrtničkom komorom i Hrvatskom udrugom poslodavaca.Anketa poslodavacaove je godine, međutim, provedena u bitno drukčijim okolnostima nego u prethodnimgodinama.
Nakon višegodišnjeg razdoblja razmjerno snažnog gospodarskog rasta, te pod utjeca-jem međunarodne financijske i gospodarske krize, u 2009. godini došlo je do bitnogpada inozemne i domaće potražnje za hrvatskim proizvodima. Značajno se smanjio nesamo izvoz, već i priljev inozemnog financijskog kapitala, što je u uvjetima fiksnogtečaja dovelo do smanjenja novčane mase i povećanja kamatnih stopa, a time i doopadanja domaće potražnje. Realni izvoz roba i usluga smanjio se 16,2 %, realnebruto investicije u fiksni kapital 11,8 %, a realna potrošnja kućanstava 8,5 %. Padpotražnje doveo je do bitnog smanjenja proizvodnje, osobito u nekim djelatnostima.Tako se realna dodana vrijednost u industriji smanjila 8,5 %, u građevinarstvu 6,1 %, au trgovini čak 14,3 %. Ukupan realni bruto domaći proizvod pao je 5,8 %. Hrvatsko jegospodarstvo, dakle, u 2009. godini ušlo u duboku recesiju.
Podaci dobiveni anketom poslodavaca omogućuju uvid u prethodna i buduća odnosnoočekivana kretanja zaposlenosti odnosno zapošljavanja i viškova radnika, u eventualnepoteškoće koje su poslodavci imali prilikom pokušaja popunjavanja slobodnih radnihmjesta i njihove razloge, u potrebe poslodavaca za izobrazbom radnika, te u zadovoljstvoposlodavaca uslugama HZZ-a. Rezultati ankete služe kao osnova za oblikovanje,usmjeravanje i unaprjeđivanje usluga posredovanja na tržištu rada i mjera aktivnepolitike zapošljavanja, te za praćenje i predviđanje potreba tržišta rada u pogledu znanja ivještina radnika, osobito na lokalnoj i regionalnoj razini. Osim toga, anketa je i oblikuspostavljanja odnosno održavanja kontakta područnih službi HZZ-a s poslodavcima.Anketom poslodavaca za 2010. godinu prikupljeni su sljedeći podaci:
naziv, adresa, matični broj, šifra osnovne djelatnosti ioblik vlasništva;
:• promjene u zaposlenosti tijekom godine (ulasci, izlasci, stanje),• struktura novozaposlenih radnika temeljem ugovora o radu - prema trajanju
zaposlenja, trajanju radnog vremena, razini obrazovanja,• zapošljavanje temeljem ugovora o djelu,• struktura radnika koji su prestali raditi tijekom prethodne godine;
Gospodarsko okruženje
Svrha, cilj i predmet istraživanja
I.
II.
Osnovni podaci o poslodavcu:
Zapošljavanje u prethodnoj godini (prema spolu)
UVOD
5
III.
IV.
V.
VI.
Poteškoće pri zapošljavanju radnika:
Planirano zapošljavanje i potencijalni viškovi radnika u tekućoj godini:
Potrebe za dodatnim obrazovanjem radnika:
Suradnja s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje:
• način traženja radnika za zapošljavanje u prethodnoj godini,• eventualne poteškoće u pronalaženju radnika te razlozi poteškoća;
• planirani broj zapošljavanja u 2010. godini prema statusu zaposlenosti (neod-ređeno i određeno vrijeme, puno i nepuno radno vrijeme, sezonski poslovi,pripravnici),
• najčešća zanimanja potrebnih radnika,• očekivane promjene u zaposlenosti na kraju 2010. godine,• razlozi eventualnoga smanjenja broja radnika te obilježja radnika potencijalnih
viškova;
• eventualne potrebe za osposobljavanjem, usavršavanjem, dokvalifikacijom,prekvalifikacijompostojećih radnika radi njihovog zadržavanja u radnomodnosu,
• vrste znanja i vještina u kojima postoji potreba za dodatnim obrazovanjem;
• opseg korištenja usluga HZZ-a pri zapošljavanju radnika,• zadovoljstvo dobivenim uslugama prema vrsti usluga.
Anketa predstavlja najefikasniji i najzastupljeniji način prikupljanja podataka, stoga je iod strane Zavoda odabrana kao najadekvatnija metoda prikupljanja informacija o tržišturada.Upitnik kreiran 2007. godine postupno je dorađivan i modificiran, a ove se godinedorada očituje u preciznijem definiranju razine obrazovanja, odnosno stupnja stručnostiza zanimanja koja se navode kod planiranog zapošljavanja, nedostatka radnikaodgovarajućeg zanimanja te potencijalnih viškova radnika.Anketa je provedena na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske putem upitnika kojije poštom dostavljen poslodavcima ili osobno od strane radnika Zavoda, ponajprijesavjetnika za zapošljavanje, koji su izravnim kontaktom s poslodavcima pomogliispunjavanje upitnika. Upitnik je, također, bio dostupan na web stranici HZZ-a(www.hzz.hr) te se mogao ispuniti online.Provedba ankete trajala je šest tjedana, tijekom siječnja i veljače 2010. godine.Osnovni skup za odabir poslodavaca za anketiranje bila je interna baza poslodavacaHrvatskoga zavoda za zapošljavanje koja se temelji na podacima dobivenima odHrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje i Državnoga zavoda za statistiku.Veličinu populacije iz koje je formiran uzorak poslodavaca činili su svi gospodarskisubjekti (poduzeća, ustanove, obrti) s pet i više zaposlenika, iz svih djelatnosti izuzevjavne uprave.Pri strukturiranju anketnog uzorka primijenjen je stratificirani proporcionalni uzorak.Osnovni stratumi na koje su gospodarski subjekti grupirani u strukturiranju ovogauzorka jest njihova podjela prema djelatnosti sukladno Nacionalnoj klasifikaciji
Metodologija istraživanja i uzorak
6
djelatnosti te raspodjela na male (1-49), srednje (50-249) i velike (>250) poslodavceovisno o broju zaposlenika, a sukladno Zakonu o računovodstvu čiji su kriterijiodređivanja veličine poduzetnika usklađeni s onima Europske unije. U ovom slučajunisu korištena dodatna dva kriterija - ukupna aktiva i prihodi poduzeća.Proporcionalnost je osigurana na regionalnoj (županijskoj) razini po dimenzijamadjelatnosti i broja zaposlenih, na razini preciznosti ±10%.U uzorak za anketiranje 2010. godine uključen je relativno veliki broj poslodavaca - njih15.128 s ukupnim brojem zaposlenih od 818.381, što čini 53,5 % ukupne zaposlenostiu Republici Hrvatskoj. Uzorkom je obuhvaćeno 11.735 trgovačkih društava iliustanova (77,6 %) te 3.393 poslodavca obrtnika (22,4 %).
Na adrese poslodavaca diljem Republike Hrvatske sredinom siječnja distribuirano jeukupno 15.128 anketnih upitnika s pozivom za sudjelovanjem u anketi. Tijekomšestotjednoga razdoblja provedbe anketiranju se odazvalo 12.620 poslodavaca, tj.83,4 % od uzorkovanoga broja.Kod anketiranih su poslodavaca bila zaposlena 676.894 radnika, što čini udio od 82,7 % uodnosu na uzorak te 44,2 % u odnosu na ukupni broj zaposlenih u Republici Hrvatskoj.
Uzorkom poslodavaca za anketiranje obuhvaćeno je 11.735 trgovačkih društava iliustanova (77,6 %) i 3.393 poslodavca obrtnika (22,4 %). Vrlo slična bila je i strukturaanketiranih poslodavaca: upitnik za anketiranje ispunilo je 9.875 poslodavaca izsektora trgovačkih društava i ustanova, što čini 78,2 % od ukupnoga broja anketiranih,te 2.745 obrtnika ili 21,8 % anketiranih.
Prema veličini poslodavaca, uzimajući u obzir broj zaposlenih, najveći su broj anketi-ranih mali poslodavci (do 49 zaposlenih) – 9.969 ili 79,0 % od ukupnoga broja, a odtoga su 2.704 obrtnika (27,1 %). Nadalje, 2.199 anketiranih su srednji poslodavci (od50 do 249 zaposlenih), s udjelom od 17,4 % (39 obrtnika ili 1,8 %) te 452 (3,6 %) velikaposlodavca (s više od 250 zaposlenih).
U svim su županijama mali poslodavci bili zastupljeni s udjelom većim od 71 %, srednjiposlodavci od 10 do 24 %, a veliki poslodavci od 1 do 4 %. Izuzetak je bio Grad Zagrebgdje je udio anketiranja malih poslodavaca iznosio 57,7 %, srednjih 30,5 % i velikih11,7 % zbog veće koncentracije srednjih te velikih tvrtki i ustanova sa sjedištem uZagrebu, i u slučajevima kad ti subjekti svoje poslovanje obavljaju diljem RepublikeHrvatske.
Veličina poslodavaca
REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Struktura anketiranih poslodavaca
7
Unutar područja djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, poslo-vanja nekretninama, stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti te ostalih uslužnihdjelatnosti anketiranjem su uglavnom obuhvaćeni mali poslodavci (s više od 90 %udjela), dok su veliki poslodavci, odnosno „veliki sustavi“ najzastupljeniji u područjuopskrbe energentima (s udjelom od 21,5 %), financijskim djelatnostima (8,8 %),zdravstvenoj zaštiti (8,5 %) te prerađivačkoj industriji (6,5 %).
Broj i struktura anketiranih poslodavaca prema veličini(s obzirom na broj zaposlenih)
Mali poslodavac - do 49 zaposlenih
Srednji poslodavac - 50 do 249 zaposlenih
Veliki poslodavac - od 250 zaposlenih
Ukupno
Brojanketiranih
poslodavaca
Struktura%
Trgovačka društva Obrti
Broj BrojUdio Udio
9.969 79,0 7.265 72,9 2.704 27,1
2.199 17,4 2.160 98,2 39 1,8
452 3,6 450 99,6 2 0,4
12.620 100,0 9.875 78,2 2.745 21,8
8
Državno/javno
18,9 %
Nema vlasništva - 1,9 %
Pretežito državno - 1,6 %
Pretežito privatno - 1,8 %
Privatno - 75,0 %
Zadružno - 0,7 %
Struktura anketiranihposlodavaca premaobliku vlasništva
Oblik vlasništva poslodavacaS obzirom na oblik vlasništva poslodavaca koji su sudjelovali u anketi, njih 9.693 ili76,8 % je privatnog ili pretežito privatnog vlasništva, a 2.590 ili 20,5 % su poduzeća iustanove u državnom ili pretežito državnom vlasništvu. Od ukupnoga broja anketiranihposlodavaca, 93 ili 0,7 % zadružnog je oblika vlasništva, a 244 (1,9 %) su udruge,zajednice i sl.
Prema kriteriju broja zaposlenih, najveći je obuhvat radnika kod poslodavaca uprivatnom ili pretežito privatnom vlasništvu (58,8 ili 397.791 radnik), zatim udržavnom ili pretežito državnom (272.893 ili 40,3 %) te zadružnome vlasništvu (1.915ili 0,3 %). Kod poslodavaca bez vlasništva (udruge, zajednice i sl.) zaposleno je 4.295osoba ili 0,6 obuhvaćenih anketiranjem.
%
%
Broj i struktura anketiranih poslodavaca i brojazaposlenih prema obliku vlasništva
Državno/javno 2.383 18,9 236.413 34,9 98.266 41,6 138.147 58,4
Pretežito državno 207 1,6 36.480 5,4 24.237 66,4 12.243 33,6
Privatno 9.470 75,0 371.496 54,9 212.900 57,3 158.596 42,7
Pretežito privatno 223 1,8 26.295 3,9 15.510 59,0 10.785 41,0
Zadružno 93 0,7 1.915 0,3 1.036 54,1 879 45,9
Nema vlasništva 244 1,9 4.295 0,6 1.770 41,2 2.525 58,8
Ukupno 12.620 100,0 676.894 100,0 353.719 52,3 323.175 47,7
Broj zaposlenih radnika 31.12.2009.
Ukupno Struktura % Muškarci Udio Žene UdioOblik vlasništva
Brojposlodavaca
Struktura%
Dakle, uspoređujući strukturu broja anketiranih poslodavaca i broja zaposlenihradnika privatni sektor ima znatno manji udio zaposlenih (58,8 %) od udjela brojaposlodavaca (76,8 %) u odnosu na državni sektor gdje je udio zaposlenih (40,3 %) većiod udjela broja poslodavaca (20,5 %). Očigledno je da poduzeća i ustanove državnogavlasništva pojedinačno zapošljavaju veći broj radnika od poslodavaca iz sektoraprivatnog vlasništva.
Promatrano prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007, u istraživanjuje sudjelovalo najviše poslodavaca iz područja:• prerađivačke industrije - 1.965 ili 15,6 %,• trgovine na veliko i malo - 1.957 ili 15,5 %,• građevinarstva - 1.443 ili 11,4 %,• obrazovanja - 1.350 ili 10,7 %, te
djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane - 1.104 ili 8,7 %.
Područja djelatnosti anketiranih poslodavaca
•
9
Regionalna zastupljenost anketiranih poslodavaca
Obuhvat anketiranja po županijama
U istraživanje su bili uključeni poslodavci iz svih županija u Republici Hrvatskoj.Najveći je broj anketiranih poslodavaca bio u sljedećim županijama:
Grad Zagreb - 1.329 ili 10,5 %,Splitsko-dalmatinska - 1.226 ili 9,7 %,Primorsko-goranska - 1.057 ili 8,4 %,Osječko-baranjska - 766 ili 6,1 % teDubrovačko-neretvanska - 686 ili 5,4 %.
Cjeloviti prikaz broja i strukture anketiranih poslodavaca po županijama dajemo uidućoj tablici na str. 11.
Gledamo li broj anketiranih u odnosu na broj uzorkovanih poslodavaca, rezultatipokazuju značajne razlike u postignutome obuhvatu po pojedinim županijama. Tako jenajveći obuhvat poslodavaca bio na području: Dubrovačko-neretvanske (98,6 %),Šibensko-kninske (96,2 %), Bjelovarsko-bilogorske (94,7 %), Virovitičko-podravske(94,6 %) te Krapinsko-zagorske županije (93,9 %), a najmanje iz: Istarske (48,5 %),Varaždinske (65,0 %), Grada Zagreba (71,2 %), Osječko-baranjske (79,5 %) iKoprivničko-križevačke županije (79,7 %).
•••••
Područje djelatnosti NKD 2007.Broj
poslodavacaStruktura
%Područje djelatnosti NKD 2007.
Brojposlodavaca
Struktura%
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 518 4,1 Informacije i komunikacije 335 2,7
Rudarstvo i vađenje 68 0,5Financijske djelatnosti i djelatnostiosiguranja 240 1,9
Prerađivačka industrija 1.965 15,6 Poslovanje nekretninama 107 0,8
Opskrba električnom energijom,plinom, parom i klimatizacija 79 0,6
Stručne, znanstvene i tehničkedjelatnosti 791 6,3
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnihvoda, gospodarenje otpadom tedjelatnosti sanacije okoliša
247 2,0Administrativne i pomoćne uslužnedjelatnosti 336 2,7
Građevinarstvo 1.443 11,4 Obrazovanje 1.350 10,7
Trgovina na veliko i na malo; popravakmotornih vozila i motocikala
1.957 15,5Djelatnosti zdravstvene zaštite isocijalne skrbi 613 4,9
Prijevoz i skladištenje 631 5,0 Umjetnost, zabava i rekreacija 308 2,4
Djelatnosti pružanja smještaja tepripreme i usluživanja hrane 1.104 8,7 Ostale uslužne djelatnosti 513 4,1
Ukupno 12.620 100,0
Broj i struktura anketiranih poslodavaca prema područjima djelatnosti
10
ŽupanijaBroj
poslodavacaStruktura
%Županija
Brojposlodavaca
Struktura%
Broj i struktura anketiranih poslodavaca po županijama
Zagrebačka 568 4,5 Brodsko-posavska 465 3,7
Krapinsko-zagorska 554 4,4 Zadarska 632 5,0
Sisačko-moslavačka 579 4,6 Osječko-baranjska 766 6,1
Karlovačka 461 3,7 Šibensko-kninska 580 4,6
Varaždinska 487 3,9 Vukovarsko-srijemska 595 4,7
Koprivničko-križevačka 381 3,0 Splitsko-dalmatinska 1.226 9,7
Bjelovarsko-bilogorska 496 3,9 Istarska 330 2,6
Primorsko-goranska 1.057 8,4 Dubrovačko-neretvanska 686 5,4
Ličko-senjska 247 2,0 Međimurska 574 4,5
Virovitičko-podravska 352 2,8 Grad Zagreb 1.329 10,5
Požeško-slavonska 255 2,0 Ukupno 12.620 100,0
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1800
2000 Obuhvat anketiranja poslodavaca po županijama
11
Promatrajući obuhvat broja zaposlenih kod anketiranih poslodavaca prema ukupnomebroju zaposlenih županijskoga područja (podaci Hrvatskoga zavoda za mirovinskoosiguranje sa stanjem 31. prosinca 2009.) razlike obuhvata kreću se u rasponu od 58,4 %u Krapinsko-zagorskoj županiji, preko 56,6 % u Međimurskoj, 56,1 % u Požeško-slavonskoj, 53,7 % u Sisačko-moslavačkoj, 52,0 % u Virovitičko-podravskoj, 51,4 % uŠibensko-kninskoj županiji itd. ... do najnižih 24,4 % u Istarskoj, te 31,1 % u Zagrebačkoj,39,8 % u Splitsko-dalmatinskoj, 40,4 % u Varaždinskoj županiji i 44,3 % u GraduZagrebu.
Kod anketiranih su poslodavaca 31. prosinca 2009. godine bila zaposlena ukupno676.894 radnika.Redoslijed zastupljenosti pojedinih područja djelatnosti s obzirom na broj zaposlenihradnika nešto je drukčiji u odnosu na sam broj poslodavaca, što je prethodnoprikazano. No, prerađivačka industrija je i u pogledu broja zaposlenih radnika (kao ibroja poslodavaca) na vodećem mjestu, s udjelom od 22,2 % u ukupnoj anketiranojzaposlenosti (149.969 radnika), a potom slijede: trgovina s 11,3 % (76.274 radnika),obrazovanje s 10,3 % (69.827 radnika), djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbis 10,3 % (69.781 radnik), građevinarstvo s 8,5 % (57.476 radnika) itd.
Struktura zaposlenosti kod anketiranih poslodavaca
Zaposlenost i zapošljavanje u prethodnoj godini
Područje djelatnosti NKD 2007.Broj
poslodavacaStruktura
%Područje djelatnosti NKD 2007.
Brojposlodavaca
Struktura%
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo Informacije i komunikacije
Rudarstvo i vađenjeFinancijske djelatnosti i djelatnostiosiguranja
Prerađivačka industrija Poslovanje nekretninama
Opskrba električnom energijom,plinom, parom i klimatizacija
Stručne, znanstvene i tehničkedjelatnosti
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnihvoda, gospodarenje otpadom tedjelatnosti sanacije okoliša
Administrativne i pomoćne uslužnedjelatnosti
Građevinarstvo Obrazovanje
Trgovina na veliko i na malo; popravakmotornih vozila i motocikala
Djelatnosti zdravstvene zaštite isocijalne skrbi
Prijevoz i skladištenje Umjetnost, zabava i rekreacija
Djelatnosti pružanja smještaja tepripreme i usluživanja hrane
Ostale uslužne djelatnosti
Ukupno
23.229 3,4 9.809 1,4
6.037 0,9 36.750 5,4
149.969 22,2 3.189 0,5
11.319 1,7 18.536 2,7
18.724 2,8 23.151 3,4
57.476 8,5 69.827 10,3
76.274 11,3 69.781 10,3
50.516 7,5 14.518 2,1
29.032 4,3 8.386 1,2
676.894 100,0
Broj i struktura zaposlenih radnika kod anketiranihposlodavaca prema područjima djelatnosti
12
Istodobno, anketirani su poslodavci s područja Grada Zagreba imali kudikamo najvećibroj zaposlenih - 204.483 ili 30,2 %. Potom je Splitsko-dalmatinska županija sudjelovala uukupnoj anketiranoj zaposlenosti s 8,8 % (59.484 radnika), Primorsko-goranska s 8,3 %(56.252 radnika) te Osječko-baranjska županija sa 6,4 % (43.249 radnika).
ŽupanijaBroj
poslodavacaStruktura
%Županija
Brojposlodavaca
Struktura%
Zagrebačka Brodsko-posavska
Krapinsko-zagorska Zadarska
Sisačko-moslavačka Osječko-baranjska
Karlovačka Šibensko-kninska
Varaždinska Vukovarsko-srijemska
Koprivničko-križevačka Splitsko-dalmatinska
Bjelovarsko-bilogorska Istarska
Primorsko-goranska Dubrovačko-neretvanska
Ličko-senjska Međimurska
Virovitičko-podravska Grad Zagreb
Požeško-slavonska Ukupno
22.872 3,4 17.881 2,6
20.499 3,0 22.628 3,3
23.188 3,4 43.249 6,4
16.837 2,5 14.829 2,2
25.689 3,8 21.062 3,1
17.419 2,6 59.484 8,8
17.715 2,6 20.502 3,0
56.252 8,3 20.318 3,0
6.590 1,0 22.738 3,4
11.748 1,7 204.483 30,2
10.911 1,6 676.894 100,0
Broj i struktura zaposlenih radnika kod anketiranihposlodavaca po županijama
Promjene u zaposlenosti tijekom 2009. godineGospodarska kriza koja je 2009. godine zahvatila hrvatsko gospodarstvo očitovala senegativnim promjenama u zaposlenosti kod anketiranih poslodavaca, pa je ostvarenmanji broj novog zapošljavanja od broja otpuštanja odnosno prestanka rada radnika.
Promjene u zaposlenosti anketiranih subjekata tijekom 2009. godine
Promjena u zaposlenosti2009/2008. - razlikaPromjena u zaposlenosti2009/2008. - %
Broj zaposlenih 31.12.2008.
Zaposleno tijekom 2009.
Udio zapošljavanja 2009.
Prestalo raditi tijekom 2009.
Udio prestanka rada 2009.
Broj zaposlenih 31.12.2009.
Muškarci Žene
Broj Udio Broj Udio
693.826 367.795 53,0 326.031 47,0
115.063 58.451 50,8 56.612 49,2
16,6 15,9 - 17,4 -
131.995 72.527 54,9 59.468 45,1
19,0 19,7 - 18,2 -
676.894 353.719 52,3 323.175 47,7
-16.932 -14.076 - -2.856 -
-2,4 -3,8 - -0,9 -
13
Ukupno
Naime, tijekom 2009. godine anketirani su poslodavci zaposlili ukupno 115.063 radnika,što čini 16,6 % u odnosu na prethodnu zaposlenost (31.12.2008.) anketiranih subjekata,dok je istodobno prestalo raditi 131.995 radnika ili 19,0 % od ukupnoga brojazaposlenih.Krajem 2009. godine broj zaposlenih bio je manji za 16.932 radnika ili 2,4 % u usporedbi sprethodnom godinom. Broj zaposlenih žena smanjio se za 2.856 ili 0,9 %, dok jeznatno veće bilo smanjenje broja zaposlenih muškaraca za 14.076 ili 3,8 Tako je nakraju godine kod anketiranih subjekata bilo zaposleno 323.175 žena (ili 47,7 i353.719 muškaraca (52,3
, %.%)
%).
Negativne su se promjene u zaposlenosti odvijale pretežito u privatnome sektoru, jer jeglavnina ukupnoga smanjenja zaposlenosti (14.059 ili 83,0 %) ostvarena kodposlodavaca koji dolaze iz privatnog sektora vlasništva.Pad zaposlenosti ostvaren je u dvanaest područja djelatnosti, dok je u ostalima ipakzabilježen porast broja zaposlenih.Najveći pad zaposlenosti bio je u sljedećim područjima djelatnosti: građevinarstvo (za8,2 %), prerađivačka industrija (6,7 %), prijevoz i skladištenje (4,1 %), rudarstvo ivađenje (3,5 %) te trgovina na veliko i malo (2,2 %).Veći broj zaposlenih na kraju 2009. godine u usporedbi s prethodnom godinomostvaren je u poslovanju nekretninama (12,6 %), obrazovanju (3,4 %), admini-strativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (1,7 %), zdravstvenoj zaštiti i socijalnojskrbi (1,0 %), financijskim djelatnostima (0,7 %) i dr.S obzirom na regionalni raspored, porast broja zaposlenih u 2009. godini ostvaren je uLičko-senjskoj županiji (za 1,0 %), dok je u svim ostalim županijama smanjen broj
14
Novozaposleni - 16,6%
Prestali raditi - 19,0%
Promjene u zaposlenostitijekom 2009. godine
(postotak u odnosu na ukupnuzaposlenost krajem prethodne godine)
zaposlenih, a najviše u: Sisačko-moslavačkoj i Koprivničko-križevačkoj (4,6 %), Osječko-baranjskoj (4,5 %), Varaždinskoj (3,9 %) te Bjelovarsko-bilogorskoj i Virovitičko-podravskoj (3,8 %).
Kao što je već spomenuto, tijekom 2009. godine anketirani su poslodavci temeljemugovora o radu zaposlili ukupno 115.063 radnika, i to: 56.612 žena (49,2 %) te 58.451(50,8 %) muškarca. Struktura novoga zapošljavanja bila je sljedeća:• na neodređeno vrijeme - 26,3 %• na određeno vrijeme - 73,7 %• na sezonskim poslovima - 17,7 %• puno radno vrijeme - 95,0 %• nepuno radno vrijeme - 5,0 %.
Dakle, većina novoga zapošljavanja ostvarena je na određeno vrijeme (84.803 radnika),a znatno je manji broj zapošljavanja na neodređeno vrijeme (30.260 radnika). Također,uobičajeno je bilo zapošljavanje u punom radnom vremenu (109.342 radnika), dok jemanjina zaposlena na nepuno radno vrijeme (5.721 radnik).Anketirani su poslodavci tijekom 2009. godine zaposlili 20.352 radnika na sezonskimposlovima (17,7 % od ukupnoga zapošljavanja) te 140 osoba s invaliditetom (0,1 %).Prema obrazovnoj strukturi novozaposlenih radnika gotovo dvije trećine radnika je sazavršenim srednjoškolskim obrazovanje (63,7 % ili 73.261 osoba). Udio zaposlenih sazavršenim fakultetom bio je 13,6 % (15.690 osoba) te s višom školom 5,4 % (6.255osoba). Nadalje, 15,0 % zaposlenih imalo je osnovnu školu (17.271 osoba), a tek 2,2 %zaposlenih osoba nema završenu osnovnu školu (2.586 osoba).
Struktura novoga zapošljavanja tijekom 2009. godine
15
Nezavršena osnovna škola - 2,2%
Osnovna škola
15,0%
Srednja škola
63,7%
Viša škola5,4%
Fakultet
13,6%
Obrazovna struktura zaposlenihtemeljem ugovora o radu
tijekom 2009. godine
Temeljem ugovora o radu najviše se radnika zaposlilo kod poslodavaca iz područjaprerađivačke industrije (21.640 ili 18,8 % od ukupnoga broja zaposlenih), trgovine naveliko i malo (15.275 ili 13,3 %), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme iusluživanja hrane (14.937 ili 13,0 %), građevinarstva (11.300 ili 9,8 %) te obrazovanja(11.114 ili 9,7 %). -Nadalje, najviše je radnika zaposleno kod poslodavaca s područja Grada Zagreba(26.187 ili 18,8 %) te Splitsko-dalmatinske (10.961 ili 9,5 %), Primorsko-goranske(10.934 ili 9,5 %) i Osječko-baranjske županije (8.796 ili 7,6 %). -Kod anketiranih su poslodavaca u 2009. godini zaposlena i 14.762 radnika
Ovaj oblik zapošljavanja najviše je bio zastupljen u djelatnostima obrazovanja (3.447ili 23,4 %), poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (2.809 ili 19,0 %), zdravstvene zaštite isocijalne skrbi (1.350 ili 9,1 %), prerađivačke industrije (1.208 ili 8,2 %) i djelatnostipružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (1.080 ili 7,3 %). -Promatrano po županijama, temeljem ugovora o djelu najviše je zaposlenih napodručju Grada Zagreba (3.485 ili 23,6 %), Osječko-baranjske (2.684 ili 18,2 %),Primorsko-goranske (1.319 ili 8,9 %) i Dubrovačko-neretvanske županije (868 ili 5,9 %). -
Tijekom 2009. kod anketiranih je poslodavaca prestalo raditi ukupno 131.995 radnikaili 19,0 % od ukupnoga broja zaposlenih na kraju 2008. godine. Među radnicima koji suprestali raditi bilo je 59.468 žena (ili 45,1 %) te 72.527 muškaraca (54,9 %).Unutar „velikih“ područja djelatnosti, kao što su: prerađivačka industrija, trgovina,građevinarstvo, pružanje smještaja te priprema i usluživanje hrane, obrazovanje,bilježimo najveću fluktuaciju radnika. U tim je djelatnostima bilo najbrojnijezapošljavanje, ali i otpuštanje, pa je u prerađivačkoj industriji prestalo raditi 32.411radnika (24,6 % od ukupnoga broja), u trgovini 17.016 radnika (12,9 %), ugrađevinarstvu 16.424 radnika (12,4 %), u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme iposluživanja hrane 15.434 radnika (11,7 %) te u obrazovanju 8.843 radnika (6,7 %). -
Kod anketiranih poslodavaca s područja Grada Zagreba tijekom 2009. godine prestalasu raditi 31.073 radnika (23,5 % od ukupnoga broja), zatim u: Splitsko-dalmatinskojžupaniji 11.988 radnika (9,1 %), Primorsko-goranskoj županiji 11.964 (9,1 %),Osječko-baranjskoj županiji 10.838 (8,2 %), Istarskoj 5.630 (4,3 %), Dubrovačko-neretvanskoj, Zadarskoj itd. -Razlozi prestanka rada radnika bili su sljedeći:
• istek ugovora o radu na određeno vrijeme (47,9 %),• sporazumni raskid ugovora o radu (20,4 %),• otkaz od strane poslodavca (13,8 %),• umirovljenje (7,0 %),• otkaz od strane radnika (6,4 %) te• neki drugi razlozi (4,5 %).
T3, str. 39.
T4, str. 40.
.
T3, str. 39.
T4, str. 40.
T5, str. 41.
T6, str. 42.
temeljem
ugovora o djelu
Prestanak rada radnika u 2009. godini – struktura i razlozi
16
Poteškoće pri zapošljavanju radnika
Način traženja radnika za zapošljavanje
Većina se poslodavaca (5.577 ili 44,2 %) izjasnila da su, između ostaloga, radniketražili posredovanjem Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. S obzirom da su poslodavcina ovo pitanje mogli dati više odgovora, strukturu dobivenih odgovora glede načinatraženja radnika za zapošljavanje dajemo u sljedećem grafikonu.
17
0,0
5,0
10,0
15,0
20,0
25,0
30,0
35,0
40,0
Dakle, 33,8 % dobivenih odgovora odnosi se na posredovanje Hrvatskoga zavoda zazapošljavanje kao najučestaliji način traženja radnika za zapošljavanje. Nadalje, zna-tan broj poslodavaca zapošljavao je radnike putem osobnih poznanstava (4.158 ili25,2 %), oglašavanjem u medijima (3.241 ili 19,6 %), korištenjem vlastite bazeživotopisa (2.647 ili 16,0 %), a tek 1,9 % anketiranih poslodavaca (306) koristilo jeusluge privatnih agencija za zapošljavanje. -
Anketom smo, među ostalim, istraživali jesu li poslodavci imali poteškoća s pronala-ženjem radnika i njihovim zapošljavanjem u prethodnoj godini. Od 12.620 anketiranihposlodavaca, na ovo je pitanje odgovorilo, bilo potvrdno ili negativno, 10.328 posloda-vaca. Njih 2.561 ili 24,8 % izjasnilo se potvrdno, tj. susretali su se s poteškoćama prizapošljavanju radnika.S obzirom na ponuđene razloge poteškoća, odgovori su poslodavaca bili sljedeći: 38,2 %odgovora odnosi se na nedostatak radnika traženog zanimanja (veći značajpoteškoća u 86,2 % slučajeva, odnosno u 13,8 % slučajeva poteškoće su bile manjega
T7, str. 43.
Poteškoće pri zapošljavanju
značaja); 21,2 % odgovora čini nedostatak radnika s traženim radnim iskustvom te18,7 % nezainteresiranost ili nemotiviranost radnika za prihvaćanje ponuđenogzaposlenja. U nešto manjoj mjeri iskazane su poteškoće u pogledu nedostatka radnikas potrebnim socijalnim vještinama (9,2 %), s traženim znanjem stranog jezika (6,2 %) iznanjem rada na računalu (4,9 %).
18
Veći Manji
Nedostatak radnika traženog zanimanja 38,2 86,2 13,8
Nedostatak radnika s traženim radnim iskustvom 21,2 75,3 24,7
Nedostatak radnika s traženim znanjem na računalu 4,9 31,1 68,9
Nedostatak radnika s traženim znanjem stranog jezika 6,2 46,2 53,8
Nedostatak radnika s potrebnim socijalnim vještinama 9,2 61,5 38,5
Nezainteresiranost ili nemotiviranost radnika 18,7 74,9 25,1
Nešto drugo 1,6 69,2 30,8
Ukupno 100,0 - -
Razlog poteškoćaStrukturaodgovora
%
Značaj poteškoća
Struktura odgovora poslodavaca o poteškoćama pri zapošljavanju radnikaprema razlozima poteškoća
Nedostatak radnika traženog zanimanja najučestaliji je razlog poteškoća, pa uzimajućiu obzir odgovore 2.561-oga poslodavca prikazujemo najčešća zanimanjanedostajućih radnika po pojedinim područjima djelatnosti:
zidar (372), tesar (326), armirač (179), stolar (101), zavarivač(79), diplomirani građevinski inženjer (53), građevinski inženjer (28);
konobar (791), kuhar (401),sobarica (115), slastičar (69), kuhinjski radnik (57);
šivač (206), bravar (136), pekar (85), kovinotokar (71),diplomirani strojarski inženjer (45), diplomirani inženjer elektrotehnike (37),elektroinstalater (29), brodomonter (21);
učitelj/nastavnik/profesor matematike (178), učitelj/nastavnik/profesorengleskoga jezika (91), profesor/učitelj njemačkoga jezika (82), učitelj/nastavnik/profesor fizike (88);
prodavač (181), trgovac (20);
zaštitar (505), šivačica (206), doktor medicine (126), sobarica (115), medi-cinska sestra (87), pekar (85), magistar farmacije (79), zavarivač (79) te radnikbez zanimanja (76).
Ovdje treba napomenuti da je navedeni poredak djelatnosti i zanimanja rezultatsumarnih podataka na državnoj razini, no te se poteškoće i potrebe razlikuju po poje-
• građevinarstvo:
• pružanje smještaja te priprema i usluživanje hrane:
• prerađivačka industrija:
• obrazovanje:
• trgovina:
• ostalo:
dinim područjima Republike Hrvatske s obzirom na različitu regionalnu zastupljenostodređenih djelatnosti te razlike u ponudi i potražnji radnika na tim područjima.
Poslodavci su iznosili svoje mišljenje u pogledu potreba za dodatnim obrazovanjemradnika (osposobljavanje, usavršavanje, dokvalifikacija, prekvalifikacija) radinjihovoga zadržavanja u radnom odnosu te u kojim vrstama znanja i vještina postojipotreba za dodatnim obrazovanjem.Tako se 2.695 poslodavaca (22,7 % od ukupnog broja odgovora) izjasnilo da imapotrebu za dodatnim obrazovanjem postojećih radnika, dok je velika većinaposlodavaca, njih 9.164 (77,3 %) odgovorilo da nema takvih potreba.
Struktura odgovora o vrsti znanja i vještina u kojima je potrebno obrazovanje radnika jesljedeća: uža strukovna i tehnička znanja (26,2 % od ukupnih odgovora) i to u većojmjeri, zatim znanje rada na računalu (19,2 %), vještine timske suradnje i komunikacije(17,8 %), znanje stranih jezika (16,7 %) te vještine ophođenja s klijentima (16,5 %).
Potrebe za dodatnim obrazovanjem radnika
Vrsta i struktura potrebnih znanja i vještina
19
Većoj Udio Manjoj Udio
Uža strukovna i tehnička znanja 1.380 26,2 839 60,8 541 39,2
Znanja rada na računalu 1.014 19,2 476 46,9 538 53,1
Znanje stranih jezika 878 16,7 448 51,0 430 49,0
Vještina ophođenja s klijentima 869 16,5 523 60,2 346 39,8
Vještina timske suradnja i komunikacije 938 17,8 564 60,1 374 39,9
Neka druga 192 3,6 114 59,4 78 40,6
Ukupno odgovora 5.271 100,0
Vrsta znanja ili vještinaU kojoj mjeri:
Broj i struktura odgovora poslodavaca o potrebi dodatnog obrazovanjaradnika prema vrsti znanja i vještina
Brojodgovora
Struktura%
Planirano zapošljavanje u 2010. godini
Jedno od ključnih poglavlja strukturiranih u upitniku za poslodavce odnosi se naplanirano zapošljavanje radnika i njegovu strukturu u pogledu trajanja zaposlenja,trajanja radnog vremena, namjeri zapošljavanja pojedinih kategorija radnika (sezonskiradnici, pripravnici, osobe s invaliditetom) te potrebnim zanimanjima budućih radnika.Anketirani su poslodavci prognozirali da će u 2010. godini zaposliti ukupno 52 820radnika što ukazuje na stopu planiranog zapošljavanja (postotak u odnosu na ukupnibroj zaposlenih kod anketiranih poslodavaca) od 7,8
.,
%.
Struktura planiranog zapošljavanja prema statusu zaposlenostiVećina planiranoga zapošljavanja s udjelom od 78,5 (41.466 radnika) predviđa sena određeno vrijeme, dok je 21,5 % udio planiranog zapošljavanja na neodređenovrijeme (11.354 radnika). Značajan dio zapošljavanja na određeno vrijeme obuhvaćarad na sezonskim poslovima 20.504 radnika, što čini 38,8 % od ukupnoga planiranogzapošljavanju Istodobno, planirano se zapošljavanje uglavnom odnosi na rad upunom radnom vremenu 50.767 radnika ili 96 1
%
–.
( , %).
20
Broj Struktura %
UKUPNO 52.820 100,0
Neodređeno vrijeme 11.354 21,5
Određeno vrijeme 41.466 78,5
Određeno - na sezonskim poslovima 20.504 38,8
Puno radno vrijeme 50.767 96,1
Nepuno radno vrijeme 2.053 3,9
Osoba s invaliditetom 77 0,1
Pripravnika 2.677 5,1
Broj i struktura planiranog zapošljavanja prema statusuzaposlenosti u 2010. godini
Struktura planiranog zapošljavanja prema obliku vlasništva
Struktura planiranog zapošljavanja prema područjima djelatnosti
S obzirom na strukturu vlasništva anketiranih poslodavaca koji planiraju novo zapo-šljavanje u 2010. godini, kudikamo najveće potrebe za zapošljavanjem iskazali suposlodavci iz privatnog ili pretežito privatnog sektora (38.533 radnika ili 73,0 %), dokunutar državnog ili pretežito državnog sektora obuhvat ukupnoga planiranog zapo-šljavanja iznosi 25,7 (13.557 radnika).
Potrebe za novim zapošljavanjem iskazali su poslodavci iz svih područja djelatnosti, aprema predviđanjima anketiranih, najveći bi se broj radnika mogao zaposliti udjelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (11.874 ili 22,5 % odukupnoga predviđenog zapošljavanja), prerađivačkoj industriji (7.987 ili 15,1 %),
% - Slika, str. 21.
trgovini na veliko i malo (5.801 ili 11,0 %), administrativnim i pomoćnim uslužnimdjelatnostima (4.395 ili 8,3 %), građevinarstvu (4.250 ili 8,0 obrazovanju (3.673 ili7,0 te poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (3.605 ili 6,8
%),%) %).
21
Djelatnost NKD-a 2007.Broj
radnika %
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo Informacije i komunikacije
Rudarstvo i vađenjeFinancijske djelatnosti i djelatnostiosiguranja
Prerađivačka industrija Poslovanje nekretninama
Opskrba električnom energijom,plinom, parom i klimatizacija
Stručne, znanstvene i tehničkedjelatnosti
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnihvoda, gospodarenje otpadom tedjelatnosti sanacije okoliša
Administrativne i pomoćne uslužnedjelatnosti
Građevinarstvo Obrazovanje
Trgovina na veliko i na malo; popravakmotornih vozila i motocikala
Djelatnosti zdravstvene zaštite isocijalne skrbi
Prijevoz i skladištenje Umjetnost, zabava i rekreacija
Djelatnosti pružanja smještaja tepripreme i usluživanja hrane
Ostale uslužne djelatnosti
Ukupno
Planirano zapošljavanje prema područjima djelatnosti u 2010. godini
Djelatnost NKD-a 2007.Broj
radnika %
3.605 6,8 15,5
200 0,4 3,3
7.987 15,1 5,3
137 0,3 1,2
1.085 2,1 5,8
4.250 8,0 7,4
5.801 11,0 7,6
1.440 2,7 2,9
11.874 22,5 40,9
494 0,9 5,0
797 1,5 2,2
326 0,6 10,2
1674 3,2 9,0
4.395 8,3 19,0
3.673 7,0 5,3
3.296 6,2 4,7
1.035 2,0 7,1
703 1,3 8,4
52.820 100,0 7,8
Stopaplaniranog
zapo ljavanjaš
Stopaplaniranog
zapo ljavanjaš
privatno
66,4% državno/javno
20,4%
nema vlasništva - 0,8%
pretežito državno - 5,3%
pretežito privatno - 6,6%
zadružno
0,6% Struktura planiranogzapošljavanja u 2010.prema obliku vlasništvaposlodavaca
Uzimajući u obzir odnos broja planiranoga zapošljavanja i ukupnoga broja zaposlenihpo pojedinim djelatnostima, iskazano u relativnim pokazateljima, kudikamo najvišastopa novoga zapošljavanja u 2010. godini prognozirana je u djelatnosti:• pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane - 40,9
ok se više stope zapošljavanja od prosječne na državnoj razini (koja iznosi 7,8predviđaju i u ovim djelatnostima:• administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti - 19,0• poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo - 15,5• poslovanje nekretninama - 10,2• stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti - 9,0 % te• ostale uslužne djelatnosti - 8,4Najniže stope zapošljavanja prognozirane su u djelatnostima opskrbe električnomenergijom, plinom i parom (1 2 ), financijskim i djelatnostima osiguranja (2,2 %),prijevozu i skladištenju (2,9 %) te rudarstvu i vađenju (3 3
Poslodavci su u anketi istaknuli najčešća zanimanja s pripadajućim brojem radnikakoje namjeravaju zaposliti u 2010. godini.Prema iskazanim planovima, a grupirano po djelatnostima, najviše će se zapošljavatiosobe sljedećih zanimanja:
konobar (3.145), sobarica(2.294), kuhar (1.666), kuhinjski radnik (875), recepcionar (462)
zidar (802), radnik visokogradnje (436), tesar (403), bravar (365),zavarivač (312), radnik niskogradnje (306), stolar (247), armirač (174), diplomiranigrađevinski inženjer (154)
radnik na proizvodnoj liniji (1.264), šumski radnik (541),šivač (492), bravar (365), diplomirani strojarski inženjer (156), pekar (152),elektroinstalater (139) diplomirani inženjer elektrotehnike (132),
odgajatelj predškolske djece (609), učitelj razredne nastave (285),nastavnik(117), učitelj/nastavnik/profesor hrvatskog jezika (175), učitelj/nastavnik/profesor profesor matematike (153), učitelj/nastavnik/profesor njemačkog jezika(101)
prodavač (3.098), skladišni radnik (244), trgovac (205), komercijalist(182)
čistačica (1.711), zaštitar (1.399), radnik na proizvodnoj liniji (1.264), radnikbez zanimanja (991), medicinska sestra (756), vozač teretnog vozila (437), diplo-mirani ekonomist (416), doktor medicine (390), poljoprivredni radnik (305).
Dobiveni rezultati unutar anketiranog broja poslovnih subjekata ukazuju na neravno-mjeran regionalni raspored prognoziranog zapošljavanja po pojedinim područjimaRepublike Hrvatske.
%,d %)
%,%,
%,
%.
, %, %).
;
;
;
;
;
Struktura planiranog zapošljavanja prema zanimanjima
Regionalni raspored planiranoga zapošljavanja
• pružanje smještaja te priprema i usluživanje hrane
• građevinarstvo:
• prerađivačka industrija:
• obrazovanje:
• trgovina:
• ostalo:
:
22
Promatrano u apsolutnim pokazateljima, najveći se broj planiranoga zapošljavanjaodnosi na poslodavce s područja Grada Zagreba (10 383 ili 19,7 % od ukupnog plani-ranog zapošljavanja , zatim Primorsko-goranske (6.159 ili 11,7 %), Splitsko-dalmatinske(5.197 ili 9,8 %), Istarske (4.099 ili 7,8 %) te Dubrovačko-neretvanske (3.333 ili 6,3 %) iOsječko-baranjske županije (3.220 ili 6,1 %). Najmanji apsolutni broj zapošljavanjaplanirali su poslodavci iz Požeško-slavonske (773 ili 1,5 , Koprivničko-križevačke(805 ili 1,5 %) i Ličko-senjske županije (813 ili 1,5
.)
%)%).
23
ŽupanijaBroj
radnika % ŽupanijaStopa planiranog
zapošljavanja
Zagrebačka Brodsko-posavska
Krapinsko-zagorska Zadarska
Sisačko-moslavačka Osječko-baranjska
Karlovačka Šibensko-kninska
Varaždinska Vukovarsko-srijemska
Koprivničko-križevačka Splitsko-dalmatinska
Bjelovarsko-bilogorska Istarska
Primorsko-goranska Dubrovačko-neretvanska
Ličko-senjska Međimurska
Virovitičko-podravska Grad Zagreb
Požeško-slavonska Ukupno
Planirano zapošljavanje po županijama u 2010. godini
Brojradnika %
Stopa planiranogzapošljavanja
1.133 2,1 5,0
917 1,7 4,5
1.359 2,6 5,9
947 1,8 5,6
1.204 2,3 4,7
805 1,5 4,6
871 1,6 4,9
6.159 11,7 10,9
813 1,5 12,3
1.696 3,2 14,4
773 1,5 7,1
1.399 2,6 7,8
3.034 5,7 13,4
3.220 6,1 7,4
2.063 3,9 13,9
2.226 4,2 10,6
5.197 9,8 8,7
4.099 7,8 20,0
3.333 6,3 16,4
1.189 2,3 5,2
10.383 19,7 5,1
52.820 100,0 7,8
Međutim, ako opseg planiranoga zapošljavanja promatramo u odnosu na ukupni brojzaposlenih kod anketiranih poslodavaca, uočavamo da su potrebe za zapošljavanjemnajizraženije u poslodavaca s područja:• Istarske županije – gdje stopa planiranog zapošljavanja iznosi 20,0 %,• Dubrovačko-neretvanske županije – 16,4 %,• Virovitičko-podravske županije - 14,4 %,• Šibensko-kninske županije - 13,9 %,• Zadarske županije - 13,4 %,• Ličko-senjske županije - 12,3 %,• Primorsko-goranske županije – 10,9 % itd.
Najniže stope planiranog zapošljavanja zabilježene su u poslodavaca na područjuKrapinsko-zagorske županije (4,5 %), Koprivničko-križevačke županije (4,6 %),Varaždinske županije (4,7 %), Bjelovarsko-bilogorske županije (4,9 %), Zagrebačkežupanije (5,0 %), Grada Zagreba (5,1 %) te Međimurske županije (5,2 %).
Planirano zapošljavanje pojedinih skupina radnika
sezonskih radnika
pripravnika
osoba s
invaliditetom
Na temelju prikupljenih podataka analizirana je i strukturu prognoziranog zapošlja-vanja u 2010. godini.Anketirani su poslovni subjekti prognoziralida će u 2010. godini imati potrebu za zapošljavanjem 20.504 radnika na sezonskimposlovima, što je 38,8 % od ukupnoga prognoziranog zapošljavanja.Promatrano po područjima djelatnosti sezonski će radnici biti potrebni u: djelatnostipružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (9.960 radnika ili 48,6 %), prerađi-vačkoj industriji (2.031 ili 9,9 %), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima(1.905 ili 9,3 %), trgovini (1.737 ili 8,5 %), poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (1.719 ili8,4 %), građevinarstvu (629 ili 3,1 %), itd.Planirano zapošljavanje sezonskih radnika najbrojnije je u turističkim područjimaRepublike Hrvatske. Tako su najviše potreba za sezonskim radnicima iskazali poslo-davci iz ovih županija: Istarske (3.462 ili 16,9 %), Primorsko-goranske (3.194 ili 15,6 %),Dubrovačko-neretvanske (2.398 ili 11,7 %), Splitsko-dalmatinske (2.214 ili 10,8 %),Zadarske (2.027 ili 9,9 %) i Šibensko-kninske (1.332 ili 6,5 %). Niz priobalnih županijaprate i dvije kontinentalne županije s visokim udjelom sezonskoga zapošljavanja:Grad Zagreb (1.570 ili 7,7 %) i Osječko-baranjska županija (1.461 ili 7,1 %).
Nadalje, anketirani su poslodavci prognozirali da će u 2010. godini 2.677 potreba zanovim radnicima, tj. 5,1 % od ukupnoga planiranog broja, zadovoljiti zapošljavanjem
Najveći je broj pripravnika planiran unutar djelatnosti zdravstvenezaštite i socijalne skrbi (1.303 ili 48,7 %) te obrazovanja (336 ili 12,6 %) i prerađivačkeindustrije (232 ili 8,7 %), a teritorijalno 949 osoba ili 35,5 % planiranog broja pripravnikamoglo bi se zaposliti u Gradu Zagrebu, zatim 296 osoba (11,1 %) u Primorsko-goranskoj te 176 osoba (6,6 %) u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Kod anketiranih je poslodavaca iskazana i namjera zapošljavanja 77, što je 0,1 % od ukupnoga prognoziranog zapošljavanja. Veći broj tih
radnika planiraju zaposliti poslodavci iz privatnog sektora (41 ili 53,2 %), a 32 osobe sinvaliditetom (41,6 %) planiraju zaposliti tvrtke iz državnog ili javnog sektora. PremaNacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007, zapošljavanje osoba s invaliditetom najčešćeje planirano u obrazovanju (16 ili 20,8 %), stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatno-stima (8 ili 10,4 %), prerađivačkoj industriji (7 ili 9,1 %) te administrativnim i pomoćnimuslužnim djelatnostima (7 ili 9,1 %). Gledano po županijama, 23 osobe s invaliditetom(29,9 %) planiraju zaposliti poslodavci Grada Zagreba, poslodavci Splitsko-dalmatinske županije 9 osoba (11,7 %), 8 osoba (10,4 %) u Zadarskoj županiji, 7 osoba(9,1 %) u Varaždinskoj županiji, itd. -
.
T11 i 12, str. 47 - 48.
24
Promjene u zaposlenosti i potencijalni viškovi
Anketiranjem poslodavaca nastojali smo, između ostaloga, utvrditi i očekivanja poslo-davaca u pogledu promjena u zaposlenosti na kraju 2010. u odnosu na 2009. godinu teu slučaju očekivanoga smanjenja broja zaposlenih radnika istražiti razloge smanjenja iobilježja radnika potencijalnih viškova.Ukupno je 3.438 poslodavaca (53,4 % od ukupno danih odgovora) potvrdno odgo-vorilo na ovo pitanje, tj. očekuju povećani broj zaposlenih radnika na kraju godine, i to uapsolutnome prirastu od 15.534 radnika. Istodobno su 3.002 poslodavca (46,6 %)odgovorila da očekuju smanjenje broja radnika, s procjenom od 17.770 radnika poten-cijalnih viškova (2,6 % od ukupnoga broja zaposlenih radnika u anketiranim subjek-tima).
25
Očekivano smanjenje broja radnika prema oblikuvlasništva poslodavaca na kraju 2010. godine
Očekivano povećanje broja radnika prema obliku vlasništvaposlodavaca na kraju 2010. godine
Oblik vlasništvaBroj
poslodavacaStruktura
%Broj
radnika
602 17,5 2.104 13,5
45 1,3 354 2,3
48 1,4 407 2,6
2.666 77,5 12.495 80,4
13 0,4 38 0,2
64 1,9 136 0,9
3.438 100,0 15.534 100,0
53,4
državno/javno
pretežito državno
pretežito privatno
privatno
zadružno
nema vlasništva
Ukupno
- postotak odgovora
Oblik vlasništvaBroj
poslodavacaBroj
radnika
državno/javno 392 13,1 3.193 18,0
pretežito državno 57 1,9 830 4,7
pretežito privatno 86 2,9 724 4,1
privatno 2.405 80,1 12.753 71,8
zadružno 26 0,9 103 0,6
nema vlasništva 36 1,2 167 0,9
Ukupno 3.002 100,0 17.770 100,0
- postotak odgovora 46,6
Struktura%
Struktura%
Struktura%
Struktura promjena u zaposlenosti prema djelatnostimaPovećanje, ali i smanjenje broja radnika prognoziraju poslodavci iz svih djelatnosti, apromatramo li zbirne promjene na razini područja djelatnosti uočavamo da će u većininjih ipak doći do povećanja broja zaposlenih. Najveće povećanje očekuje se uadministrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (za 1.273 radnika), obrazovanju(za 528 radnika), zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (za 463 radnika), trgovini (za 321radnika), informacijama i komunikacijama (za 164 radnika) i dr. Smanjeni broj radnikapredviđa se u ovim područjima: građevinarstvo (za 1.775 radnika), prerađivačkaindustrija (za 1.636 radnika), financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (za 973radnika), prijevoz i skladištenje (za 485 radnika), ostale uslužne djelatnosti (za 181radnika), itd.
26
Povećanje Smanjenje Razlika
582 517 65
105 85 20
3.250 4886 -1.636
63 62 1
278 380 -102
2.039 3814 -1.775
2.203 1882 321
613 1098 -485
841 903 -62
384 220 164
580 1553 -973
166 39 127
611 607 4
1.687 414 1.273
923 395 528
801 338 463
170 172 -2
222 403 -181
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
Rudarstvo i vađenje
Prerađivačka industrija
Opskrba električnom energijom, plinom,parom i klimatizacija
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacijeokoliša
Građevinarstvo
Trgovina na veliko i na malo; popravakmotornih vozila i motocikala
Prijevoz i skladištenje
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme iusluživanja hrane
Informacije i komunikacije
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
Poslovanje nekretninama
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti
Obrazovanje
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
Umjetnost, zabava i rekreacija
Ostale uslužne djelatnosti
Ukupno 15.534 17.770 -2.236
Očekivane promjene u zaposlenosti anketiranih poslodavacana kraju 2010. u
premapodručjima djelatnosti odnosu na 2009. godinu
Djelatnost NKD 2007.Broj radnika
Regionalni raspored promjena u zaposlenostiPozitivne promjene u zaposlenosti tijekom 2010. godine predviđaju se na područjuVaraždinske (za 400 radnika), Splitsko-dalmatinske (za 179 radnika), Zadarske (za130 radnika), Ličko-senjske (za 111 radnika), Požeško-slavonske (za 70 radnika),Koprivničko-križevačke (za 16 radnika), Vukovarsko-srijemske (za 11 radnika) iKarlovačke županije (za 6 radnika), na što ukazuje razlika između predviđenog pove-ćanja i smanjenja broja radnika kod poslodavaca koji su odgovorili na ovo anketnopitanje.Istodobno, u većem broju županija negativna je razlika između predviđenog povećanjai smanjenja broja radnika, a najveća je na području Grada Zagreba (za 743 radnika) teZagrebačke (za 580 radnika), Osječko-baranjske (za 579 radnika), Primorsko-goranske (za 321 radnika), Sisačko-moslavačke (za 227 radnika) i Bjelovarsko-bilogorske županije (za 207 radnika).
27
Povećanje Smanjenje Razlika
Zagrebačka 523 1.103 -580
Krapinsko-zagorska 563 651 -88
Sisačko-moslavačka 543 770 -227
Karlovačka 442 436 6
Varaždinska 829 429 400
Koprivničko-križevačka 479 463 16
Bjelovarsko-bilogorska 416 623 -207
Primorsko-goranska 1.261 1.582 -321
Ličko-senjska 240 129 111
Virovitičko-podravska 383 385 -2
Požeško-slavonska 257 187 70
Brodsko-posavska 650 694 -44
Zadarska 546 416 130
Osječko-baranjska 998 1.577 -579
Šibensko-kninska 355 400 -45
Vukovarsko-srijemska 746 735 11
Splitsko-dalmatinska 1.169 990 179
Istarska 282 390 -108
Dubrovačko-neretvanska 492 541 -49
Međimurska 565 731 -166
Grad Zagreb 3.795 4.538 -743
Ukupno 15.534 17.770 -2.236
Očekivane promjene u zaposlenosti anketiranih poslodavacapo županijama na kraju 2010. u odnosu na 2009. godinu
ŽupanijaBroj radnika
Razlozi smanjenja broja radnikaGospodarski razlozi (kao npr. reorganizacija proizvodnje, odnosno radnog procesa,smanjenje proizvodnje, gubitak tržišta i sl.) navedeni su kao prioritetni uzrok smanjenjabroja radnika.Od ukupnoga broja odgovora (3.317), njih 2.265 ili 68,3 % odnosi se na gospodarskerazloge smanjenja broja zaposlenika, a najčešće u ovim djelatnostima: prerađivačkaindustrija (479 poslodavaca), građevinarstvo (450 poslodavaca) i trgovina (434poslodavca).Istodobno, tehničke razloge koji bi mogli uzrokovati smanjenje broja radnika navelo je97 poslodavaca, od kojih su 33 iz prerađivačke industrije, 16 iz područja trgovine, 12 izgrađevinarstva i dr. Organizacijske razloge za smanjenja broja radnika većinom sunaveli poslodavci iz prerađivačke industrije (45 poslodavaca) te trgovine i obrazovanja(po 31 poslodavac); prestanak rada 52 poslodavca; a neki drugi razlozi mogli bi bitiuzrok smanjenja broja radnika u obrazovanju (113 poslodavaca), prerađivačkoj indu-striji (95 poslodavaca), trgovini (77 poslodavaca), građevinarstvu (65 poslodavaca),itd.
28
Razlog smanjenja Broj odgovora Struktura %
Gospodarski 2.265 68,3
Tehnički 97 2,9
Organizacijski 220 6,6
Prestanak rada poslodavca 52 1,6
Drugi razlog 683 20,6
Ukupno 3.317 100,0
Očekivano smanjenje broja radnikau 2010. godiniprema razlozima smanjenja
Obilježja radnika potencijalnih viškova
Broj radnika potencijalnih viškova prema zanimanjima
Istaknuta obilježja radnika koji bi se mogli pojaviti kao višak u 2010. godini su: starijadob (s obuhvatom danih odgovora od 19,3 %), niža razina stručnosti (18,4 %), neza-interesiranost za stjecanje novih znanja (14,2 %), neodgovarajuće zanimanje (10,9 %),zastarjela znanja i vještine (6,5 %) te neka druga obilježja (30,7 %).
Zanimanja radnika koji bi se mogli najčešće pojaviti kao višak su: prodavač (864), radnikvisokogradnje (704), administrativni službenik (678), radnik bez zanimanja (670),
radnik na proizvodnoj liniji (574), radnik niskogradnje (398), čistačica (269), vozačteretnoga vozila (265), konobar (258), zidar (227), bravar (200), i dr.U tablici je prikazano dvadeset zanimanja s najvećim brojem potencijalnih viškovaradnika.
29
Obilježje Broj odgovora Struktura %
Neodgovarajuće zanimanje 294 10,9
Niže razine stručnosti 497 18,4
Starije dobi 521 19,3
Zastarjelih znanja i vještina 174 6,5
Nezainteresirani za stjecanje novih znanja 382 14,2
Nešto drugo 828 30,7
Ukupno 2.696 100,0
Struktura odgovora poslodavaca o obilježjima radnika potencijalnihviškova u 2010. godini
Broj radnika potencijalnih viškova premazanimanjima u 2010. godini
Naziv zanimanjaBroj
poslodavaca/odgovora
Broj radnika
prodavač/prodavačica 262 864
radnik/radnica visokogradnje 74 704
administrativni službenik/administrativna službenica 104 678
radnik/radnica bez zanimanja 109 670
radnik/radnica na proizvodnoj liniji 70 574
radnik/radnica niskogradnje 56 398
čistačica 63 269
vozač/vozačica teretnog vozila 97 265
konobar/konobarica 138 258
zidar/zidarica 42 227
bravar/bravarica 47 200
transportni radnik/transportna radnica 36 170
drvoprerađivački radnik/drvoprerađivačka radnica 24 169
pomoćni bravar/pomoćna bravarica 19 166
ekonomski službenik/ekonomska službenica 38 148
elektroinstalater/elektroinstalaterka 34 141
šivač/šivačica 20 127
PT - šalterski službenik/PT - šalterska službenica 1 120
skladišni radnik/skladišna radnica 19 116
radnik betonirac/radnica betonirka 20 108
Očekivane promjene u zaposlenosti na kraju 2010. godine
Kao što je vidljivo iz sljedeće tablice, poslodavci očekuju blago smanjenje ukupnog brojazaposlenih do kraja 2010. godine (-0,3 %). Ukupno očekivano smanjenje broja zapo-slenih vrlo je malo, ali postoje značajne razlike između poslodavaca iz različitihdjelatnosti. Najveće postotno smanjenje broja zaposlenih očekuje se u građevinarstvu(-3,1 %), financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (-2,6 %), te u ostalimuslužnim djelatnostima (-2,2 %). Daljnje smanjenje zaposlenosti očekuje se i u prera-đivačkoj industriji (-1,1 %), te u djelatnostima prijevoza i skladištenja (-1,0 %).Nasuprot tome, poslodavci u djelatnosti poslovanja nekretninama veoma su optimi-stični, te očekuju bitno povećanje broja zaposlenih (4,0 %) unatoč negativnimkretanjima u građevinarstvu. Veoma su optimistični i poslodavci u administrativnim ipomoćnim uslužnim djelatnostima (5,5 %). Premda, dakle, ukupna očekivana promjenazaposlenosti do kraja 2010. godine nije velika, poslodavci u nekim djelatnostima očekujuznačajno smanjenje zaposlenosti, dok u nekim drugim djelatnostima očekuju bitnopovećanje zaposlenosti.
30
Broj %
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 23.229 65 0,3
Rudarstvo i vađenje 6.037 20 0,3
Prerađivačka industrija 149.969 -1.636 -1,1Opskrba električnom energijom, plinom, paromi klimatizacija 11.319 1 0,0
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacijeokoliša
18.724 -102 -0,5
Građevinarstvo 57.476 -1.775 -3,1Trgovina na veliko i na malo; popravakmotornih vozila i motocikala 76.274 321 0,4
Prijevoz i skladištenje 50.516 -485 -1,0Djelatnosti pružanja smještaja te pripremei usluživanja hrane 29.032 -62 -0,2
Informacije i komunikacije 9.809 164 1,7
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 36.750 -973 -2,6
Poslovanje nekretninama 3.189 127 4,0
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 18.536 4 0,0
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 23.151 1.273 5,5
Obrazovanje 69.827 528 0,8
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 69.781 463 0,7
Umjetnost, zabava i rekreacija 14.518 -2 0,0
Ostale uslužne djelatnosti 8.386 -181 -2,2
Ukupno 676.894 -2.236 -0,3
Djelatnost NKD 2007.Broj radnikakrajem 2009.
Promjene tijekom 2010.
Broj i postotak očekivane promjene u zaposlenosti premadjelatnostima NKD-a tijekom 2010. godine
Što se tiče očekivane promjene zaposlenosti po županijama, postoje također bitnerazlike između poslodavaca iz različitih županija. Tako poslodavci iz Zagrebačke župa-nije očekuju značajno smanjenje zaposlenosti do kraja 2010. godine (-2,5 %), doknezanemarivo povećanje očekuju poslodavci iz Varaždinske (1,6 %) i Ličko-senjskežupanije (1,7 %). U Karlovačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji poslodavci ne očekujupromjenu broja zaposlenih.
31
Broj radnikakrajem 2009. Broj %
Zagrebačka
Krapinsko-zagorska
Sisačko-moslavačka
Karlovačka
Varaždinska
Koprivničko-križevačka
Bjelovarsko-bilogorska
Primorsko-goranska
Ličko-senjska
Virovitičko-podravska
Požeško-slavonska
Brodsko-posavska
Zadarska
Osječko-baranjska
Šibensko-kninska
Vukovarsko-srijemska
Splitsko-dalmatinska
Istarska
Dubrovačko-neretvanska
Međimurska
Grad Zagreb
Ukupno
Broj i postotak očekivane promjene u zaposlenostipo županijama tijekom 2010. godine
ŽupanijaPromjena tijekom 2010.
22.872 -580 -2,5
20.499 -88 -0,4
23.188 -227 -1,0
16.837 6 0,0
25.689 400 1,6
17.419 16 0,1
17.715 -207 -1,2
56.252 -321 -0,6
6.590 111 1,7
11.748 -2 0,0
10.911 70 0,6
17.881 -44 -0,2
22.628 130 0,6
43.249 -579 -1,3
14.829 -45 -0,3
21.062 11 0,1
59.484 179 0,3
20.502 -108 -0,5
20.318 -49 -0,2
22.738 -166 -0,7
204.483 -743 -0,4
676.894 -2.236 -0,3
Može se zaključiti da poslodavci očekuju gotovo zanemarivo smanjenje ukupnezaposlenosti do kraja 2010. godine, ali i da između poslodavaca iz različitih djelatnosti ižupanija postoje značajne razlike u pogledu smjera i opsega promjene zaposlenosti.Prema očekivanjima poslodavaca, dakle, opadanje ukupne zaposlenosti zbog gospo-darske krize trebalo bi se bitno usporiti ili gotovo zaustaviti do kraja 2010. godine.
Suradnja s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje
Opseg korištenja usluga Zavoda
Zadovoljstvo dobivenim uslugama
Anketom smo željeli dobiti uvid u opseg i kvalitetu suradnje poslodavaca s Hrvatskimzavodom za zapošljavanje. Tražili smo odgovore na pitanja o tome jesu li pri zapošlja-vanju radnika koristili usluge Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, a ukoliko jesu, kojesu vrste usluga koristili i jesu li zadovoljni dobivenim uslugama.Ukupno je 12.335 poslodavaca dalo odgovore na ova pitanja, a od toga je 7.207 poslo-davaca ili 58,4 % izjavilo da su pri traženju i zapošljavanju radnika koristili uslugeHZZ-a, dok 5.128 (41,6 %) anketiranih poslodavaca nije preko Zavoda tražilo radnike.Daljnji rezultati pokazuju u kojoj su mjeri poslodavci koristili pojedine usluge Zavoda.Redoslijed dobivenih odgovora je sljedeći:
objava potrebe za radnikom na web stranici HZZ-a – 4.807 ili 30,1 %,
objava potrebe za radnikom u dnevnom biltenu, dnevnom listu ili na oglasnoj pločiHZZ-a – 4.503 ili 28,2 %,
ciljano posredovanje (upućivanje odgovarajućih kandidata na slobodna radnamjesta) – 3.033 ili 19,0 %,
mjere za poticanje zapošljavanja (sufinanciranje zapošljavanja i/ili obrazovanjaradnika) – 1.594 ili 10,0 %,
predstavljanje tvrtke i slobodnog radnog mjesta nezaposlenim osobama uprostorijama Zavoda – 1.206 ili 7,5 %,
stručna pomoć kod zbrinjavanja tehnološkog viška – 522 ili 3,3 % te
profesionalna selekcija kandidata za zapošljavanje koja uključuje psihologijskotestiranje, liječnički pregled i intervju – 172 ili 1,1 %.
Možemo konstatirati da su anketirani poslodavci općenito zadovoljni dobivenim uslu-gama od strane Zavoda. Od ukupnoga broja odgovora, u 97,0 % slučajeva (15.500odgovora) poslodavci su zadovoljni potpuno ili djelomično, a tek 3,0 % odgovora (485)ukazuje na nezadovoljstvo korištenim uslugama. U najvećoj se mjeri izražavazadovoljstvo uslugama objave potrebe za radnikom u dnevnom biltenu, dnevnom listuili oglasnoj ploči HZZ-a (99,2 %), te na web stranici HZZ-a (99,0 %). Visok postotakzadovoljstva naglašen je i u sljedećim uslugama Zavoda: profesionalna selekcijakandidata (97,1 %), ciljano posredovanje (96,5 %), predstavljanje tvrtke i slobodnogradnog mjesta nezaposlenim osobama u prostorijama Zavoda (95,8 %), stručnapomoć kod zbrinjavanja tehnološkog viška (92,0 %) te korištenje mjera za poticanjezapošljavanja (87,8 %).
•
•
•
•
•
•
•
32
SAŽETAK
U Anketi poslodavaca za 2010. godinu uzorkom je obuhvaćeno 15.128 poslodavaca(trgovačka društva, obrtnici, ustanove), a sudjelovanju u anketi odazvalo se 12.620poslodavaca (83,4 %), od čega 9.875 trgovačkih društava i ustanova (78,2 %) te 2.745obrtnika (21,8 %). Obuhvat broja zaposlenih kod anketiranih poslodavaca bio je 82,7 % uodnosu na uzorak te 44,2 % u odnosu na ukupnu zaposlenost u Republici Hrvatskoj.Anketirani su poslodavci svih oblika vlasništva, iz svih područja djelatnosti i iz svihžupanija Republike Hrvatske. U anketi su pretežito sudjelovali mali poslodavci (smanje od 50 zaposlenih) - 9.969 ili 79,0 %, a većina anketiranih poslodavaca je privatnogili pretežito privatnog vlasništva (9.693 ili 76,8 %) s apsolutnom većinom zaposlenih(397.791 ili 58,8 %). S obzirom na djelatnosti, u istraživanju je sudjelovalo najvišeposlodavaca iz područja prerađivačke industrije (1.965 ili 15,6 %), trgovine (1.957 ili15,5 %) te građevinarstva (1.443 ili 11,4 %). Nadalje, anketi se odazvalo najvišeposlodavaca iz Grada Zagreba (1.329 ili 10,5 %), Splitsko-dalmatinske (1.226 ili 9,7 %),Primorsko-goranske (1.057 ili 8,4 %) i Osječko-baranjske županije (766 ili 6,1 %).
33
89,9 89,473,8
80,787,2
67,8 71,1
9,1 9,8
22,015,8
9,9
24,1 16,6
1,0 0,8 4,2 3,5 2,9 8,0 12,2
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Obja
va p
otre
be z
a ra
dnik
om n
a w
ebst
rani
ci H
ZZ-a
Obja
va p
otre
be z
a ra
dnik
om u
dne
vnom
bilte
nu, d
nevn
om li
stu
ili o
glas
noj p
loči
HZZ-
a
Pred
stav
ljanj
e tv
rtke
i sl
obod
nog
radn
ogm
jest
a ne
zapo
slen
im o
soba
ma
upr
osto
rijam
a HZ
Z-a
Cilja
no p
osre
dova
nje-
upuć
ivan
jeod
gova
raju
ćih
kand
idat
a na
slo
bodn
ara
dna
mje
sta
Prof
esio
naln
a se
lekc
ija k
andi
data
-ps
ihol
ogijs
ko te
stira
nje,
lije
čnič
ki p
regl
ed i
inte
rvju
Stru
čna
pom
oćko
d zb
rinja
vanj
ate
hnol
oško
g vi
ška
Koriš
tenj
e m
jera
za
potic
anje
zap
o šlja
vanj
a(s
ufin
anci
ranj
e za
pošl
java
nja
i/ili
obra
zova
nja
radn
ika
Potpuno zadovoljni Djelomično zadovoljni Nisu zadovoljni
Zadovoljstvo dobivenim uslugama Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje
Gospodarska kriza koja je 2009. godine zahvatila hrvatsko gospodarstvo očitovala senegativnim promjenama u zaposlenosti kod anketiranih poslodavaca, pa je ostvarenmanji broj novoga zapošljavanja od broja otpuštanja, odnosno prestanka rada radnika.Naime, tijekom 2009. godine anketirani su poslodavci zaposlili ukupno 115.063radnika, što čini 16,6 % u odnosu na prethodnu zaposlenost (31.12.2008.) anketiranihsubjekata, a istodobno je prestalo raditi 131.995 radnika ili 19,0 % od ukupnoga brojazaposlenih. Krajem 2009. godine broj zaposlenih bio je manji za 16.932 radnika ili 2,4 % uusporedbi s prethodnom godinom. Smanjenje broja zaposlenih žena, za 2.856 ili 0,9 %,bilo je manje od smanjenja zaposlenosti muškaraca, koji je iznosilo 14.076 ili 3,8 %. Takoje na kraju 2009. godine broj zaposlenih kod anketiranih poslodavaca iznosio 676.894, svećomzastupljenosti muškaraca (353.719 ili 52,3 %) od žena (323.175 ili 47,7 %).Većina se poslodavaca (5.577 ili 44,2 % anketiranih) izjasnila da su, između ostalog,radnike tražili posredovanjem Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. Cjelovita strukturadobivenih odgovora glede načina traženja radnika, također ukazuje na posredovanjeHZZ-a kao najučestaliji način traženja radnika za zapošljavanje (33,8 %). Potom slijedezapošljavanja putem osobnih poznanstava (25,2 %), oglašavanjem u medijima (19,6 %)te korištenjem vlastite baze životopisa (16,0 %). Poteškoće sa zapošljavanjem radnikaimalo je 24,8 % (2.561) anketiranih poslodavaca, a najčešći razlozi poteškoća bili su:nedostatak radnika traženog zanimanja (38,2 %), nedostatak radnika s traženim radnimiskustvom (21,2 %) te nezainteresiranost i nemotiviranost radnika za prihvaćanjeponuđenoga zaposlenja (18,7 %).Poslodavci su iznosili svoje mišljenje i u pogledu potrebe za dodatnim obrazovanjemradnika (osposobljavanje, usavršavanje, dokvalifikacija, prekvalifikacija) radi njihovogazadržavanja u radnom odnosu. Potrebu za dodatnim obrazovanjem postojećih radnikaiskazalo je 2.695 poslodavaca (22,7 % od ukupno anketiranih), i to za: uža strukovna itehnička znanja (26,2 % od ukupnih odgovora), znanje rada na računalu (19,2 %),vještine timske suradnje i komunikacije (17,8 %), znanje stranih jezika (16,7 %) te vještineophođenja s klijentima (16,5 %).Što se tiče zapošljavanja u 2010. godini, anketirani su poslodavci prognozirali da će utekućoj godini zaposliti ukupno 52.820 radnika, što ukazuje na stopu planiranogzapošljavanja (postotak u odnosu na ukupni broj zaposlenih kod anketiranih posloda-vaca) od 7,8 %. Većina planiranoga zapošljavanja s udjelom od 78,5 % predviđa se naodređeno vrijeme, dok je 21,5 % udio planiranog zapošljavanja na neodređeno vrijeme.Značajan udio zapošljavanja na određeno vrijeme obuhvaća rad na sezonskimposlovima - 20.504 radnika, pa udio sezonskog zapošljavanja u ukupnom planiranomzapošljavanju iznosi 38,8 %. Istodobno, planirano se zapošljavanje uglavnom odnosina rad u punom radnom vremenu (96,1 %).Poslovni subjekti svih oblika vlasništva planirali su novo zapošljavanje u 2010. godini,a kudikamo najveće potrebe za zapošljavanjem iskazali su poslodavci iz privatnog ilipretežito privatnog sektora (73,0 %).Promatrano po županijama, najveće zapošljavanja planiraju poslodavci s područjaGrada Zagreba (10.383 ili 19,7 % od ukupnog planiranog zapošljavanja), Primorsko-goranske (6.159 ili 11,7 %), Splitsko-dalmatinske (5.197 ili 9,8 %), Istarske (4.099 ili
34
7,8 %), Dubrovačko-neretvanske (3.333 ili 6,3 %) te Osječko-baranjske županije(3.220 ili 6,1 %). Međutim, ako se opseg planiranoga zapošljavanja promatra u odnosuna ukupni broj zaposlenih kod anketiranih poslodavaca, potrebe za zapošljavanjempostaju najizraženije kod poslodavaca s područja Istarske županije (stopa planiranogzapošljavanja iznosi 20,0 %), zatim Dubrovačko-neretvanske (16,4 %), Virovitičko-podravske (14,4 %), Šibensko-kninske (13,9 %), Zadarske (13,4 %), Ličko-senjske(12,3 %) itd. Najniže stope planiranog zapošljavanja zabilježene su u poslodavaca napodručju Krapinsko-zagorske (4,5 %), Koprivničko-križevačke (4,6 %), Varaždinske(4,7 %), Bjelovarsko-bilogorske (4,9 %) te Zagrebačke županije (5,0 %) i Grada Zagreba(5,1 %).Istodobno, gledano prema područjima djelatnosti NKD-a, najviša stopa novogazapošljavanja u 2010. godini (kao udio prognoziranog zapošljavanja u ukupnojzaposlenosti pojedinog područja) predviđa se u djelatnostima pružanja smještaja tepripreme i usluživanja hrane (40,9 %). Nešto niže stope zapošljavanja prognoziraju seu administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (19,0 %), poljoprivredi, šumarstvui ribarstvu (15,5 %) te poslovanju nekretninama (10,2 %).U pogledu očekivanih promjena u zaposlenosti na kraju godine, ukupno je 3.438poslodavaca (53,4 % od ukupnih odgovora) izjavilo da očekuje povećani brojzaposlenih radnika i to u apsolutnome prirastu od 15.534 radnika. Istodobno su 3.002poslodavca (46,6 %) odgovorila da očekuju smanjenje broja radnika, s procjenom od17.770 radnika, potencijalnih viškova (2,6 % od ukupnoga broja zaposlenih radnika uanketiranim subjektima).Gospodarski razlozi (kao npr. reorganizacija proizvodnje, odnosno radnog procesa,smanjenje proizvodnje, gubitak tržišta i sl.) navedeni su kao prioritetni uzrok smanjenjabroja radnika (2.265 ili 68,3 % od ukupnog broja odgovora). Najčešća obilježja radnikakoji bi se mogli pojaviti kao višak su starija dob (s obuhvatom danih odgovora od 19,3 %),niža razina stručnosti (18,4 %) i nezainteresiranost za stjecanje novih znanja (14,2 %).Dakle, poslodavci očekuju gotovo zanemarivo smanjenje ukupne zaposlenosti dokraja 2010. godine (za 0,3 %), ali između različitih djelatnosti i županijapostoje značajne razlike u pogledu smjera i opsega promjene zaposlenosti. Premaočekivanjima poslodavaca opadanje ukupne zaposlenosti zbog gospodarske krizetrebalo bi se bitno usporiti ili gotovo zaustaviti do kraja 2010. godine .Jedan od ciljeva ankete bio je dobiti uvid u opseg i kvalitetu suradnje poslodavaca sHrvatskim zavodom za zapošljavanje. Ukupno je 7.207 poslodavaca ili 58,4 % (odukupnog broja odgovora) izjavilo da su pri traženju i zapošljavanju radnika koristiliusluge HZZ-a. Najčešće korištene usluge su: objava potrebe za radnikom na webstranici HZZ-a (30,1 %), objava potrebe za radnikom u dnevnom biltenu, dnevnom listuili na oglasnoj ploči HZZ-a (28,2 %), i ciljano posredovanje - upućivanje odgovarajućihkandidata na slobodna radna mjesta 19,0 %. Anketirani su poslodavci općenito bilizadovoljni dobivenim uslugama od strane Zavoda. Od ukupnoga broja odgovora, u97,0 % slučajeva (15.500 odgovora) poslodavci su zadovoljni potpuno ili djelomično, atek 3,0 % odgovora ukazuje na nezadovoljstvo korištenim uslugama.
poslodavaca iz
(485)
35
PRILOZI - Tablice i Upitnik za poslodavce
37
Bro
j a
nk
eti
ran
ih p
os
lod
av
ac
a i
bro
j za
po
sle
nih
ra
dn
ika
pre
ma
dje
latn
os
tim
a i
ob
lik
u v
las
niš
tva
Poljo
priv
reda
, šum
arst
vo i
ribar
stvo
Rud
arst
vo i
vađe
nje
Prer
ađiv
ačka
indu
strij
aO
pskr
ba e
lekt
rično
m e
nerg
ijom
, plin
om,
paro
m i
klim
atiz
acija
Ops
krba
vod
om; u
klan
janj
e ot
padn
ih v
oda,
gosp
odar
enje
otp
adom
te d
jela
tnos
tisa
naci
je o
koliš
a
Gra
đevi
nars
tvo
Trgo
vina
na
velik
o i n
a m
alo;
pop
rava
km
otor
nih
vozi
la i
mot
ocik
ala
Prije
voz
i skl
adiš
tenj
eD
jela
tnos
ti pr
užan
ja s
mje
štaj
a te
prip
rem
ei u
služ
ivan
ja h
rane
Info
rmac
ije i
kom
unik
acije
Fina
ncijs
ke d
jela
tnos
ti i d
jela
tnos
tios
igur
anja
Posl
ovan
je n
ekre
tnin
ama
Stru
čne,
zna
nstv
ene
i teh
ničk
e dj
elat
nost
i
Adm
inis
trativ
ne i
pom
oćne
usl
užne
djel
atno
sti
Obr
azov
anje
Dje
latn
osti
zdra
vstv
ene
zašt
ite i
soci
jaln
esk
rbi
Um
jetn
ost,
zaba
va i
rekr
eaci
jaO
stal
e us
lužn
e dj
elat
nost
i
UKU
PNO
Ukupno
Trgovačkadruštva
Obrtnici
Državno/javno
Pretežitodržavno
Pretežitoprivatno
Privatno
Zadružno
Nemavlasništva
Ukupno
Struktura%
Žene
Udiožena%
518
369
149
626
1140
039
023
.229
3,4
6.07
926
,268
608
44
600
06.
037
0,9
696
11,5
1.96
51.
475
490
2723
3818
6710
014
9.96
922
,258
.572
39,1
7979
5911
27
00
11.3
191,
72.
244
19,8
247
246
115
617
171
11
18.7
242,
83.
525
18,8
1.44
398
845
523
834
1373
50
57.4
768,
55.
862
10,2
1.95
71.
548
409
2414
2218
8412
176
.274
11,3
44.9
7759
,0
631
426
205
6016
1354
11
050
.516
7,5
14.2
6928
,2
1.10
449
161
344
1934
1001
33
29.0
324,
316
.766
57,8
335
322
1324
1520
274
11
9.80
91,
44.
204
42,9
240
231
943
234
160
82
36.7
505,
425
.526
69,5
107
104
320
63
780
03.
189
0,5
1.23
538
,7
791
718
7378
1028
673
02
18.5
362,
78.
717
47,0
336
294
4233
12
298
20
23.1
513,
47.
986
34,5
1.35
01.
336
1411
3323
018
82
469
.827
10,3
54.1
1177
,5
613
592
2134
64
619
41
6269
.781
10,3
55.3
5079
,3
308
304
419
910
156
240
14.5
182,
18.
611
59,3
513
288
225
461
033
56
125
8.38
61,
24.
293
51,2
12.6
209.
875
2.74
52.
383
207
223
9.47
093
244
676.
894
100,
032
3.17
547
,7
Podr
učje
djel
atno
sti N
KD20
07.
ANKE
TIR
ANI P
OSL
OD
AVCI
BRO
JZA
POSL
ENIH
RAD
NIK
A, 3
1.12
.200
9.BR
OJ
POSL
OD
AVAC
AO
BLIK
VLAS
NIŠ
TVA
T1
38
Ukupno
Trgovačkadruštva
Obrtnici
Državno/javno
Pretežitodržavno
Pretežitoprivatno
Privatno
Zadružno
Nemavlasništva
Ukupno
Struktura%
Žene
Udiožena%
Zagr
ebač
ka56
848
187
973
1045
52
122
.872
3,4
9.90
843
,3
Krap
insk
o-za
gors
ka55
434
920
590
511
441
52
20.4
993,
010
.827
52,8
Sisa
čko-
mos
lava
čka
579
407
172
111
1215
429
210
23.1
883,
410
.713
46,2
Karlo
vačk
a46
135
910
210
63
1432
94
516
.837
2,5
7.38
043
,8
Vara
ždin
ska
487
368
119
877
937
43
725
.689
3,8
14.2
2055
,4
Kopr
ivni
čko-
križe
vačk
a38
127
710
471
74
283
115
17.4
192,
68.
241
47,3
Bjel
ovar
sko-
bilo
gors
ka49
638
011
610
35
737
05
617
.715
2,6
7.84
344
,3
Prim
orsk
o-go
rans
ka1.
057
880
177
184
2620
803
321
56.2
528,
326
.522
47,1
Ličk
o-se
njsk
a24
718
562
738
415
81
36.
590
1,0
2.97
445
,1
Viro
vitič
ko-p
odra
vska
352
233
119
597
527
52
411
.748
1,7
5.23
244
,5
Pože
ško-
slav
onsk
a25
517
481
533
419
23
10.9
111,
65.
248
48,1
Brod
sko-
posa
vska
465
328
137
798
1035
63
917
.881
2,6
7.18
940
,2
Zada
rska
632
488
144
132
75
473
87
22.6
283,
311
.078
49,0
Osje
čko-
bara
njsk
a76
661
215
416
113
1554
09
2843
.249
6,4
19.3
2544
,7
Šibe
nsko
-kni
nska
580
407
173
964
1145
64
914
.829
2,2
7.00
947
,3
Vuko
vars
ko-s
rijem
ska
595
420
175
112
1312
438
146
21.0
623,
19.
647
45,8
Split
sko-
dalm
atin
ska
1.22
61.
008
218
218
2912
917
644
59.4
848,
827
.034
45,4
Ista
rska
330
303
2799
49
216
220
.502
3,0
10.9
3353
,3
Dubr
ovač
ko-n
eret
vans
ka68
652
915
713
413
1550
47
1320
.318
3,0
9.46
246
,6
Međ
imur
ska
574
438
136
564
950
03
222
.738
3,4
10.0
2944
,1
Gra
d Za
greb
1.32
91.
249
8026
226
2296
11
5720
4.48
330
,210
2.36
150
,1
UKU
PNO
12.6
209.
875
2.74
52.
383
207
223
9.47
093
244
676.
894
100,
032
3.17
547
,7
Župa
nija
OBL
IK V
LASN
IŠTV
ABR
OJ
POSL
OD
AVAC
A
BRO
J ZA
POSL
ENIH
RAD
NIK
A31
.12.
2009
.
ANKE
TIR
ANI P
OSL
OD
AVCI
Bro
j an
keti
ran
ih p
oslo
davaca i b
roj za
po
sle
nih
rad
nik
a p
ožu
pan
ijam
a i o
bliku
vla
sn
ištv
aT2
Anketiraniposlodavci
Poslodavci kojisu zapošljavali
radnike
Udio %
Žene
Udiožena %
Na neodređenovrijeme
Na određenovrijeme
Puno radnovrijeme
Nepuno radnovrijeme
Osobe sinvaliditetom
Na sezonskimposlovima
Poljo
priv
reda
, šum
arst
vo i
ribar
stvo
518
407
78,6
4.76
04,
11.
745
36,7
1.16
43.
596
4.71
149
31.
881
2.80
919
,0Ru
dars
tvo
i vađ
enje
6849
72,1
602
0,5
9015
,032
627
659
84
042
40,
0Pr
erađ
ivač
ka in
dust
rija
1.96
51.
524
77,6
21.6
4118
,89.
646
44,6
4.69
516
.945
21.3
8625
428
2.12
81.
208
8,2
Opsk
rba
elek
tričn
om e
nerg
ijom
,pl
inom
, par
om i
klim
atiza
cija
7950
63,3
241
0,2
4518
,713
510
622
318
124
450,
3
Opsk
rba
vodo
m; u
klan
janj
e ot
padn
ihvo
da, g
ospo
dare
nje
otpa
dom
tedj
elat
nost
i san
acije
oko
liša
247
212
85,8
2.38
32,
151
921
,846
81.
915
2.37
76
247
212
30,
8
Gra
đevi
nars
tvo
1.44
31.
137
78,8
11.2
999,
887
27,
73.
287
8.01
311
.121
179
1184
721
61,
5Tr
govi
na n
a ve
liko
i na
mal
o; p
opra
vak
mot
orni
h vo
zila
i mot
ocik
ala
1.95
71.
431
73,1
15.2
7513
,38.
837
57,9
3.84
611
.429
14.5
9368
24
1.52
741
82,
8
Prije
voz
i skl
adiš
tenj
e63
144
570
,53.
944
3,4
957
24,3
1.11
72.
827
3.89
450
238
767
54,
6Dj
elat
nost
i pru
žanj
a sm
ješt
aja
tepr
ipre
me
i usl
uživ
anja
hra
ne1.
104
932
84,4
14.9
3713
,09.
024
60,4
2.06
512
.872
14.7
1422
33
9.30
61.
080
7,3
Info
rmac
ije i
kom
unik
acije
335
233
69,6
1.43
61,
263
544
,288
355
31.
391
4511
538
22,
6Fi
nanc
ijske
dje
latn
osti
i dje
latn
osti
osig
uran
ja24
014
460
,04.
490
3,9
2.73
761
,02.
123
2.36
73.
956
534
442
965
6,5
Posl
ovan
je n
ekre
tnin
ama
107
7166
,496
20,
834
135
,473
822
495
210
414
300,
2St
ručn
e, z
nans
tven
e i t
ehni
čke
djel
atno
sti
791
484
61,2
2.85
72,
51.
397
48,9
866
1.99
12.
714
143
262
747
23,
2
Adm
inis
trativ
ne i
pom
oćne
usl
užne
djel
atno
sti
336
283
84,2
8.89
47,
73.
630
40,8
3.13
85.
756
8.39
849
69
2.11
831
82,
2
Obra
zova
nje
1.35
01.
244
92,1
11.1
149,
79.
077
81,7
2.86
48.
250
8.37
72.
737
1042
3.44
723
,4Dj
elat
nost
i zdr
avst
vene
za š
tite
iso
cija
lne
skrb
i61
352
185
,06.
773
5,9
5.18
476
,51.
663
5.11
06.
614
159
4115
01.
350
9,1
Umje
tnos
t, za
bava
i re
krea
cija
308
228
74,0
2.06
41,
81.
180
57,2
490
1.57
41.
980
842
493
712
4,8
Osta
le u
služ
ne d
jela
tnos
ti51
335
368
,81.
332
1,2
674
50,6
375
957
1.28
646
322
850
23,
4
UKU
PNO
12.6
209.
761
77,3
115.
063
100,
056
.612
49,2
30.2
6084
.803
109.
342
5.72
114
020
.352
14.7
6210
0,0
Podr
učje
dje
latn
osti
NKD
200
7.
ZAPOSLENITEMELJEM
UGOVORA O RADU
Struktura %
Od
toga
:
ZAPOSLENITEMELJEM
UGOVORA O DJELU
BRO
JPO
SLO
DAV
ACA
BRO
J ZA
POSL
ENIH
RAD
NIK
A TI
JEKO
M 2
009.
GO
DIN
E
Struktura %
Bro
j rad
nik
a ko
je s
u p
osl
od
avci
zap
osl
ili t
emel
jem
ug
ovo
ra o
rad
u i
ug
ovo
ra o
dje
lu p
o d
jela
tno
stim
a i s
tatu
su z
apo
slen
ost
i
39
T3
40
4.08
5
3.05
5
3.58
8
2.27
6
3.34
5
2.32
6
3.05
3
10.9
34
1.31
0
2.33
4
1.99
5
3.46
3
5.09
3
8.79
6
3.90
9
4.95
1
10.9
61
5.28
7
4.99
3
3.12
2
26.1
87
568
554
579
461
487
381
496
1.05
7
247
352
255
465
632
766
580
595
1.22
6
330
686
574
1.32
9
12.6
20
470
404
445
350
361
287
385
848
187
261
179
351
495
602
440
477
929
280
464
411
1.13
5
9.76
1
82,7
72,9
76,9
75,9
74,1
75,3
77,6
80,2
75,7
74,1
70,2
75,5
78,3
78,6
75,9
80,2
75,8
84,8
67,6
71,6
85,4
77,3
115.
063
3,6
2,7
3,1
2,0
2,9
2,0
2,7
9,5
1,1
2,0
1,7
3,0
4,4
7,6
3,4
4,3
9,5
4,6
4,3
2,7
22,8
100,
0
1.71
4
1.53
6
1.71
7
963
1.85
1
1.04
4
1.39
4
5.67
2
601
1.26
4
914
1.27
5
2.62
4
3.61
2
2.00
3
2.21
8
5.66
7
3.07
2
2.71
4
1.41
5
13.3
42
56.6
12
42,0
50,3
47,9
42,3
55,3
44,9
45,7
51,9
45,9
54,2
45,8
36,8
51,5
41,1
51,2
44,8
51,7
58,1
54,4
45,3
50,9
49,2
1.54
3
869
625
637
740
612
755
2.04
9
449
413
495
825
914
2.31
8
932
1.43
9
2.21
6
694
1.18
2
737
9.81
6
30.2
60
2.54
2
2.18
6
2.96
3
1.63
9
2.60
5
1.71
4
2.29
8
8.88
5
861
1.92
1
1.50
0
2.63
8
4.17
9
6.47
8
2.97
7
3.51
2
8.74
5
4.59
3
3.81
1
2.38
5
16.3
71
84.8
03
3.82
5
2.86
0
3.46
3
2.04
3
3.10
9
1.99
2
2.89
3
10.4
86
1.16
7
2.24
8
1.95
6
3.30
3
4.91
5
8.45
6
3.81
4
4.66
1
10.3
45
5.10
7
4.87
6
2.94
2
24.8
81
109.
342
260
195
125
233
236
334
160
448
143 86 39 160
178
340 95 290
616
180
117
180
1.30
6
5.72
1
17 6 7 4 6 6 5 8 1 0 0 8 3 5 3 3 10
1 6 3 38 140
77 70 50 119
124
113 72
2.88
5
370
774
141
287
1.84
2
2.20
7
1.18
7
658
2.40
2
2.99
3
2.24
6
252
1.48
3
20.3
52
408
197
347
130
184
400
286
1.31
9
104
529
434
375
406
2.68
4
740
285
743
350
868
488
3.48
5
14.7
62
2,8
1,3
2,4
0,9
1,2
2,7
1,9
8,9
0,7
3,6
2,9
2,5
2,8
18,2 5,0
1,9
5,0
2,4
5,9
3,3
23,6
100,
0
Anketirani
poslodavci
Poslodavci koji
su zapošljavali
radnike
Udio %
Žene
Udiožena %
Na neodređeno
vrijeme
Na određeno
vrijeme
Puno radno
vrijeme
Nepuno radno
vrijeme
Osobe s
invaliditetom
Na sezonskim
poslovima
Zagr
ebač
ka
Krap
insk
o-za
gors
ka
Sisa
čko-
mos
lava
čka
Karlo
vačk
a
Vara
ždin
ska
Kopr
ivni
čko-
križe
vačk
a
Bjel
ovar
sko-
bilo
gors
ka
Prim
orsk
o-go
rans
ka
Ličk
o-se
njsk
a
Viro
vitič
ko-p
odra
vska
Pože
ško-
slav
onsk
a
Brod
sko-
posa
vska
Zada
rska
Osje
čko-
bara
njsk
a
Šibe
nsko
-kni
nska
Vuko
vars
ko-s
rijem
ska
Split
sko-
dalm
atin
ska
Ista
rska
Dubr
ovač
ko-n
eret
vans
ka
Međ
imur
ska
Grad
Zag
reb
UKU
PNO
Struktura %
BROJ
ZAP
OSLE
NIH
RAD
NIK
A TI
JEKO
M 2
009.
GOD
INE
Župa
nija
BROJ
POS
LODA
VACA
ZAPOSLENITEMELJEM
UGOVORA O DJELU
ZAPOSLENITEMELJEM
UGOVORA O RADU
Struktura %
Od to
ga:
Bro
j rad
nik
a ko
je s
u p
osl
od
avci
zap
osl
ili t
emel
jem
ug
ovo
ra o
rad
u i
ug
ovo
ra o
dje
lu p
ožu
pan
ijam
a i s
tatu
su z
apo
slen
ost
iT4
Bro
j ra
dn
ika
ko
ji s
u p
res
tali
ra
dit
i ti
jek
om
20
09
. g
od
ine
po
dje
latn
os
tim
a i r
azl
ozi
ma p
resta
nka r
ad
a
Žene
Udiožena %
Otkaz od straneposlodavca
Otkaz od straneradnika
Sporazuminiraskid ugovora
o radu
Istek ugovora oradu na
određeno
Umirovljenje
Neki drugirazlog
Poljo
priv
reda
, šum
arst
vo i
ribar
stvo
518
405
78,2
4.85
63,
71.
618
33,3
299
226
542
3.07
141
730
1Ru
dars
tvo
i vađ
enje
6855
80,9
819
0,6
9311
,418
252
187
320
6117
Prer
ađiv
ačka
indu
strij
a1.
965
1.65
884
,432
.411
24,6
13.7
1542
,37.
901
2.47
44.
894
12.6
7524
222.
045
Opsk
rba
elek
tričn
om e
nerg
ijom
,pl
inom
, par
om i
klim
atiza
cija
7957
72,2
268
0,2
4215
,78
341
4691
79
Opsk
rba
vodo
m; u
klan
janj
e ot
padn
ihvo
da, g
ospo
dare
nje
otpa
dom
tedj
elat
nost
i san
acije
oko
liša
247
222
89,9
2.58
32,
051
620
,015
770
368
1.32
136
530
2
Gra
đevi
nars
tvo
1.44
31.
226
85,0
16.4
2412
,41.
051
6,4
2.64
11.
809
4.02
36.
177
981
793
Trgo
vina
na
velik
o i n
a m
alo;
pop
rava
km
otor
nih
vozil
a i m
otoc
ikal
a1.
957
1.52
277
,817
.016
12,9
9.47
255
,71.
917
1.43
64.
410
7.49
488
487
5
Prije
voz
i skl
adiš
tenj
e63
149
578
,46.
095
4,6
1.71
728
,21.
581
234
1.46
92.
021
517
273
Djel
atno
sti p
ruža
nja
smje
štaj
a te
prip
rem
e i u
služ
ivan
ja h
rane
1.10
493
885
,015
.434
11,7
9.19
859
,698
464
51.
952
11.3
2035
617
7
Info
rmac
ije i
kom
unik
acije
335
242
72,2
1.40
71,
163
144
,827
087
587
324
7168
Fina
ncijs
ke d
jela
tnos
ti i d
jela
tnos
tios
igur
anja
240
186
77,5
4.22
33,
22.
670
63,2
589
144
1.66
71.
277
146
400
Posl
ovan
je n
ekre
tnin
ama
107
7267
,360
60,
524
340
,121
925
196
127
354
Stru
čne,
zna
nstv
ene
i teh
ničk
edj
elat
nost
i79
150
463
,72.
757
2,1
1.33
748
,524
717
379
61.
194
246
101
Adm
inis
trativ
ne i
pom
oćne
usl
užne
djel
atno
sti
336
277
82,4
8.50
96,
43.
537
41,6
565
561
2.52
14.
532
283
47
Obra
zova
nje
1.35
01.
183
87,6
8.84
36,
77.
091
80,2
166
117
1.29
16.
037
1112
120
Djel
atno
sti z
drav
stve
ne z
a štit
e i
soci
jaln
e sk
rbi
613
467
76,2
6.09
14,
64.
686
76,9
157
212
1.21
83.
322
986
196
Umje
tnos
t, za
bava
i re
krea
cija
308
215
69,8
2.08
41,
61.
075
51,6
156
6938
11.
260
176
42Os
tale
usl
užne
dje
latn
osti
513
357
69,6
1.51
31,
175
149
,620
312
935
964
410
771
UKU
PNO
12.6
2010
.094
80,0
131.
995
100,
059
.468
45,1
18.2
468.
468
26.9
1463
.198
9.25
85.
911
Podr
učje
dje
latn
osti
NKD
200
7.
BRO
J R
ADN
IKA
KOJI
SU
PR
ESTA
LI R
ADIT
I TIJ
EKO
M 2
009.
GO
DIN
E
UKUPNO
Struktura %
Od
toga
:
BRO
J PO
SLO
DAV
ACA
Anketiraniposlodavci
Broj poslodavacakod kojih je biloprestanka radatijekom 2009.
Udio %
41
T5
Žene
Udiožena %
Otkaz od straneposlodavca
Otkaz od straneradnika
Sporazuminiraskid ugovora o
radu
Istek ugovora oradu na
određeno
Umirovljenje
Neki drugirazlog
Zagr
ebač
ka56
849
687
,34.
869
3,7
1.62
733
,41.
042
393
1.43
41.
631
297
72
Krap
insk
o-za
gors
ka55
442
676
,93.
624
2,7
1.75
248
,349
928
11.
080
1.29
030
117
3
Sisa
čko-
mos
lava
čka
579
477
82,4
4.70
03,
61.
863
39,6
1.05
447
958
12.
050
319
217
Karlo
vačk
a46
137
280
,72.
621
2,0
1.11
242
,450
715
150
31.
076
266
118
Vara
ždin
ska
487
383
78,6
4.37
93,
32.
285
52,2
1.01
753
182
91.
436
362
204
Kopr
ivni
čko-
križe
vačk
a38
128
775
,33.
171
2,4
1.38
443
,680
325
950
71.
418
156
28
Bjel
ovar
sko-
bilo
gors
ka49
639
880
,23.
753
2,8
1.51
040
,239
132
057
61.
789
345
332
Prim
orsk
o-go
rans
ka1.
057
882
83,4
11.9
649,
15.
838
48,8
815
609
2.49
96.
513
833
695
Ličk
o-se
njsk
a24
719
177
,31.
244
0,9
518
41,6
121
6320
467
611
169
Viro
vitič
ko-p
odra
vska
352
259
73,6
2.80
32,
11.
161
41,4
340
143
372
1.62
522
598
Pože
ško-
slav
onsk
a25
520
178
,82.
148
1,6
927
43,2
293
252
221
1.14
815
876
Brod
sko-
posa
vska
465
366
78,7
4.00
53,
01.
391
34,7
554
580
638
1.67
834
021
5
Zada
rska
632
483
76,4
5.11
53,
92.
542
49,7
548
347
673
3.16
231
372
Osje
čko-
bara
njsk
a76
660
679
,110
.838
8,2
3.99
836
,91.
218
535
1.73
45.
445
764
1.14
2
Šibe
nsko
-kni
nska
580
455
78,4
4.21
33,
21.
958
46,5
669
215
541
2.51
118
196
Vuko
vars
ko-s
rijem
ska
595
483
81,2
4.98
33,
81.
947
39,1
806
366
617
2.70
037
611
8
Split
sko-
dalm
atin
ska
1.22
696
178
,411
.988
9,1
5.71
047
,61.
224
643
1.94
87.
035
701
437
Ista
rska
330
282
85,5
5.63
04,
33.
271
58,1
299
182
567
4.15
228
114
9
Dubr
ovač
ko-n
eret
vans
ka68
648
570
,75.
228
4,0
2.47
747
,451
413
31.
374
2.83
623
613
5
Međ
imur
ska
574
440
76,7
3.64
62,
81.
577
43,3
746
346
794
1.24
430
920
7
Grad
Zag
reb
1.32
91.
161
87,4
31.0
7323
,514
.620
47,1
4.78
61.
640
9.22
211
.783
2384
1.25
8
UKU
PNO
12.6
2010
.094
80,0
131.
995
100,
059
.468
45,1
18.2
468.
468
26.9
1463
.198
9.25
85.
911
Župa
nija
BROJ
RAD
NIKA
KOJ
I SU
PRE
STAL
I RAD
ITI T
IJEK
OM 2
009.
GOD
INE
UKUPNO
Struktura %
Od to
ga:
BROJ
POS
LODA
VACA
Anketiraniposlodavci
Broj poslodavacakod kojih je biloprestanka radatijekom 2009.
Udio %
Bro
j ra
dn
ika
ko
ji s
u p
res
tali
ra
dit
i ti
jek
om
20
09
. g
od
ine
pre
ma
žup
an
ija
ma
i r
azl
ozi
ma
pre
sta
nk
a r
ad
a
42
T6
PosredovanjemHrvatskogazavoda za
zapošljavanje
Posredovanjemprivatnih agencijaza zapošljavanje
Oglašavanjem umedijima
(inernet, novine,radio, TV)
Uvidom u vlastitubazuživotopisa
Putem osobnihpoznanstava
Posjetomobrazovnimustanovama
Neki drugi način
Zagr
ebač
ka56
84,
585
230
220
189
127
201
49
Krap
insk
o-za
gors
ka55
44,
467
226
65
129
8217
25
13
Sisa
čko-
mos
lava
čka
579
4,6
727
284
812
910
518
35
13
Karlo
vačk
a46
13,
761
422
45
9810
715
49
17
Vara
ždin
ska
487
3,9
638
217
714
711
213
61
18
Kopr
ivni
čko-
križe
vačk
a38
13,
049
919
37
8782
120
46
Bjel
ovar
sko-
bilo
gors
ka49
63,
959
522
36
9795
164
19
Prim
orsk
o-go
rans
ka1.
057
8,4
1.51
446
334
333
198
406
1565
Ličk
o-se
njsk
a24
72,
027
911
44
4429
781
9
Viro
vitič
ko-p
odra
vska
352
2,8
383
140
256
5897
327
Pože
ško-
slav
onsk
a25
52,
027
192
345
3882
38
Brod
sko-
posa
vska
465
3,7
548
151
310
411
115
77
15
Zada
rska
632
5,0
943
336
1812
717
427
56
7
Osje
čko-
bara
njsk
a76
66,
197
832
58
205
185
209
541
Šibe
nsko
-kni
nska
580
4,6
663
226
985
105
217
516
Vuko
vars
ko-s
rijem
ska
595
4,7
741
225
212
613
823
43
13
Split
sko-
dalm
atin
ska
1.22
69,
71.
479
534
3226
620
637
413
54
Ista
rska
330
2,6
485
154
811
710
099
7
Dubr
ovač
ko-n
eret
vans
ka68
65,
475
222
99
114
128
251
1011
Međ
imur
ska
574
4,5
686
256
512
995
180
813
Gra
d Za
greb
1.32
910
,52.
183
623
111
614
372
369
3559
UKU
PNO
12.6
2010
0,0
16.5
025.
577
306
3.24
12.
647
4.15
815
042
3
Župa
nija
Ukupnoodgovora
NAČ
IN T
RAŽ
ENJA
RAD
NIK
A
Anketiraniposlodavci
Udio %
Bro
j i
str
uk
tura
od
go
vo
ra p
os
lod
av
ac
a o
nač
inu
tra
žen
ja r
ad
nik
a z
a z
ap
oš
lja
va
nje
po
žup
an
ija
ma
43
T7
Broj
Struktura%
Udio
Poljo
priv
reda
, šum
arst
vo i
ribar
stvo
518
783,
015
,144
243
49
447
Ruda
rstv
o i v
ađen
je68
70,
310
,36
21
12
30
Prer
ađiv
ačka
indu
strij
a1.
965
404
15,8
20,6
303
225
5753
7617
39
Opsk
rba
elek
tričn
om e
nerg
ijom
,pl
inom
, par
om i
klim
atiza
cija
792
0,1
2,5
22
00
01
0
Opsk
rba
vodo
m; u
klan
janj
e ot
padn
ihvo
da, g
ospo
dare
nje
otpa
dom
tedj
elat
nost
i san
acije
oko
liša
247
170,
76,
912
61
11
50
Gra
đevi
nars
tvo
1.44
331
512
,321
,825
417
932
3047
101
4Tr
govi
na n
a ve
liko
i na
mal
o; p
opra
vak
mot
orni
h vo
zila
i mot
ocik
ala
1.95
735
513
,918
,120
516
039
3181
179
11
Prije
voz
i skl
adiš
tenj
e63
184
3,3
13,3
5448
713
1532
1Dj
elat
nost
i pru
žanj
a sm
ješt
aja
tepr
ipre
me
i usl
uživ
anja
hra
ne1.
104
321
12,5
29,1
220
149
3157
7715
98
Info
rmac
ije i
kom
unik
acije
335
491,
914
,626
3112
1220
131
Fina
ncijs
ke d
jela
tnos
ti i d
jela
tnos
tios
igur
anja
240
180,
77,
59
100
06
60
Posl
ovan
je n
ekre
tnin
ama
107
160,
615
,011
81
35
70
Stru
čne,
zna
nstv
ene
i teh
ničk
edj
elat
nost
i79
170
2,7
8,8
4640
148
1222
7
Adm
inis
trativ
ne i
pom
oćne
usl
užne
djel
atno
sti
336
803,
123
,853
2812
1719
432
Obra
zova
nje
1.35
044
017
,232
,640
631
1445
2132
10Dj
elat
nost
i zdr
avst
vene
za š
tite
iso
cija
lne
skrb
i61
320
17,
832
,816
750
910
2742
11
Umje
tnos
t, za
bava
i re
krea
cija
308
210,
86,
818
71
87
41
Osta
le u
služ
ne d
jela
tnos
ti51
382
3,2
16,0
3437
710
2450
6
UKU
PNO
12.6
202.
561
100,
020
,31.
871
1.03
824
130
344
991
778
Podr
učje
dje
latn
osti
NKD
200
7.
Anketiraniposlodavci
Posl
odav
ci k
oji s
uim
ali p
oteš
koća
pri
zapo
šlja
vanj
u ra
dnik
atij
ekom
200
9. g
odin
e
RAZ
LOG
PO
TEŠK
OĆA
(br
oj o
dgov
ora)
Nedostatakradnika traženog
zanimanja
Nedostatakradnika s
traženim radnimiskustvom
Nedostatakradnika s traženimznanjem rada na
računalu
Nedostatakradnika s traženimznanjem stranog
jezika
Nedostatakradnika spotrebnimsocijalnimvještinama
Nezainteresi-ranost ili
nemotivira-nost radnika
Nešto drugo
Bro
j po
slo
dav
aca
koji
su im
ali p
ote
ško
ća p
ri z
apo
šlja
van
ju r
adn
ika
po
dje
latn
ost
ima
i raz
lozi
ma
po
tešk
oća
44
T8
Broj
Struktura%
Udio
Zagr
ebač
ka56
812
24,
821
,598
6914
1826
533
Krap
insk
o-za
gors
ka55
410
84,
219
,582
476
718
412
Sisa
čko-
mos
lava
čka
579
114
4,5
19,7
8150
811
1131
3
Karlo
vačk
a46
199
3,9
21,5
7443
89
1326
5
Vara
ždin
ska
487
923,
618
,980
3715
1725
334
Kopr
ivni
čko-
križe
vačk
a38
189
3,5
23,4
7032
38
1736
2
Bjel
ovar
sko-
bilo
gors
ka49
696
3,7
19,4
7530
613
1331
4
Prim
orsk
o-go
rans
ka1.
057
259
10,1
24,5
192
117
2839
4411
017
Ličk
o-se
njsk
a24
755
2,1
22,3
4115
65
815
0
Viro
vitič
ko-p
odra
vska
352
642,
518
,249
258
89
202
Pože
ško-
slav
onsk
a25
550
2,0
19,6
3920
56
1015
0
Brod
sko-
posa
vska
465
953,
720
,462
256
1114
359
Zada
rska
632
128
5,0
20,3
9947
1010
1636
0
Osje
čko-
bara
njsk
a76
614
15,
518
,410
860
1719
3057
5
Šibe
nsko
-kni
nska
580
127
5,0
21,9
7339
89
1938
3
Vuko
vars
ko-s
rijem
ska
595
101
3,9
17,0
8344
1013
1032
3
Split
sko-
dalm
atin
ska
1.22
622
78,
918
,514
876
1119
3261
9
Ista
rska
330
823,
224
,867
3511
2018
200
Dubr
ovač
ko-n
eret
vans
ka68
612
44,
818
,188
3911
1315
370
Međ
imur
ska
574
117
4,6
20,4
8750
1214
1954
2
Gra
d Za
greb
1.32
927
110
,620
,417
513
838
3482
136
5
UKU
PNO
12.6
202.
561
100,
020
,31.
871
1.03
824
130
344
991
778
Nedostatakradnika straženim
znanjem stranogjezika
Nedostatakradnika spotrebnimsocijalnimvještinama
Nezainteresi-ranost ili
nemotivira-nost radnika
Nešto drugo
RAZ
LOG
PO
TEŠK
OĆA
(br
oj o
dgov
ora)
Nedostatakradnika straženim
znanjem rada naračunalu
Župa
nija
Anketirani poslodavci
Posl
odav
ci k
oji s
u im
ali
pote
škoć
a pr
iza
pošl
java
nju
radn
ika
tijek
om 2
009.
god
ine
Nedostatakradnika traženog
zanimanja
Nedostatakradnika s
traženim radnimiskustvom
Bro
j p
oslo
davaca k
oji s
u im
ali p
ote
ško
ća p
ri z
ap
ošljavan
ju r
ad
nik
a p
ožu
pan
ijam
a i r
azl
ozi
ma p
ote
šk
oć
a
45
T9
Po
treb
e p
osl
od
avac
a za
do
dat
nim
ob
razo
van
jem
rad
nik
a p
o d
jela
tno
stim
a i v
rsta
ma
znan
ja i
vješ
tin
a
46
T10
Poljo
priv
reda
,šum
arst
vo i
ribar
stvo
Ruda
rstv
o i v
ađen
jePr
erađ
ivač
ka in
dust
rija
Opsk
rba
elek
tričn
om e
nerg
ijom
, plin
om,
paro
m i
klim
atiza
cija
Opsk
rba
vodo
m; u
klan
janj
e ot
padn
ih v
oda,
gosp
odar
enje
otp
adom
te d
jela
tnos
tisa
naci
je o
koliš
a
Gra
đevi
nars
tvo
Trgo
vina
na
velik
o i n
a m
alo;
pop
rava
km
otor
nih
vozil
a i m
otoc
ikal
aPr
ijevo
z i s
klad
ište
nje
Djel
atno
sti p
ruža
nja
smje
štaj
a te
prip
rem
ei u
služ
ivan
ja h
rane
Info
rmac
ije i
kom
unik
acije
Fina
ncijs
ke d
jela
tnos
ti i d
jela
tnos
tios
igur
anja
Posl
ovan
je n
ekre
tnin
ama
Stru
čne,
zna
nstv
ene
i teh
ničk
e dj
elat
nost
iAd
min
istra
tivne
i po
moć
ne u
služ
nedj
elat
nost
iOb
razo
vanj
eDj
elat
nost
i zdr
avst
vene
zaš
tite
i soc
ijaln
esk
rbi
Umje
tnos
t, za
bava
i re
krea
cija
Osta
le u
služ
ne d
jela
tnos
ti
UKU
PNO
Ukupnoodgovora
Uža strukovna itehnička znanja
Znanje rada naračunalu
Znanje stranihjezika
Vještinaophođenja s
klijentima
Vještina timskesuradnje i
komuniakcije
Neka druga znanjai vještine
518
742,
714
,311
237
2220
1212
968
100,
414
,710
62
21.
965
449
16,7
22,8
958
279
185
183
140
136
35
7916
0,6
20,3
2811
82
33
1
247
612,
324
,710
936
2112
1719
4
1.44
332
412
,022
,545
626
458
3637
4912
1.95
734
312
,717
,573
414
314
312
216
614
416
631
108
4,0
17,1
207
5841
3629
3310
1.10
419
07,
117
,240
775
5710
191
776
335
101
3,7
30,1
219
5033
2942
5411
240
521,
921
,714
021
2322
3731
6
107
301,
128
,056
159
89
96
791
179
6,6
22,6
367
101
7171
5155
18
336
973,
628
,922
341
4446
4841
3
1.35
024
18,
917
,942
860
147
6042
9920
613
197
7,3
32,1
379
7776
3772
9324
308
823,
026
,616
131
3645
1927
351
313
95,
227
,126
773
3644
5254
8
12.6
202.
695
100,
021
,45.
271
1.38
01.
014
878
869
938
192
VRST
E ZN
ANJA
I VJ
EŠTI
NA
(bro
j odg
ovor
a)
Podr
učje
dje
latn
osti
NKD
200
7.
Anketirani poslodavci
Poslodavci koji suiskazali potrebe za
dodatnim obrazovanjemradnika
Struktura %
Udio %
Na neodređenovrijeme
Na određenovrijeme
Na sezonskimposlovima
Na nepunoradno vrijeme
Na puno radnovrijeme
Pripravnika
Osoba sinvaliditetom
Poljo
priv
reda
, šum
arst
vo i
ribar
stvo
518
277
53,5
3.60
56,
8250
710
4125
6417
1962
3543
931
Ruda
rstv
o i v
ađen
je68
2942
,620
00,
477
123
231
199
70
Prer
ađiv
ačka
indu
strij
a1.
965
882
44,9
7.98
715
,11.
622
6.36
52.
031
647.
923
232
7Op
skrb
a el
ektri
čnom
ene
rgijo
m, p
linom
,pa
rom
i kl
imat
izaci
ja79
3341
,813
70,
353
8415
313
424
3
Opsk
rba
vodo
m; u
klan
janj
e ot
padn
ihvo
da, g
ospo
dare
nje
otpa
dom
tedj
elat
nost
i san
acije
oko
liša
247
142
57,5
1.08
52,
125
083
549
619
1.06
618
2
Gra
đevi
nars
tvo
1.44
363
143
,74.
250
8,0
1.05
83.
192
629
604.
190
103
5Tr
govi
na n
a ve
liko
i na
mal
o; p
opra
vak
mot
orni
h vo
zila
i mot
ocik
ala
1.95
782
842
,35.
801
11,0
1.08
04.
721
1.73
715
95.
642
145
4
Prije
voz
i skl
adiš
tenj
e63
126
642
,21.
440
2,7
303
1.13
743
611
1.42
924
2Dj
elat
nost
i pru
žanj
a sm
ješt
aja
tepr
ipre
me
i usl
uživ
anja
hra
ne1.
104
666
60,3
11.8
7422
,550
811
.366
9.96
011
711
.757
606
Info
rmac
ije i
kom
unik
acije
335
121
36,1
494
0,9
232
262
942
452
380
Fina
ncijs
ke d
jela
tnos
ti i d
jela
tnos
tios
igur
anja
240
7631
,779
71,
536
842
940
8071
773
0
Posl
ovan
je n
ekre
tnin
ama
107
4239
,332
60,
619
712
926
232
49
3St
ručn
e, z
nans
tven
e i t
ehni
čke
djel
atno
sti
791
259
32,7
1.67
43,
249
31.
181
465
129
1.54
513
28
Adm
inis
trativ
ne i
pom
oćne
usl
užne
djel
atno
sti
336
201
59,8
4.39
58,
31.
372
3.02
31.
905
252
4.14
334
7
Obra
zova
nje
1.35
079
959
,23.
673
7,0
1.49
42.
179
2983
92.
834
336
16Dj
elat
nost
i zdr
avst
vene
za š
tite
iso
cija
lne
skrb
i61
336
559
,53.
296
6,2
868
2.42
888
174
3.12
21.
303
6
Umje
tnos
t, za
bava
i re
krea
cija
308
149
48,4
1.03
52,
019
284
360
814
1.02
128
4Os
tale
usl
užne
dje
latn
osti
513
207
40,4
703
1,3
131
572
264
2368
018
3
UKU
PNO
12.6
205.
982
47,4
52.8
2010
0,0
11.3
5441
.466
20.5
042.
053
50.7
672.
677
77
Podr
učje
dje
latn
osti
NKD
200
7.
Anketiraniposlodavci
Poslodavci kojiplaniraju zapošljavanjeradnika tijekom 2010.
godine
Udio %
BRO
J PL
ANIR
ANO
G Z
APO
ŠLJA
VAN
JA R
ADN
IKA
UKUPNO
Struktura %
Od
toga
:
Bro
j rad
nik
a ko
je p
osl
od
avci
pla
nir
aju
zap
osl
iti u
201
0. g
od
ini p
o d
jela
tno
stim
a i s
tatu
su z
apo
slen
ost
i
47
T11
Na neodređeno
vrijeme
Na određeno
vrijeme
Na sezonskim
poslovima
Na nepuno radno
vrijeme
Na puno radno
vrijeme
Pripravnika
Osoba s
invaliditetom
Zagr
ebač
ka56
822
940
,31.
133
2,1
392
741
5269
1.06
442
1
Krap
insk
o-za
gors
ka55
423
742
,891
71,
728
763
024
5186
682
0
Sisa
čko-
mos
lava
čka
579
279
48,2
1.35
92,
627
91.
080
160
621.
297
144
4
Karlo
vačk
a46
122
047
,794
71,
822
672
116
243
904
982
Vara
ždin
ska
487
227
46,6
1.20
42,
350
170
372
101
1.10
342
7
Kopr
ivni
čko-
križe
vačk
a38
117
947
,080
51,
528
252
314
756
749
644
Bjel
ovar
sko-
bilo
gors
ka49
619
138
,587
11,
618
169
078
6680
514
2
Prim
orsk
o-go
rans
ka1.
057
552
52,2
6.15
911
,798
55.
174
3.19
411
76.
042
296
1
Ličk
o-se
njsk
a24
713
353
,881
31,
519
461
940
231
782
242
Viro
vitič
ko-p
odra
vska
352
178
50,6
1.69
63,
240
91.
287
758
331.
663
493
Pože
ško-
slav
onsk
a25
512
147
,577
31,
523
553
886
123
650
125
0
Brod
sko-
posa
vska
465
226
48,6
1.39
92,
644
095
912
214
81.
251
942
Zada
rska
632
328
51,9
3.03
45,
732
72.
707
2.02
754
2.98
041
8
Osje
čko-
bara
njsk
a76
637
849
,33.
220
6,1
553
2.66
71.
461
743.
146
124
1
Šibe
nsko
-kni
nska
580
261
45,0
2.06
33,
922
31.
840
1.33
216
2.04
735
4
Vuko
vars
ko-s
rijem
ska
595
286
48,1
2.22
64,
251
21.
714
665
117
2.10
910
30
Split
sko-
dalm
atin
ska
1.22
654
644
,55.
197
9,8
798
4.39
92.
214
250
4.94
717
69
Ista
rska
330
182
55,2
4.09
97,
817
63.
923
3.46
246
4.05
344
2
Dubr
ovač
ko-n
eret
vans
ka68
634
249
,93.
333
6,3
269
3.06
42.
398
293.
304
401
Međ
imur
ska
574
236
41,1
1.18
92,
324
894
111
820
1.16
991
1
Gra
d Za
greb
1.32
965
149
,010
.383
19,7
3.83
76.
546
1.57
054
79.
836
949
23
UKUP
NO12
.620
5.98
247
,452
.820
100,
011
.354
41.4
6620
.504
2.05
350
.767
2.67
777
Poslodavci koji planiraju
zapošljavanje radnika
tijekom 2010. godine
Udio %
Župa
nija
Anketirani poslodavci
BRO
J PL
ANIR
ANO
G Z
APO
ŠLJA
VAN
JA R
ADN
IKA
UKUPNO
Struktura %
Od
toga
:
Bro
j ra
dn
ika
ko
je p
os
lod
av
ci p
lan
iraju
zap
osliti
u 2
010. g
od
ini p
ožu
pan
ijam
a i s
tatu
su
zap
osle
no
sti
48
T12
Gospodarski
Tehnički
Organizacijski
Prestanak radaposlodavca
Drugi razlig
Poljo
priv
reda
, šum
arst
vo i
ribar
stvo
518
23.2
2916
732
,258
22,
510
820
,851
72,
231
410
406
211
Ruda
rstv
o i v
ađen
je68
6.03
718
26,5
105
1,7
1826
,585
1,4
6816
1324
Prer
ađiv
ačka
indu
strij
a1.
965
149.
969
587
29,9
3250
2,2
562
28,6
4.88
63,
34.
120
287
1133
125
1357
Ops
krba
ele
ktrič
nom
ene
rgijo
m, p
linom
,pa
rom
i kl
imat
izac
ija79
11.3
1920
25,3
630,
617
21,5
620,
515
80
36
Ops
krba
vod
om; u
klan
janj
e ot
padn
ihvo
da, g
ospo
dare
nje
otpa
dom
tedj
elat
nost
i san
acije
oko
liša
247
18.7
2477
31,2
278
1,5
6024
,338
02,
025
95
782
108
Gra
đevi
nars
tvo
1.44
357
.476
392
27,2
2039
3,5
499
34,6
3.81
46,
63.
655
189
128
2665
1Tr
govi
na n
a ve
liko
i na
mal
o; p
opra
vak
mot
orni
h vo
zila
i m
otoc
ikal
a1.
957
76.2
7452
927
,022
032,
951
426
,31.
882
2,5
1.62
099
230
6222
3
Prije
voz
i skl
adiš
tenj
e63
150
.516
166
26,3
613
1,2
167
26,5
1.09
82,
289
325
820
116
168
Dje
latn
osti
pruž
anja
sm
ješt
aja
tepr
ipre
me
i usl
uživ
anja
hra
ne1.
104
29.0
3225
523
,184
12,
925
423
,090
33,
160
68
6414
143
Info
rmac
ije i
kom
unik
acije
335
9.80
910
029
,938
43,
963
18,8
220
2,2
193
2850
226
Fina
ncijs
ke d
jela
tnos
ti i d
jela
tnos
tios
igur
anja
240
36.7
5054
22,5
580
1,6
4518
,81.
553
4,2
419
206
1303
1321
1
Posl
ovan
je n
ekre
tnin
ama
107
3.18
931
29,0
166
5,2
1615
,039
1,2
311
18
Stru
čne,
zna
nstv
ene
i teh
ničk
edj
elat
nost
i79
118
.536
182
23,0
611
3,3
196
24,8
607
3,3
388
1610
872
145
Adm
inis
trativ
ne i
pom
oćne
usl
užne
djel
atno
sti
336
23.1
5111
935
,416
877,
360
17,9
414
1,8
348
625
3050
Obr
azov
anje
1.35
069
.827
327
24,2
923
1,3
193
14,3
395
0,6
6210
95
214
Dje
latn
osti
zdra
vstv
ene
zašt
ite i
soci
jaln
e sk
rbi
613
69.7
8121
935
,780
11,
172
11,7
338
0,5
6711
460
245
Um
jetn
ost,
zaba
va i
rekr
eaci
ja30
814
.518
7123
,117
01,
244
14,3
172
1,2
141
510
70
38O
stal
e us
lužn
e dj
elat
nost
i51
38.
386
117
22,8
222
2,6
112
21,8
403
4,8
225
613
418
84
UKU
PNO
12.6
2067
6.89
43.
438
27,2
15.5
342,
33.
002
23,8
17.7
702,
613
.425
1.13
53.
782
404
3.94
2
Udio %
Poslodavci koji očekujuPOVEĆANJE broja
radnika
Udio %
OČEKIVANOPOVEĆANJE BROJA
RADNIKA
Podr
učje
dje
latn
osti
NKD
200
7.
Anketirani poslodavci
Broj zaposlenih radnikakod anketiranih
poslodavaca
Raz
lozi
sm
anje
nja
broj
a ra
dnik
a
Poslodavci koji očekujuSMANJENJE broja
radnika
Udio %
OČE
KIVA
NO
SM
ANJE
NJE
BR
OJA
RAD
NIK
A
UKUPNO
Udio %
Oče
kiva
no
po
veća
nje
te
sman
jen
je b
roja
rad
nik
a ti
jeko
m 2
010.
go
din
e p
o d
jela
tno
stim
a i r
azlo
zim
a sm
anje
nja
49
T13
Gospodarski
Tehnički
Organizacijski
Prestanak radaposlodavca
Drugi razlig
Zagr
ebač
ka56
822
.872
137
24,1
523
2,3
150
26,4
1.10
34,
897
443
241
211
8Kr
apin
sko-
zago
rska
554
20.4
9917
030
,756
32,
718
032
,565
13,
252
610
441
134
Sisa
čko-
mos
lava
čka
579
23.1
8816
628
,754
32,
316
728
,877
03,
352
60
3510
226
7Ka
rlova
čka
461
16.8
3713
328
,944
22,
613
128
,443
62,
631
812
100
789
Vara
ždin
ska
487
25.6
8915
531
,882
93,
211
924
,442
91,
737
324
446
83Ko
priv
ničk
o-kr
ižev
ačka
381
17.4
1911
429
,947
92,
711
028
,946
32,
741
58
3612
31Bj
elov
arsk
o-bi
logo
rska
496
17.7
1510
821
,841
62,
312
124
,462
33,
556
719
6117
91Pr
imor
sko-
gora
nska
1.05
756
.252
261
24,7
1.26
12,
224
523
,21.
582
2,8
1.22
613
830
741
718
Ličk
o-se
njsk
a24
76.
590
8132
,824
03,
653
21,5
129
2,0
8719
150
Viro
vitič
ko-p
odra
vska
352
11.7
4810
630
,138
33,
389
25,3
385
3,3
332
016
416
6Po
žešk
o-sl
avon
ska
255
10.9
1167
26,3
257
2,4
7328
,618
71,
712
46
137
59Br
odsk
o-po
savs
ka46
517
.881
149
32,0
650
3,6
119
25,6
694
3,9
638
446
1523
6Za
dars
ka63
222
.628
154
24,4
546
2,4
108
17,1
416
1,8
321
4199
038
Osj
ečko
-bar
anjs
ka76
643
.249
232
30,3
998
2,3
220
28,7
1.57
73,
61.
260
5825
618
452
Šibe
nsko
-kni
nska
580
14.8
2912
120
,935
52,
411
820
,340
02,
730
144
106
1411
7Vu
kova
rsko
-srij
emsk
a59
521
.062
176
29,6
746
3,5
135
22,7
735
3,5
635
3595
739
Split
sko-
dalm
atin
ska
1.22
659
.484
292
23,8
1.16
92,
024
019
,699
01,
775
72
8210
152
Ista
rska
330
20.5
0283
25,2
282
1,4
7522
,739
01,
918
013
221
55Du
brov
ačko
-ner
etva
nska
686
20.3
1816
323
,849
22,
410
415
,254
12,
743
86
103
234
Međ
imur
ska
574
22.7
3815
226
,556
52,
514
425
,173
13,
264
552
494
123
Gra
d Za
greb
1.32
920
4.48
341
831
,53.
795
1,9
301
22,6
4.53
82,
22.
782
601
2.02
613
489
0
UKU
PNO
12.6
2067
6.89
43.
438
27,2
15.5
342,
33.
002
23,8
17.7
702,
613
.425
1.13
53.
782
404
3.94
2Udio %
OČE
KIVA
NO
SM
ANJE
NJE
BR
OJA
RAD
NIK
A
UKUPNO
Udio %
Raz
lozi
sm
anje
nja
broj
a ra
dnik
a
Župa
nija
Anketirani poslodavci
Broj zaposlenih radnika kod
anketiranih poslodavaca
Poslodavci koji očekuju
SMANJENJE broja radnika
Poslodavci koji očekuju
POVEĆANJE broja radnika
Udio %
OČEKIVANO POVEĆANJE
BROJA RADNIKA
Udio %
Oč
ek
iva
no
po
ve
ća
nje
te
sm
an
jen
je b
roja
ra
dn
ika
tij
ek
om
20
10
. g
od
ine
po
žup
an
ija
ma
i r
azl
ozi
ma
sm
an
jen
ja
50
T14
Vrst
e us
luga
Hrv
atsk
oga
zavo
da z
a za
pošl
java
nje
koje
su
posl
odav
ci k
oris
tili p
ri z
apoš
ljava
nju
radn
ika
požu
pani
jam
a
Zagr
ebač
ka
Krap
insk
o-za
gors
ka
Sisa
čko-
mos
lava
čka
Karlo
vačk
a
Vara
ždin
ska
Kopr
ivni
čko-
križe
vačk
a
Bjel
ovar
sko-
bilo
gors
ka
Prim
orsk
o-go
rans
ka
Ličk
o-se
njsk
a
Viro
vitič
ko-p
odra
vska
Pože
ško-
slav
onsk
a
Brod
sko-
posa
vska
Zada
rska
Osje
čko-
bara
njsk
a
Šibe
nsko
-kni
nska
Vuko
vars
ko-s
rijem
ska
Split
sko-
dalm
atin
ska
Ista
rska
Dubr
ovač
ko-n
eret
vans
ka
Međ
imur
ska
Grad
Zag
reb
UKUP
NO
51
T15
UKUPNOODGOVORA
ObjavapotrebezaradnikomnawebstraniciHZZ-a
Objavapotrebezaradnikomudnevnombilternu,
dnevnomlistuilinaoglasnojpločiHZZ-a
Predstavljanjetvrtkeislobodnogradogmjestanezaposlenimosobamau
pristorijamaHZZ-a
Ciljanoposredovanje-upućivanjeodgovarajućih
kandidatanaslobodnaradnamjesta
Profesionalnaselekcijakandidatazazapošljavanjekojauključujepsihologijskotestiranje,liječničkipregled
iintervju
Stručnapomoćkodzbrinjavanjatehnološkog
viška
Korištenjemjerazapoticanjezapošljavanja
(sufinanciranjezapošljavanjai/ili
Ostaleusluge
568
302
53,2
748
234
225
6013
20
3360
4
554
358
64,6
874
253
254
7914
03
4889
8
579
326
56,3
772
214
209
3819
217
1868
16
461
315
68,3
815
260
223
4517
73
2670
11
487
302
62,0
668
200
174
5212
80
3177
6
381
262
68,8
555
171
167
4610
22
851
8
496
307
61,9
689
205
187
6111
820
2855
15
1.05
761
157
,81.
299
475
352
9024
21
3793
9
247
151
61,1
317
119
8921
471
533
2
352
213
60,5
426
103
113
3371
424
717
255
147
57,6
313
7598
3254
512
361
465
229
49,2
469
151
131
3886
511
443
632
409
64,7
886
335
277
5613
51
2357
2
766
468
61,1
1.06
528
125
795
206
648
166
6
580
333
57,4
760
206
213
6713
234
2975
4
595
272
45,7
611
182
192
3412
510
359
6
1.22
672
859
,41.
526
458
448
9130
231
3914
413
330
178
53,9
417
121
123
3781
517
321
686
338
49,3
673
181
177
5814
310
2367
14
574
334
58,2
712
147
198
6316
99
711
54
1.32
962
447
,01.
390
436
396
110
251
552
132
8
12.6
207.
207
57,1
15.9
854.
807
4.50
31.
206
3.03
317
252
21.
594
148
Žup
anija
Anketirani poslodavci
Poslodavci koji su prizapošljavanju radnika koristili
usluge HZZ-a
Udio %
VRST
A US
LUGA
HRV
ATSK
OG Z
AVOD
A ZA
ZAP
OŠLJ
AVAN
JE (b
roj p
oslo
dava
ca)
52
53
54
55
56
57
1. Broj i struktura anketiranih poslodavaca prema veličini (s obzirom na brojzaposlenih)
2. Broj i struktura anketiranih poslodavaca i broja zaposlenih prema oblikuvlasništva
3. Broj i struktura anketiranih poslodavaca prema područjima djelatnosti
4. Broj i struktura anketiranih poslodavaca po županijama
5. Broj i struktura zaposlenih radnika kod anketiranih poslodavaca premapodručjima djelatnosti
6. Broj i struktura zaposlenih radnika kod anketiranih poslodavaca po županijama
7. Promjene u zaposlenosti anketiranih subjekata tijekom 2009. godine
8. Struktura odgovora poslodavaca o poteškoćama pri zapošljavanju radnikaprema razlozima poteškoća
9. Broj i struktura odgovora poslodavaca o potrebi dodatnog obrazovanja radnikaprema vrsti znanja i vještina
10. Broj i struktura planiranog zapošljavanja prema statusu zaposlenosti u 2010.godini
11. Planirano zapošljavanje prema područjima djelatnosti u 2010. godini
12. Planirano zapošljavanje po županijama u 2010. godini
13. Očekivano povećanje broja radnika prema obliku vlasništva poslodavaca nakraju 2010. godine
14. Očekivano smanjenje broja radnika prema obliku vlasništva poslodavaca nakraju 2010. godine
15. Očekivane promjene u zaposlenosti anketiranih poslodavaca premapodručjima djelatnosti na kraju 2010. u odnosu na 2009. godinu
16. Očekivane promjene u zaposlenosti anketiranih poslodavaca po županijamana kraju 2010. u odnosu na 2009. godinu
17. Očekivano smanjenje broja radnika prema razlozima smanjenja u 2010. godini
18. Struktura odgovora poslodavaca o obilježjima radnika potencijalnih viškova u2010. godini
19. Broj radnika potencijalnih viškova prema zanimanjima u 2010. godini
20. Broj i postotak očekivane promjene u zaposlenosti prema djelatnostima NKD-atijekom 2010. godine
21. Broj i postotak očekivane promjene u zaposlenosti po županijama tijekom2010. godine
POPIS TABLICA:
Tablice u prilogu:
22. Broj anketiranih poslodavaca i broj zaposlenih radnika po djelatnostima i oblikuvlasništva
23. Broj anketiranih poslodavaca i broj zaposlenih radnika po županijama i oblikuvlasništva
24. Broj radnika koje su poslodavci zaposlili temeljem ugovora o radu i ugovora odjelu po djelatnostima i statusu zaposlenosti
25. Broj radnika koje su poslodavci zaposlili temeljem ugovora o radu i ugovora odjelu po županijama i statusu zaposlenosti
26. Broj radnika koji su prestali raditi tijekom 2009. godine po djelatnostima irazlozima prestanka rada
27. Broj radnika koji su prestali raditi tijekom 2009. godine po županijama irazlozima prestanka rada
28. Broj i struktura odgovora poslodavaca o načinu traženja radnika zazapošljavanje po županijama
29. Broj poslodavaca koji su imali poteškoća pri zapošljavanju radnika podjelatnostima i razlozima poteškoća
30. Broj poslodavaca koji su imali poteškoća pri zapošljavanju radnika požupanijama i razlozima poteškoća
31. Potrebe poslodavaca za dodatnim obrazovanjem radnika po djelatnostima ivrstama znanja i vještina
32. Broj radnika koje poslodavci planiraju zaposliti u 2010. godini po djelatnostima istatusu zaposlenosti
33. Broj radnika koje poslodavci planiraju zaposliti u 2010. godini po županijama istatusu zaposlenosti
34. Očekivano povećanje te smanjenje broja radnika tijekom 2010. godine podjelatnostima i razlozima smanjenja
35. Očekivano povećanje te smanjenje broja radnika tijekom 2010. godine požupanijama i razlozima smanjenja
36. Vrste usluga Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje koje su poslodavci koristilipri zapošljavanju radnika po županijama
58
59
POPIS SLIKA:
1. Struktura anketiranih poslodavaca prema obliku vlasništva
2. Obuhvat anketiranja poslodavaca po županijama
3. Promjene u zaposlenosti tijekom 2009. godine (postotak u odnosu na ukupnuzaposlenost krajem prethodne godine)
4. Obrazovna struktura zaposlenih temeljem ugovora o radu tijekom 2009.godine
5. Način traženja radnika tijekom 2009. godine
6. Struktura planiranog zapošljavanja u 2010.prema obliku vlasništva poslodavaca
7. Zadovoljstvo dobivenim uslugama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
BILJEŠKE: